Ni Rusija ni Ukrajina nijesu izvele napade na energetske objekte od utorka, 25. marta, kada su SAD objavile da je postignut dogovor o ograničenom primirju, ne napadanju tih objekata, rekao je za Frans pres visoki ukrajinski zvaničnik.
- Od 25. marta nijesmo vidjeli direktne ruske napade na energetski sektor, a mi nijesmo gađali tamo u Rusiji, rekao je taj zvaničnik koji nije želeo da mu se navede ime.
On je rekao da je u periodu između 18. i 25. marta bilo osam napada na energetiku u Ukrajini, dva bombama i šest dronovima.
Moskva je optužila Ukrajinu da je gađala ruske energetske instalacije 25. i 26. marta, navodeći da je gađan podzemni rezervoar gasa na Krimu, oblasti koju je Rusija pripojila 2014. godine, i električne instalacije u ruskim oblastima Brijansk i Kursk.
Poslije više dana odvojenih razgovora sa Ukrajincima i Rusima u Saudijskoj Arabiji, SAD su takođe u utorak objavile da je postignut dogovor o primirju na Crnom moru, ali ukrajinski zvaničnik je rekao Frans presu danas da je situacija tamo i dalje nejasna.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ukrajinski zvaničnik: Od utorka nije bilo ni ruskih ni ukrajinskih napada na energetske objekte

Rusija tvrdi da je preko noći oborila dvije ukrajinske bespilotne letilice iznad Crnog mora i sedam na drugim lokacijama, dok je gradonačelnik Mikolajeva, ukrajinskog lučkog grada u blizini mora, rekao da su hitna isključenja struje sprovedena nakon izvještaja o napadima ruskog drona u tom području.
Ukrajinski zvaničnici su takođe rekli da je Rusija izvela svoj najveći napad dronovima do sada na centralni grad Krivij Rih i da su ukrajinske jedinice protivvazdušne odbrane oborile 56 od 117 dronova koje je lansirala Rusija.
Izvještaji od 26. marta došli su usred pitanja o tome kada i kako će zasebni sporazumi koje su Sjedinjene Države postigle s Ukrajinom i Rusijom dan ranije o zaustavljanju napada na Crno more stupiti na snagu, dijelom proizašli iz uslova koje je postavila Moskva.
Saopštenje ruskog Ministarstva odbrane nije moglo biti nezavisno provjereno, a nije navedeno ni da li su dronovi bili usmjereni na ciljeve na Crnom moru, žarište borbi u njegovom ratu protiv Ukrajine, sada u četvrtoj godini od početka invazije punog razmjera u februaru 2022, ili su samo letjeli iznad njegovih voda.
Ministarstvo odbrane saopštilo je da je ruska vojska uništila i dva drona iznad Kurske oblasti i pet iznad Belgorodske oblasti, od kojih oba graniče sa Ukrajinom. Regionalni guverner Belgoroda rekao je da je jedan civil hospitalizovan sa povredama glave, a dron je napravio manju štetu na stambenoj zgradi.
U Mikolajevu nije odmah bilo jasno da li su nestanci struje mjera predostrožnosti ili rezultat napada preko noći.
<h2>Mirovni sporazumi</h2>
Pored primirja na Crnom moru, Bijela kuća je saopštila da su odvojeni razgovori s ukrajinskim i ruskim predstavnicima u Saudijskoj Arabiji ove sedmice proizveli sporazum "da se razviju mjere za implementaciju" nedavnih obaveza za zaustavljanje udara na energetske objekte.
Načelnik vojne uprave u u Krivij Rihu Oleksandr Vilkul rekao je da je napad dronom tokom noći izazvao požare i oštetio zgrade, ali da nije bilo žrtava.&nbsp;
- Očigledno, okupatori tako "žele mir" - napisao je on na Telegramu.
Činilo se da su dogovori postignuti na odvojenim pregovorima SAD-a s Ukrajinom i Rusijom u Rijadu 23. i 25. marta među najkonkretnijim dostignućima u nastojanjima američkog predsjednika Donalda Trampa da posreduje u okončanju rata otkako je preuzeo dužnost 20. januara prije dva mjeseca, ali ostavili su mnoge stvari nejasnim.
Bijela kuća je u dvije odvojene izjave o pregovorima navela da će sporazum o Crnom moru pomoći Moskvi da vrati pristup globalnim tržištima za ruski izvoz poljoprivrednih proizvoda i gnojiva koji je prekinut otkako je Kremlj pokrenuo svoju punu invaziju na Ukrajinu.
- Sjedinjene Države će nastaviti da olakšavaju pregovore između obje strane za postizanje mirnog rješenja - navodi se u saopštenju Bijele kuće.
Sporazumi označavaju prvi korak prema širem sporazumu o prekidu vatre za okončanje najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata, iako se u izjavama ne spominje prekid napada na druge civilne infrastrukturne ciljeve osim energije.
<h2>Ruska upozorenja</h2>
I Kijv i Moskva su potvrdili sporazum, iako se čini da ruska izjava ukazuje na značajne rezerve sa njihove strane.
U izjavi o američko-ruskim pregovorima, Kremlj je saopštio da će se pridržavati sporazuma tek kada se njegova državna poljoprivredna banka ponovno poveže sa SWIFT-om, međunarodnim sistemom plaćanja, i kada se ukinu neka trgovinska ograničenja koja su nametnuta Moskvi nakon njene sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.
