<p>Kremlj je danas saopštio da čeka detalje iz Vašingtona o prijedlogu za 30-dnevni prekid vatre u Ukrajini, dok su visoki moskovski izvori rekli da bi sporazum morao uzeti u obzir ruska osvajanja i adresirati njene zabrinutosti.</p>
<p>Nakon napredovanja ruskih snaga tokom 2024. godine, predsjednik SAD-a <b>Donald Tramp</b> promijenio je američku politiku prema ratu, pokrenuvši bilateralne pregovore s Moskvom i obustavljajući vojnu pomoć i dijeljenje obavještajnih podataka s Ukrajinom, rekavši da ona mora pristati na uslove za okončanje sukoba.</p>
<p>Sjedinjene Države su u utorak ipak pristale da nastave vojnu pomoć i dijeljenje obavještajnih podataka, nakon što je Kijev rekao da je spreman podržati prijedlog o prekidu vatre tokom pregovora u saudijskom gradu Džedi.</p>
<p>Kremlj je saopštio da pažljivo proučava rezultate sastanka i da će sačekati detalje od državnog sekretara SAD-a<b> Marka Rubija</b> i savjetnika Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost <b>Majka Volca</b>.</p>
<p>Portparol Kremlja <b>Dmitrij Peskov</b> sugerisao je novinaru da „malo preuranjuje“ s pitanjem da li Rusija namjerava da poveže prijedlog o prekidu vatre sa ukidanjem međunarodnih sankcija uvedenih zbog rata u Ukrajini.</p>
<p>- Rubi i Volc su rekli da će nam kroz različite kanale prenijeti detaljne informacije o suštini razgovora koji se održao u Džedi. Prvo moramo dobiti te informacije - rekao je Peskov.</p>
<p>Ruska invazija na Ukrajinu koja je počela 2022. godine odnijela je stotine hiljada života, raselila milione ljudi i izazvala najveću konfrontaciju između Moskve i Zapada od Kubanske raketne krize 1962. godine.</p>
<p>Predsjednik <b>Vladimir Putin</b> je više puta rekao da je spreman razgovarati o okončanju rata, a Tramp kaže kako vjeruje da Putin želi okončati rat, iako drugi zapadni lideri kažu da mu ne vjeruju.</p>
<p>Tramp je u utorak rekao da se nada da će Rusija pristati na prekid vatre i da će ove sedmice razgovarati s Putinom.</p>
<p>Reuters je u novembru izvijestio da je Putin spreman da pregovara o sporazumu s Trampom, ali da će odbiti da napravi velike teritorijalne ustupke i da će insistirati da Kijev odustane od ambicija za pridruživanje NATO-u.</p>
<h2>PREKID VATRE – 'ZAMKA'?</h2>
<p>Visoki ruski izvor rekao je za Reuters da bi Putinu bilo teško pristati na ideju prekida vatre bez utvrđivanja uslova i dobijanja nekih garancija.</p>
<p>- Putinu je teško da na ovo pristane u trenutnom obliku - rekao je izvor, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, uz ocjenu da „Putin ima jaku poziciju jer Rusija napreduje“.</p>
<p>Izvor je rekao da bi, bez garancija uz prekid vatre, ruska pozicija mogla brzo oslabiti i da bi Zapad onda mogao okriviti Rusiju za neuspjeh u okončanju rata.</p>
<p>- Zato, da, mi smo obje ruke za primirje, ali potrebne su nam makar okvirne garancije, i to makar od Sjedinjenih Država - rekao je izvor.</p>
<p>Drugi visoki ruski izvor rekao je da prijedlog o prekidu vatre iz moskovske perspektive izgleda kao zamka jer bi Putinu bilo teško da zaustavi rat bez konkretnih garancija ili obećanja.</p>
<p>Treći ruski izvor rekao je da je šira slika ta da su Sjedinjene Države pristale da nastave vojnu pomoć i dijeljenje obavještajnih podataka, a da su taj potez „ukrasile“ prijedlogom o prekidu vatre.</p>
<p><b>Konstantin Kosačov</b>, predsjednik Odbora za međunarodne poslove Savjeta Federacije, gornjeg doma ruskog parlamenta, rekao je na Telegramu da se mora uzeti u obzir rusko napredovanje u Ukrajini.</p>
<p>- Bilo kakvi sporazumi – uz puno razumijevanje potrebe za kompromisom – moraju biti pod našim uslovima, a ne američkim. I ovo nije hvalisanje, već razumijevanje da se pravi sporazumi i dalje pišu tamo, na frontu. Što bi i u Vašingtonu trebalo da razumiju - rekao je.</p>
<h2>RAT ILI MIR?</h2>
<p>Putin je više puta rekao da kratkoročno primirje nije način da se završi rat.</p>
<p>- Nama ne treba primirje, nama treba dugoročni mir obezbijeđen garancijama za Rusku Federaciju i njene građane. Teško je pitanje kako obezbijediti te garancije - rekao je u decembru.</p>
<p>U junu je iznio svoje uslove za mir: Ukrajina mora zvanično odustati od ambicija da uđe u NATO i povući svoje trupe sa cjelokupne teritorije četiri ukrajinske oblasti koje su Rusija proglasila svojim i većinom ih kontroliše.</p>
<p>Rusija kontroliše nešto manje od petine Ukrajine, ili oko 113.000 kvadratnih kilometara, dok Ukrajina kontroliše mali pojas zapadne Rusije, prema otvorenim izvorima i ruskim procjenama.</p>
<p>Rusija kontroliše 75 odsto Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti i više od 99 odsto Luganske oblasti, prema ruskim procjenama.</p>
<p>Rusija tvrdi da su sve te četiri oblasti sada legalno dio Rusije i da ih nikada neće vratiti Ukrajini, dok Kijev kaže da su one ilegalno anektirane i da nikada neće priznati ruski suverenitet nad njima.</p>
<p>Sukob u istočnoj Ukrajini počeo je još 2014. godine nakon što je u Kijevu svrgnut proruskih predsjednik tokom Revolucije na Majdanu, a Rusija anektirala Krim, uz podršku proruskih separatista koji su se borili protiv ukrajinske vojske.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Rusija čeka detalje od SAD-a o planu prekida vatre u Ukrajini

