Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastaće se danas sa zamjenikom šefa američke diplomatije Kristoferom Landauom, sa kojim će razgovarati o predstojećem NATO samitu u Hagu i predviđenom povećanju izdvajanja za odbranu.
Landau je zamjenik državnom sekretaru Marku Rubiu i predvodi američku delegaciju na Parlamentarnoj skupštini NATO-a u Dejtonu.
Milatović će, kako je najavljeno iz njegovog kabineta, do ponedjeljka boraviti u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
- Već danas ima važan sastanak sa zamjenikom šefa američke diplomatije Kristoferom Landauom - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je to prvi zvaničan susret između Crne Gore i visokog zvaničnika u administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa.
- Uzimajući u obzir strateški značaj SAD-a kao ključnog vanjskopolitičkog partnera Crne Gore, teme sastanka biće predstojeći NATO samit u Hagu i predviđeno povećanje izdvajanja za odbranu, kao i strateško partnerstvo sa SAD - kaže se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Milatović danas sa Rubiovim zamjenikom

Na poziv šefa američke delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO-a i kongresmena Majka Tarnera, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama od 23. do 26. maja.
- Tokom posjete, predsjednik Milatović će prisustvovati Parlamentarnoj skupštini NATO-a, koja se održava u Dejtonu, povodom obilježavanja trideset godina Dejtonskog mirovnog sporazuma. U okviru zvaničnog dijela programa, predsjednik će zajedno sa ostalim liderima učestvovati na događaju visokog nivoa u okviru kojeg će imati i obraćanje - saopšteno je iz njegovog kabineta.
Takođe su, kako su dodali, planirani brojni bilateralni sastanci sa visokim zvaničnicima Sjedinjenih Američkih Država.
- Uzimajući u obzir strateški značaj SAD-a kao ključnog vanjskopolitičkog partnera Crne Gore, teme sastanaka biće fokusirane na jačanje savezništva i produbljivanje međusobne saradnje - naveli su u kabinetu Milatovića.
Poseban akcenat biće, kažu, stavljen na oblasti bezbjednosti, vladavine prava i ekonomske saradnje.
- Ova posjeta istovremeno predstavlja snažnu potvrdu posvećenosti Crne Gore jačanju strateškog partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama i aktivnoj ulozi u okviru evroatlantske zajednice - zaključili su u kabinetu predsjednika Crne Gore.

500x500

1250x600

1084x550

Milatović od sjutra u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama

Napredak Crne Gore mora počivati ne samo na ekonomskim i institucionalnim reformama, već i na vrijednosnim temeljima koji afirmišu pravdu, odgovornost i istorijsko pomirenje, poručio je predsjednik države Jakov Milatović.
On je u intervjuu agenciji MINA povodom 19. godišnjice crnogorske nezavisnosti kazao da se 21. maja obilježava dan kada su građani odlučili da Crna Gora ponovo postane nezavisna država - svoja na svome, okrenuta budućnosti, a ukorijenjena u slobodarskoj viziji predaka.
“21. maj 2006. godine donio nam je našu kuću, ali i odgovornost da je sačuvamo i razvijamo na vrijednostima zajedništva i demokratije”, poručio je Milatović.
Kako je rekao, simbolika 21. maja podsjeća na viševjekovnu borbu za slobodu, ratnike i umjetnike, vizionare i pregaoce, graditelje i radnike, i sve druge pojedince koji su svoja životna djela ugradili u temelje razvoja zemlje.&nbsp;
„Zagledani u slavnu prošlost treba da tražimo dodatnu inspiraciju za sopstveno djelovanje, odgovorni pred zaostavštinom koju ćemo predati u ruke generacijama koje dolaze“, naveo je Milatović. 
 
 Na pitanje da sumira postignute rezultate i ključne pravce djelovanja u prethodnoj godini, Milatović je kazao da se vodio dubokim uvjerenjem da napredak Crne Gore mora počivati ne samo na ekonomskim i institucionalnim reformama, već i na vrijednosnim temeljima koji afirmišu pravdu, odgovornost i istorijsko pomirenje.
„Svojim djelovanjem, trudim se da vrijednosno ukazujem na tekovine koje će nas kao društvo staviti na stabilan put razvoja i prosperiteta“, rekao je Milatović.
On je podsjetio da je u tom kontekstu pokrenuo inicijativu za rehabilitaciju žrtava Golog otoka, kao korak ka izgradnji društva koje je spremno da se suoči sa nepravdama iz sopstvene prošlosti. 
 