Bijela kuća je u saopštenju navela da će "pomoći u obnavljanju pristupa Rusije svjetskom tržištu za izvoz poljoprivrednih proizvoda i gnojiva, smanjenju troškova pomorskog osiguranja i poboljšanju pristupa lukama i platnim sistemima za takve transakcije", što bi mogao biti prvi korak ka ukidanju širih sankcija Rusiji.
- Razmišljamo o svima njima trenutno. Razmatramo sve njih - rekao je Tramp kada su ga pitali o sankcijama za koje Rusija kaže da treba ukinuti prije nego što implementira sporazum o Crnom moru.&nbsp;
Tramp je kasnije rekao da bi Rusija mogla odugovlačiti sa okončanjem rata.
- Mislim da Rusija želi tome da vidi kraj, ali može biti da odugovlače - &nbsp;rekao je Tramp u intervjuu za američku televiziju Njuzmaks.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takođe je reagovao na sporazum, rekavši da Kijev namjerava ispuniti svoj dio obaveza i da će se zalagati za dodatne sankcije ako Rusija ne učini isto.
- Prerano je reći da će to uspjeti, ali to su bili pravi sastanci, prave odluke, pravi koraci. Ako krše, evo dokaza - tražimo sankcije, tražimo oružje - rekao je Zelenski 25. marta.
<h2>Put ka prekidu vatre</h2>
Dok sporazumi označavaju napredak, put dalje ostaje nejasan.
U komentarima novinarima nakon vijesti o sporazumu o Crnom moru, Zelenski je naveo da je djelomično primirje stupilo na snagu odmah.
Ali prema saopštenju Kremlja, privremeni moratorij na napade na energetsku infrastrukturu koji je započeo 18. marta važi 30 dana - iako se može produžiti uz obostrani dogovor.
Kremlj je dodao da ako jedna strana prekrši sporazum, druga strana je takođe oslobođena pridržavanja.
To je dovelo do toga da je Zelenski optužio Rusiju da laže o ishodu pregovora sa američkim pregovaračima.
- Kremlj ponovo laže, tvrdeći da prekid vatre na Crnom moru navodno zavisi od sankcija i da je energetski prekid vatre navodno počeo 18. marta. Moskva uvijek laže - rekao je on u svom noćnom obraćanju Ukrajincima.&nbsp;
Rafinerije nafte, naftovodi i plinovodi te nuklearne elektrane su među ciljevima koje su Rusija i Ukrajina dogovorile da će privremeno prestati napadati.
Popis objavljen na Telegram kanalu Kremlja za koji se kaže da je "dogovoren između ruske i američke strane" takođe uključuje skladišta goriva, crpne stanice i drugu infrastrukturu koja se koristi za proizvodnju električne energije poput elektrana, transformatora i brana hidroelektrana.
Ostala su i druga pitanja u vezi sa željom Kremlja da ukine trgovinska ograničenja i ograničenja plaćanja za svoju poljoprivrednu banku, kao i bilo kakvu koordinaciju sa evropskim vladama koja bi mogla biti potrebna za to.
EU je uvela vlastite sankcije Moskvi, a u članku objavljenom 24. marta, izaslanik Evropske unije za sankcije Dejdvid Osaliven rekao je da blok ostaje posvećen održavanju sankcija Rusiji uprkos pritiscima da ih ublaži.
- Šta god da SAD sada učine, ne postoji razlog za promjenu kursa", napisao je Osaliven za Centar za analizu evropske politike (CEPA).
Kao još jedan znak koliko su razgovori bili naporni i koliko teškoća predstoji, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u televizijskim komentarima da će Kremlju trebati "jasne garancije" Vašingtona da će Ukrajina poštovati dogovor.
U međuvremenu, ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov, koji je učestvovao u razgovorima, rekao je na Iksu da će Kijev svako kretanje ruskih mornaričkih brodova izvan istočnog Crnog mora smatrati kršenjem duha sporazuma postignutih u Rijadu.
Nuklearna elektrana Zaporožja na jugu Ukrajine takođe će ostati pod kontrolom Rusije, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova nakon završetka pregovora.
Ministarstvo je saopštilo da bi prenos kontrole na Ukrajinu ili druge zemlje bio nemoguć, kao i zajedničko upravljanje, zbog zabrinutosti oko fizičke i nuklearne sigurnosti.
Tramp je prošle sedmice iznio ideju da SAD preuzmu kontrolu nad elektranom, koju je Rusija zauzela početkom rata.
Sjedinjene Države su takođe rekle da su posvećene pomoći Ukrajini u razmjeni ratnih zarobljenika, oslobađanju zatočenih civila i vraćanju "prisilno premještene ukrajinske djece", kao mjerama za postizanje trajnog primirja između Kijeva i Moskve.
<h2>Zašto je Crno more važno za Rusiju i Ukrajinu?</h2>
I Kijev i Moskva se oslanjaju na Crno more za izvoz robe.
Uz pomoć Turske i Ujedinjenih naroda, obje zemlje su sredinom 2022. godine sklopile dogovor kojim je Ukrajini omogućeno da isporučuje žito preko mora, ali se Rusija povukla iz sporazuma sljedeće godine tvrdeći da zapadne sankcije na njene banke ozbiljno ograničavaju njenu sposobnost izvoza poljoprivrednih proizvoda.
Rusija je tada rekla da će svako plovilo za Ukrajinu gledati kao na potencijalnu vojnu metu.
Ukrajinska vojska je odgovorila kampanjom koja je uništila ruske ratne brodove i na kraju potisnula rusku mornaricu iz zapadnih djelova Crnog mora.
Operacija je omogućila Ukrajini da uspostavi novu zonu transporta u Crnom moru i vrati izvoz žitarica morskim putem na nivoe blizu predratnih.