<p>Portparolka Vlade Francuske izjavila je 5. marta da je planiran zajednički put u Vašington francuskog i ukrajinskog predsjednika i britanskog premijera.</p>
<p>Ona je napomenula da bi putovanje <b>Emanuela Makrona</b>, <b>Volodimira Zelenskog</b> i<b> Kira Starmera</b> trebalo da se održi u kratkom roku, ali nije navela datum.</p>
<p>Makron je ranije najavio da će se 5. marta obratiti naciji, a za 6. mart je zakazan posebni samit evropskih lidera posvećen odbrani Ukrajine.</p>
<p>U obraćanju Kongresu, američki predsjednik <b>Donald Tramp </b>rekao je prethodno da ga je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obavijestio da je spreman da razgovara s Rusijom o okončanju rata u svojoj zemlji i ponudio je potpisivanje sporazuma o ukrajinskim mineralnim resursima "u bilo kojem trenutku".</p>
<p>Nakon sedmičnog previranja koja su kulminirala tako što su SAD najavile obustavu vojne pomoći Ukrajini nakon verbalnog sukoba ukrajinskog i američkog predsjednika u Vašingtonu, Tramp je na zajedničkoj sjednici Kongresa 4. marta rekao da mu je Zelenski poslao pismo u kojem izražava spremnost da sjedne za pregovarački sto.</p>
<p>- Ranije danas, primio sam važno pismo od predsjednika Zelenskog iz Ukrajine. U pismu se navodi: "Ukrajina je spremna da dođe za pregovarački sto što je prije moguće kako bi se približila trajnom miru. Niko ne želi mir više od Ukrajinaca", rekao je - citirao je Tramp pismo.</p>
<p>Zelenski je, ranije tokom dana, kazao da "niko od nas ne želi beskonačan rat", dodajući da je Ukrajina "spremna vratiti se pregovaračkom stolu što je prije moguće kako bi se približila dugoročnom miru".</p>
<p>- Tim i ja smo spremni da radimo pod snažnim liderstvom predsjednika Trampa kako bismo postigli dugoročni mir - dodao je.</p>
<p>Tramp je okončanje rata stavio kao prioritet i preokrenuo trogodišnju američku politiku tako što se direktno obratio ruskom predsjedniku <b>Vladimiru Putinu</b>, kojeg je njegov prethodnik politički izolovao od početka rata u februaru 2022.</p>

500x500

1084x550

Najavljena zajednička posjeta Makrona, Zelenskog i Starmera Vašingtonu

<p>Političke partije koje su Crnu Goru uvele u NATO su završile u opozciji, a u Vladi su danas svi oni koji su bili protiv članstva - uključujući i političke subjekte koji su, prema izvještajima Stejt Departmenta, direktan ogranak Rusije u Crnoj Gori - ukazao je poslanik i član predsjedništva Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević na Molitvenom doručkom u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).</p>
<p>On je govorio na Bezbjednosnom forumu koji su upriličili američki kongresmeni na temu malignog uticaja Rusije, Kine i Irana.</p>
<p>- Politika SAD i EU ne smije biti popustljiva prema zemljama Zapadnog Balkana u oblasti reformi, uvođenja sankcija Rusiji, miješanja u politiku susjednih zemalja, posebno kad je to miješanje maligno u pogledu usvajanja evroatlantskih vrijednosti - poručio je on.</p>
<p>Podvukao je da je Zapadnom Balkanu potrebno vidljivo američko prisustvo u regionu.</p>
<p>- Što je najsigurniji garant reformi, izgradnje institucija, jačanja vladavine prava i prihvatanja evroatlantskih vrijednosti - dodao je Rakočević.</p>
<p>Istakao je i da vjeruje da će američka politika ponovo u fokusu imati Zapadni Balkan.</p>
<p>- Podržavajući naš region, a preko Crne Gore, koju su nekada zvali sidrom stabilnosti, Amerika je okrenula Balkan ka Zapadu. Iako se dio regiona tvrdoglavo drži u kandžama ruskog uticaja. Danas na čitavom prostoru Zapadnog Balkana, uključujući i članice NATO-a kao što je moja zemlja, imamo izuzetno jak ruski uticaj. Vlada ima proevropsku retoriku, a vodi antievropsku politiku - ukazao je Rakočević.</p>
<p>Na Forumu su, pored Rakočevića govorili između ostalih američki kongresmeni Kit Self, Džon Mulenar, Pat Falon, Mario Diaz-Balart, Tom Suzi, profesor na Džon Hopkins Univerzitetu, Edvard Džozef, bivši visoki bezbjednosni zvaničnik Holden Triplet, direktor IRI za Evropu Pol Mekartni, predsjednica Kosova Vljosa Osmani, bivši predsjednik Ukrajine Petro Porosenko i drugi.</p>

