Nič: Neprihvatljivo i poražavajuće da Crna Gora i dalje nema ambasadora u Berlinu

Nakon dosad najboljeg Izvještaja Evropske komisije koji potvrđuje stvaran napredak, Crnoj Gori je ostalo još dosta posla, a u tom smislu jedna od najvažnijih stavki biće ozbiljan diplomatski rad i jačanje imidža u ključnim državama Evropske unije, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu Milan Nič, istraživač njemačkog savjeta za spoljne poslove.

On napominje važnost prikazivanja Crne Gore ljudima u važnim evropskim zemljama poput Njemačke, Francuske i Holandije jer, kako kaže, stanovnici tih zemalja ne znaju mnogo o Crnoj Gori, a u jednom trenutku će se zainteresovati kako se bude bližio proces ratifikacije Ugovora o pristupanju.

U tom kontekstu, Nič posebno problematizuje činjenicu da Crna Gora nema ambasadora u Njemačkoj.

- Smatram potpuno neprihvatljivim i poražavajućim to što Crna Gora, upravo u ovom periodu, kada bi trebalo da unaprijedi javnu diplomatiju, i to ne samo kroz posjete ministara ili predsjednika Vlade, i dalje nema ambasadora u Berlinu i u drugim važnim prijestonicama. To je neprihvatljivo i ljudima više nije jasno kako je to moguće - kazao je sagovornik Pobjede.

Procedure bi mogle odložiti kraj pregovora

Nič napominje da je Evropska komisija u svom Izvještaju potvrdila ono što smo do sada mogli čuti samo od Vlade Crne Gore ili eventualno Delegacije EU u Podgorici.

- EK je pred državama članicama potvrdila da su završna mjerila za sva preostala pregovaračka poglavlja, koja je Podgorica dostavila, prihvatljiva iz njenog ugla. Sada je sve na državama članicama, ali ovo nije malo dostignuće. I sam sam bio skeptičan. Zato je važno čuti takvu ocjenu od Evropske komisije. To znači da je taj napredak zaista ostvaren, ali postoji i određeni vremenski pritisak - navodi Nič.

Kako kaže, Izvještaj EK je priznanje da je uložen veliki trud kako bi se došlo do ove faze.

- I to nije samo stav jednog službenika ili Generalnog direktorata za proširenje, već i poruka direktora nadležnih direktorata iz drugih djelova Komisije. Zato bih još jednom naglasio da ovo nije nešto što se podrazumijeva, niti je riječ o PR-u. U pitanju je važna i suštinska ocjena - navodi sagovornik Pobjede.

On dodaje da sada radna grupa Savjeta EU za proširenje (COELA) zasijeda intenzivno kako bi završila posao u narednih šest sedmica.

- Pomalo sam skeptičan ne zbog suštine, već zato što nacionalne procedure u pojedinim državama članicama zahtijevaju vrijeme. Holandija je, na primjer, poznata po tome što mora da uključi parlament i obavi konsultacije s njim, zbog čega joj je uvijek potrebno još nekoliko sedmica. Zato bi 15. decembar, ukoliko se sve okolnosti poklope, mogao biti moguć datum za zatvaranje pristupnih pregovora. U suprotnom, taj proces bi se vjerovatno prenio na početak naredne godine - navodi Nič uz napomenu da to nije najvažnije.

- Mislim da datumi više nijesu presudni. Važno je da pregovori zaista budu završeni - kazao je on.

Dodaje da, kada je riječ o poglavljima 23 i 24, nije čuo da postoji neki veći problem zbog kojeg bi pojedine prijestonice i dalje mogle da oklijevaju.

- Mislim da će države članice, u okviru redovne procedure, razmotriti ocjene Evropske komisije o završnim mjerilima koja je predložila Podgorica, kao i komentare Komisije u vezi sa svakim poglavljem. Sada ih očekuju veoma detaljne rasprave. Ništa neće biti poklonjeno i ništa neće biti jednostavno. Mislim da će za pojedine države članice, koje imaju stroži pristup proširenju, najveća odluka biti da procijene kako da iskoriste preostalo vrijeme: da li da izvrše dodatni pritisak na Vladu Crne Gore ili druge institucije u vezi s konkretnim obavezama koje još treba ispuniti, ili da pređu na veoma strogo praćenje sprovođenja već usvojenih propisa - navodi on.