 „Ohrabren sam činjenicom da je ova inicijativa naišla na snažnu i široku podršku lokalnih samouprava, predstavnika civilnog društva, političkih aktera i, što je posebno važno, potomaka žrtava Golog otoka“, naveo je Milatović.
Milatović je kazao da je njegova pažnja bila usmjerena i na inicijativu za uvođenje otvorenih izbornih lista.&nbsp;
„Smatram da bi uvođenje otvorenih lista bilo ljekovito po politički život Crne Gore, kroz uspostavljanje sistema koji jača vezu između poslanika i građana i zadaje udarac partitokratiji, a daje vjetar u leđa onima koji žele da Crna Gora bude zemlja slobodnog izbora, individualne odgovornosti i transparentnosti“, rekao je Milatović.
Neophodno je, dodaje on, mijenjati loše prakse i vratiti građanima osjećaj da njihov glas vrijedi. 
 Prema riječima Milatovića, napredovanje demokratske kulture u Crnoj Gori kroz takvu promjenu bilo bi nesumnjivo, a građani bi imali osjećaj istinskog učestvovanja u donošenju odluka.&nbsp;
„U prilog tome govori i činjenica da većina evropskih država već praktikuje sistem otvorenih lista, što me dodatno uvjerava da bi isti konsolidovao demokratiju u Crnoj Gori, ali i pomogao u prevazilaženju blokovskih podjela koje, nažalost, u velikoj mjeri još uvijek živimo“, kazao je Milatović.&nbsp;
Kako je istakao, crnogorski građani više nemaju vremena da čekaju.&nbsp;
„Vrijeme je da pokažemo hrabrost. Da mijenjamo ono što ne funkcioniše. Da stvaramo politički prostor u kojem će demokratija disati punim plućima, a građanin biti istinski suveren“, naglasio je Milatović.
Govoreći o vanjskoj politici Crne Gore, Milatović je ukazao na to da je geopolitička realnost sada umnogome drugačija od one koja je postojala prije skoro dvije decenije kada je Crna Gora ponovo kao nezavisna država stupila na međunarodnu scenu. 
 
 „Posvećenost obavezama koje proizilaze iz članstva u NATO-u i težnja ka uspješnom okončanju našeg EU puta pokazuju odlučnost da održimo i unapređujemo građanski karakter naše zemlje i njenu demokratiju“, rekao je Milatović.
On je kazao da se tokom prve dvije godine mandata trudio da diplomatskim putem promoviše Crnu Goru kao budućeg člana evropske porodice, kredibilnu NATO članicu i dobrog susjeda.&nbsp;
Milatović je rekao da su rezultati vidljivi, što pokazuju brojne posjete najviših evropskih zvaničnika, i činjenica da je Crna Gora bila domaćin Samita Brdo-Brioni zajedno sa slovenačkim i hrvatskim kolegama, pokazavši posvećenost regionalnoj saradnji.&nbsp;
„Posebno sam ponosan na činjenicu da smo nedavno postali pridružena članica Inicijative Tri mora, što je značajan diplomatski uspjeh i korak bliže zacrtanom cilju pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji do 2028. godine“, dodao je Milatović.
Kako je rekao, Crna Gora se, kroz njenu ulogu građanske države i faktora stabilnosti na Balkanu, pozicionira visoko u evroatlanskim krugovima, što svima treba da služi za ponos.&nbsp;
Milatović je kazao i da, dok istinski podržava zakonodavnu i izvršnu vlast u reformskom i konstruktivnom djelovanju ka daljem napretku u evropskim integracijama, zabrinuto posmatra određene devijacije na koje je ukazivao.
„Nadam se da će, kroz odgovoran odnos prema građanima kao nosiocima suvereniteta, biti ispravljene“, dodao je Milatović.
On je istakao da je u prethodnom periodu snažno ukazivao i usmjeravao pažnju javnosti na ključne izazove i strateške pravce koje država mora imati kada je u pitanju i njen ekonomski razvoj.
„Otvarao sam debate vezano za opravdanost promjena penzionog modela u Crnoj Gori, zalagao se za veću fiskalnu odgovornost u donošenju politika, kao i za snažniju institucionalnu podršku malim i srednjim preduzećima koja čine okosnicu crnogorske privrede“, naveo je Milatović.
Posebno je, kaže, naglašavao važnost pokretanja investicionog ciklusa i izgradnje velikih infrastrukturnih projekata, poput autoputa i modernizacije željeznice, uz pomoć evropskih fondova kako bi ti procesi bili završeni u skladu sa najboljim evropskim praksama i što manje opteretili državni budžet, uvijek insistirajući na transparentnim procedurama.&nbsp;
„Takođe sam zagovarao otvoreni dijalog i isticao važnost transparentnosti i dugoročne održivosti prilikom sklapanja strateških partnerstava i privlačenja stranih investicija“, rekao je Milatović.
On smatra da svaki projekat koji se tiče državnih resursa i ključne infrastrukture mora biti u funkciji javnog interesa i ekonomske sigurnosti crnogorskih građana.&nbsp;
Milatović je kazao i da je kroz set konkretnih mjera dao doprinos naporima Vlade da se obuzda inflacija i zaštiti standard građana, smatrajući da je to jedan od najvećih problema sa kojim se crnogorska ekonomija suočava.&nbsp;
„Crna Gora mora voditi ekonomsku politiku koja je održiva, inkluzivna i strateški usmjerena ka dugoročnom razvoju i članstvu u EU“, istakao je Milatović.
Govoreći o značaju mladih u razvoju države, Milatović je rekao da Crnoj Gori nikad nije manjkalo talenta, ali da jeste nedostajalo sistemske podrške toj populaciji.
„Ključno za našu budućnost je da kao odgovorno društvo mlade ljude izvedemo na put uspjeha. Ne smijemo dozvoliti da iznevjerena očekivanja pređašnjih generacija budu teret već nauk i podstrijek da umjesto sukoba, partitokratije i podjela biraju vrijednosti meritokratije, demokratije i jedinstva“, rekao je Milatović.
On je je kazao da se, kada god razgovara sa mladima, trudi da im predoči svoju misiju stvaranja boljeg i pravednijeg društva.&nbsp;
„To je ono društvo u kom se ljudi vrednuju ne po onome šta imaju, već koliko znaju i gdje će preporuka za posao biti isključivo kvalifikacije, a ne partijska knjižica. Želeći da doprinesem stvaranju ovakvog društva, nedavno sam najavio inicijativu koja za mene ima izuzetan lični i profesionalni značaj – stipendiranje mladih, talentovanih ljudi za školovanje na najboljim svjetskim univerzitetima”, naveo je Milatović.&nbsp;
Kako je dodao, Kabinet Predsjednika je otvorio vrata za praksu studentima kroz potpisivanje Memoranduma o saradnji s Fakultetom političkih nauka, a slične memorandume planiraju i s drugim fakultetima u narednom periodu.&nbsp;
“Na ovaj način, zajedno sa partnerima želim da u mjeri mogućeg podržim ljude koji su naša budućnost i koji će stečena znanja moći da primjenjuju u svojoj domovini donoseći sa sobom napredak i prosperitet kroz dobre prakse koje budu usvojili”, istakao je Milatović.
Na pitanje kako gleda na kulturu, koja je često u sijenci politike, Milatović je kazao da je kultura temelj identiteta, kontinuiteta i razvoja svakog društva i da se zato, pored podrške brojnim inicijativama iz oblasti kulture, zalagao za unapređenje kulturnih politika, očuvanje kulturne baštine i afirmaciju umjetničkog stvaralaštva.
“Svaki građanin Crne Gore, bez obzira na to u kojem dijelu države živi, mora imati kontinuiran i jednak pristup kulturi. Ovo mora biti naša zajednička odgovornost i cilj kojem svi iskreno stremimo”, zaključio je Milatović.