Rakočević u Vašingtonu: Vlada ima proevropsku retoriku, a antievropsku politiku, politika SAD i EU ne smije biti popustljiva

<p>Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović boraviće 5. i 6. februara u Vašingtonu - saopšteno je iz njegovog resora.</p>
<p>Ibrahimović će, prema njihovim riječima, učestvovati na 73. Nacionalnom molitvenom doručku i imati niz bilateralnih sastanaka sa visokim američkim zvaničnicima, uključujući članove Kongresa i predstavnike Stejt Dipartmenta.</p>
<p>Nacionalni molitveni doručak je tradicionalni događaj koji se organizuje od 1953. godine, okuplja svjetske lidere, visoke zvaničnike, predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti SAD-a, kao i ugledne ličnosti širom svijeta, sa ciljem jačanja veza među državama, kao i unaprjeđenja međunarodne solidarnosti i saradnje.</p>

1250x600

Ibrahimović na Nacionalnom molitvenom doručku u Vašingtonu naredna dva dana

<p>Američki CNN objavio je audiosnimak na kojem je zabilježen trenutak razgovora kontrolora leta s posadom helikoptera koji je učestvovao u nesreći u Vašingtonu.</p>
<p>Snimak bilježi trenutak kada operateri kontrole letenja pitaju posadu helikoptera da li je komercijalni let American Airlinesa na vidiku.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.0794%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvideo-sudar-putnickog-aviona-i-vojnog-helikoptera-u-vasingtonu-poginulo-najmanje-18-ljudi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Kontrolor letenja je rekao: "PAT 2-5 (oznaka helikoptera) imate li CRJ (komercijalni avion) na vidiku?"</p>
<p>Kontrolor je tada rekao: "PAT 2-5 prolazi iza CRJ."</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5v-AUHX6ZOY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na snimku se zatim može čuti glasni uzvik u pozadini, koji dolazi očigledno iz kontrolnog tornja i to u trenutku pada.</p>
<p>Toranj je tada upozorio drugog pilota o tome šta se dogodilo.</p>
<p>- Ne znam da li ste ranije shvatili šta se dogodilo, ali došlo je do sudara na kraju 3-3 (oznaka mjesta nesreće). Zaustavićemo aktivnosti na neodređeno vrijeme. Toplo preporučujem da koordinirate sa kompanijom. Javite mi šta želite da uradite - kaže kontrolor, pozivajući se na pistu 33.</p>
<p>Zvuk je takođe otkrio da je drugi pilot vidio incident i potvrdio sa kontrolorom letenja.</p>
<p>Kontrolor prilaza kasnije je rekao kako je očigledno da su i helikopter i avion završili u rijeci.</p>
<p>- Potraga i spašavanje su u toku - naveli su.</p>

