Ako zaista želite što prije da uđete u Evropsku uniju, onda državni interesi moraju imati prednost nad partijskim. Istovremeno, radite sve da se u društvo ne unosi nepotrebna napetost, a još manje neprijateljstvo. Fokusirajte se u potpunosti na pitanja koja su vezana za integraciju, usvajajte prvenstveno zakone koji su usklađeni sa evropskom legislativom, a rješavanje drugih pitanja, naročito onih koja dijele društvo i nijesu neophodna za završetak procesa ulaska zemlje u Uniju, ostavite za kasnije, kaže ambasador Slovačke u Crnoj Gori Boris Gandel kome uskoro ističe mandat.
Gandel je u intervjuu za Pobjedu rekao da mu je misija u Crnoj Gori bila najzanimljivije iskustvo od svih dosadašnjih diplomatskih misija u inostranstvu.
- Sreo sam se ovđe sa srdačnošću, sa ljudima vrlo slične mentalitetske bliskosti kao što je imamo mi, a politički je sve bilo izuzetno zanimljivo. Za vas novinare je uvijek interesantno kada se neđe nešto dešava i ima o čemu da se piše. Vrlo slično je i za nas diplomate, iako bih u vašem slučaju više pozdravio mir, razboritost i političku zrelost koja bi vodila ispunjenju strateških ciljeva u korist građana Crne Gore. Figurativno rečeno, veća politička „dosada“ bila bi veći dobitak za vašu zemlju. Znam da pri sadašnjem odnosu snaga u parlamentu, kao i u vezi sa aktivnostima drugih aktera na političkoj sceni, nije jednostavno ići direktno tim putem - naveo je Gandel.
Nakon isteka mandata vratiće se u domuninu, ali poručuje da želi ponovo da dođe u Crnu Goru, svejedno da li poslovno, privatno, na odmor, kod prijatelja ili na neki drugi način.
- Crna Gora mi je prirasla srcu. Iskreno želim da se vratim u zemlju koja je građanska, multietnička, multivjerska, evroatlantska, i uzevši u obzir brojna dešavanja u proteklom periodu želim naglasiti – i antifašistička. Crna Gora je bila prva koja je ustala protiv okupatora u Drugom svjetskom ratu, postala je svijetli primjer za sve nas i izgrađena je na antifašističkim temeljima i vrijednostima. Zato neka je vječna upravo takva Crna Gora - napomenuo je Gandel.
<h2>Više otvorenih pitanja na putu ka EU</h2>
On je konstatova da nije nerealn spoljnopolitički cilj Crne Gore da uđe u EU 2028. godine. Uspješno okončanje procesa, objašnjava Gandel, podrazumjeva mnogo tehničkih detalja koje treba ispuniti, "ali naravno riječ je i o političkom pitanju, koje na kraju može biti i komplikovanije od tehničkog dijela".&nbsp;
- Moja iskrena želja je da Crna Gora postane članica EU u što skorijem mogućem roku. Važno je u tom smislu i to što ostvarivanje tog cilja ima podršku i u redovima crnogorske opozicije, koja u parlamentu glasa za važne zakone - kazao je on.
Međutim, konstatuje da se u posljednjem periodu može vidjeti više otvorenih pitanja koja mogu ugroziti ostvarenje tog cilja. Jedno od njih je otpor mještana Botuna izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, što, kako kaže, ljudski razumije imajući u vidu njihova ranija iskustva sa izgradnjom obližnje fabrike aluminijuma, što se na kraju negativno odrazilo na kvalitet njihovog života i zdravlja.&nbsp;
- Ipak, izgradnja ovog postrojenja je danas neophodna za ulazak u EU i zatvaranje Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene. Želim da vjerujem da će nadležni zajedno sa mještanima Botuna brzo naći rješenje - kazao je Gandel.
Istovremeno ga zabrinjavaju određene tendencije koje imaju za cilj sticanje političkog uticaja u institucijama koje po zakonu ili u skladu sa evropskim pravilima moraju ostati nezavisne.&nbsp;
- Takva institucija je, na primjer, Centralna banka Crne Gore. Neophodno je takođe da zemlja ima funkcionalan Ustavni sud. Redovni parlamentarni izbori trebalo bi da se održe 2027. godine. Kada bih ja bio politički lider neke od vladajućih partija, sigurno bih učinio sve da zemlja zatvori sva poglavlja prema planu, dakle do kraja naredne godine, jer bi to za mene bili izuzetno vrijedni poeni pred izbore. Naravno, pod uslovom da samo deklarativno ne tvrdim kako želim ulazak u Uniju, a da mi je pravi cilj potpuno drugačiji - naglasio je Gandel.