Milatović: Crnu Goru moramo čuvati i razvijati na vrijednostima zajedništva i demokratije

Slika obično govori više od hiljadu riječi. Ponekad, ipak, jedna rečenica može da otkrije mnogo toga što slika nikad neće. Kad ima ko da je sroči, onako da se baš razotkrije.&nbsp; ,,Srećan Ti dan nezavisnosti Crna Goro“, tako je zapisao na društvenim mrežama 19. maja - dva dana uoči Dana nezavisnosti, a odmah nakon prijema koji je organizovao - crnogorski premijer Milojko Spajić, zvani Mickej ili Spajki ili tako nešto. Sve je bilo praćeno i slikom. Očito pažljivo odabranom: on i supruga, onako fensi nasmiješeni, ona u streč crnoj haljini, on u crnom odijelu, malo predugih rukava, ali zato crvene kravate, boje crnogorske zastave. Uglavnom, djeluje OK, slika je reprezentativna; još i pozadina crvena, što daje svečani ton... Trebalo je to da podigne rejting premijera. Ne kod koalicionih partnera, Andrije Mandića ili Milana Kneževića, koji su glatko bojkotovali prijem u čast nezavisnosti Crne Gore, iako su u vrhu vlasti te iste države protiv čije su se nezavisnosti borili. Ne, nije Spajić o njima mislio, njima želio da se dopadne, već je htio da se uzdigne u očima onih ,,običnih građana“ koji iskreno slave 21. maj, kada je Crna Gora obnovila nezavisnost. &nbsp; Ali, baš ta jedna rečenica, baš ta slavljenička sentenca, upropastila je napore Milojka Spajića. Ne samo zato što je japanski đak pokazao da ne poznaje crnogorski jezik, pa je, obraćajući se državi kao ličnosti kojoj iskazuje poštovanje, nepismeno upisao veliko slovo ispisujući ličnu zamjenicu ,,Ti“.&nbsp; To je trivijalna greška, Mickej se, uostalom, i do sada nije se snalazio u gramatici, pa nije iznenadio ni ovog puta.&nbsp; Veći problem po crnogorskog premijera predstavlja činjenica koje možda i sam nije svjestan, a koju otkriva prosto pitanje: zašto je Milojko Spajić čestitao Crnoj Gori Dan nezavisnosti, a sebe ,,poštedio“ zajedničkog osjećaja radosti? Da premijer zaista doživljava 21. maj kao jedan od najvećih istorijskih datuma, valjda bi ga prigrabio kao svoj pa onda i svima čestitao. Nije mnogo komplikovano, dovoljno je bilo da kaže, napiše, saopšti: ,,Srećan nam Dan nezavisnosti, Crna Goro“. Tako bi Milojko Spajić sebe predstavio kao dio te priče, kao čovjeka koji istinski baštini ideju nezavisne Crne Gore, koji joj se raduje i koji se radovao u referendumskoj noći... &nbsp; Ali, ništa se slučajno ne dešava, čak ni greške. Jer, hoće jezik pravo!&nbsp; Te 2006. godine svršeni srednjoškolac Milojko Spajić nije bio baš zabavljen razmišljanjima o nezavisnosti Crne Gore. Ma, ne, tada je intenzivno gledao u pravcu Japana, gdje je trebalo da se, kao stipendista japanske vlade, upiše na petogodišnje studije. I neđe u to doba, ili koju godinu kasnije, po priznanju samog Spajkija, dok je bio u Japanu, njegova je majka (?) urgirala da dobije – srpski pasoš. Koji je dobio 2009. godine, sve sa prebivalištem u Topalovićevoj broj 4. Ne, nijesu to oni šaljivo-morbidni Topalovići iz ,,Maratonaca“, mada Spajki sa svojom, hm, spretnošću da zaobiđe istinu ponekad liči na Đenku iz filma Slobodana Šijana. Zato ga i ne treba pitati da li je uopšte glasao 21. maja i je li zaokružio ,,Da“ ili ,,Ne“. Jasno je da će Spajić dati odgovor koji mu sada odgovara, baš kao ono kada je lagao o svom srpskom državljanstvu.&nbsp; E, u ovoj objavi povodom Dana nezavisnosti, Milojko Spajić je bio nesvjesno iskren: on je zaista privržen nezavisnoj Crnoj Gori - samo dok je na vlasti u toj državi.&nbsp; I, mada nije ni slutio koliko će jednom rečenicom razotkriti, Milojka Spajića ne treba izdvajati, ili samo njega stavljati na ,,stub srama“. Današnja elita na vlasti ponaša se jednako kao prevrtljivi premijer, koji je upriličio državni prijem u čast Dana nezavisnosti kojem on nije doprinio.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250522000548_336c326f4c4aa9ae993d3ba8b264e2f901b74de706e0efdb92fa5264d6fd3a41.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250522000548_336c326f4c4aa9ae993d3ba8b264e2f901b74de706e0efdb92fa5264d6fd3a41" data-rendition-name="original" width="799" height="539" loading="lazy" alt=',,TRICOLORE" PREDSJEDNIK PARLAMENTA: Andrija Mandić u kabinetu '> <figcaption>,TRICOLORE" PREDSJEDNIK PARLAMENTA: Andrija Mandić u kabinetu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Spajić je, ipak, ispunio svoju državničku obavezu. Za razliku od - Andrije Mandića. Predsjednik Skupštine Crne Gore, najvišeg zakonodavnog tijela, bez imalo stida je ignorisao 21. maj, nije se ni pojavio na prijemu, ni kasnije glasnuo objavom, kao da je neki šugavi dan kojeg se i ne vrijedi prisjećati.&nbsp; Nekadašnjem osuđeniku za ,,državni udar“ 2016. godine nije smetalo, nije ga nešto ,,žuljala državna fotelja“ da, kao jedan od državnih čelnika nezavisne Crne Gore - protiv koje se nekad borio srcem i dušom. prijeteći i otkopavanjem oružja - sada putuje svijetom i predstavlja tu istu državu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250522000544_dd33bf5bb96ae202e4178f2a19a114cf3a66d9ccf4a9f516c40b0e064c33f1ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250522000544_dd33bf5bb96ae202e4178f2a19a114cf3a66d9ccf4a9f516c40b0e064c33f1ea" data-rendition-name="original" width="1440" height="957" loading="lazy" alt=',,NE TUGUJ NOĆAS, GORE GLAVU": Milena i Jakov Milatović na Spajićevom prijemu 19. maja'> <figcaption>,,NE TUGUJ NOĆAS, GORE GLAVU": Milena i Jakov Milatović na Spajićevom prijemu 19. maja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Ne, zaista, ne treba izdvajati u neprincipijelnosti samo Milojka Spajića. I njegov doskorašnji partijski drug, aktuelni predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije baš, kao mlad momak, ,,izgorio“ za crnogorskom nezavisnošću. Uostalom, ako je Momir Bulatović, nekadašnji vjerni saveznik Slobodana Miloševića u satiranju Crne Gore, bio neka vrsta moralnog idola Jakovu Milatoviću, a SNP najmilija partija - teško je pretpostaviti da je devetnaestogodišnji momčić bio pretjerano radostan u večernjim satima 21. maja 2006. godine.&nbsp; I to je slika sadašnje Crne Gore: trojica čelnih državnika prije deventaest godina bili su protivnici - ili su u najboljem slučaju bili nezainteresovani - crnogorskog puta u nezavisnost. A danas bi trebalo da nezavisnu Crnu Goru uvedu u Evropsku uniju. Sjajno, zar ne?&nbsp; Ili, da malo ,,obradimo“ Spajkijevu svečarsku rečenicu: Srećan Vam dan Nezavisnosti... ili tako nešto... &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Srećan Vam dan Nezavisnosti... ili tako nešto...