Objavljen snimak iz kontrolnog tornja u Vašingtonu: Helikopter upozoren na avion

<p>Stravična nesreća dogodila se na području Vašingtona kada su se sudarili putnički avion American Airlinesa i vojni helikopter.</p>
<p>Prema prvim zvaničnim informacijama, nesreća se dogodila u trenutku kada je avion prilazio nacionalnom aerodromu Reagan Washington prilikom čega se sudario s helikopterom Sikorsky H-60, poznatiji kao Black Hawk.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEconomicTimes%2Fstatus%2F1884817518298280439%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1884817518298280439%7Ctwgr%5Eff91e1e92b7fc4e3789f2342cf1d3a0880eb2bcf%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDCNewsLive%2Fstatus%2F1884791192333762984%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1884791192333762984%7Ctwgr%5Ec7eeeefcae154b35c0418cf62506dda1dc2b1f25%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Za sada nisu poznati detalji kako je došlo do nesreće, ali ono što se zna jeste da su se u avionu nalazile 64 osobe.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DEwo-Bly0ddg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Avion je letio iz Kanzasa za Vašington. U avionu su bila četiri člana posade i 60 putnika. Trenutno je potraga u toku. U kontaktu smo s vlastima i pomažemo jedinicama za hitno reagovanje - saopštili su iz American Airlinesa.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGovernorVA%2Fstatus%2F1884811639200808971%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1884811639200808971%7Ctwgr%5E9171ade3a8390bc4d5982037324c8c41e58802dd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>S druge strane, u vojnom helikopteru nalazila su se četiri vojnika.</p>
<p>Brojni spasioci i druge službe nalaze se na terenu te tragaju za osobama koje su se nalazile u avionu i helikopteru. Djelovi aviona, kao i helikoptera pali su u rijeku Potomac.</p>
<p>Iako još uvijek nije potvrđeno koliko je osoba stradalo, američki mediji izvještavaju kako su do sada iz rijeke izvučena tijela 18 osoba.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmxMYeZmAxvo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Do sada nisu pronađene osobe koje su eventualno preživjele nesreću. Desetine spasilaca su uključene u ronilačku misiju. Tu su vatrogasci, hitna pomoć, vojska, policija i gradske službe - naveli su predstavnici spasilačkog tima.</p>
<p>Nakon što je obaviješten o sudaru aviona oglasio se i američki predsjednik <b>Donald Tramp</b>.</p>
<p>- U potpunosti sam obaviješten o užasnoj nesreći koja se upravo dogodila na nacionalnom aerodromu Regan. Neka Bog blagoslovi njihove duše. Hvala na nevjerovatnom poslu koji rade naše hitne službe. Pratim situaciju - navedeno je u izjavi Trampa, koju je objavila Bijela kuća.</p>

VIDEO: Sudar putničkog aviona i vojnog helikoptera u Vašingtonu, poginulo najmanje 18 ljudi

<p>Poslanik i nosilac liste Demokratske partije socijalista (DPS) na podgoričkim izborima, doktor <b>Nermin Abdić</b>, pozvan je na Molitveni doručak u Vašington 6. februara.</p>
<p>Molitveni doručak okupiće lidere i istaknute ličnosti iz više od 140 zemalja širom svijeta.</p>
<p>Poziv su, između ostalih, primili premijer <b>Milojko</b> <b>Spajić</b>, ministar vanjskih poslova <b>Ervin Ibrahimović</b>, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja <b>Nik Đeljošaj</b>, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine <b>Slaven Radunović</b>, ministar za ljudska i manjinska prava <b>Fatmir Đeka</b>, kao i poslanici <b>Jevrosima Pejović</b>, <b>Danijel Živković</b>, <b>Andrija Nikolić</b>, <b>Nikola Rakočević </b>i <b>Tonći Janović</b>.</p>
<p>Gradonačelnik Prijestonice Cetinje <b>Nikola Đurašković </b>pozvan je da prisustvuje Molitvenom doručku, ali je zbog tragedije koja se desila 1. januara na Cetinju saopštio da neće ići u Vašinfton.</p>
<p>Na Molitveni doričak pozvan je i bivši predsjednik Crne Gore <b>Milo Đukanović</b>.</p>

Abdić pozvan na Molitveni doručak

<p>Najmanje pet osoba poginulo je u zimskoj oluji koja je zahvatila dio SAD, a zbog koje su zatvorene škole, otkazani letovi i u mnogim djelovima nestala struja.</p>
<p>Sedam američkih saveznih država proglasilo je vanredno stanje – Merilend, Virdžinija, Zapadna Virdžinija, Kanzas, Misuri, Kentaki i Arkanzas.</p>
<p>Više od 2.300 letova je otkazano, a prijavljeno je i gotovo 9.000 kašnjenja zbog ekstremnih vremenskih uslova uzrokovanih polarnim ledenim vazduhom koji obično kruži oko Sjevernog pola, prenosi BiBiSi (BBC).</p>
<p>Oko 190.000 osoba bilo je bez struje u državama koje su se našle na udaru oluje.</p>
<p>Prognozira se da će se snijeg i susnježica nastaviti tokom dana u većem dijelu sjeveroistoka SAD, navodi Nacionalna meteorološka služba.</p>

Najmanje pet osoba poginulo u zimskoj oluji u SAD

<p>Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković pozvan je da prisustvuje Molitvenom doručku, koji će biti održan početkom februara iduće godine u Vašingtonu.</p>
<p>- U pozivu koji mu je upućen navodi se da će se predsjednik SAD-a i članovi Kongresa okupiti 6. februara na 73. Molitvenom doručku u Kapitol hilu sa ciljem izgradnje i razvoja međunarodnih odnosa zemalja učesnica, čiji će predstavnici na marginama centralnog događaja pored međusobnih susreta biti u prilici da se susretnu i sa američkim zvaničnicima – saopšteno je iz Prijestonice.</p>
<p>Đurašković će, kako su naglasili, tokom boravka u Sjedinjenim Američkim Državama imati sastanke od značaja za razvoj Cetinja i promociju interesa Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Ovaj tradicionalni događaj okuplja lidere, političare i biznismene iz 140 različitih zemalja kako bi promovisali mir, dijalog i međunarodnu saradnju. Glavni dio programa uključuje govor predsjednika SAD-a i specijalnog gosta, uz bilateralne sastanke i dodatne aktivnosti prilagođene učesnicima.&nbsp;</p>
<p>Molitveni doručak tradicija je stara više od šest decenija po kojoj se svake godine, prvog četvrtka u februaru, u zajedničkoj molitvi okupljaju predsjednik SAD-a, članovi Kongresa, američki političari i vojni lideri, kao i ugledni gosti iz brojnih zemlja svijeta.&nbsp;</p>