Ukrajina i Rusija izvještavaju o napadima dronovima usred pitanja o primirju na Crnom moru

Kremlj je danas saopštio da čeka detalje iz Vašingtona o prijedlogu za 30-dnevni prekid vatre u Ukrajini, dok su visoki moskovski izvori rekli da bi sporazum morao uzeti u obzir ruska osvajanja i adresirati njene zabrinutosti.
Nakon napredovanja ruskih snaga tokom 2024. godine, predsjednik SAD-a Donald Tramp promijenio je američku politiku prema ratu, pokrenuvši bilateralne pregovore s Moskvom i obustavljajući vojnu pomoć i dijeljenje obavještajnih podataka s Ukrajinom, rekavši da ona mora pristati na uslove za okončanje sukoba.
Sjedinjene Države su u utorak ipak pristale da nastave vojnu pomoć i dijeljenje obavještajnih podataka, nakon što je Kijev rekao da je spreman podržati prijedlog o prekidu vatre tokom pregovora u saudijskom gradu Džedi.
Kremlj je saopštio da pažljivo proučava rezultate sastanka i da će sačekati detalje od državnog sekretara SAD-a Marka Rubija i savjetnika Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Majka Volca.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov sugerisao je novinaru da „malo preuranjuje“ s pitanjem da li Rusija namjerava da poveže prijedlog o prekidu vatre sa ukidanjem međunarodnih sankcija uvedenih zbog rata u Ukrajini.
- Rubi i Volc su rekli da će nam kroz različite kanale prenijeti detaljne informacije o suštini razgovora koji se održao u Džedi. Prvo moramo dobiti te informacije - rekao je Peskov.
Ruska invazija na Ukrajinu koja je počela 2022. godine odnijela je stotine hiljada života, raselila milione ljudi i izazvala najveću konfrontaciju između Moskve i Zapada od Kubanske raketne krize 1962. godine.
Predsjednik Vladimir Putin je više puta rekao da je spreman razgovarati o okončanju rata, a Tramp kaže kako vjeruje da Putin želi okončati rat, iako drugi zapadni lideri kažu da mu ne vjeruju.
Tramp je u utorak rekao da se nada da će Rusija pristati na prekid vatre i da će ove sedmice razgovarati s Putinom.
Reuters je u novembru izvijestio da je Putin spreman da pregovara o sporazumu s Trampom, ali da će odbiti da napravi velike teritorijalne ustupke i da će insistirati da Kijev odustane od ambicija za pridruživanje NATO-u.
<h2>PREKID VATRE – 'ZAMKA'?</h2>
Visoki ruski izvor rekao je za Reuters da bi Putinu bilo teško pristati na ideju prekida vatre bez utvrđivanja uslova i dobijanja nekih garancija.
- Putinu je teško da na ovo pristane u trenutnom obliku - rekao je izvor, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, uz ocjenu da „Putin ima jaku poziciju jer Rusija napreduje“.
Izvor je rekao da bi, bez garancija uz prekid vatre, ruska pozicija mogla brzo oslabiti i da bi Zapad onda mogao okriviti Rusiju za neuspjeh u okončanju rata.
- Zato, da, mi smo obje ruke za primirje, ali potrebne su nam makar okvirne garancije, i to makar od Sjedinjenih Država - rekao je izvor.
Drugi visoki ruski izvor rekao je da prijedlog o prekidu vatre iz moskovske perspektive izgleda kao zamka jer bi Putinu bilo teško da zaustavi rat bez konkretnih garancija ili obećanja.
Treći ruski izvor rekao je da je šira slika ta da su Sjedinjene Države pristale da nastave vojnu pomoć i dijeljenje obavještajnih podataka, a da su taj potez „ukrasile“ prijedlogom o prekidu vatre.
Konstantin Kosačov, predsjednik Odbora za međunarodne poslove Savjeta Federacije, gornjeg doma ruskog parlamenta, rekao je na Telegramu da se mora uzeti u obzir rusko napredovanje u Ukrajini.
- Bilo kakvi sporazumi – uz puno razumijevanje potrebe za kompromisom – moraju biti pod našim uslovima, a ne američkim. I ovo nije hvalisanje, već razumijevanje da se pravi sporazumi i dalje pišu tamo, na frontu. Što bi i u Vašingtonu trebalo da razumiju - rekao je.
<h2>RAT ILI MIR?</h2>
Putin je više puta rekao da kratkoročno primirje nije način da se završi rat.
- Nama ne treba primirje, nama treba dugoročni mir obezbijeđen garancijama za Rusku Federaciju i njene građane. Teško je pitanje kako obezbijediti te garancije - rekao je u decembru.
U junu je iznio svoje uslove za mir: Ukrajina mora zvanično odustati od ambicija da uđe u NATO i povući svoje trupe sa cjelokupne teritorije četiri ukrajinske oblasti koje su Rusija proglasila svojim i većinom ih kontroliše.
Rusija kontroliše nešto manje od petine Ukrajine, ili oko 113.000 kvadratnih kilometara, dok Ukrajina kontroliše mali pojas zapadne Rusije, prema otvorenim izvorima i ruskim procjenama.
Rusija kontroliše 75 odsto Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti i više od 99 odsto Luganske oblasti, prema ruskim procjenama.
Rusija tvrdi da su sve te četiri oblasti sada legalno dio Rusije i da ih nikada neće vratiti Ukrajini, dok Kijev kaže da su one ilegalno anektirane i da nikada neće priznati ruski suverenitet nad njima.
Sukob u istočnoj Ukrajini počeo je još 2014. godine nakon što je u Kijevu svrgnut proruskih predsjednik tokom Revolucije na Majdanu, a Rusija anektirala Krim, uz podršku proruskih separatista koji su se borili protiv ukrajinske vojske.

Rusija čeka detalje od SAD-a o planu prekida vatre u Ukrajini

Ruski projektil ubio je jednu osobu dok je pogodio infrastrukturni objekt u gradu Krivi Rih u centralnoj Ukrajini, jutro nakon što je ta država pristala prihvatiti 30-dnevni prekid vatre poslije višesatnih pregovora između američkih i ukrajinskih zvaničnika u Saudijskoj Arabiji. 
 
Serhij Lisak, regionalni guverner, takođe je rekao da su u raketnom napadu 12. marta povrijeđene još najmanje dvije osobe. Kasno 11. marta, u odvojenom napadu, ubijena su četiri člana posade broda za suhi teret u blizini južnog lučkog grada Odese. 
 
Napadi su uslijedili nakon još jednog većeg napada na glavni grad Kijev, samo nekoliko sati nakon što su Kijev i Vašington zaključili svoje pregovore o visokim ulozima u Džedi, u Saudijskoj Arabiji. 
 
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je protivvazdušna odbrana bila angažovana i odbila napade. 
 
Udari su zabilježeni i u Harkivu, a ukrajinsko Ministarstvo digitalne transformacije objavilo je da je upozorenje na vazdušnu opasnost izdano u 10 regija oko Kijeva.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegovi sistemi protivvazdušne odbrane tokom noći 12. marta oborili šest bespilotnih letilica, jednu iznad ukrajinskog Krima anektiranog od Rusije i pet iznad Crnog mora. Telegram kanal Krimski Veter izvijestio je o glasnim eksplozijama i sirenama za vazdušnju uzbunu iznad krimskih gradova i u blizini ruskih vojnih lokacija.
Serija napada dolazi u trenutku kada je Ukrajina izrazila spremnost prihvatiti prijedlog SAD-a da se 11. marta uspostavi trenutni, privremeni 30-dnevni prekid vatre, što sada prebacuje fokus na Moskvu i je li ruski predsjednik Vladimir Putin voljan takođe pristati na uslove i staviti sporazum na snagu. 
 
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da će razgovarati s Vladimirom Putinom sljedećih dana kako bi osigurao njegovu predanost, ali ostaje za vidjeti hoće li ruski predsjednik prihvatiti dogovor.&nbsp;
Direktor Ruske vanjske obavještajne službe (SVR) Sergei Nariškin takođe je kasno 11. marta telefonski razgovarao s direktorom CIA-e Džonom Retklifom, izvijestila je novinska agencija Interfax. 
 
Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je novinarima 12. marta da će Moskva sama odlučiti o Ukrajini i hoće li zaustaviti borbe. 
 
- Oblikovanje pozicije Ruske Federacije ne odvija se u inostranstvu zbog nekih sporazuma ili nastojanja nekih strana. Formiranje stava Ruske Federacije odvija se unutar Ruske Federacije - rekla je, misleći na američko-ukrajinski dogovor postignut u Saudijskoj Arabiji. 
 
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov takođe je tokom intervjua ponovio stav Moskve da ni pod kojim uslovima neće prihvatiti prisutnost NATO snaga u Ukrajini. 
 
Konstantin Kosačov, uticajni ruski zakonodavac koji vodi odbor za međunarodne poslove u gornjem domu ruskog parlamenta, rekao je u postu na Telegramu da će svaki dogovor koji Moskva prihvati biti pod njenim vlastitim uslovima i da se "pravi sporazumi još uvijek pišu" na ratištu u Ukrajini. 
 
