Kabinet predsjednika Jakova Milatovića odbacio je tvrdnje Tužilačkog savjeta da je predsjednik vršio pritisak na tužilaštvo, poručujući da javna kritika rada institucija ne može biti sporna i da tužilaštvo mora jednako efikasno postupati u svim predmetima.
Iz Kabineta je saopšteno da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović danas od Tužilačkog savjeta dobio mišljenje prema kojem je medijskom objavom u vezi s prijetnjama koje su mu bile upućene od strane potpredsjednika Vlade Crne Gore Nika Đeljošaja izvršio neprimjeren pritisak na tužilaštvo.
- U odnosu na navedeno mišljenje Tužilačkog savjeta, ističemo da predsjednik Milatović u cjelosti poštuje nezavisnost tužilačke organizacije, kao i doprinos koji profesionalni i odgovorni pojedinci unutar te institucije, a posebno Specijalno državno tužilaštvo, daju borbi protiv svih vidova kriminala - navode u saopštenju.
Ističu da pozdravljaju iskazanu ažurnost Tužilačkog savjeta u ovom slučaju u odnosu na pritužbu osnovnog državnog tužioca Marka Ivanovića, koji se, kako kažu, nije ni udostojio da lično sasluša Predsjednika države u predmetnom slučaju, ali zato jeste da se obrati Savjetu u vezi sa navodima iz pritužbe predsjednika Milatovića na njegov rad koji su mediji prenijeli.
- Istovremeno, sigurno postoje i brojni drugi predmeti od znatno većeg društvenog značaja u kojima javnost godinama očekuje jasne i konačne odgovore tužilaštva i pravosuđa. Ovdje, prije svega, mislimo na sumnjivo sticanje imovine brojnih pojedinaca u Crnoj Gori, uključujući i bivšeg predsjednika države i njegovo blisko okruženje - navodi se u saopštenju Milatovićevog kabineta.
Kako dodaju, Kabinet predsjednika očekuje da se ista efikasnost takođe pokaže i u postupcima koji decenijama opterećuju crnogorsko društvo, kako se više nikada ne bi ponovili slučajevi zastarjelosti poput Telekoma i Limenke.&nbsp;
- U tom kontekstu, pozivamo Tužilački savjet da u skladu sa svojim nadležnostima dâ svoj doprinos kako bi javnost dobila odgovor da li je do takvih ishoda došlo usljed tužilačkih propusta i da li će i ko će odgovarati za iste - kazali su.
Kako naglašavaju, predsjednik Crne Gore je javno saopštio razloge za podnošenje pritužbe na odluku ODT-a.&nbsp;
- Javna komunikacija razloga iz pritužbe ne može se tumačiti kao pritisak na institucije, jer bi u suprotnom svaka pritužba, ali i javna izjava zvaničnika i političara o radu institucija mogla biti dovedena u pitanje. Tom logikom bi se i skoro svako skupštinsko zasijedanje moglo tumačiti kao neprimjeren uticaj na rad tužilaštva, uključujući i nedavno izlaganje predsjednika Skupštine i oštre kritike brojnih poslanika koje su na kraju rezultirale neusvajanjem izvještaja o radu Tužilaštva - rekli su.
Kako dodaju, nadaju se da ni ostali akteri (nezavisni intelektualci, NVO, stručna javnost, i sl), koji takođe svakodnevno, javno upućuju opaske i kritike na račun tužilaštva, u odnosu na konkretne postupke koje sprovodi taj organ, ne vrše neprimjeren uticaj na njegov rad.&nbsp;
- U krajnjem, građani Crne Gore očekuju odlučne i vidljive rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Vladavina prava se gradi ispravljanjem višedecenijske nepravde. To je obaveza prema građanima i temelj povjerenja u pravni poredak. U ostvarivanju navedenih ciljeva svaka institucija u Crnoj Gori će, kao i do sada, imati čvrstog i pouzdanog saveznika u Predsjedniku države -zaključuje seusaopštenju Milatovićevog kabineta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kabinet predsjednika: Smije li se kritikovati (ne)rad tužilaštva?