Ipak, opominje da posao nije završen, te da očekuje veoma precizno praćenje rezultata čak i nakon zatvaranja pristupnih pregovora.

Fokus na monitoringu, a ne kočenju

Na pitanje da li bi neke zemlje poput Holandije, Francuske ili Njemačke mogle iskazati rezerve prema skorijem zatvaranju najvažnijih poglavlja, Nič kaže da u kontaktima sa njemačkim ministarstvom vanjskih poslova i Saveznim kancelarstvom nije uočio da se ističu neka preostala velika pitanja koja bi još zahtijevala ozbiljan rad.

- Njihov pristup je prije svega takav da, iako naglašavaju da to ne znači da je Crna Gora stoprocentno spremna, ipak su spremni da joj pruže priliku i da krenu u završnu fazu procesa. Čak i ako je spremnost Crne Gore blizu 99 odsto, radije bi ostavili više vremena za naknadno praćenje sprovođenja obaveza - navodi on.

Ističe da zatvaranje pristupnih pregovora predstavlja veliki korak, ali nakon toga slijede i druge važne faze, poput potpisivanja Ugovora o pristupanju i njegove ratifikacije. Za sve to, kako navodi, biće potrebno vrijeme, tokom kojeg će Crna Gora morati da nastavi da dokazuje svoju vjerodostojnost i da sprovodi zakone koje je već usvojila.

- Potrebno je pokazati kako će se ti zakoni primjenjivati i kakvi će konkretni rezultati biti ostvareni. Upravo će to, po mom mišljenju, biti naredni fokus Evropske komisije i država članica, ali tek nakon zatvaranja pristupnih pregovora - naveo je Nič.

Zadatak širi od zbližavanja s desnicom u EU

Odgovarajući na pitanje da li bi crnogorski zvaničnici već trebalo da razmišljaju o tome da grade dobre odnose sa desničarskim partijama i njihovim liderima u zemljama u kojima bi mogli da osvoje vlast, Nič ističe da je zadatak Crne Gore mnogo širi od toga.

- Mislim da je zadatak mnogo širi od toga. Ovdje nije riječ samo o dobrim partijskim ili ličnim odnosima sa pojedinim političkim liderima ili političkim partijama. Smatram da će Crna Gora morati ozbiljno da radi na svojoj javnoj diplomatiji i izgradnji imidža u ključnim državama članicama EU, prije svega u Francuskoj i Holandiji, ali i u Njemačkoj. Ljudi u tim državama ne znaju dovoljno o Crnoj Gori, a njihovi parlamenti i poslanici biće pozvani da glasaju o Ugovoru o pristupanju - kaže Nič.

U susret ratifikaciji, kako navodi, biće znatno veća kontrola i pažnja javnosti.

- Zato mislim da vaše diplomate moraju biti mnogo prisutnije, kao i vaši državni zvaničnici. Smatram potpuno neprihvatljivim i poražavajućim to što Crna Gora nema ambasadora u Berlinu i u drugim važnim prijestonicama. Predsjednik države i Vlada moraju ubrzati postizanje dogovora o ovom paketu imenovanja i konačno završiti taj posao. Sve što bi moglo da naruši ugled države koja se smatra zemljom koja možda još nije u potpunosti spremna za članstvo, ali je na putu ka njemu i prilagođava se statusu buduće članice, oslabiće poziciju Crne Gore - kaže sagovornik Pobjede.

Dodaje da je svjestan da postoje države članice poput Poljske, koje već dvije godine nemaju imenovane ambasadore u punom kapacitetu, zbog nesuglasica između predsjednika i Vlade, međutim, napominje, da se niko neće baviti problemima drugih država članica, već će pažnja biti usmjerena isključivo na Crnu Goru.

- Svjesni ste da je ovo period u kojem će se čak i najmanji problemi posmatrati pod velikom lupom i neće ih biti lako objasniti - kazao je on.

