Rusija čeka detalje od SAD-a o planu prekida vatre u Ukrajini

Kremlj je danas saopštio da čeka detalje iz Vašingtona o prijedlogu za 30-dnevni prekid vatre u Ukrajini, dok su visoki moskovski izvori rekli da bi sporazum morao uzeti u obzir ruska osvajanja i adresirati njene zabrinutosti.

Nakon napredovanja ruskih snaga tokom 2024. godine, predsjednik SAD-a Donald Tramp promijenio je američku politiku prema ratu, pokrenuvši bilateralne pregovore s Moskvom i obustavljajući vojnu pomoć i dijeljenje obavještajnih podataka s Ukrajinom, rekavši da ona mora pristati na uslove za okončanje sukoba.

Sjedinjene Države su u utorak ipak pristale da nastave vojnu pomoć i dijeljenje obavještajnih podataka, nakon što je Kijev rekao da je spreman podržati prijedlog o prekidu vatre tokom pregovora u saudijskom gradu Džedi.

Kremlj je saopštio da pažljivo proučava rezultate sastanka i da će sačekati detalje od državnog sekretara SAD-a Marka Rubija i savjetnika Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Majka Volca.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov sugerisao je novinaru da „malo preuranjuje“ s pitanjem da li Rusija namjerava da poveže prijedlog o prekidu vatre sa ukidanjem međunarodnih sankcija uvedenih zbog rata u Ukrajini.

- Rubi i Volc su rekli da će nam kroz različite kanale prenijeti detaljne informacije o suštini razgovora koji se održao u Džedi. Prvo moramo dobiti te informacije - rekao je Peskov.

Ruska invazija na Ukrajinu koja je počela 2022. godine odnijela je stotine hiljada života, raselila milione ljudi i izazvala najveću konfrontaciju između Moskve i Zapada od Kubanske raketne krize 1962. godine.

Predsjednik Vladimir Putin je više puta rekao da je spreman razgovarati o okončanju rata, a Tramp kaže kako vjeruje da Putin želi okončati rat, iako drugi zapadni lideri kažu da mu ne vjeruju.

Tramp je u utorak rekao da se nada da će Rusija pristati na prekid vatre i da će ove sedmice razgovarati s Putinom.

Reuters je u novembru izvijestio da je Putin spreman da pregovara o sporazumu s Trampom, ali da će odbiti da napravi velike teritorijalne ustupke i da će insistirati da Kijev odustane od ambicija za pridruživanje NATO-u.

PREKID VATRE – 'ZAMKA'?

Visoki ruski izvor rekao je za Reuters da bi Putinu bilo teško pristati na ideju prekida vatre bez utvrđivanja uslova i dobijanja nekih garancija.

- Putinu je teško da na ovo pristane u trenutnom obliku - rekao je izvor, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, uz ocjenu da „Putin ima jaku poziciju jer Rusija napreduje“.

Izvor je rekao da bi, bez garancija uz prekid vatre, ruska pozicija mogla brzo oslabiti i da bi Zapad onda mogao okriviti Rusiju za neuspjeh u okončanju rata.

- Zato, da, mi smo obje ruke za primirje, ali potrebne su nam makar okvirne garancije, i to makar od Sjedinjenih Država - rekao je izvor.

Drugi visoki ruski izvor rekao je da prijedlog o prekidu vatre iz moskovske perspektive izgleda kao zamka jer bi Putinu bilo teško da zaustavi rat bez konkretnih garancija ili obećanja.

Treći ruski izvor rekao je da je šira slika ta da su Sjedinjene Države pristale da nastave vojnu pomoć i dijeljenje obavještajnih podataka, a da su taj potez „ukrasile“ prijedlogom o prekidu vatre.

Konstantin Kosačov, predsjednik Odbora za međunarodne poslove Savjeta Federacije, gornjeg doma ruskog parlamenta, rekao je na Telegramu da se mora uzeti u obzir rusko napredovanje u Ukrajini.

- Bilo kakvi sporazumi – uz puno razumijevanje potrebe za kompromisom – moraju biti pod našim uslovima, a ne američkim. I ovo nije hvalisanje, već razumijevanje da se pravi sporazumi i dalje pišu tamo, na frontu. Što bi i u Vašingtonu trebalo da razumiju - rekao je.

RAT ILI MIR?

Putin je više puta rekao da kratkoročno primirje nije način da se završi rat.

- Nama ne treba primirje, nama treba dugoročni mir obezbijeđen garancijama za Rusku Federaciju i njene građane. Teško je pitanje kako obezbijediti te garancije - rekao je u decembru.

U junu je iznio svoje uslove za mir: Ukrajina mora zvanično odustati od ambicija da uđe u NATO i povući svoje trupe sa cjelokupne teritorije četiri ukrajinske oblasti koje su Rusija proglasila svojim i većinom ih kontroliše.

Rusija kontroliše nešto manje od petine Ukrajine, ili oko 113.000 kvadratnih kilometara, dok Ukrajina kontroliše mali pojas zapadne Rusije, prema otvorenim izvorima i ruskim procjenama.

Rusija kontroliše 75 odsto Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti i više od 99 odsto Luganske oblasti, prema ruskim procjenama.

Rusija tvrdi da su sve te četiri oblasti sada legalno dio Rusije i da ih nikada neće vratiti Ukrajini, dok Kijev kaže da su one ilegalno anektirane i da nikada neće priznati ruski suverenitet nad njima.

Sukob u istočnoj Ukrajini počeo je još 2014. godine nakon što je u Kijevu svrgnut proruskih predsjednik tokom Revolucije na Majdanu, a Rusija anektirala Krim, uz podršku proruskih separatista koji su se borili protiv ukrajinske vojske.