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se sa predstavnicima Unije slobodnih sindikata Crne Gore, generalnim sekretarom Srđom Kekovićem i zamjenikom generalnog sekretara Radomirom Božovićem, sa kojima je razgovarao o položaju zaposlenih i jačanju socijalnog dijaloga.
Kako je navedeno u saopštenju, predstavnici USSCG upoznali su predsjednika sa činjenicom da je Opšti kolektivni ugovor istekao krajem 2025. godine, te da je produžen do 31. marta 2026. godine kako bi se stvorio dodatni prostor za dogovor socijalnih partnera. 
U tom kontekstu istaknut je zahtjev za povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta sa 90 na 100 eura, što bi doprinijelo rastu plata za veliki broj zaposlenih.
Milatović je podržao ovu inicijativu, naglašavajući da je zaštita kupovne moći zaposlenih pitanje ekonomske stabilnosti i društvene pravednosti. 
Kako se navodi u saopštenju, on je istakao da plate moraju pratiti realne troškove života, a ne zaostajati za inflacijom, jer je dostojanstven rad temelj zdravog društva i održive ekonomije.
Milatović je, dodaje se, poručio da socijalni dijalog mora biti trajni mehanizam usklađivanja interesa zaposlenih, poslodavaca i države, te da se standard građana ne štiti jednokratnim potezima, već sistemskim rješenjima i odgovornom ekonomskom politikom.
- Sagovornici su razgovarali i o Rezoluciji USSCG o potrebi reforme izbornog sistema. Konstatovano je da inicijativa predsjednika Milatovića za uvođenje otvorenih lista u potpunosti korespondira sa ciljevima sindikata, jer jača odgovornost izabranih predstavnika prema građanima i doprinosi transparentnijem političkom procesu - navodi se u saopštenju. 
Kako se pojašnjava, tokom sastanka ocijenjeno je da dostojanstvo rada i dostojanstvo glasa građana predstavljaju dvije strane iste borbe za pravednije društvo. 
Milatović je istakao da su jačanje standarda zaposlenih i unapređenje demokratskih pravila dio iste politike, politike u kojoj država radi u interesu građana, a ne parcijalnih interesa.

1250x600

1084x550

USSCG: Podrška sindikata inicijativi predsjednika za otvorene liste i veću odgovornost izabranih predstavnika

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, u skladu sa svojim ustavnim ovlašćenjima, zatražio je sazivanje vanredne sjednice Skupštine Crne Gore za 10. februar sa jednom tačkom dnevnog reda - drugo glasanje o izboru sudije Ustavnog suda.
U saopštenju iz Kabineta predsjednika podsjećaju da je još u decembru 2025. Milatović predložio kandidata Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda.
- Ukazujemo da je, u međuvremenu, sutkinji Desanki Lopičić istekao dvanaestogodišnji ustavni mandat na koji je izabrana te da joj je Skupština Crne Gore 28. decembra 2025. godine konstatovala prestanak funkcije. Istog dana, primjenom odredbe člana 15 Zakona o Ustavnom sudu Skupština Crne Gore je utvrdila da gospođa Lopičić nastavlja da vrši funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog sudije, a najduže godinu dana. Ustavnost ove odredbe je u najmanju ruku, upitna, posebno imajući u vidu da je sutkinja Lopičić 23. januara 2026. godine navršila 65 godina starosti i da ima preko 40 godina staža osiguranja, čime je ispunila uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju - navodi se u saopštenju.
Kompletiranje sudijskog sastava Ustavnog suda je, kako je istaknuto, od ključnog značaja za nesmetano funkcionisanje jedne od najvažnijih institucija u državi, čija je osnovna uloga zaštita ustavno-pravnog poretka Crne Gore.
- Predsjednik Crne Gore izražava uvjerenje da će Skupština Crne Gore prepoznati važnost ovog pitanja i postupiti u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima - navodi se u saopštenju.

Milatović uputio zahtjev Skupštini za održavanje vanredne sjednice o izboru sudije Ustavnog suda 10. februara

Positive news is coming today from Brussels. Montenegro is closing a new negotiating chapter and taking another important step toward full membership in the European Union – the President of Montenegro Jakov Milatović said.
This result, he said, signals an intensification of the momentum in the accession negotiation process.
- One that the President of Montenegro has consistently advocated, aware that accelerating the negotiations is necessary in order to achieve the set European goal. Recent experience best confirms that the political level of negotiations is of crucial importance, and that the voice of each member state can be decisive in shaping the process - he stated.
In this context, he added, Montenegro is continuing an intensive diplomatic campaign.
- As early as next month, a visit to the Republic of Cyprus is planned, followed by a visit to Ireland, the country that will hold the Presidency of the European Union in the second half of the year. At the beginning of June, Montenegro will for the first time host the European Union - Western Balkans Summit, at which the President of Montenegro will welcome the leaders of the EU member states and the Western Balkans - Milatović emphasized.
The vision of the presidential mandate „28 by 2028“, he said, is becoming increasingly realistic, while Montenegro’s European future is becoming ever more tangible.
- Therefore, there is no room for complacency - every month in the historic year 2026 is precious - Milatović concluded.