Na pitanje kako komentariše uticaj koji Srpska pravoslavna crkva ima na sve segmente društvenog i političkog života Crne Gore, Gandel je rekao da Crkvu doživljava kao instituciju od koje očekuje da će se više baviti duhovnim, nego političkim pitanjima. U Crnoj Gori je, međutim, češće svjedok suprotne tendencije.&nbsp;
- Više puta bio sam prisutan kada su potezi poglavara Srpske pravoslavne crkve izazvali sumnje kod građana zemlje, kao i kod istoričara koji rade na osnovu činjenica i dokaza. Tu bih stavio tačku i ne bih dalje razvijao temu. Crna Gora je specifična po tome što nema svoju nacionalnu autokefalnu crkvu. Iz zakona proizilazi da u vašoj zemlji postoji sloboda vjeroispovjesti, pri čemu država nije vezana ni za jednu konkretnu crkvu. U Crnoj Gori nijedna religija niti vjerska zajednica nije „glavna“ niti „državna“. Na njenoj teritoriji žive ljudi različitih vjeroispovjesti, kao i ateisti. U vašem Ustavu takođe piše da je Crna Gora nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine. Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava. Iz karaktera Ustava jasno proizilazi da je Crna Gora sekularna, multietnička i multifunkcionalna država. Ustav kao najviši zakon države, što se u prenesenom smislu može označiti i kao svojevrsno „sveto pismo“, moraju poštovati i građani i bilo koja institucija - konstatovao je Gandel.
<h2>Slovačka i njena diplomatija zlatnim slovima upisane u crnogorsku istoriju</h2>
Slovački ambasador poručuje da iz Crne Gore nosi mnogo lijepih i dragocjenih uspomena, te da ostavlja brojne prijatelje i divne ljude koji će mu nedostajati. Zato se, kaže, ne može jednoznačno reći što je bio najveći doživljaj tokom njegovog mandata.
- Bilo je mnogo razgovora sa prijateljima, sa mudrim ljudima koje sam slučajno upoznao i sa kojima sam popričao, srdačnost i gostoprimstvo koje vas odlikuje, putovanja kroz prelijepu prirodu koju imate, bilo da je riječ o primorju ili vašim planinama, đe me posebno očarao Durmitorski prsten. Ogromnu zahvalnost osjećam i prema vašim ljekarima i visoko cijenim profesionalnost sa kojom sam se ovđe susreo. I tu bih mogao dalje da nabrajam - rekao je on.
Poseban osjećaj dobro obavljenog i korisnog posla ima zbog toga što je tokom posjete Petra Pellegrinija potpisan Memorandum o razumijevanju između Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Slovačke akademije nauka, kao i sporazum o akademskoj saradnji između Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i Filozofskog fakulteta Prešovskog univerziteta u Prešovu. Riječ je, kaže Gandel, o dva važna dokumenta koji predstavljaju dalji korak u jačanju saradnje u naučnoj i akademskoj sferi, koja je od ogromnog značaja za razvoj svakog društva.
- Pored svega toga, do kraja života neću zaboraviti ni to što su ovog ljeta naše rukometašice do 17 godina ovđe osvojile titulu prvakinja Evrope. Za mene, kao ambasadora i velikog sportskog fana, to će zauvijek biti povezano sa tri posebna trenutka. Prvo, sa ponosom sam imao čast da našim đevojkama i stručnom štabu uručim zlatne medalje direktno na terenu. Drugo, istog dana sam gledao trijumfe dva tima koja su u mom srcu najbliža: Crne Gore, koja je osvojila bronzu, i Slovačke u zlatnom finalu. I treće, Crna Gora se ovim zlatnim slovima upisala u istoriju našeg sporta, jer smo prve medalje u ekipnim sportovima sa loptom od nastanka samostalne Slovačke republike osvojili upravo u Podgorici. Isto tako, kao što su se Slovačka i njena diplomatija zlatnim slovima upisale u vašu istoriju, onda kada su Miroslav Lajčak i František Lipka bili ključne figure u okviru referenduma o obnovi nezavisnosti državnosti Crne Gore. - istakao je ambasador.
Psebno je naglasio profesionalnost sa kojom su ljudi iz Rukometnog saveza Crne Gore organizovali Evropsko prvenstvo.&nbsp;
- Za mene lično velika je čast i mnogo mi znači to što Petra Kapisodu i Emira Bešliju mogu nazvati svojim bliskim prijateljima. Ovi ljudi su uradili ogroman posao na afirmaciji ne samo Crne Gore, već prije svega Podgorice, đe su odigrane sve utakmice - zaključio jke Gandel.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gandel: Želim da se vratim u zemlju koja je građanska i evroatlantska, neka je vječna antifašistička Crna Gora!