Đurašković pozvan na Molitveni doručak u Vašington

<p>Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj i podsekretar za ekonomski rast, energetiku i životnu sredinu Hose V. Fernandez potpisali su u Vašingtonu Memorandum o ekonomskoj saradnji između Vlade Crne Gore i Vlade SAD-a.</p>
<p>- Sjedinjene Američke Države (SAD) su prijatelj Crne Gore, a ekonomski dijalog je potvrda našeg konstruktivnog ekonomskog partnerstva - pri čemu je važno da u kontinuitetu kroz posvećeni rad naših administracija identifikujemo nove oblasti za zajednički ekonomski razvoj i radimo na njihovoj punoj implementaciji - poručio je Đeljošaj tom prilikom.</p>
<p>Potpisnici su, kako je saopšteno iz Vlade, saglasni da je Memorandum jedan od ključnih rezultata dugogodišnjeg zajedničkog djelovanja a koji predstavlja osnov daljeg povezivanja između privrednih sektora dvije države.</p>
<p>Razmijenjena su, dodaju u Vladi, mišljenja o saradnji u oblasti bezbjednosti investicija i rješavanju netržišnih politika i praksi.</p>
<p>Fernandez je poručio da Memorandum o razumijevanju ima za cilj jačanje saradnje između Sjedinjenih Američkih Država i Crne Gore, proširenje bilateralne trgovine i ulaganja i podršku regionalnoj ekonomiji koja će koristiti američkim i crnogorskim radnicima i preduzećima.</p>
<p>On je, ističu u Vladi, kazao i da se Crna Gora pokazala kao dobar partner.</p>
<p>- Čestitam vam na dobijanju pozitivnog IBAR-a koji je prepoznat kao veoma izazovan posao naročito u dijelu napredovanja na polju vladavine prava. Vjerujemo da će se vaš rad i napredak isplatiti i da će Crna Gora postati idealno mjesto za efikasnije poslovanje kao i za investicije -poručio je Fernandez.</p>
<p>Đeljošaj je kazao da zajedničkim zalaganjem dviju vlada i privrednih subjekata, možemo stvoriti povoljno okruženje za investicije i trgovinsku razmjenu, što će doprinijeti ekonomskom rastu i razvoju obje zemlje.</p>
<p>- Koristim priliku da ohrabrim američke kompanije da prepoznaju Crnu Goru kao sigurnu investicionu destinaciju, koja uz jasnu ekonomsku predvidljivost i prepoznatljivo investiciono okruženje, sprovodi posvećenu borbu protiv korupcije, doprinoseći stvaranju sigurnog ambijenta za američke investitore kojih u Crnoj Gori ima preko 240 u brojnim sektorima - naveo je on.</p>
<p>Potpisivanju Memoranduma prisustvovala je i ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke, ambasador Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama Jovan Mirković sa saradnicima, visoki članovi američke administracije, kao i članovi crnogorske delegacije ministar energetike Saša Mujović, ministar pomorstva Filip Radulović, ministar javne uprave Maraš Dukaj, kao i ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović sa saradnicima.</p>

Đeljošaj i Fernandez: Memorandum o ekonomskoj saradnji podsticaj za dodatno jačanje odnosa sa SAD

<p>Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” – Odjeljenja bezbjednosti Berane su locirali i uhapsili Ž.B. (39) sa nacionalne potjernice, koje se krilo u Andrijevici, osumnjičenog za krivično djelo nedozvoljena polne radnje, saopšteno je iz Uprave policije (UP). </p>
<p>Za Ž.B. je, kako dodaju, od strane Osnovnog suda u Podgorici donijeta naredba o raspisivanju nacionalne potjernice zbog krivičnog postupka koji se protiv njega vodi pred ovim sudom.</p>
<p>- Imenovani će biti sproveden Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, po osnovu određenog pritvora od strane Osnovnog suda u Podgorici - saopšteno je iz UP. </p>