Milatović: The „28 by 2028“ vision is becoming increasingly realistic, with a more tangible European future

Novinarstvo nije lako zanimanje i zahtijeva znanje, istrajnost i spremnost na rad u okolnostima koje nijesu uvijek ni stabilne ni bezbjedne - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na prijemu koji je upriličio za predstavnike medija povodom Dana novinara - 23. januara.
To se, kako je naglasio, posebno odnosi na napade i pritiske koji se ne dešavaju samo u redakcijama i na terenu, već sve češće i u digitalnom prostoru.
- U tom smislu, prijetnje, uvrede i zastrašivanja na društvenim mrežama ne smiju se samo osuđivati, već moraju biti adekvatno prijavljene i procesuirane - decidan je on.
Obraćajući se prisutnima, predsjednik Milatović istakao je da je ovo prilika da se zahvali novinarima na profesionalnom, odgovornom i često izuzetno zahtjevnom poslu, kojim svakodnevno doprinose informisanju javnosti i jačanju demokratskog društva.
Predsjednik je naglasio da je, prema podacima Sindikata medija Crne Gore, tokom 2025. godine u bazi SafeJournalists zabilježeno 28 napada na novinarke i novinare u Crnoj Gori, te da posebno zabrinjava činjenica da je najveći broj napada bio usmjeren na novinarke.
- Ova statistika je crveni alarm za institucije i njihove rukovoditelje - upozorenje na koje se mora odgovoriti konkretnim protokolima zaštite, a ne samo saopštenjima - rekao je Milatović.
O Danu novinara, poručuje Milatović, ne možemo govoriti, a da se ne prisjetimo Duška Jovanovića, osnivača i glavnog urednika dnevnih novina Dan.
- Koji je ubijen zbog svog profesionalnog rada i borbe za slobodno novinarstvo. Slučaj Duška Jovanovića je pokazatelj naše pravde. Bez epiloga, nema povjerenja. Država mora pokazati da zločini nad novinarima neće biti zaboravljeni, ali, još važnije - da neće ostati bez odgovora - rekao je Milatović.
Predsjednik je uputio i izraze posebne zahvalnosti svim novinarima koji su tokom požara i poplava bili na terenu i pravovremeno informisali građane, ističući da se u takvim trenucima najbolje vidi koliko je novinarski posao važan i koliko javnost zavisi od tačnih i provjerenih informacija.
Kako je istakao, 2026. godina biće godina zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja, uključujući i ona koja se odnose na vladavinu prava i slobodu medija. U tom smislu, ukazao je da su pregovaračka poglavlja pitanje birokratije, dok je stvarna promjena na terenu realnost kojoj moramo da težimo kao društvo.
Na kraju, predsjednik Milatović poručio je da novinarstvo nije samo profesija, već poziv. Istakao je da su nepristrasnost, odgovornost i blagovremenost najvažniji alati novinara, a da je njegova obaveza kao predsjednika države da doprinese izgradnji ambijenta u kojem će medijski radnici raditi slobodno i bez pritisaka.

Milatović upriličio prijem za novinare: Slobodni mediji su temelj demokratskog društva