Gledati ambasadora Slovačke, Borisa Gandela, kako nakon himne njegove države - povodom nacionalnog praznika obilježavanja Dana nacionalnog ustanka i Dana Ustava, sa identičnim entuzijazmom pjeva himnu Crne Gore - od riječi do riječi, toliko me fasciniralo i rasplakalo da sam zaboravila uraditi ono što bi svako drugi ili bar svako mlađi uradio - podigla telefon i snimila tu meni toliko divnu scenu.
Znam da zvuči patetično - i da bi Antenin “glodur” rekao “a tebe je inače teško zaplakati”, ali je prosto mom ljudskom i političkom habitusu to zaista bio emotivan trenutak - a suze slatko-gorke. Dok je ambasador Slovačke, njegova ekselencija, gospodin Gandel pjevao crnogorsku himnu, ja sam istovremeno mislila i na to koliko je i diplomatskih i uopšte državnih (a tek lokalnih) zvaničnika moje (i njihove) države ne pjeva, ili jedva trpi ili ignoriše- a tek oni koji dok se intonira nemaju ni toliko pristojnosti da ne "namještaju sat". Radost koju je većni prisutnih(svako ne svima) priredio ambasdor Gandel -pomutila je gorčina ovih činjenica.
No nije to bilo jedino čime je slovački diplomata pokazao da je diplomatsku službu u Crnoj Gori obavljao i srcem i u najboljoj diplomatskoj tradiciji.
Nakon himni Slovačke, Crne Gore i EU, ambasador Gandel se po protokolu na engleskom jeziku obratio gostima pozdravljajući prisutne- a posebno se, budući se bliži kraj njegovog mandata, iznimno ljudski i toplo zahvalio svojim saradnicima tokom službe ovdje- slovačkim kolegama u Ambasadi- i posebno svojim crnogorskim saradnicima i osoblju.
Onda je sa engleskog prešao na crnogorski - sa sve “đe” i sa ne manje topline i entuzijazma govorio je o vezama Crne Gore i Slovačke - pasebno s početka ovog vijeka i uloge koju je diplomatija njegove države, kao članice Evropske unije, imala u referendumskom procesu u Crnoj Gori - i obanovljanju crnogorske nezavisnosti- čime smo zauvijek povezani.
Zatim je govorio o ostvarenim rezultatima u vrijeme njegovog manadata kao diplomatskog izaslanika u Crnoj Gori - kako je uživao i mimo politike - koliko mu je radosti priredila zlatna medalja kadetskih rukometašica Slovačke na prvenstvu u Crnoj Gori - i kako se radovao i crnogorskoj bronzi iako se potajno nadao finalu Slovačka - Crna Gora.
U jednom momentu za sebe rekao da je “kao ambasador Crne Gore...” formalno lapsus kojem smo se svi nasmijali, čak i aplaudirali - suštinski istina. Jer osim što je obećao da kraj njegovog mandata ne znači kraj njegovog odnosa sa Crnom Gorom, da će joj se vraćati i uvijek je promovisati, ambasador Gandel je poručio da je predsjednik Slovačke Peter Pellegrini tokom posjete Crnoj Gori rekao da će na sebe preuzeti ulogu “ambasadora Crne Gore na njenom putu za ulazak u EU”.