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uoči 21. maja – Dana nezavisnosti, po prvi prvi od obnove nezavisnosti uručio je najveća državna odlikovanja ljudima koji su svojim radom i djelima zadužili Crnu Goru.&nbsp; Na svečanosti u Rezidenciji na Cetinju odlikovani su: Zoran Rašović, Tatjana Motrenko-Simić, Vanja Ćalović-Marković, Snežana Dragićević, Goran Radević, Dejan Savićević, Mirsad Serhatlić i Božidar Ivanović i posthumno Duško Jovanović. Milatović je tom prilikom istakao je da odlikovanja u Crnoj Gori imaju dugu tradiciju, koja seže još od Njegoša koji je 1841. ustanovio prva odlikovanja. - Kroz proteklih skoro dvije stotine godina, uspona i padova, ljudi su bili naše najveće bogatstvo i neiscrpan resurs. Brojni pojedinci, slijedeći put svojih predaka, poseban doprinos razvoju naše države dali su i u novijoj istoriji Crne Gore, čiju obnovu nezavisnosti sjutra proslavljamo - kazao je Milatović.&nbsp; Poručio je da je današnja svečanost samo početak našeg adekvatnijeg odnosa prema zaslužnim pojedincima koji su dali, i koji daju sebe u izgradnji bolje, pravednije i prosperitetnije Crne Gore, ostavljajući obavezu budućim generacijama da nastave daljim putem razvoja i demokratizacije &nbsp;države. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052012058_652f3e2fc62b56f8852bf7cb7c3f5b0e16e36b87b51aa8322a34ad5000bb81f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052012058_652f3e2fc62b56f8852bf7cb7c3f5b0e16e36b87b51aa8322a34ad5000bb81f9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Jakov Milatović odlikovanja"> <figcaption>Sa uručenja odlikovanja</figcaption> </figure>  Na svečanosti, posthumno je odlikovan Duško Jovanović – novinar dnevnog lista “Dan”, čiji je bio osnivač, glavni i odgovorni urednik, a koji je 27. maja 2004. godine ubijen ispred redakcije tog lista.&nbsp; - Predsjednik Milatović je naveo da je Jovanović bio jedan od najznačajnijih simbola novinarske profesije i slobodne riječi u državi, koji je borbu za bolju i pravedniju Crnu Goru platio životom. Posthumnim odlikovanjem u ime Crne Gore, iskazuje se poštovanje prema njegovoj hrabrosti da u teškim vremenima bude vjesnik slobodne riječi, ali i šalje snažna poruka da nikada nećemo zaboraviti one koji su dali najveću žrtvu u borbi za istinu i pravdu - saopšteno je iz Kabineta predsjednika države. Na svečanosti su uručena odlikovanja i ostalim laureatima, uz obrazloženja:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052012058_1880860c5e52351ed0d275cbc0c7ba4104e10182e8dc8ab7315fedc07593a16a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025052012058_1880860c5e52351ed0d275cbc0c7ba4104e10182e8dc8ab7315fedc07593a16a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Jakov Milatović odlikovanja"> <figcaption>Sa uručenja odlikovanja</figcaption> </figure>  Zoranu Rašoviću - redovnom profesoru Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore u penziji i potpredsjedniku Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Tokom svoje 43 godine duge akademske karijere akademik Rašović ostvario je izuzetno značajna dostignuća u naučno-istraživačkoj djelatnosti, kao i za doprinos u širenju naučnih saznanja, stvaranju prava, ostvarivanju ljudskih prava zaštiti i vladavini prava. Akademik Rašović za period od 1980-2025. godine autor je 166 bibliografskih jedinica od čega je oko 40 knjiga, četiri univerzitetska udžbenika, nekoliko monografija, studija, komentara i dr. Učestvovao je u pisanju brojnih zakona u Crnoj Gori i bio urednik više zbornika i glasnika CANU-a i drugih izdanja. Dao je nemjerljiv doprinos za prenošenje opštih, naučnih i profesionalnih znanja i vještina putem nastave i istraživanja, kao i za razvoj istraživački orjentisanog visokog obrazovanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052012058_ee6e51893b9490dd1cb1828e54b64fd7150f1736b330115e3ee996e84615a63a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025052012058_ee6e51893b9490dd1cb1828e54b64fd7150f1736b330115e3ee996e84615a63a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Jakov Milatović odlikovanja"> <figcaption>Sa uručenja odlikovanja</figcaption> </figure>  Dr Tatjani Motrenko-Simić - crnogorskoj i svjetskoj ginekološkinji i subspecijalisti za reproduktivnu medicinu, zaslužnoj za osnivanje prvog državnog centra za asistiranu reprodukciju u Crnoj Gori, u Opštoj bolnici Danilo I na Cetinju 2013. godine. Tokom svoje karijere, pomogla je u rođenju više od hiljadu beba putem procedura vantjelesne oplodnje. Njen rad značajno je uticao na razvoj reproduktivne medicine u našoj zamlji ali i regionu, podstičući inovacije i bolju dostupnost asistiranih reproduktivnih tehnologija u zdravstvenom sistemu Crne Gore.