- Rusija napreduje [na ratištu] i zbog toga će s Rusijom biti drugačije. Svaki sporazum - uz svo razumijevanje potrebe za kompromisom - [biće] pod našim uslovima, a ne pod američkim - rekao je Kosačev.
Ukrajinski položaji na ratištu bili su pod velikim pritiskom, posebno u ruskoj regiji Kursk, gdje su moskovske snage pokrenule napad kako bi istjerale kijevske trupe, koje su pokušavale zadržati komad zemlje kao adut u pregovaranju. 
 
Nakon sporazuma postignutog u Džedi, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u svom noćnom video obraćanju da je Ukrajina spremna prihvatiti uslove prekida vatre koje je predložio Vašington, koji uključuju zaustavljanje raketnih, bespilotnih letilica i bombaških napada, ne samo u Crnom moru nego i duž cijele linije ratišta. 
 
- Ukrajina je spremna prihvatiti ovaj prijedlog. Vidimo ga kao pozitivan korak i spremni smo ga poduzeti - rekao je Zelenski. 
 
Sjedinjene Države takođe su najavile da će odmah nastaviti ranije prekinuti razmjenu obavještajnih podataka i obnoviti vojnu pomoć Ukrajini. 
 
U zajedničkoj izjavi nakon razgovora u Saudijskoj Arabiji, Ukrajina i Sjedinjene Države rekle su da su se takođe složile da potpišu ugovor o razvoju kritičnih mineralnih resursa u Ukrajini, koji je pauziran nakon verbalnog sukoba Trampa i Zelenskog u Bijeloj kući.

Udari na Ukrajinu i Rusiju dan nakon što je Kijev prihvatio uslove prekida vatre uz posredovanje SAD-a

Ministar oružanih snaga Ujedinjenog Kraljevstva, Luk Polard, odbio je danas da potvrdi ideje koje je iznio francuski predsjednik Emanuel Makron dnevnom listu Le Figaro u vezi sa planom o djelimičnom jednomjesečnom primirju u Ukrajini rekavši da: „To nije plan koji trenutno prepoznajemo“.
Makron je za list kazao kako Francuska i Britanija predlažu djelimično jednomjesečno primirje između Rusije i Ukrajine koje ne bi obuhvatilo kopnene borbe, več napade iz vazduha, s mora i na energetsku infrastrukturu, a evropske kopnene trupe bile bi raspoređene u Ukrajini tek u drugoj fazi.
- Neće biti evropskih trupa na ukrajinskom tlu u narednim sedmicama - citirao je Le Figaro Makrona.
Međutim, Polard je danas kazao kako to nije plan koji trenutno prepoznaju.
- Svakako, postoji nekoliko različitih opcija koje se trenutno privatno razmatraju između Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i naših saveznika. Vjerovatno nije ispravno da u ovom trenutku komentarišem svaku pojedinačnu opciju dok se razmatra - rekao je Polard za BBC.
Britanski premijer Kir Starmer je u nedjelju izjavio da su se evropski lideri složili da izrade mirovni plan za Ukrajinu koji će predstaviti Sjedinjenim Američkim Državama, ali nije ulazio u detalje.
U međuvremenu, stranke koje pregovaraju o formiranju nove njemačke vlade razmatraju brzo uspostavljanje dva posebna fonda potencijalne vrijednosti od stotina milijardi eura – jednog za odbranu i drugog za infrastrukturu – rekle su za Rojters tri osobe upoznate sa situacijom.
Ekonomisti koji savjetuju stranke koje će vjerovatno formirati novu koalicionu vladu procjenjuju da je za fond za odbranu potrebno oko 400 milijardi eura, rekli su izvori.
Žustra razmjena između Zelenskog i Trampa u Bijeloj kući prošlog petka povećala je osjećaj hitnosti u Berlinu da se brže djeluje po pitanju izdvajanja sredstava za njemačku odbranu i pomoć Ukrajini.
Lideri Evropske unije sastaće se ponovo 6. marta, na vanrednom samitu, kako bi razgovarali o dodatnoj podršci Ukrajini, evropskim bezbjednosnim garancijama i načinu finansiranja evropskih odbrambenih potreba.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5888%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ffrancuska-i-britanija-predlazu-djelimicno-jednomjesecno-primirje-u-ukrajini&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Polard odbio da potvrdi Makronove ideje o primiriju u Ukrajini

Francuska i Britanija predlažu djelimično jednomjesečno primirje između Rusije i Ukrajine koje ne bi obuhvatilo kopnene borbe, izjavio je francuski predsjednik Emanuel Makron za dnevni list Le Figaro.
Međutim, Makron je rekao da bi primirje obuhvatilo napade iz vazduha, s mora i na energetsku infrastrukturu.
- U slučaju prekida vatre, bilo bi veoma teško provjeriti da li se (borbe) duž fronta poštuju - rekao je Makron za Le Figaro, dodajući da je linija fronta ekvivalentna udaljenosti između Pariza i Budimpešte.
Makron je govorio za Le Figaro dok je letio za London na sastanak evropskih lidera, koji je sazvao britanski premijer Kir Starmer, kako bi se unaprijedili napori na izradi mirovnog plana za Ukrajinu.
Samit u Londonu održan je dva dana nakon što je sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Bijeloj kući završen oštrom raspravom. Svjetski lideri pružili su snažnu podršku ukrajinskom lideru i obećali da će učiniti više kako bi pomogli njegovoj zemlji.
Prema francusko-britanskom prijedlogu, evropske kopnene trupe bile bi raspoređene u Ukrajini tek u drugoj fazi, rekao je Makron.
- Neće biti evropskih trupa na ukrajinskom tlu u narednim sedmicama - citirao je Le Figaro Makrona.
- Pitanje je kako ćemo iskoristiti ovo vrijeme da pokušamo postići primirje, s pregovorima koji će trajati nekoliko sedmica, a zatim, kada se potpiše mir, raspoređivanje trupa – kazao je Makron.
Na pitanje da li je upoznat s planom, Zelenski je novinarima u Londonu rekao: „Upoznat sam sa svime“.