Ambasador Gandel je posebno podcrtao saradnju sa Fakultetom za crnogorski jezik i književnost (FCJK) - čime je pokazao i da veoma dobro razumije procese u zemlji u kojoj je diplomatski izaslanik i da jasno zna đe se nalazi jezgro koje radi na tome da Crna Gora bude članica EU koja istinski baštini vrijednosti moderne građanske države, koja baštini evropske vrijednosti.
Kao i svaki istinski prijatelj, osim što je tu da vas podrži - tu je i da bude neophodan korektivni faktor- onaj koji govori istinu- a ne samo laska i hrani zablude.
Ambasador Boris Gandel je poručio prisutnim predstavnicima crnogorske vlasti, a još više onima odsutnim kojima će se prenijeti: Crnoj Gori je mjesto u EU i oni će učiniti sve da pomognu u ostvarenju tog cilja - ali i Crna Gora mora odraditi svoj dio posla - Ustavni sud mora biti u punom kapacitetu i nezavisan, i druge institucije poput Centralne banke moraju biti nezavisne, mediji moraju biti slobodni i osigurana vladavina prava.
Za sam kraj ambasador Gandel naglasio je da želi da naglasi:
“Na kraju moram pomenuti i taj veliki autogol - podizanje spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. To je nedopustivo, ratni zločinci se ne mogu slaviti niti proglašavati herojima, ja takve ‘heroje' prezirem. Crna Gora u EU mora ući kao antifašistička - to je njena tradicija”.
Nadam će njegove riječi potpredsjednik Vlade Filip Ivanović prisutan i pozdravljen po imenu od strane ambasadora prenijeti svojim kolegama u vlasti. I da će i on i oni poruke shvatiti kako treba.
EU diplomate u Crnoj Gori na različite načine šalju neskrivene poruke da žele da nam pomognu da postanemo dio njihove porodice - sjećate li se nedavno njemačkog ambasdora, Petera Feltena kako je igrao “po crnogorski” u crnogorskoj nošnji sa mladićima i djevojkama na Cetinju.
I ambasador Boris Gandel nije jedini koji tečno pjeva crnogorsku himnu. I ambasdorica Češke Republike u Crnoj Gori -Janina Hřebíčková pjeva crnogorsku himnu, a u skladu sa tim, kao i Gandel, mnogo bolje nego neke druge diplomate iz redova naših zapadnih partnera poznaje istoriju i razumije političke i društvene procese ovdje i shodno tome intenzivno podražava evropski put Crne Gore. I uvijek vam je jasno da je njenoj ekselenciji, ambasadorici Hřebíčkovoj, kao i ambasodoru Slovačke - stalo, ne samo zato što im je to u opisu posla već, usuđujem se procijeniti - srcem.
Ovo je razlog za optimizam - jer oni rade sve što je do njih. Ali nije sve do njih - ponešto je i do nas!
PS:
Budući sam godinama živjela u Češkoj - toliko da posjedujem i češki rodni čislo(broj) sasvim sigurno se može reći da sam pristrasna kada je riječ o ambasadorici Hřebíčkovoj, jer je doživljavam kao svoju, ali ova bilješka i nije pisana sa namjerom da budem nepristrasna.
I, zamalo da zaboravim: "Da je vječna Slovačka i Crna Gora", tim je riječima ekselencija Gandel završio svoj govor.
E, pa - da su vječne!