U Andrijevici pronađena osoba sa nacionalne potjernice

<p>Evropski savez u Herceg Novom biće posebno posvećen unapređenju položaja mladih u našoj lokalnoj zajednici kroz konkretne i ostvarive mjere, saopštio je<b> Vasilije Vasiljević</b>, kandidat na listi „Evropski savez - Najbolje što možeš - (SD, SDP, LP i građani)”.</p>
<p>- Prvi korak koji predlažemo u našem programu vezano za ovu oblast, jeste razvoj institucionalnih edukativnih programa koji će mladima omogućiti da steknu potrebna znanja i vještine - rekao je Vasiljević.</p>
<p>On objašnjava da će ovi programi biti osmišljeni kako bi mladima olakšali zapošljavanje i angažman u lokalnoj zajednici, povezujući njihove talente i potencijale sa potrebama tržišta rada.</p>
<p>- Na taj način, mladi će dobiti priliku da aktivno doprinesu razvoju svoje zajednice i izgrade stabilne karijere - dodao je Vasiljević.</p>
<p>Prema njegovim riječima, ključni prioritet Evropskog saveza je stvaranje uslova za povratak mladih u Herceg Novi, nakon završetka studiranja.</p>
<p>- Kroz ekonomske podsticaje, kao i kroz otvaranje novih mogućnosti zapošljavanja, želimo mladima da omogućimo da se vrate u svoj rodni grad. Tako će imati priliku da svojim radom doprinesu razvoju lokalnih resursa i ekonomije, stvarajući dugoročne koristi za našu opštinu - rekao je Vasiljević.</p>
<p>Vasiljević, kao mlada osoba, pozvao je svoje sugrađane da podrže Evropski savez, glasaju za broj 1 i pruže nadu za bolju budućnost Herceg Novog.</p>
<p>- Ove mjere su temelj naše strategije za ostanak mladih u našoj opštini, jer vjerujemo da je njihov angažman ključ za budućnost i održivi razvoj Herceg Novog - zaključio je Vasiljević.</p>

Vasiljević: Evropski savez učiniće da mladi dobiju priliku da aktivno doprinesu razvoju Herceg Novog

<p>Neformalna grupa studenata „„Kamo Śutra?“ saopštila je da i zvanično njihova grupa prestaje s djelovanjem.&nbsp;</p>
<p>- Naša grupa trudila se da svojim djelovanjem skrene pažnju na to da dva zločina u kojima je stradalo dvadeset troje ljudi, među kojima i četvoro djece, ne smiju biti zaboravljena, te da kao društvo moramo preuzeti kolektivnu i individualnu odgovornost kako se ništa slično ne bi ponovilo. Uprkos velikoj podršci, snazi i volji koju je veliki dio društva pokazao u ovoj borbi, veliki dio javnosti uključujući političke partije i određene medije, mnogo više se bavio nama. Razumljivo je takvo interesovanje u zemlji vječitih prevara, korupcije i podjela, međutim smatramo da ovakva tema nikada nije smjela biti uprljana niti zasijenjena takvim istragama – navedeli su u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Oni su kazali i da je jedini motiv njihovog djelovanja bila želja da se izbore za sigurniju i bezbjedniju zemlju i pravdu za nedužno stradale žrtve i njihove porodice.</p>
<p>Jedini cilj djelovanja bilo je suzbijanje nasilja.</p>
<p>- Borba našeg kolektiva nije uspjela, jer je od samog početka politizovana i sistemski obesmišljavana, što je skrenulo pažnju sa samih zločina za koje još uvijek niko nije preuzeo odgovornost, niti je po svemu sudeći osjeća. Naprotiv, svaki poziv na preuzimanje odgovornosti usmjeren prema donosiocima odluka u ovoj zemlji, tumači se kao personalni napad – naglašavaju iz ove grupe.&nbsp;</p>
<p>Dodaju da oganizacija protesta, blokada i performansa zahtijeva ljudstvo i zahtijeva vrijeme.</p>
<p>- Naš kolektiv je dva mjeseca svoje živote ostavio po strani, svakodnevno se baveći isključivo ovim pitanjem. Zbog svakodnevnih prijetnji, medijskih napada i umora, došli smo u situaciju da sa brojem aktivnih članova/ica nismo mogli da garantujemo da možemo organizovati okupljanja na način koji bi garantovao da je sve spremno, a svako na skupu bezbjedan – navode iz „Kamo Śutra?“.</p>
<p>Kazali su i da su ovo saopštenje trebali da objave prije mjesec dana, ali su još uvijek pokušavali da reorganizuju kolektiv i način rada.&nbsp;</p>
<p>- Zbog toga dugujemo izvinjenje svim građanima i građankama, a pogotovo porodicama žrtava. Predugo smo nestali iz javnosti bez ikakvog objašnjenja – poručuju iz „Kamo Śutra?“.</p>
<p>Ističu i da ovo ne znači da je borba za pravedniju i bezbjedniju Crnu Goru sa njima završena.&nbsp;</p>
<p>Na Cetinju građani i građanke organizuju blokade već dva mjeseca, a u nedjelju je najavljena blokada upozorenja od 15:20 do 18:26.&nbsp;</p>
<p>Pozivaju sve da se pridruže Cetinjanima i Cetinjankama tog dana.</p>
<p>- Stoga vas dragi građani i građanke pozivamo na kolektivnu odgovornost suzbijanja nasilja – zaključili su u saopštenju.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKamoSjutra%2Fstatus%2F1908434707030622640&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

"Kamo Śutra"?: Oganizacija protesta, blokada i performansa zahtijeva ljudstvo i vrijeme, od samog početka politizovana i sistemski obesmišljavana