U luci Šenđin, u Medovskom zalivu u Albaniji, biće postavljena spomen-ploča u znak sjećanja na crnogorske dobrovoljce stradale u Prvom svjetskom ratu.&nbsp;
To će, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, biti učinjeno zahvaljujući zalaganju predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
- Svečano otkrivanje spomen-ploče planirano je tokom zvanične posjete predsjednika Milatovića Albaniji u martu ove godine. Upravo se u 2026. godini navršava 110 godina od Medovske tragedije, kada je 6. januara 1916. godine u moru stradalo 385 crnogorskih dobrovoljaca koji su iz Sjeverne Amerike krenuli ka domovini u odbranu njene slobode - naveli su oni u saopštenju.
Iako se i ranije pominjala inicijativa da se ovim herojima podigne spomen-ploča, do danas nije realizovana.
- Tek su se, uz institucionalnu podršku i diplomatski angažman predsjednika Jakova Milatovića, stvorili uslovi da se sjećanje na pale junake dostojanstveno obilježi. Njihova žrtva svjedoči o bezrezervnoj privrženosti domovini i borbi za slobodu kao temeljnim vrijednostima crnogorskog društva. Stoga, postavljanje spomen-ploče u Medovi u godini kada se obilježava 110 godina od ovog tragičnog događaja predstavlja važan doprinos kulturi sjećanja i dostojanstvenom odnosu prema crnogorskoj istoriji - istakli su u kabinetu Milatovića.

Milatović postavlja spomen-ploču poginulim crnogorskim junacima u Medovi

The European Union-Western Balkans Summit, which will bring together heads of state and government of all European Union member states, as well as senior officials of EU institutions and leaders of the Western Balkans, will be held on 5 June in Tivat - the Office of the President of Montenegro, Jakov Milatović, announced.
As specified in the statement, Milatović will host the event, and preparations and institutional coordination for this historic summit began with the first session of the Organizing Committee for the preparation and implementation of the Summit, established by the President.
- At the meeting, the activities undertaken so far by the Office of the President of Montenegro were reviewed, and key tasks and deadlines were defined for all relevant institutions that will be involved in organizing the Summit, in order to ensure that Montenegro is fully prepared to host this important international gathering on 5 June. This followed directly from an agreement between President Milatović and the President of the European Council, António Costa - the statement highlights.
This agreement, they emphasized, was also confirmed by a decision of the European Council, which further strengthens the European Union’s confidence in Montenegro’s institutional capacities and in the role of the President of the state as a responsible and credible partner in European processes.
- The Organizing Committee for the Summit was established by President Milatović with the aim of ensuring full institutional coordination and the efficient implementation of all activities necessary for organizing this high-level international event. The Organizing Committee includes representatives of the Office of the President of Montenegro, the Ministry of Foreign Affairs, the Ministry of European Affairs, the Ministry of Finance, the Ministry of the Interior and the Police Directorate, the Ministry of Public Administration, Airports of Montenegro, the Municipality of Tivat, and the General Secretariat of the Government of Montenegro - the statement specified.
At the first session of the Committee, priorities for the next phase of work were defined, along with clear roles and responsibilities of all participating institutions, with the aim of organizing the Summit at the highest political, protocol, and organizational level.
- Hosting the EU-Western Balkans Summit in Montenegro sends a strong political message about our country’s place in Europe’s future, and the fact that this event is being organized in Montenegro confirms that our country is not waiting on European processes, but is actively participating in them and assuming responsibility. The Summit in Tivat represents a turning point in accelerating the European Union accession process, with the clear goal of Montenegro becoming the 28th member of the European Union by 2028, based on results, reforms, and a credible partnership - the Office of the President of Montenegro concluded.

Historic EU-Western Balkans Summit: All EU and regional leaders to gather in Montenegro on 5 June

Ustavni sud je zaključio da je u junu 2025. godine već utvrdio nastupanje razloga za prestanak funkcije istekom mandata Desanki Lopičić.
To su saopštili iz Ustavnog suda povodom akta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića od 16. januara, koji se odnosi na vršenje funkcije sutkinje Desanke Lopičić.
- Ustavni sud je, u odnosu na pitanje da li nastupaju okolnosti koje mogu uticati na dalje izvršenje odluke Skupštine, odnosno da li se stiču uslovi da o ispunjenju uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju obavijesti Skupštinu Crne Gore, zaključio da je u junu 2025. godine već utvrdio nastupanje razloga za prestanak funkcije istekom mandata, koji razlog je prvi nastupio i po kojem su predsjednik države i Skupština Crne Gore postupili - naveli su oni.
Ustavni sud podsjeća da je na sjednici od 26. juna 2025. godine obavijestio predsjednika Crne Gore, kao nadležnog predlagača, da sutkinji Lopičić za šest mjeseci ističe dvanaestogodišnji mandat, čime je ispunio svoju ustavnu i zakonsku obavezu.
- Na osnovu ove konstatacije Suda, predsjednik Crne Gore je raspisao javni poziv za izbor jednog sudije, a Skupština Crne Gore je 28. decembra 2025. godine donijela odluku o prestanku funkcije sutkinji Lopičić zbog isteka mandata i istovremeno donijela odluku o tome da nastavi da vrši funkciju do izbora novog sudije, a najduže godinu dana - naveli su u Ustavnom sudu.
Sjednici Ustavnog suda prisustvovala je predsjednica suda Snežana Armenko, sudije Momirka Tešić, Faruk Resulbegović, Jovan Jovanović i Nikola Mugoša, dok nije prisustvovala sutkinja Lopičić.&nbsp;