Francuska i Britanija predlažu djelimično jednomjesečno primirje u Ukrajini

Hamas je spreman da oslobodi sve preostale taoce u Pojasu Gaze, tokom druge faze primirja između palestinskog islamističkog pokreta i Izraela poslije 15 mjeseci rata, izjavio jezvaničnik tog pokreta.
- Obavijestili smo posrednike da je Hamas spreman da oslobodi sve taoce odjednom tokom druge faze sporazuma, a ne odvojeno kao tokom prve faze koja je trenutno u toku - rekao je zvaničnik Taher al Nunu za AFP.
On nije precizirao koliko se talaca uzetih tokom napada Hamasa 7. oktobra 2023. u Izraelu i dalje nalazi u Pojasu Gaze.
Tog dana je oteta ukupno 251 osoba. Sedamdesetoro je još u pritvoru u Gazi, od kojih je najmanje 35 umrlo, navodi izraelska vojska.
Tokom prve faze sporazuma o prekidu vatre, koja treba da se okonča 2. marta, oslobođeno je 19 izraelskih talaca u zamjenu za više od 1.100 palestinskih zatvorenika.
Tačno 16. dana poslije stupanja na snagu primirja 19. januara, odnosno početkom februara, trebalo je da počnu indirektni pregovori između Izraela i Hamasa, što se nije dogodilo.
Uslovi druge faze primirja, kojom bi se definitivno okončao rat i oslobodili svi taoci, moraju da budu zaključeni do 2. marta.
Zatim, ako druga faza prođe kako je planirano, treća i posljednja faza će se fokusirati na rekonstrukciju Gaze.

Hamas spreman da oslobodi sve preostale taoce u jednoj razmjeni tokom druge faze primirja

Nijedna odluka o Ukrajini ne može biti donesena bez Kijeva i bez učešća Evropljana, poručili su danas šefovi španske, njemačke i francuske diplomatije. 
 
Američki predsjednik Donald Tramp kazao je ranije danas da je razgovarao sa ruskim kolegom, Vladimirom Putinom, i da su se dogovorili da odmah započnu pregovore o okončanju rata u Ukrajini. 
 
- Neće biti pravednog i trajnog mira u Ukrajini bez učešća Evropljana -rekao je ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro danas u Parizu. 
 
Šefovi njemačke i španske diplomatije, Analena Berbok i Žoze Manuel Albares Bueno, rekli su da se nijedna odluka o Ukrajini ne može donijeti "bez Ukrajine", prenosi Hina. 
 
- Govorimo o suverenoj zemlji sa demokratski izabranom vladom. Štaviše, ništa što utiče na evropsku bezbjednost, a ruska agresija protiv Ukrajine direktno ugrožava evropsku bezbjednost, ne može se odlučiti bez Evrope - rekao je Albares Bueno. 
 
Berbok je ponovila da ne može biti odluke o Ukrajini bez Ukrajine i insistirala na potrebi da Evropa "ostane ujedinjena". 
 
Ministri su govorili uoči sastanka u Parizu o evropskoj odbrani i Ukrajini koji okuplja Francusku, Njemačku, Poljsku, Španiju, Italiju, Veliku Britaniju i Ukrajinu.

Ministri EU: Nema odluke o Ukrajini bez Kijeva i Evrope

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da će, ukoliko se svi taoci u Gazi ne oslobode do subote u podne, predložiti prekid primirja između Izraela i Hamasa čime bi, kako je upozorio, "nastao pravi pakao".
U izjavama novinarima dok je potpisivao niz izvršnih odluka i rješenja sinoć u Bijeloj kući, Tramp je naglasio da na kraju odluka zavisi od Izraela ali je upozorio da će „nastati pravi pakao“ ako se preostali taoci ne oslobode i dodao da strahuje da su mnogi od njih mrtvi.
- Govorim u svoje ime. Izrael može to da prenebregne - rekao je Tramp, naglasivši da na kraju zavisi od Izraela šta će odlučiti.
Kazao je da su taoci oslobođeni u posljednjoj rundi u skladu sa sporazumu o primirju izgledali kao da su izašli iz logora i da su moguće mnogi mrtvi, te zato palestinski Hamas koči dalju predaju talaca.
Hamas je juče saopštio da će odložiti oslobađanje talaca iz Pojasa Gaze pošto je optužio Izrael za kršenje krhkog prekida vatre. Premijer Izraela Benjamin Netanjahu je pod snažnim pritiskom da obezbijedi oslobađanje preostalih talaca pošto su u prošlu subotu trojica Izraelaca puštena iz zatočništva kućama stigli u jako lošem stanju.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac rekao je da Hamasov plan odlaganja puštanja sljedeće grupe talaca predstavlja potpuno kršenje sporazuma o prekidu vatre i da je zatražio od izraelske vojske da bude na najvišem nivou opreza. Premijerov koordinator za taoce rekao je da su sve porodice talaca obaviještene o Hamasovoj odluci i da Izrael insistira na ispunjenju sporazuma u potpunosti.

Tramp će predložiti prekid primirja u Gazi ako se taoci ne oslobode do subote

Zvaničnici Hamasa saopštili su danas da su započeli razgovore sa međunarodnim posrednicima o drugoj fazi primirja u Gazi.
Prethodno postignutim sporazumom zacrtane su tri faze pregovora za okončanje rata. Prva faza, koja je počela 19. januara, zaustavila je borbe, povećala količinu humanitarne pomoći puštene u Gazu i razmijenjene su palestinski zatvorenici za izraelske taoce odvedene u Gazu.
Ipak, međunarodni posrednici ostavili su za kasnije rješavanje pitanja kao što su dalje oslobađanje talaca i zatvorenika, neograničenoi produžetak primirja i odluka o tome ko će upravljati Gazom nakon potpunog okončanja neprijateljstava.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu nedavno se u Vašingtonu sastao sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom. Egipat, Katar i SAD posreduju u pregovorima između Izraela i Hamasa.