<p>Nijesu svi jednako raspoloženi da idemo u proces pregovora. Puno je političke neizvjesnosti i mislim da će brzo morati da se otvore karte. Političke partije moraće da se izjasne da li su za to da se rješavaju ključni problemi na nivou agendi, ili da se opet dijelimo i da se stvari odlažu. Ovo je jedinstvena prilika za Crnu Goru i ne treba je propusti. Mi koji razmišljamo o evropskoj budućnosti naše države i integracije u Evropsku uniju, navijamo da ova Vlada na tom putu uspije i proces završi uspješno - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E predsjednica Crnogorske panevropske unije, <b>Gordana Đurović</b>.</p>
<h2>Zaključci i preporuke POSP-a</h2>
<p>Postupak dijela crnogorskih poslanika iz redova vlasti, koji nijesu podržali amandmane evropskih parlamentraca na 23. sastanku Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje u Strazburu, nije u saglasnosti sa onim što piše u Sporazumu koji je dio vlasti potpisao sa opozicijom u vezi sa rješavanjem ustavne krize, kaže Đurović. Amandmanima, koji nijesu prošli, evropski parlamentarci željeli su da ukažu na kontoverzne ideje u vezi sa prijedlogom zakona koji se odnose na dvojno državljanstvo i strane agente.</p>
<p>- To je dio vlasti koji je bio van Sporazuma. Za očekivati je bilo da oni ne glasaju. To je prosto politička stvarnost sa kojom živimo i potvrda da unutar koalicije nema istog pristupa i dogovora da se pitanja koja nas dijele skinu sa dnevnog reda kada je evropska agenda prioritet - rekla je Đurović.</p>
<p>Smatra da je kontradiktorno to što u Evropskoj uniji postoji veća želja za rješavanjem crnogorskih problema nego u samoj Crnoj Gori. Istovremeno, kaže Đurović, kristališu se pozicije političkih partija.</p>
<p>- Pokazuje se da nijesu svi jednako raspoloženi da idemo u proces pregovora. Puno je političke neizvjesnosti i mislim da će brzo morati da se otvore karte. Političke partije moraće da se izjasne da li su za to da se rješavaju ključni problemi na nivou agendi, ili da se opet dijelimo i da se stvari odlažu. Ovo je jedinstvena prilika za Crnu Goru i ne treba je propusti. Mi koji razmišljamo o evropskoj budućnosti naše države i integracije u Evropsku uniju, navijamo da ova Vlada na tom putu uspije i proces završi uspješno, odnosno, da Crna Gora u kratkom periodu završi pregovore - kaže Đurović.</p>
<p>Deklaracijom, koja je usvojena na POSP-u, Crna Gora se poziva da uskladi izborni pravni okvir sa standardima EU, zatim da ima veći nadzor nad medijskim prostorom kako bi se suzbile dezinformacije, poziva se i na širok politički dogovor različitih političkih partija kako bi se prevazišle unutrašnje tenzije i polarizacija, ističe se jasna razdvojenosti crkve i države. Đurović kaže da se Vlada deklariše da ima kapaciteta da vodi procese pridruživanja Evropskoj uniji. Napominje da ti procesi ulaze u finalnu fazu.<br/>
<br/>
- Opšte preporuke iz Deklaracije, zaključne ocjene, su u jednoj pozitivnoj konotaciji, kako sa crnogorske strane, tako sa strane poslanika iz Evropskog parlamenta. Postoji jedna nota usmjerenosti na to da se sačuva pozitivna atmosfera, da Crna Gora i dalje drži pristup da je najnaprednija u procesu, da ima šansi da proces završi u planiranom roku, da je dosta toga urađeno… Ali, postoji još puno toga što treba da se uradi i tu je neophodno političko jedinstvo. Političko jedinstvo podrazumijeva saglasje u Skupštini u vezi sa pitanjima koja se odnose na evropsku agendu, da se ne skreće sa toga kursa, podrazumijeva učinkovit rad Vlade kada su tehnički aspekti pregovora na dnevnom redu - objašnajva Đurović.</p>
<p>Vjeruje da su svi problemi rješivi, gdje ima dobre volje, političkog saglasja i svijesti da se bez toga ne može završiti proces.</p>
<p>- Izborno zakonodavstvo, ponovno osnaživanje, radne grupe, najavljivanje skorih prijedloga ključnih zakona koji treba da budu usaglašeni sa preporukama ODIR-a i svim evropskim standardima, sve je to rješivo, naravno. Isto važi i za druge aspekte, kao što je puno poštovanje onoga što je u IBAR zakonima… I dalje želim da vjerujem da je sve rješivo, baš zbog snažne političke podrške koja je vanredna. Evropska komisija, bukvalno, čvrsto drži taj gard: “vrata su otvorena izvolite, izvolite, izvolite…” Ako prevagnu struje koje neće da omoguće Crnoj Gori da ide sama ovom brzinom, da postane punopravna članica EU do 2028. ili 2029. godine, to će se brzo vidjeti, taj kraj će brzo doći - poručila je Đurović.</p>
<h2>Sporazum sa UAE</h2>
<p>Govoreći o investicionom sporazumu koji je Vlada potpisala sa UAE, Đurović kaže da su tim postupkom bili zatečeni svi, a građanima je zasmetao dio koji se odnosi na izgradnju nekretnina. Već je, podjseća, izgrađeno 400.000 stanova i puno kondo hotela.</p>
<p>- Tri su važne pretpostavke koje taj proces mora da donese. Prvi je da bude transparentan, da se ispoštuju evropski standardi u najvećoj mogućoj mjeri. Drugi aspekt je zaštita životne sredina. Mi smo jedina zemlja koja ima lokaciju za zatvaranje poglavlja 27, a to je Ulcinjska solana, to su i drugi dijelovi ulcinjske rivijere, Velike plaže, koji moraju biti zaštićeni. Treći aspekt je podrška lokalne zajednice… Sve tri pretpostavke su veliki izazov za Vladu i sigurno je da tek predstoji dijalog o ovim pitanjima... Mnogo više bi odgovarao model ugovora o zajedničkom ulaganju nego koncesija na 90 i više godina. Crna Gora treba da bude osigurana da dugoročno prihoduje od razvojnih investicija - istakla je Đurović.</p>
<h2>Trampovi nameti</h2>
<p>Ovih dana na snazi je, kaže Đurović, rapidno dnevno urušavanje ekonomskog poretka koji je uspostavljan od 1945. godine. Taj poredak se bazira na slobodnoj trgovini, internacionalnom liberalizmu, transatlantskom partnerstvu i drugim međunarodnim aspektima uređenja međunarodnih ekonomskih odnosa.</p>
<p>- Poredak koji poznajemo kao takav preko noći se mijenja. To je posebno ubrzano drugim mandatom američkog predsjendika Donalda Trampa, uvođenjem linearnih carina svim trgovinskim partnerima, uključujući one od 20 odsto Evropskoj uniji, pa i više od 45 odsto za neke azijske zemlje. Region je različito pogođen, najviše Srbija sa 37 odsto… Crna Gora je u toj najmanjoj kategoriji rasta carina, oko 10 odsto. Rat carinama nikome ne donosi koristi, revanšizam je logično sljedeća posljedica. Kompanije su u krizi, padaju prometi, padaju međunarodni lanci snabdijevanja, globalni lanci vrijednosti. Sve to se na kraju odražava na krajnjeg kupca, korisnika tih roba i usluga - zaključila je Đurović.</p>