Boris Gandel - ambasador Crne Gore

Ambasadorka Crne Gore u Francuskoj biće Dubravka Lalović, saznaje Portal ETV.&nbsp;
Ona će na toj poziciji naslijediti dosadašnjeg ambasadora Ivana Ivaniševića.&nbsp;
Dubravka Lalović ranije je bila izvanredna i opunomoćena ambasadorka Crne Gore – stalna predstavnica – šefica Stalne misije Crne Gore pri NATO-u, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Briselu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fopozvan-ambasador-ivanisevic-sekulovic-imenovan-za-clana-komisije-za-pracenje-realizacije-programa-za-suzbijanje-neformalne-ekonomije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

Dubravka Lalović ambasadorka Crne Gore u Francuskoj

Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivno mišljenje na predlog Vlade da Olivera Injac bude imenovana za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku Crne Gore u Kraljevini Belgiji, sa rezidentnim sjedištem u Briselu. Očekuje se da će predstavljati Crnu Goru ne samo pred institucijama Kraljevine Belgije, već i u okviru NATO i Evropske unije, gdje je Brisel ključna diplomatska tačka za zemlju kakva je Crna Gora.
Međutim, imenovanje Injac izaziva ozbiljna pitanja – ne zbog njenih formalnih kvalifikacija, već zbog ranijih javnih nastupa koji dovode u sumnju njenu spremnost da zastupa državne interese s jasnim i odlučnim stavovima, posebno u kriznim momentima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.1749%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-jedina-institucija-u-kojoj-treba-da-se-nadete-nije-van-crne-gore-injac-nicega-se-ne-plasim&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjetimo, Olivera Injac je kao ministarka odbrane Crne Gore, u februaru 2022. godine, u jeku napetosti pred rusku invaziju na Ukrajinu, na pitanje novinara o stavu u odnosu na grupisanje ruskih trupa na ukrajinskoj granici, &nbsp;odgovorila:
"Dolazim iz male zemlje, Crne Gore, i to je pitanje za nekog ko dolazi sa Zapada…”
Dodala je:
“Nadam se da će sve biti OK.”
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D41IW7dP7UcQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ova izjava – izrečena svega nekoliko dana uoči invazije – odražavala je ne samo nedostatak jasne političke vizije, već i zabrinjavajuću spremnost da se nacionalna odgovornost i glas zemlje članice NATO relativizuju i prepuštaju “nekome sa Zapada”.
Upravo taj “Zapad” čiji je Crna Gora formalno dio od 2017. godine, očekuje da saveznici imaju artikulisan stav, makar on bio u duhu diplomatije. U trenutku kada se Evropa suočavala sa najozbiljnijim bezbjednosnim izazovom još od Hladnog rata, tadašnja ministarka odbrane odbacila je sopstvenu ulogu i ostavila utisak političarke bez jasnog stava.&nbsp;
Zato se s punim pravom postavlja pitanje – hoće li Olivera Injac sada, kao ambasadorka, u kritičnim momentima ponovo ćutati i “nadati se da će sve biti OK”? Ili će ovog puta pokazati da zna i može da vodi ozbiljnu diplomatsku politiku, bez povlačenja pred sopstvenom nesigurnošću?
U vremenu kada Crna Gora pokušava da konsoliduje vanjsku politiku, obnovi povjerenje partnera i pokaže da je ozbiljan član evroatlantske zajednice, slanje predstavnika koji relativizuju osnovne bezbjednosne izazove djeluje kao opasan luksuz.
Možda dolazimo iz male zemlje – ali male zemlje često glasnije govore, ako ih predstavljaju ljudi s jasnim uvjerenjima.
Zemlje poput Luksemburga, Letonije, Estonije, &nbsp;su upravo kroz diplomatiju i sjajne diplomate “nadomještale” &nbsp;male brojke kad su stanovništvo i pivršina države u pitanju. Sve te države su veoma jasno odlučile da upravo diplomatija i ljudi budu njihovo glavno "oružje" na putu razvoja i pripadnosti jedinstvenom sistemu vrijednosti i razvijenom svijetu.&nbsp;