Hamas saopštio da su počeli razgovori o drugoj fazi primirja u Gazi

Najava dolaska investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, kao i davanje u zakup ulcinjskih plaža, izazvala je dosta negodovanja javnosti i lokalne samouprave.&nbsp;
Sagovornik Analitike, ekonomski analitičar, Mirza Mulešković, ističe da je buru izazvala netransparentnost i nedostatak informacija o investitorima i kompletnom ugovoru sa UAE.&nbsp;
- Generalno posmatrano, direktne strane investicije su od obnove nezavisnosti potpuno transformisale i unaprijedile kako crnogorsku ekonomiju, tako kompletno društvo u cjelini, tako da sve ovakve investicije dobre i poželjne. Crna Gora kao mala i otvorena ekonomija u velikoj mjeri zavisi od investicija. Moram da naglasim da se ovako veliki projekti moraju raditi u koncenzusu sa lokalnim stanovništvom i lokalnom upravom - &nbsp;poručuje Mulešković.&nbsp;
On ističe da se sa investicijama, kao što je najavljena iz UAE, mora sačuvati tradicija lokalnog stanovništva.&nbsp;
- Veliku pažnju moramo da obratimo i na zaštitu životne sredine. Ovakve investicije moraju se raditi na mnogo transparentniji način, jer u ovom slučaju najveći problem, koji je i izazvao veliku buru, jeste velika netransparentnost i neinformisanost onih koji bi trebalo da budu informisani prije najave ovakve investicije - ističe Mulešković.&nbsp;
<h2>Netransparentnost i ekonomski izazovi&nbsp;</h2>
Sagovornik Analitike ukazuje da je kako za domaće, tako i za strane investicije, bitno da se poštuje nacionalna legistlativa i planovi koji određuju rast i razvoj Crne Gore i da se vidi koji je to najbolji interes za našu državu.&nbsp;
- Moramo da budemo svjesni da sve investicije donose i pozitivne i negativne efekte, pa je bitno prije uraditi i analizu uticaja same investicije pošto se radi o velikom i zaštićenom području - podvlači Mulešković.&nbsp;
Sagovornik Analitike ukazuje da se i institucje, ali i stanovništvo moraju pripremiti za velike investicije.&nbsp;
- Činjenica da je najavljeno 30 milijardi eura jeste velika stvar za Crnu Goru, pa moramo dobro pripremiti i donosioce odluka, ali i lokalno stanovništvo, ukoliko se realizuje ovakva investicija - kaže Mulešković.&nbsp;
Njihov sagovornik upozorava i da je važno da se vidi na koji način će se finansirati ono što su obaveze naše države, te koliko će nas to koštati.&nbsp;
- Svi znamo u kakvom stanju su naše financije , pa je pitanje da li Crna Gora može u ovom trenutku sve to da finansira, a činjenica je da troškovi neće biti mali.Sve strane investicije su dobre, donose određeni napredak i ekonomski benefit, ali sa druge strane mora da se sačuva ono što je lokalno nasljeđe i životna sredina, jer samo na taj način možemo da pričamo o održivim i kvalitenim investicijama - izričit je Mulešković.&nbsp;
<h2>Ne radi se ništa na umanjenju duga&nbsp;</h2>
Sagovornik Analitike osvrnuo se i na nedavno novo zaduživanje Vlade Crne Gore, kada je na londonskoj berzi emitovala obveznice u iznosu od 850 miliona eura kako bi izmirila stara dugovanja. Mulešković pojašnjava da je već ustaljena praksa da Crna Gora novim zaduživanjima pokriva stara zaduženja.&nbsp;
- Ne radi se ništa po pitanju unapređenja i diverzifikacuje ekonomije kako bi se iz perioda u period smanjivao dug. Jasno je da sa svakim novim zaduženjemza pokrivanje starih dugovanja, troškovi za Crnu Goru postaju veći, jer se zadužujemo uz veće kamatne stope, što pokazuju i podaci o trenutnom kretanju duga ali i dugoročnim kretanjima - ističe Mulešković.&nbsp;
Pojašnjava da je strategija upravljanja dugom kreirana na način da se sva stara dugovanja, ali i sve investicije za infrastrukturu obezbjeđuju putem novih zaduživanja.&nbsp;
- Ovakav način loše utiče na mogućnost rasta i razvoja crnogorske ekonomije, jer sa ovakvim načinom upravljanja smanjuje mogućnost dodatnog zaduživanja za kapitalne projekte, koji su osnova za razvoj svake ekonomije - kaže Mulešković.
<h2>Kamatna stopa i dalje visoka&nbsp;</h2>
Obveznice su emitovane uz kamatnu stopu od 4,875 odsto, uz rok prispijeća od sedam godina. Sagovornik Analitike pojašnjava da je visina kamatne stope na očekivanom nivou.&nbsp;
- Iako niže od prošle godine, moramo priznati i dalje visoka kamatna stopa u odnosu na prethodni period, ali i na zaduženja određenih država u ovom trenutku, sa istim rokom dospijeća - ističe Mulešković.&nbsp;
Pojašnjava i da je to najjeftiniji model u trenutnoj situaciji.&nbsp;
- Ali definitivno jeste skuplji u odnosu na neki raniji period, zbog svih turbulencija koje su se desile od 2022. Jasno je da bez diverzifikacije ekonomije i bez rezova i neproduktivnim troškovina i bez smanjenja državnog aparata, ne možemo pričati o stabilnosti duga, možemo pričati o novom zaduživanju bez mogućnosti otplate kroz tekuće prihode, što stvara probleme u dijelu budućeg zaduživanja za potencijalne infrastrukturne projekte - poručuje Mulešković.
<h2>Plasiranje negativnog narativa o trgovinskim lancima</h2>
Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, pred Odborom za ekonomiju, finansije i budžet, kazao je da će se truditi da cijene najosnovnijih namirnica zadržime na trenutnom nivou. Ekonomski analitičar pojašnjava koje mjere Crna Gora može da preduzme kako bi se zaustavio rast cijena.
- Prva mjera zasigurno jeste otvaranje dijaloga sa privresnim subjektima sve sa ciljem pronalaska zajedničkih rješenja u ovom dijelu. Takođe, donosioci odluka moraju zaboraviti na plasiranje negativnog narativa, posebno prema velikim lancima, koji nisu krivi za ovakvu situaciju, jer na taj način urušavaju privredu, urušavaju ono što finansira rast i razvoj crnogorskog društva - ukazuje Mulešković.&nbsp;
Podsjećamo, u prethodnom periodu iz Vlade su podržavali bojkot marketa. Naš sagovornik poručuje da je to neprihvatljivo.&nbsp;
- Prvo je neprihvatljivo jer kao donosioci odluka su morali znati da to nije rješenje za problem i da ne može dati nikakve rezultate, a drugo naravno da je neprihvatljivo zbog mogućeg uticaja takvih inicijativa na budžet - poručuje Mulešković.&nbsp;
Pojašnjava da donosioci odluka moraju mnogo više raditi na razvoju konkutentnosti i promocije crnogorskih proizvoda.&nbsp;
- Jer će se na taj način obezbijediti cjenovna stabilnost ali i smanjiti nevjerovatno velika uvozna zavisnost Crne Gore, jer alarmantni su podaci da nam je pokrivenost izvoza uvozom svega 15% - ukazuje Mulešković.&nbsp;
Ističe da se mora raditi i na smanjenju neproduktivnih troškova javne uprave i zaustavljanju trenda rasta broja zaposlenih u javnoj upravi.&nbsp;
- Povećanje tih troškova, uz nametnute povećane troškove privredi kroz nametanje administrativnog povećanja zarada, je dovelo do opšteg rasta cijena. Upravo privreda ali i građani plaćaju rast tih troškova - ističe Mulešković.&nbsp;
<h2>Za kapitalni budžet izdvojeno manje nego za zarade u javnom sektoru</h2>
Ekonomski analitičar ukazuje da, umjesto mjera koje promovišu i unapređuju produktivnost naše ekonomije i doprinose stvaranju novih ekonomskih vrijednosti, još od 2022. imamo, kako kaže, četiri kataloške mjere u dijelu ograničavanja marži, što je kao rezultat imalo bojkot trgovina, pa su, ističe, i rezultati istih očigledni.&nbsp;
- Imamo potrošački model upravljanja našom ekonkmijom, đe nemamo povećanje ekonomskih aktivnosti, ali imamo povećanke količine novca u opticaju administrativnim putem, što u krajnjem dovodi do rasta cijena. Takođe, da bi se unaprijedili prihodi neophodni za finansiranje javne potrošnje, uvedene su dodatne akcize, povećane stope poreza itd, što u krajnjem takođe ima rast cijena -ukazuje Mulešković.&nbsp;
Ističe da rast cijena može obuzdati povećanje prisutnosti crnogorskog proizvoda.
- U ovogodisnjem budžetu se to ogleda u paraleli dvije stvari. Za kapitalni budžet je izdvojeno tri puta manje u odnosu na zarade u javnom sektoru, a za razvoj konkurentnosti privrede je planirano skoro tri puta manje nego za službena putovanja i reprezentaciju javne uprave. Upravo ovi podaci govore o posvećenosti razvoju i diverzifikaciji crnogorske ekonomije - ukazuje Mulešković.&nbsp;
Ukazuje da i dalje manjka dijalog između aktera koji direktno utiču na rast cijena, države i privrednih subkekata.&nbsp;
- Mjere koje mogu dati brz efekat su smanjenje carina, akciza i ostalih nameta privrednicima, kao i kreiranjem privatno-javnih robnih rezervi. Dok dugoročno, i jedino rješenje jeste ulaganje u domaću privredu, a ne u rast javne uprave - zaključuje Mulešković.