Ustavni sud: U junu već utvrđeno isticanje mandata Lopičić

Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana, koji će okupit šefove država i vlada svih država članica Evropske unije, kao i najviše zvaničnike institucija Evropske unije i lidere Zapadnog Balkana, održaće se 5. juna i Tivtu, najavljeno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatović.
Domaćin ovog događaja je, kako je precizirano u saopštenju, Milatović, a pripreme i institucionalna koordinacija za ovaj istorijski događaj počela je prvom sjednicom Organizacionog odbora za pripremu i realizaciju Samita koji je formirao predsjednik.
- Na sjednici je razmotren dosadašnji tok aktivnosti koje je preuzeo Kabinet predsjednika Crne Gore i utvrđeni su ključni zadaci i rokovi svih relevantnih institucija koje će biti uključene u organizaciju Samita, kako bi Crna Gora bila u potpunosti spremna da 5. juna bude domaćin ovog značajnog međunarodnog skupa, a što je uslijedilo kao rezultat direktnog dogovora predsjednika Milatovića sa predsjednikom Evropskog savjeta Antonijom Koštom - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ovaj dogovor je, kako ističu, potvrđen i odlukom Evropskog savjeta što dodatno jača povjerenje Evropske unije u institucionalne kapacitete Crne Gore i ulogu predsjednika države kao odgovornog i kredibilnog partnera u evropskim procesima.
- Organizacioni odbor za organizaciju Samita obrazovao je predsjednik Milatović sa ciljem da se obezbijedi puna institucionalna koordinacija i efikasno sprovođenje svih aktivnosti neophodnih za organizaciju ovog visokog međunarodnog događaja. U sastavu Organizacionog odbora nalaze se predstavnici Kabineta predsjednika Crne Gore, Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva evropskih poslova, Ministarstva finansija, Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, Ministarstva javne uprave, Aerodroma Crne Gore, Opštine Tivat i Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore - precizirano je u saopštenju.
Na prvoj sjednici Odbora su precizirani prioriteti u narednoj fazi rada, kao i jasne uloge i odgovornosti svih uključenih institucija, sa ciljem da Samit bude organizovan na najvišem političkom, protokolarnom i organizacionom nivou.
- Održavanje Samita EU i Zapadnog Balkana u Crnoj Gori predstavlja snažnu političku poruku o mjestu koje naša država zauzima u evropskoj budućnosti, a činjenica da se ovaj događaj organizuje u Crnoj Gori potvrđuje da naša država ne čeka evropske procese, već u njima aktivno učestvuje i preuzima odgovornost. Samit u Tivtu predstavlja prekretnicu u ubrzanju procesa pristupanja Evropskoj uniji, sa jasnim ciljem da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine, na osnovu rezultata, reformi i kredibilnog partnerstva - poručili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Istorijski Samit EU - Zapadni Balkan: Svi lideri EU i regiona 5. juna u Crnoj Gori

Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, odgovorio je predsjedniku Crne Gore, Jakovu Milatoviću i poručio da će on preživjeti da ne bude u vlasti, ali da za predsjednika nije siguran.
- Mnogo toga ne znamo moj Jakove, ali jedno zna čitava Crna Gora da ti nikad više nećeš biti predsjednik- poručio je Knežević Milatoviću.&nbsp;
Podsjećamo, Milatović je pitao "da li Vlada poštuje pravo Kneževića na slobodan izbor trenutka u kojem će napustiti Vladu koju sam naziva krvavom?".&nbsp;
- Ja ću preživjeti i kad ne budem u Vladi, a za tebe nisam siguran. Tu ti ni Danska ne može pomoći- poručio je Knežević Milatoviću u objavi na mreži X.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-da-li-crna-gora-postuje-pravo-gradana-srbije-na-samoodredenje-milatovic-milan-jos-nije-izasao-iz-vlade-a-kada-ce-ne-znamo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević odgovorio Milatoviću: Ja ću preživjeti i kad ne budem u Vladi, a za tebe nisam siguran