1250x600

1084x550

Može li diplomatija bez stava: Olivera Injac u Briselu, Crna Gora u sjenci

Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivno mišljenje na prijedlog Vlade da Olivera Injac bude izvanredna i opunomoćena ambasadorku Crne Gore u Kraljevini Belgiji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Briselu.
Injac je u uvodnom obraćanju poručila da je u proteklih dvadeset godina bila u kontaktu sa različitim institucijama iz Evrope i Amerike, u pogledu različitih oblasti međunarodnih odnosa, sa fokusom na Crnu Goru i Zapadni Balkan, prenosi Antena M.
- Imala sam tu sreću da kroz umreženost sa različitim institucija radim na dosta tema koje su od značaja danas u međunarodnim odnosima od početka 21. vijeka. Mogu konstatovati da sam tokom perioda, kada sam obavljala dužnost ministra odbrane i gradonačelnice Podgorice, dobila veći broj zahvalnica kao potvrdu aktivnosti da se Crna Gora, Ministaratvo i Glavni grad &nbsp;pozicioniraju unutar širokog sistema međunarodnih odnosa - ističe Injac.
Ona je rekla da je kao ministarka odbrane i gradonačelnica Podgorice "dobila brojne pohvale" u reonu bilateralne i multilateralne saradnje, kao i da je u posljednje dvije decenije imala dobru saradnju s Ministarstvom vanjskih poslova.
- Zastupanje, predstavljanje i zaštita interesa Crne Gore kao i osiguranje podrške Belgije u procesu integracija u Evropsku Uniju, kao i najvažnijem vajskom političkom prioritetu Crne Gore biće jedan od najvažnijih ciljeva tokom narednog perioda - poručila je Injac.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da će glasati protiv ovog prijedlog, ističući da je više razloga zašto Injac ne bi trebalo da bude ambasadorka u Briselu.
On je optužio Injac da je, dok je bila na čelu Ministarstva obrane, sprovodila progon Crnogoraca i nenamjeski trošila novac.
- Podsjetiću da ste tada Crnu Goru predstavljali kao malu državu, koja se ne pita ništa. Protiv vas su sprovođeni brojni postupci zbog nezakonitog zapošljavanja i zloupotrebe službenog položaja u Ministarstvu - ističe Zirojević i dodaje da se za nju veže i afera "kadeti".
Kao najnečasniji i najsramniji događaj u mandatu Injac, istakao je odluku da se NATO helikopterima na Cetinje transportuju sveštenici SPC.
- Znate li Vi da tu organizaciju evropski parlamentarci označavaju kao centar za širenje malignog ruskog uticaja na Balkanu. Posljedica je bila sramna suspenzija pilota Vlahovića i Delevića, koji su odbili da učestvuju u tome - rekao je Zirojević.
Prema njegovom mišljenju, jedina institucija u kojoj treba da se nađe Injac nije van Crne Gore.
Ona je odgovorila da su na nju vršeni razni pritisci tokom mandata, dodajući i da većina krivičnih prijava odbačena.
- Postupci koji su u toku su pred nadležnim organma i ja se ničega ne plašim - poručila je Injac.
Predsjednik Odbora Duško Stjepović da mu je zadovoljstvo što se pred odbornicima nalazi kandidatura Olivere Injac u smislu onoga što je kao ličnost pokazala i na političkoj sceni i u smislu profesionalizma.
-Suvi je profesionalac i jedna od onih nekarijernih diplomata koji se ne bi trebalo pomjeriti ni za jotu u odnosu na karijerne. Siguran sam da ćemo se ponositi na njen rad, kao što smo se ponosili dok je obnašala prethodne funkcije - rekao je Stjepović.