Mulešković: Buru oko investicija UAE izazvala netransparentnost, svakim novim zaduženjem troškovi za Crnu Goru veći

Milatović bi trebalo da zna da je njemu zapalo u dužnost da baštini one vrijednosti koje Njegoš simbolizuje orlom. Ta fotelja, ta zgrada, taj kabinet u kojem je on, ta funkcija ustavna je nasljeđe vrijednosti koju u Orlu i svinji simbolizuje orao. Kad bi on to znao on bi to bolje razumio i s više strasti, s više odgovornosti, s više požrtvovanja bi obavljao posao koji obavlja sad, ne bi se tako lagano omicale izjave da govori srpskim jezikom, da daje izjave o crkvi koje blage veze nemaju - kazao je glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković, u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E.
Na izjavu popa Mijajla Backovića gleda, kaže Šuković, kao na temu koju je komentarisao neko ko ima osam razreda osnovne škole, a pretendujueda javno komentariše komplikovana pitanja.
- Ovo je vrijeme u kome neznalice, specijalci istovremeno, padobranci, specijalno spušteni u ovom vremenu na ovaj prostor, daju sebi za pravo da izgovaraju takve stvari. Međutim, nije problem što Mijajlo Backović priča gluposti, problem je što je u te budalaštine previše ljudi u Crnoj Gori spremno da povjeruje. Namjerno naglašavam povjeruje, zato što je neprihvatljivo veliki broj stanovnika Crne Gore koji između mogućnosti da nešto pročitaju, provjere, nauče, radije biraju da vjeruju, tu je korijen problema, a ne u tome što Backović priča budalaštine notorne - rekao je Šuković.
Da bi neko imao svijest o nečemu i pripadao nečemu, kaže Šuković, taj neko mora znati nešto o tome, a ne, poput neugodne situacije sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, koji ne zna Njegoševu pjesmu "Orao i svinja".
- Tužno je, ali istovremeno štetno, da ne kažem opasno, kad pogotovu ljudi na funkcijama nemaju svijest, nemaju znanje o zemlji u čijim su institucijama, o zemlji čiji im ustavni zadatak da štite njene interese. Ne može Milatović da bude svjestan šta on baštini, kakav je teret biti predsjednik Crne Gore, ako ne zna kako je ta Crna Gora nastala, šta je sve urađeno kroz vjekove da bi danas postojala zgrada predsjednika Crne Gore, u njoj kabinet i fotelja za predsjednika države u kojoj on danas sjedi. Vjekovi su prošli da bi se došlo do toga. On to ne zna očigledno - istakao je Šuković.
Popularna Njegoševa pjesma "Orao i svinja", smatra Šuković , je najjasnija slika Njegoševog sistema vrijednosti.
- &nbsp;Milatović bi trebalo da zna, da je sreće, da je njemu zapalo u dužnost da baštini one vrijednosti koje Njegoš simbolizuje orlom. Ta fotelja, ta zgrada, taj kabinet u kojem je on, ta funkcija ustavna je nasljeđe vrijednosti koju u Orlu i svinji simbolizuje orao, kad bi on to znao on bi to bolje razumio i s više strasti, s više odgovornosti, s više požrtvovanja bi obavljao posao koji obavlja sad, ne bi se tako lagano omicale izjave da govori srpskim jezikom, da daje izjave o crkvi koje blage veze nemaju - zaključio je Šuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3_ph3X4Puoo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Šuković: Tužno je, ali štetno i opasno kad ljudi na funkcijama nemaju svijest i znanje o zemlji u čijim su institucijama