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u Podgorici njemački Kemnic 97:81, u utakmici 16. kola B grupe Eurokupa.
Podgorički tim, koji je dobio i prvi međusobni duel (84:71), upisao je deseti trijumf i ostao u trci za treće mjesto.
Budućnost je pitanje pobjednika riješila već u drugoj četvrtini, nakon serije od 17:0 za vođstvo od 51:35 u 18. minutu.
Razlika je u trećoj četvrtini iznosila 22 poena (68:46, 75:53), koliko je bilo i u 34. minutu (93:71).
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Skajler Mejs sa 22, Džeri Butsijel i Džuan Morgan ubacili su po 17, dok je Raši Sulajmon meč završio sa 15 poena.
U njemačkom sastavi bolji od ostalih bio je Kostja Mušidi sa 19 koševa.
Budućnost će u narednom kolu, 3. februara, biti gost Ulma.

Budućnost ubjedljiva protiv Kemnica

Da je u Crnoj Gori na vlasti krilo Momira Bulatovića, možda bi najslikovitije dočaralo da se na ulicama pojave bidoni i preprodavci goriva, kazao je funckioner Evropskog saveza i Socijaldemokrata (SD) Miloš Đuričković, komentarišući apel Ministarstva energetike i rudarstva građanima da ne kupuju prekomjerne količine goriva, kao i da je, zbog trenutne blokade teretnog saobraćaja, na zalihama ostalo goriva za još svega par dana.
Sve ostalo je, kako je rekao, već isporučeno iz arsenala devedesetih, "iz vremena kada smo bili pod šapom njihovog političkog oca Slobodana Miloševića".
- Polusvijet sa lažnim diplomama, rehabilitaciju četništva kroz pomene i spomenike, sistematsko ponižavanje Crnogoraca, jezika, zastave i države, te permanentne sukobe sa gotovo svim susjedima - kazao je Đuričković.
Sreća u nesreći je, kako je rekao, što u Briselu uče na greškama, pa su, ističe on, odlučili da uspjeh evropskih integracija više ne zavisi od naše pameti, odgovornosti i političke volje.
- „Dobro je: pošte rade, nema rata…I ništa više." P.S. Što bi rekao vojvoda Mandić: sve je isto, samo su metode drugačije (lukavije) - zaključio je Đuričković.

Đuričković: Da je na vlasti krilo Momira Bulatović najslikovitije bi dočaralo da se na ulicama pojave bidoni i preprodavci goriva