&nbsp; Vanji Ćalović Marković – građanskoj aktivistkinji koja je u toku prethodnih godina, dosljedno i odgovorno ukazivala na koruptivne procese i zloupotrebu javnih resursa. U sklopu svoje funkcije izvršne direktorice MANS-a, te kroz svoje javne nastupe i aktivizam, Ćalović Marković već više od 20 godina vodi borbu za pravdu u našoj zemlji. Ukazivala je na brojne afere i anomalije u društvu, sumnjive privatizacije, a njen je rad prepoznat je i od globalno kredibilnih instanci.&nbsp; Snežani Dragićević – jedinom briologu u našoj državi, koja je nedavno prijatno iznenadila cjelokupnu crnogorsku, ali i svjetsku javnost, otkrivši novu vrstu biljke u Štitarima, kod Cetinja. U 21. vijeku i vremenu kada vlada opšti utisak da su poprilično iscrpljene mogućnosti pronalaženja novih biljnih vrsta, njen naučni podvig uveliko prevazilazi naše granice, pa međunarodnu naučnu i laičku javnost na divan način upućuje na raskošnost i raznolikost crnogorskog biodiverziteta. Postavila je temelje za budućnost botaničke discipline koja proučava mahovine, a njen višedecenijski istraživački rad i naučna karijera obuhvataju ekspertizu iz oblasti briologije, botanike, ekologije, zaštite životne sredine.&nbsp; Goranu Radeviću – uspješnom crnogorskom privredniku, vlasniku vinarije „Radević Estate Winery“, koja je postala renomiran brend i zavrijedila brojne nagrade na evropskim i svjetskim vinskim takmičenjima. Danas, vina Vinarije Radević se izvoze u SAD, Nemačku, Švedsku, Norvešku, Švajcarsku, Kinu i Japan. Na taj način, uz izuzetano pregalaštvo i posvećen rad, preduzetničke sposobnosti, doprinos crnogorskom vinarstvu, privredi i ekonomiji, Goran Radević dao je i značajan doprinos pozicioniranju Crne Gore na svjetskoj vinskoj mapi.&nbsp; Dejanu Savićeviću – proslavljenom sportisti, dugogodišnjem predsjedniku Fudblaskog saveza Crne Gore i simbolu crnogorskog i jugoslovenskog fudbala, za doprinos prepoznatljivosti crnogorskog sporta. Ljubitelji fudbala u našoj zemlji ga pamte iz vremena kada je nosio dres podgoričke Budućnosti, dok je vrhove fudbalske slave dotakao u dresovima Crvene Zvezde i Milana sa kojima je 1991. i 1994. godine bio klupski šampion Evrope. Nakon obnove nezavisnosti, izabran je za prvog predsjednika Fudbalskog saveza Crne Gore pod čijim je rukovodstvom 2007. godine Savez primljen u članstvo FIFA i UEFA, dok je 2017. godine postao član Savjeta FIFA, najvišeg izvršnog organa svetske fudbalske organizacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052012058_022575af38039da178f3d731cf2b48a146d491012798d1ff59ce3e578b02c456.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025052012058_022575af38039da178f3d731cf2b48a146d491012798d1ff59ce3e578b02c456" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Jakov Milatović odlikovanja"> <figcaption>Sa uručenja odlikovanja</figcaption> </figure>  Mirsadu Serhatliću – frontmenu grupe podgoričke grupe “Makadam”, koja traje već više od 45. godina na crnogorskoj i nekadašnjoj jugoslovenskoj medijskoj sceni. Mirsad Serhatlić svojim radom decenijama doprinosi razvoju muzičke scene, a kao kompozitor, njegov umjetnički opus utkan je i prepoznat kroz brojne kompozicije mnogih crnogorskih i regionalnih estradnih umjetnika, na taj način doprinoseći kvalitetu muzičke kulture koja je važna za zdrav razvoj svakog društva.&nbsp; Božidaru Ivanoviću – velemajstoru, čovjeku koji je postao sinonim i promoter šaha u Crnoj Gori. Kao prvi crnogorski velemajstor, za kojeg je zvanično proglašen 1978. godine - višedecenijskim angažmanom, takmičarski i trenerski postavio je našu zemlju na svjetsku šahovsku mapu, a kroz šahovski klub Budućnost, trenerskim umijećem, iznjedrio je brojne mlade generacije šahista kojim se danas ponosi Crne Gora.

