Milatović želi Vukšića na čelu tajne službe, Mandić prihvatio, Spajić kategorično protiv

Lideri aktuelne parlamentarne većine, osim razgovora o raspodjeli pozicija u Podgorici nakon nedavnih izbora, pregovaraju i o budućem čelniku Agencije za nacionalnu bezbjednost. Prema saznanjima Portala ETV, predsjednik države Jakov Milatović insistira da novi-stari šef „tajne policije“ bude njegov savjetnik za bezbjednost Dejan Vukšić, s čim se saglasio predsjednik Skupštine Andrija Mandić, međutim, ovom prijedlogu kategorično se protivi premijer Milojko Spajić. 

Portal ETV juče je objavio da su razgovori o postizbornom savezu za formiranje vlasti u Podgorici počeli u utorak između predstavnika Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ Jakova Milatovića i koalicije ,,Za budućnost Podgorice“ Andrije Mandića, te da su izvori iz obije koalicije rekli da ,,za sada nema konačnog dogovora, ali da se razgovori odvijaju uz obostrano uvažavanje“.

BORIS MILIĆ NA VJETROMETINI

Kako saznajemo, u fokusu ovih pregovora je i pozicija direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, jer i Milatović i Mandić nemaju povjerenja u aktuelnog čelnika Borisa Milića, koji je, „kadrovik“ bivšeg premijera Dritana Abazovića, čije je povjerenje, takođe, izgubio. Milić je bio i jedan od najbližih saradnika Dejana Vukšića, nakon njegovog imenovanja za šefa ANB-a poslije izbora 2020. godine.

Kako je Portal ETV juče objavio, o budućem čelniku ANB raspravljalo se upravo na inicijativu Milatovića, „jer sadašnji direktor Boris Bato Milić nije izabran ni sa 'kvote' NSD-a, niti je blizak političkoj grupaciji predsjednika države“. 

Milićev odlazak, kako smo objavili, zahtijeva i lider Ure Abazović, ali za razliku od Milatovića, na čelu ANB-a želi da vidi svog intimusa, Artana Kurtija, kojeg je, kako bi kontrolisao tajnu službu, on imenovao na poziciju generalnog inspektora. Jedna od prvih odluka Vlade Milojka Spajića bila je razrješenje Kurtija.

Međutim, kako smo objavili, povratak Kurtija u ANB ni za Milatovića, ni za Mandića nije poželjna opcija, pa će ta funkcija biti dio konačnog dila. 

VUKŠIĆEVI TAJNI ,,OBOŽAVAOCI“

Dejan Vukšić bio je „prvi pik“ proruskih i prosrpskih društveno-političkih snaga za direktora ANB, nakon što su pobijedili na izborima u avgustu 2020. godine. Blizak Crkvi Srbije, tada i nosilac liste Demokratskog fronta na lokalnim izborima u Kotoru, advokat brojnih ruskih biznismena, srpski student – profil koji se savršeno uklopio u rusko-srpsku agendu u Crnoj Gori.

Boris Milić, tada službenik ANB-a, odmah mu se stavio na raspolaganje i ubrzo je nagrađen značajnom pozicijom u službi – imenovan je za načelnika sektora za kontraobavještajnu zaštitu (KOZ).

Vukšić ga je, uz još nekolicinu službenika, zbog nemogućnosti da kontrolišu odliv informacija prema medijima iz ANB-a smijenio, pred svoj odlazak sa čela ove službe, a Milić se odmah potom stavio u službu tadašnjeg potpredsjednika Vlade i budućeg premijera Abazovića, upravo preko Kurtija.

Za ovu saradnju nagrađen je pozicijom direktora ANB.

Crnogorska tajna služba, pogotovo od promjene vlasti 2020. godine, i Vukšićevim dolaskom na njeno čelo, potpuno je premrežena rusko-srpskim agentima, urušen joj je međunarodni kredibilitet i maltene je izopštena iz svih značajnih međunarodnih akcija.

Vukšić je čovjek koji je u sistem bezbjednosti uveo i stavku „crnogorski esktremizam“. To je učinio u susret nasilnom ustoličenju mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića, u Cetinjskom manastiru 2021. godine. 

KAD SU CRNOGORCI  ,,POSTALI“ - ESKTREMISTI

Kako su najavljeni građanski protesti zbog namjere crnogorskih i srpskih vlasti da Mićovića ustoliče baš u crnogorskoj prijestonici, Vukšić je iskoristio priliku da uvođenjem ove stavke obezbijedi praćenje i prisluškivanje građnki i građana za koje tajna služba procijeni da su „crnogorski ekstremisti“. Tako su kao ekstremisti u ANB zavedeni i neki ugledni civilni aktivisti, po ruskom modelu.

ANB je danas u punom smislu ispostava srpske BIA i ruskih agenata, u što je, za godinu i po koliko je bio na njenom čelu, Vuskšić uspio da je pretvori.

M portal objavio je u decembru 2022. godine kako je Vukšića „za saradnika Državne bezbjednosti zavrbovao iskusni srpski operativac Radovan Ivanović, još 90-ih godina prošlog vijeka“, dok je bio student „prištinskog Pravnog fakulteta“.

Pred smjenu u Agenciji, u aprilu 2022. godine, Dejan Vukšić, kako je tada objavila Pobjeda, uklonio je i nekoliko preostalih iskusnih operativaca koji su, u koordinaciji sa stranim službama, godinama pratili djelovanje ruskog faktora u našoj zemlji i regionu, a kako bi Agenciju skoro potpuno „očistio“ od kadrova lojalnih državnim interesima Crne Gore.

- Vukšić dovršava agendu „oslobađanja“ Agencije od iskusnih ljudi, patriota posvećenih zaštiti nacionalnih i državnih interesa i na svim nivoima rada stavlja je u službu srpskih i ruskih agentura – rekli su tada izvori Pobjede.

Za Vukšićev mandat u ANB vezan je i težak skandal kada je na sjednici skupštinskog Odbora za odbranu i bezbjednost otkrio imena domaćih i stranih agenata koji su bili na tajnim zadacima i ugrozio im sigurnost. Za to je, međutim, okrivio, „nesavjesnu“ saradnicu, koja je i prihvatila odgovornost.

ANB je nakratko bila vraćena u službu zaštite interesa države Crne Gore, kada je Abazović, pod pritiskom zapadnih partnera pošto je izabran za premijera, na čelo Agencije imenovao Sava Kenteru. Međunarodni partneri tada su tražili od Abazovića da tajnom službom rukovodi čovjek od njihovog povjerenja, kako bi Agenciju oslobodio od rusko-srpske mreže. 

Ispostavilo se da je i sam Abazović dio ove mreže, pa je Kenteru smijenio svega pet mjeseci pošto ga je imenovao.

Da Vukšić ne prestaje da „sanja“ o sebi u bezbjednosnom sektoru bilo je jasno i nakon što ga je Milatović imenovao za svog savjetnika za bezbjednost. Hoće li mu san da opet bude na čelu ANB postati i java biće izvjesno narednih dana.