Predsjednica Crnogorske panevropske unije i univerzitetska profesorica Gordana Đurović ocijenila je da je odgovornost za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu trenutno na Skupštini, ističući da je u parlamentu ostao veliki broj neispunjenih obaveza.
Gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, Đurović je podsjetila da je u decembru ostalo mnogo nedovršenih poslova, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, iako brojni zakoni i propisi čekaju na usvajanje.
- Mnogo je nedovršenih zadataka ostalo u decembru, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, a mnogi zakoni i propisi čekaju na usvajanje, među njima i izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, tu parlament ne bi smio biti kočnica - rekla je Đurović.
Govoreći o jučerašnjem zatvaranju Poglavlja 32, Đurović je istakla da je riječ o važnom dijelu klastera 1 – osnove, koji se odnosi na racionalno korišćenje i kontrolu trošenja sredstava, ne samo iz državnog budžeta, već i iz fondova Evropske unije.
- Sredstva Evropske unije su vrlo prisutna jer je ona najveći donator i istovremeno preko zapadnobalkanskog investicionog okvira i evropskih banaka davalac kredita za važne infrastrukturne projekte. Poglavlje 32 je u tom smislu važno, a prva poruka je da proces ide jednom dobrom dinamikom dalje, da su za Crnu Goru vrata prilično otvorena… - kazala je Đurović.
Dodala je da poruke Evropske komisije i Evropskog parlamenta ukazuju da Crna Gora ostaje predvodnik procesa u regionu.
- Poruka iz Evropske komisije još uvijek je "da je ambiciozna agenda i da je danas već kraj januara, ali možete vi do kraja ove godine možda i sva pregovaračka poglavlja da zatvorite, da držite tu agendu 2026"… Crna Gora je predvodnik procesa u regiji, najviše odmakla, a vidimo na primjeru Albanije da je zatvaranje mnogo komplikovanije nego otvaranje, IBAR nije lako dobiti, treba se mnogo toga postići, ali Crna Gora jeste - rekla je Đurović.
Prema njenim riječima, zajednička pregovaračka pozicija sa Evropskom komisijom je afirmativna, što potvrđuju usvojene izmjene i dopune Zakona o internoj reviziji, Zakona o budžetskoj kontroli i formiranje Direkcije za budžetske inspekcije, uz potrebu dodatnog zapošljavanja inspektora.
- To je način da o tome budu obaviješteni i građani i to je način da se kontroliše i moguće krivično goni svaka vrsta odgovornosti ukoliko dolazi do zloupotrebe javnih resursa, a posebno do zloupotrebe resursa pretpristupnih sredstava i sjutra sredstava iz budžeta Evropske unije - istakla je Đurović.
Đurović smatra da je Agenda 2026 realna ukoliko se do polovine naredne godine zatvori deset pregovaračkih poglavlja i započne izrada Ugovora o pristupanju.
- Sve to podrazumijeva ono što piše u Nacrtu programa pristupanja, a to je da najveći broj propisa treba usvojiti u prvoj polovini godine, što znači da je sada loptica u parlamentu - poručila je Đurović.
Naglasila je i da se svako zatvoreno poglavlje pažljivo prati, te da termin „uslovno zatvaranje“ ne znači da su obaveze u potpunosti ispunjene.
- Cijenim da je loptica sada u dvorištu parlamenta… Ne treba da se odlaže usvajanje propisa, posebno ne onih koji su regularno pripremljeni… Te zakone Skupština Crne Gore treba da usvoji - kazala je Đurović.
Ona je dodala da Vlada mora nastaviti da radi na ispunjavanju mjerila u okviru svoje nadležnosti, dok bi, kako je ocijenila, europeizacija rada parlamenta učinila realnim zatvaranje svih 33 poglavlja do 2026. godine.
- Svaka grana vlasti ima svoj dio posla, ali dobro bi bilo vidjeti što prije u parlamentu da se usvoje izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, s tim smo počeli i priču oko IBAR-a a sad smo opet cijeli krug napravili- naglasila je Đurović.
Vjeruje da država ima adekvatne institucije i političke partije iz vlasti i opozicije koje imaju srodne poglede ka evropskom putu, pa će prepoznati i iskoristiti, kako kaže, važnost momenta.
Đurović smatra da će biti problema u završnoj fazi pregovora, ali i da će se svi oni prevazići. Ističe da je ključno dobiti jednoglasnu odluku svih država članica o pisanju ugovora o pristupanju.
- Ja mislim da će naše najjače oružje biti da se ujedinimo, da malo smanjimo razlike i da prepoznamo ko zaista jeste za to da Crna Gora završi pregovore i da više nema nijednu izgubljenu godinu po pitanju kohezijskih fondova i punopravnog članstva. Oni koji budu slali poruke da treba da čekamo komšiluk ne misle dobro svojoj državi, jer se odriču razvoja i odriču se prednosti punopravnog članstva, odriču se onoga što su građani od njih tražili kad su birali da ih predstavljaju u različitim granama vlasti - zaključila je Đurović.

Đurović o napretku Crne Gore na EU putu: Loptica je sada u dvorištu Skupštine

Španija će isplatiti odštetu od 20 miliona eura žrtvama željezničke nesreće u kojoj je poginulo 45 osoba, dok je više od 150 povrijeđeno, izjavio je danas ministar saobraćaja Oskar Puente.
Nesreća se dogodila 18. januara, u blizini Kordobe, i radi se o najtežem željezničkom udesu u Španiji od 2013. godine.
Porodice poginulih će u roku od tri mjeseca dobiti po 216.000 eura, u vidu oslobađanja od poreza i isplate osiguranja.
Žrtve ne smiju godinama čekati na pomoć, izjavio je Puente.
Povrijeđenima će biti isplaćeno od 2.400 do 84.000 eura, javlja Rojters.

Tag: jakov-milatovic