Portali bliski ruskim vlastima objavili su nezvanične informacije da je Milorad Dodik dobio i državljanstvo Rusije i dozvolu za boravak u Rusiji.&nbsp;
To je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E kazao glavni i odgovorni urednik portala Buka Aleksandar Trifunović.
Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik u Moskvi se sastao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Nakon sastanka na mreži X je napisao da mu je ruski predsjednik rekao da će se Rusija zalagati da se završi rad međunarodnih institucija u BiH, uključujući i rad visokog predstavnika Kristijana Šmita.
Koliko će Milorad Dodik ostati Moskvi, da li to ima veze sa ukidanjem sankcija, da li će čekati da se takav neki potez dogodi pa biti na sigurnom u Moskvi samo su neka pitanja, kaže Trifunović i dodaje da on po svaku cijenu želi da zadrži dobre odnose sa Rusijom.&nbsp;
- Ali i da postigne dobre odnose sa Trampovom administracijom. On to neprestano pominje - istakao je Trifunović i dodaje da Dodik ne rizikuje previše, pa se i iz tog razloga nije previše približavao Sarajevu, već ide na sigurna putovanja, poput putovanja u Izrael.
Predsjednik Republike Srpske, objašnjava on, ima jako dobre odnose sa izraelskim političarima, ali i u Mađarskoj i Rusiji. To su, kako kaže zemlje u kojima se on osjeća prilično sigurno i misli da boravkom tamo ništa ne rizikuje.&nbsp;
- Moram priznati da me iznenadio ovo javljanje iz Moskve, iako je bio najavljen taj neki susret sa Putinom u nekoj budućnosti, međutim, sama činjenica da je Izrael napustio ranije nego što je rekao, a iz Izraela je rekao da će se vratiti u toku ove sedmice, otišao je dan posle te konferencije, pa se s twittera misteriozno javio da je stigao, nije rekao gdje, a očigledno da nije doputovao u Bosnu i Hercegovinu. Mislim da on više stvara neki privid situacije trenutno da je napustio Republiku Srpsku nego što je to zaista uradio. Moja neka procjena je da on želi da zadrži tu moć koju ima u Republici Srpskoj do kraja - rekao je Trifunović.
Prema njegovim riječima, Dodik želi što bolje odnose s Trampovom administracijom, jer u svojoj viziji, vidi sebe i Trampa vidi identično.&nbsp;
- On od izbora Trampa nekako slavi tu pobjedu, iako je sam na crnoj listi američke administracije i pokušava od kad se pojavio na toj listi popriličnim svotama novca da lobira da se te sankcije ukinu. Mi ne znamo šta će Tramp uraditi, niko ne radi šta on radi sjutra, a kamoli u narednim danima, ali činjenica je da Milorad Dodik sa svih strana pokušava da dođe do američke administracije. Činjenica da Rod Blagojević, jedan od prijatelja Donalda Trampa jutros objavio podršku Miloradu Dodiku, stavio ga u isti tvit sa Le Penovom, govori da je ipak nešto Milorad Dodik i uradio, i da će nastaviti u tom pravcu - objašnjava Trifunović.
Sud BiH tražio je krajem marta od Interpola izdavanje crvene potjernice za Dodikom i predsednikom Narodne skupštine RS Nenadom Stevandićem, zbog sumnje da su počinili krivično djelo "napad na ustavni poredak BiH".
Odluka je donijeta nakon što su obojica napustili BiH, izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, dok je za njima raspisana centralna potjernica. To znači da je bilo koja, od 16 policijskih agencija, koliko ih ima u BiH u obavezi da ih privede.
Ljudi u Bosni Hercegovini su, kaže on, navikli na krizu i digli stepen tolerancije na krizne situacije na viši nivo od ljudi u normalnim evropskim zemljama.
- Ova kriza je jača nego ikad dosad jer se dešava nešto što više niko ne može kontrolisati. Vi u ovom trenutku ne možete da vidite izlaz na kraju tunela, naznaku kako bi ova situacija mogla biti riješena, a da bude u korist građana. Imamo situacije i solucije kako da se političarima olakša, pa i samom SNSD-u, pa i Miloradu Dodiku da i dalje bude na neki način u vlast, da obnašaju vlast, obnašaju koalicije, jer morate da razumijete da ako Milorad Dodik i njegova partija budu izbačeni iz vlasti, on i dalje ima jedan kontrolni paket akcija na nivou BiH kako može da utiče preko Doma naroda, preko Vijeća naroda, preko institucija u kojima on ima i dalje solidan kontrolni paket akcija - kazao je Trifunović
Zbog svega se, kaže, ljudi u Bosni i Hercegovini osjećaju zbunjeno, zamrznuto od straha kakvu budućnost imaju, jer često se, spominju i mogući sukobi.&nbsp;
- Hrvatski ministar odbrane je juče izjavio da nema prisustva međunarodne zajednice u BiH da bi sukobi već izbili, ja zaista mislim da nije tako, ali možda ljudi sa strane bolje vide krizu koju mi živimo, jer smo mi na ovo već navikli - zaključio je Trifunović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube na TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dp-ccXOrVWfE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Trifunović: Objavljene nezvanične informacije da je Dodik dobio rusko državljanstvo

Da autizam nije bolest - nego stanje, odnosno neurodivergencija, jasno je svakome ko se ikad za to dovoljno zainteresovao - ali, izgleda, to nije slučaj i sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem čiji je PR tim sinoć u saopštenju napisao da se solidarišu sa „oboljelima“ iz ovog spektra.
Svjetski dan osoba sa autizmom obilježava se svakog 2. aprila još od 2007. godine - upravo sa ciljem da se skrene pažnja na stanje sa kojim žive mnogi - i da autizam sam po sebi nije problem koliko društvena neprilagođenost, neprihvatanje različitosti, i jednostavno: neznanje i nemar.
Upravo to su juče, očigledno nesvjesno i nenamjerno, i demonstrirali u zakonodavnom domu Crne Gore kada su saopštili da je njihova zgrada u čast 2. aprila osvijetljena plavom bojom.
Oni su se stavili u red sa brojnim institucijama u svijetu, koje na simboličan način pokazuju brigu prema osobama sa autizmom, iako je jasno da im 18 godina obilježavanja ovog dana, pretek filmova, predavanja, ukazivanja stručnjaka, nije bilo dovoljno da se elementarno informišu i znaju da autizam nije nešto što se liječi i da je sa tim stanjem mnogo teže živjeti kad se pogrešno tumači.
Zato je u 21. vijeku, u najmanju ruku, neprihvatljivo da jedna državna institucija ne barata terminologijom koja tretira ovako važno pitanje, između ostalog, jer je upravo ispravna terminologija most do kolektivnog razumijevanja osoba sa auzimom.
U tome se nijesmo pokazali visprenima, kako sad, tako ni u mnogim javnim izlaganjima u kojima su političari jedni drugima poručivali da su „autistični“. Ipak, važno je da učimo iz sopstvenih grešaka, pa u neki mah i djeluje da je društvo, nakon glasnih kritika ovakvih ispada, shvatilo koliko je pogrešno i uvrjedljivo u negativnom kontekstu koristiti termin „autističan“.
Pošto ne bi valjalo da i ovaj 2. april obilježi samo formalnost i obasjavanje plavog svjetla u centru grada, nije zgorega da još malo promislimo o terminologiji. Bilo bi važno da se, kako u Skupštini, tako i u svakom kutku svijeta, zapitamo je li nesenzibilno govoriti da je dijete ili osoba „autistična“... Možda neko dokuči da je bolja opcija reći „osoba sa autizmom“ - jer je razlika krucijalna: pošto „autistično“ implicira da je poremećaj sve što određuje tu osobu, dok „sa autizmom“ pokazuje da je to samo jedna od stvari koja ga karakteriše.
A kad shvatimo da ljudi sa autizmom nijesu samo statistika - nego mnogo više od dijagnoze, i da svi ponaosob imamo ulogu u tome da im pomognemo da se osjećaju manje „atipično“ u negativnom smislu te riječi - a mnogo više unikatno, posebno i prije svega željeno - ovakvim omaškama nećemo svjedočiti. Onda možda neki idući 2. april neće biti samo puka formalnost - nego najava konkretnih koraka u adekvatnoj podršci koja im je prijeko potrebna.

Neka neko javi Mandićevoj službi da autizam nije bolest

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: primirje