Milatović odlikovao Savićevića, Rašovića, Motrenko Simić, Ćalović Marković, Dragićević, Radevića, Serhatlića, Ivanovića i posthumno Duška Jovanovića

U susret obilježavanju Dana nezavisnosti Crne Gore, predsjednik države Jakov Milatović uručiće odlikovanja istaknutim građankama i građanima koji su svojim radom, rezultatima i doprinosom ostavili snažan trag u razvoju i afirmaciji Crne Gore u različitim oblastima društvenog i javnog života.
Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, ceremonija dodjele odlikovanja održaće se u utorak, 20. maja, sa početkom u 11 sati, u Rezidenciji Predsjednika Crne Gore na Cetinju.
Milatović će tom prilikom uručiti najviša državna priznanja - uključujući Orden Crnogorske zastave I i II stepena, kao i Orden rada - kojima se odaje priznanje za izuzetne zasluge u oblastima demokratije, ljudskih prava, javne uprave, nauke, kulture, sporta i društvenog razvoja.

Milatović uručuje odlikovanja povodom Dana nezavisnosti

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, sastao se danas sa Volkerom Turkom, visokim komesarom za ljudska prava Ujedinjenih nacija, koji boravi u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori i tom prilikom istaknuto je da, kao najnaprednija zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, Crna Gora ostaje privržena principima i standardima ljudskih prava i sloboda.
- Demokratija nije jednosmjerna ulica – ona podrazumijeva aktivno učešće svih aktera društva, kako vlasti tako i građana u očuvanju i unapređenju sloboda i odgovornosti, to je i proces koji se ne podrazumijeva, već se svakodnevno izgrađuje, njeguje i brani- poručio je Milatović na mreži X.
Predsjednik je kazao da je tokom razgovora sa Turkom, istakao da kao najnaprednija zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, Crna Gora ostaje privržena principima i standardima ljudskih prava i sloboda.
- Poručio sam da naša država pridaje veliku važnost multilateralizmu i snažnoj saradnji s Ujedinjenim nacijama, posebno u vremenu rastućih globalnih izazova i sukoba- poručio je Milatović.
U tom smislu, zaključio je predsjednik, Crna Gora će nastaviti da bude pouzdan partner na međunarodnoj sceni i promoter vrijednosti ljudskih prava i sloboda na Zapadnom Balkanu.