Zirojević: Jedina institucija u kojoj treba da se nađete nije van Crne Gore; Injac: Ničega se ne plašim

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković je na sastanku sa ambasadorom Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimirom Jukićem istakao da Bosna i Hercegovina može računati na Crnu Goru kao iskrenog partnera u svim integracionim procesima, te da će Crna Gora nastaviti da pruža podršku Bosni i Hercegovini u njenim evropskim i evroatlantskim aspiracijama.
Nurković je primio danas ambasadora Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, Branimira Jukića.&nbsp;
Tom prilikom Nurković je poželio dobrodošlicu ambasadoru Jukiću i zahvalio mu se na posjeti, ističući da ovaj susret, kao i učestali susreti državnih lidera, predstavljaju nastavak kontinuirane saradnje između dvije iskrene i prijateljske države.
Sagovornici su se usaglasili kako je jutrošnje saopštenje potpredsjednika Vlade Crne Gore i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića razjasnilo određene nedoumice koje su se pojavile u posljednje vrijeme i složili su se sa njegovom izjavom kako dobrosusjedski odnosi mogu postojati samo ukoliko su institucionalni i počivaju na međusobnom uvažavanju, poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta što podrazumijeva i puno međusobno poštovanje Ustava i zakona kao i odluka državnih organa i sudova.
Takođe, potpredsjednik Skupštine je istakao da Crna Gora ostaje posvećena produbljivanju odnosa sa Bosnom i Hercegovinom na svim nivoima, naročito u oblasti međudržavne i parlamentarne saradnje.
Jukić zahvalio se na srdačnom prijemu i izrazio zadovoljstvo ovim susretom.&nbsp;
On je naglasio iskrenu podršku Bosne i Hercegovine Crnoj Gori na njenom evropskom putu, te istakao važnost što skorijeg ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, čime bi i Bosna i Hercegovina imala dodatni podstrek ka evropskim integracijama.&nbsp;
Takođe, Jukić je naglasio značaj članstva Crne Gore u NATO savezu, što donosi dodatnu stabilnost regionu i predstavlja benefit i za Bosnu i Hercegovinu, koja takođe teži priključenju ovom savezu.
Tokom sastanka poseban fokus stavljen je na dodatnu saradnju parlamenata dvije države, jačanje međusobnih odnosa i unapređenje razmjene studenata, s ciljem njihovog usavršavanja na prestižnim univerzitetima u obje zemlje.
Na kraju sastanka, sagovornici su razmijenili informacije o planiranim budućim uzajamnim posjetama i naglasili značaj međusobne podrške u očuvanju stabilnosti i jačanju dobrosusjedskih odnosa između Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Nurković sa Jukićem: Crna Gora će nastaviti da pruža podršku BiH u njenim evropskim i evroatlantskim aspiracijama