Đurović: Gdje ima volje i političkog saglasja, problemi su rješivi

<p>Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.</p>
<h2><b>VAUČERI ZA IZBORE</b></h2>
<p>- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu</p>
<p>koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.</p>
<p>Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.</p>
<h2><b>,,OSTROŠKI MARATON“</b></h2>
<p>Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.</p>
<p>- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.</p>
<p>Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.</p>
<p>- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.</p>
<h2><b>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</b></h2>
<p>Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.</p>
<p>Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.</p>
<p>Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.</p>
<h2><b>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</b></h2>
<p>Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.</p>
<p>Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.</p>
<p>Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.</p>
<p>Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.</p>
<p>Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.</p>
<p>Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.</p>

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

<p>Sukob u Demokratama <b>Alekse Bečića</b>, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke <b>Boris Bogdanović </b>i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za <b>Moma Koprivicu</b>, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“.</p> <p>- Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude <b>Nemanja Vuković</b>, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera <b>Milojka Spajića </b>da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori.</p> <p>M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  <p>Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima.</p> <p>Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr <b>Marko Mitrović</b>, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović.</p> <p>Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković<b> </b>bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića.</p> <p>Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom.</p> <p>Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane <b>Dragan Krapović</b>, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju.</p> <p>Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor <b>Vladimir Jokić</b>, predsjednik Opštine Herceg Novi <b>Stevan Katić</b>, bivši ministar turizma <b>Vladimir Martinović </b>nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović.</p> <p>U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres.</p> <p>- U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks.</p> <p>Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, <b>Nikola Rovčanin </b>i još nekoliko funkcionera.</p> <p>Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku.</p> <p>Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera.</p> <p>Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.</p>

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

<p>U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić.</p> <p>Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869.</p> <h2><b>Zabrinjavajući podaci</b></h2> <p>- Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić.</p> <p>Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što</p> <p>je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid.</p> <p>- Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić.</p> <p>Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić<span>(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</span></figcaption></figure>  <p>- Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić.</p> <p>Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača?</p> <p>- Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić.</p> <h2><b>Uticaj stranih država</b></h2> <p>Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.</p> <p>- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova<span>(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</span></figcaption></figure>  <p>Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.</p> <p>Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.</p> <p>- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV.</p> <p>Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.</p> <p>- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici.</p> <p>Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.</p> <p>Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije.</p> <p>Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.</p> <p>Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.</p> <p>Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.</p> <p>Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.</p>

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

<p><b>Robert Siništaj</b>, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna.</p> <p>On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp;</p> <p>Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp;</p> <p>- Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp;</p> <p>Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp;</p> <p>Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp;</p> <p>- Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp;</p> <p>On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla <span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: vasington