Milatović sa Turkom: Crna Gora ostaje privržena principima i standardima ljudskih prava i sloboda

Predsjednica Moldavije Maja Sandu boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Jakova Milatovića. Ovo je prva zvanična posjeta jednog predsjednika Moldavije našoj zemlji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_494a46217f0765eec81b49a5e5d989ddd425e29f0c2b5e7ab800eea4621fe6e7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250519100540_494a46217f0765eec81b49a5e5d989ddd425e29f0c2b5e7ab800eea4621fe6e7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Predsjednicu Sandu je u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti dočekao predsjednik Milatović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZnEcSNAa7YI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_608c826c8ed63a9478f5a6c80727cebf3cf37a62f44fc797413d613946a5a11a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250519100540_608c826c8ed63a9478f5a6c80727cebf3cf37a62f44fc797413d613946a5a11a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Nakon upisivanja u knjigu gostiju, razgovora dvoje zvaničnika i sastanka dvije delegacije, predsjednici će imati izjave za javnost i posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju - najavljeno je iz Kabineta predsjednika Milatovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_d8dbd8a5a61bd24775153150948c4e2b209b6752bd669f8a81071aa7f2b001f2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250519100540_d8dbd8a5a61bd24775153150948c4e2b209b6752bd669f8a81071aa7f2b001f2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  &nbsp;Kako su naveli, posjeta predsjednice Moldavije potvrda je odličnih odnosa između dvije zemlje i predstavlja nastavak intenzivne diplomatske aktivnosti Milatovića u cilju međunarodne promocije Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_250d76c620e37a115744bd2a9cf63d03e2c24ed557bdac2cc5d53a208c6787f2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250519100540_250d76c620e37a115744bd2a9cf63d03e2c24ed557bdac2cc5d53a208c6787f2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Takođe, posjeta predsjednice Sandu snažan je signal za dalje jačanje međudržavnih veza, kao i podrška zajedničkim naporima Crne Gore i Moldavije na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji - poručuju iz Milatovićevog kabineta.

Sandu dočekana na Cetinju uz najviše državne i vojne počasti

Predsjednik Crne Gore je saopštio da je imao prijatan razgovor sa predsjednikom Republike Grčke Konstantinosom Tasulasom na temu tradicionalno prijateljskih odnosa između naših zemalja, kao i zajedničke posvećenosti evropskim vrijednostima i stabilnosti regiona Zapadnog Balkana.
- Zahvalio sam Grčkoj na kontinuiranoj podršci evropskom putu Crne Gore, podsjetivši na značaj Solunske deklaracije iz 2003. godine, koja je postavila temelje evropske perspektive za zemlje Zapadnog Balkana - napisao je Milatović na Iks mreži. &nbsp;
Milatović je u razgovoru, kako se navodi, naglasio da Crna Gora ostaje posvećena sprovođenju reformi s ciljem uspješnog završetka pregovaračkog procesa i članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine. &nbsp;
- Tokom sastanka ocijenjeno je da odnose naših zemalja karakteriše i čvrsto savezništvo u okviru NATO-a, što je od posebne važnosti u kontekstu savremenih geopolitičkih izazova - kazao je Milatović.&nbsp;
Tasulasa je Milatović pozvao da posjeti Crnu Goru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1923457376780194234&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović sa Tasulasom: Odnose Crne Gore i Grčke karakteriše i čvrsto savezništvo u okviru NATO-a

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se na marginama Samita Evropske političke zajednice sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, gdje su razgovarali o bilateralnim odnosima i aktuelnim dešavanjima na globalnoj političkoj sceni, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Milatović je podsjetio da je Crna Gora prva zemlja van EU koja je donijela odluku o privremenoj zaštiti raseljenih lica iz Ukrajine, kojom je odobreno više od 10 hiljada boravišnih zahtjeva, što je čini jednom od zemalja sa najvećim brojem Ukrajinaca koji su dobili privremenu zaštitu u odnosu na broj stanovnika.
Posebno je pozdravljen početak pregovora Ukrajine o pristupanju Evropskoj uniji prošle godine, uz potvrdu da će Crna Gora, kao najnapredniji kandidat i buduća članica EU, ostati snažan zagovornik ukrajinskih evropskih ambicija.
Predsjednici su razmijenili mišljenja i o aktuelnim diplomatskim naporima u cilju postizanja trajnog mira u Ukrajini. U tom kontekstu, Crna Gora pozdravlja inicijative Ukrajine, EU i SAD-a za uspostavljanje privremenog prekida vatre i mirovni proces zasnovan na čvrstim bezbjednosnim garancijama.
Predsjednik Crne Gore je ponovio podršku Ukrajini u dostizanju pravednog i trajnog mira.
Zaključno, obje strane su potvrdile spremnost da nastave politički dijalog u oblastima od zajedničkog interesa – u duhu solidarnosti, partnerstva i zajedničkih evropskih vrijednosti.
Milatović je izrazio uvjerenje da će se u narednom periodu realizovati i zvanična posjeta predsjednika Zelenskog Crnoj Gori.

Milatović i Zelenski: Crna Gora pozdravlja inicijative Ukrajine, EU i SAD-a za uspostavljanje privremenog prekida vatre

Proglašena je epidemija leptospiroze na području Kantona Sarajevo, a Tužilaštvo KS je formiralo predmet u ovom slučaju.
- Formiran je predmet po službenoj dužnosti nakon pisanja medija i tužilaštvo provodi radnje u cilju provjere navoda - rekla je Azra Bavčić, portparolka Tužilaštva KS.
Predmet je formiran kako bi se utvrdilo da li je riječ o mogućem krivičnom djelu protiv zdravlja ljudi.
Kada je riječ o epidemiji leptospiroze, iako je žarište Dobrinja koja se nalazi na području opštine Novi Grad, zbog izostanka pravovremene reakcije zaraza se proširila i na druge općine pa je tako danas ministar zdravstva KS Enis Hasanović donio odluku o proglašenju epidemije leptospiroze na području Kantona Sarajevo, prenosi N1.