Rusija je saopštila da šalje novog ambasadora u Vašington, što je najnoviji znak otopljavanja između dvije zemlje dok pokušavaju da poboljšaju narušene odnose i okončaju rat u Ukrajini.
Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je američka strana dala zeleno svjetlo za imenovanje Aleksandra Darčijeva za ambasadora, na sastanku zvaničnika dvije zemlje u Turskoj u četvrtak, prenosi agencija Rojters.
Obje strane su prethodno saopštile da su se na razgovorima u Istanbulu saglasile da rješavaju sporove koji utiču na rad ambasada i konzulata dvije zemlje. Rusija je navela da je takođe sugerisala obnovu direktnih avio veza, prekinutih na početku rata.
Darčijev je karijerni diplomata koji je dva puta služio u ruskoj ambasadi u Vašingtonu, i bio ambasador u Kanadi od 2014. do 2021. godine.
Džon Saliven, bivši američki ambasador u Rusiji, naveo je u svojim memoarima "Ponoć u Moskvi" ( Midnight in Moscow), da je Darčijev jednom bio veoma ljut na njega zbog izjava tadašnjeg američkog predsjednika Džoa Bajdena koji je ruskog predsjednika Vladimira Putina 2022. godine nazvao ratnim kriminalcem.
- Dok sam govorio, Darčijev se zacrvenio u licu. Pustio me je da govorim, ali je bio vidljivo bijesan. Kada sam završio, počeo je da viče na mene, koristeći uvrede, da ne treba da dolazim u ministarstvo sa tako neprijateljskim stavom - napisao je Saliven.
Saliven, koji je odbio da za Rojters dodatno komentariše taj događaj, rekao je da su njegove američke kolege iz ambasade mislile da će Darčijev da "ga udari" kada je ustao iz stolice.
Rojters je preko ruskog ministarstva spoljnih poslova zatražio komentar Darčijeva.
Ruski diplomata, trenutno direktor Direktorata za Sjevernu Ameriku, uskoro kreće za Vašington, saopšteno je iz ministarstva spoljnih poslova. Moskva nije imala ambasadora u Americi od oktobra, kada je posljednji ambasador napustio položaj.

Otopljavanje odnosa: Rusija šalje novog ambasadora u Vašington

Ambasador Željko Perović je, komentarišući najavu da bi Nebojša Đoković, kandidat partijske kvote Nove srpske demokratije, mogao da bude ambasador Crne Gore u Srbiji, rekao da ga ne poznaje, ali da nije siguran da je političko naimenovanje najbolje rješenje.
Dodaje, da nije dobro da to bude baš predstavnik NSD-a u Beogradu imajući u vidu da se ta partija, kako kaže, odnosi prema Crnoj Gori na način koji nije primjeren.
Perović kaže i da je bilo karajnje vrijeme da se popuni diplomatsko predstavništavo u Beogradu i smatra da je jedno od najvažnijih mjesta - mjesto u Beogradu, s obzirom na složenost odnosa Srbije i Crne Gore.
- Nisam siguran da li je najbolje rješenje političko naimenovanje. Gospodina Đokovića ne poznajem, pa ne mogu da komentarišem, ali smatram da je trebalo da to bude iskusni diplomata. Moramo imati u vidu da se u Begradu štošta prelama, da će se u Beogradu ambasador sastajati ne samo sa srpskim zvaničnicima, već i sa preko 20 stranih ambasadora koji pokrivaju iz Beograda Crnu Goru. Ja mu želim svako dobro. Mislim, takođe, da nije dobro da je predstavnik te partije u Beogradu imajući u vidu da se ta partija odnosi prema Crnoj Gori na način koji nije primjeren. Moramo da znamo da će ambasador, osim redovnih dužnosti, makar jednom mjesečno imati sastanak sa ambasadorima NATO zemalja, a znamo kako ta partija gleda na člansvto Crne Gore u NATO, a on mora da prenosi iskustva i poruke iz Crne Gore i da šalje poruke koje čuje od kolega - kazao je Perović u izjavi za Antenu M.
Crna Gora je bez ambasadora u Srbiji od februara 2021, kad je tadašnji predsjednik Milo Đukanović donio ukaze o opozivu više diplomata, među kojima je bio i dotadašnji ambasador u Srbiji Tarzan Milošević.
MVP je tražilo opoziv njega i još šest ambasadora zbog toga što, kako su naveli u obrazloženju, nisu radili u interesu države.
Đukanović je prvobitno odbio da potpiše opozive, tvrdeći da predloge MVP-a nisu pratila objašnjenja.
Na poziciji otpravnika poslova nalazi se Stanica Popović, koja je naslijedila Predraga Mitrovića.
Nebojša Đoković je bio član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, a radio je i kao ekonomski savjetnik Udruženja banaka Crne Gore.

Perović: U Beogradu se štošta prelama zato političko naimenovanje ambasadora nije dobro, kao ni što dolazi iz NSD-a

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: ambasador