„Ne mislim da će se mnogo gledati naredna vlada“

Upitan da prokomentariše stav dijela crnogorske opozicije – da će članice EU podršku u finalnoj fazi, koja podrazumijeva potvrđivanje pa ratifikaciju Ugovora, odmjeravati kroz strukturu naredne vlade, Nič kaže da ne misli da će to biti slučaj.

- Mislim da postoji logika prema kojoj EU ne želi da pitanje Ugovora o pristupanju pretvori u dio političke kampanje u Crnoj Gori. Takođe, glavne političke partije u vašoj zemlji, uključujući opoziciju i DPS, podržavaju evropski put. Sve one biće upoznate sa sadržajem i značajem Ugovora o pristupanju. Ne očekujem da bi to predstavljalo problem nakon izbora, čak ni ukoliko bi Ugovor potpisivala odlazeća vlada, ali je moguće da će se to već odvijati uz učešće nove, odnosno vjerovatno buduće vlade - kazao je on.

Dodaje da to, u ovom trenutku, nije ključno pitanje.

- Važno je i to što bi Ugovor trebalo da bude potpisan sa novim francuskim predsjednikom, ko god to bude. Na potpisivanje se gleda kao na svečani čin koji će uslijediti nakon što tekst bude usaglašen među svim prijestonicama. Ono što sam prethodno zaboravio da pomenem jeste da nijesam siguran da li se u Podgorici uopšte razgovara o tome da Crna Gora, nakon zatvaranja pristupnih pregovora, već stiče određena prava i poseban status. Dakle, čak i dok bude čekala potpisivanje Ugovora o pristupanju, ukoliko uspije da zatvori pregovore u decembru, Crna Gora će već biti veoma blizu članstva, ne u pravnom smislu, ali u smislu uključivanja u sistem Evropske unije i učešća u njegovom funkcionisanju - kaže Nič.

Lakše se diše nakon pada Vučića

- Prije 25. oktobra moja najveća zabrinutost bila je mogućnost miješanja Srbije, odnosno predsjednika Vučića, kao i širenje dezinformacija - kazao je Nič u kontekstu razmatranja šta su najveće opasnosti po crnogorski put u EU.

- Sada sam optimističniji i rekao bih da je najveći neprijatelj Crne Gore zapravo njen sopstveni nedostatak u sprovođenju usvojenih obaveza. Zato mislim da pritisak sada treba usmjeriti upravo na to. Zadatak naredne vlade biće da unaprijedi ugled države, ne samo kroz donošenje zakona i naporan rad na prilagođavanju državnog sistema evropskim standardima, već i kroz njihovu praktičnu primjenu - kazao je on.

Nič napominje da nakon zatvaranja pristupnih pregovora, države članice paralelno moraju da postignu saglasnost i završe izradu Ugovora o pristupanju.

- One moraju da se dogovore i o pitanjima koja nijesu neposredno povezana sa Crnom Gorom, već se odnose na takozvane zaštitne mehanizme nakon pristupanja Evropskoj uniji (post-accession safeguards). U suštini, riječ je o onome što je Evropska komisija predložila 6. oktobra, odnosno o tome šta bi trebalo da bude sadržano u novom Ugovoru o pristupanju, koji će prvi biti zaključen sa Crnom Gorom. Potrebno je preciznije definisati određene odredbe, kao i uslove i preduslove koji bi trebalo da budu uključeni, uključujući i određene prelazne periode ili mogućnost suspenzije pojedinih prava. Takođe, potrebno je definisati zaštitne mjere na osnovu iskustava sa pojedinim državama članicama u kojima su postojali problemi, poput Mađarske i politike Viktora Orbana - navodi on.

Sagovornik Pobjede ističe i da je sa crnogorske strane potrebno unaprijediti kvalitet upravljanja, obezbijediti efikasniju državnu administraciju i nastaviti rad na otklanjanju postojećih slabosti.

- To se odnosi, između ostalog, ne samo na mjere za borbu protiv korupcije, već i na borbu protiv organizovanog kriminala, pranja novca i drugih oblika kriminala.

Čini se da je opšta percepcija da je Crna Gora apsolutno na pravom putu, da se kreće u dobrom pravcu i da je ostvarila napredak u odnosu na stanje u kojem se nalazila prije nekoliko godina. Međutim, posao još nije završen - zaključio je on.