Tužilaštvo formiralo predmet zbog zarazne bolesti otkrivene u Sarajevu

U Bukureštu je juče i danas upriličen Forum o sigurnosti Crnog mora i Balkana.
Radi se o devetom izdanju ovog foruma, u organizaciji Centra novih strategija, a ove godine fokus je bio na temama odbrane, sigurnosti i međunarodnih odnosa.
U okviru ovog događaja, koji nosi epitet jednog od najvažnijih okupljanja u regionu Crnog mora i Balkana, održano je 50 panela na kojima se obratilo 198 zvanica.
Skup je u glavnom gradu Rumunije okupio zvaničnike, diplomate, vojne stručnjake i analitičare iz zemalja članica EU i NATO-a, kao i iz partnerskih država.
Neke od tema foruma bile su: "Transatlantski odnosi i restrukturiranje vojnog prisustva SAD-a u Evropi i regionu Crnog mora", "Pregovori za mirovni sporazum u Ukrajini i potreba da se spriječi potencijalni novi napad Rusije koji bi mogao dosegnuti deltu Dunava i rumunsku granicu", "Pravi ciljevi Rusije u mirovnim pregovorima s Ukrajinom i pitanje hoće li Rusija u budućnosti biti agresivna ili spremna na ustupke" i "Nastavak podrške Moldaviji i sprječavanje njenog skretanja s puta ka EU usljed ruskih hibridnih ratnih taktika".
Razmatrane su i teme poput naučenih lekcija s ukrajinskog fronta u vojnoj strategiji, obnova Ukrajine, energetska sigurnost, kognitivni rat i dezinformacije, sigurnosni izazovi na Balkanu i disruptivne tehnologije.
Prisutnima se u okviru panela "Sve tiho na zapadnobalkanskom frontu. Ili ipak ne?" obratila i profesorica sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Edina Bećirević.
Izlaganje je započela vrlo jednostavnim odgovorom na pitanje postavljeno u nazivu panela - "Ne, nije tiho na Zapadnom Balkanu. Ono čemu svjedočimo jeste tek iluzija mira i stabilnosti".
- U Bosni i Hercegovini odvija se aktivan državni udar, koji predvodi Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika srpska, a omogućavaju ga vodeća hrvatska stranka i njen predsjednik Dragan Čović, uz kolektivnu neodlučnost Zapada.
Evropska unija i pojedine članice - posebno Hrvatska - igraju opasnu igru. Zagreb podržava separatistu Dodika, dok briselska administracija naginje politici umirivanja, koja podsjeća na Chamberlainovu logiku uoči Drugog svjetskog rata.
Samo juče slušala sam panel o ruskoj agresiji na Ukrajinu, na kojem se raspravljalo da li će reakcije Zapada biti vođene odlučnošću Winstona Churchilla ili će krenuti putem Chamberlaina.
Poput većine građana Bosne i Hercegovine, solidarišem se sa svojim prijateljima u Ukrajini i duboko poštujem njihovu hrabrost da se brane - rekla je profesorica Bećirević.
Istakla je da joj je fokus na Bosni i Hercegovini, u kojoj, kako je rekla, situacija jeste sumorna, ali uprkos svemu postoji prozor mogućnosti - ako, i samo ako, EU i NATO djeluju odlučno i strateški.
- Na prošlogodišnjem panelu u Temišvaru govorili smo o najdubljoj političkoj krizi u Bosni i Hercegovini od kraja rata, i o potencijalu Milorada Dodika da tu krizu dodatno produbi. Godinu dana kasnije, situacija se, nažalost, pogoršala - upravo kako su mnogi i predviđali.
Dodik je u prvostepenom postupku na Sudu BiH osuđen zbog odbijanja da provede odluke visokog predstavnika. Odbija da se pojavi pred sudom, za njim je raspisana potjernica - što ga de facto čini pobunjenikom i bjeguncem od pravde.
Godinama gradi paralelne institucije i sistematski razgrađuje Dejtonski mirovni sporazum. Djeluje kao ruski agent unutar države, s jasnom misijom: opstruirati euroatlantske integracije i uništiti državne institucije. Njegov krajnji cilj je secesija Republike srpske - govori Bećirević.
No, dodaje, Dodik ne djeluje sam, već ima snažnu podršku iz Beograda i Moskve, kao i iz Zagreba i Budimpešte.
- Putin, Vučić i Orbán ga podržavaju podjednako - ideološki i institucionalno. Zagreb ovu situaciju vidi kao priliku: preko hrvatskog konstitutivnog naroda u BiH pokušava doći do trećeg entiteta - što je Dragan Čović nedavno i otvoreno rekao.
Kao što smo čuli i na drugim panelima o putinizmu i njegovoj globalnoj prijetnji, u Bosni i Hercegovini vidimo njegovu lokalnu manifestaciju: domaći politički akter koji razgrađuje ustavni poredak, prkosi hapšenju i djeluje kao destabilizirajuća sila u srcu Evrope - i to u državi u kojoj Zapad još uvijek ima stvarnu moć - napominje Bećirević.
Profesorica dalje naglašava da ono što omogućava Miloradu Dodiku da ostane na vlasti nije snaga Moskve niti Vučićeva podrška.
- Aleksandar Vučić je oslabljen i malo je vjerovatno da u ovom trenutku, kada se bori za vlastiti opstanak, može konkretno pomoći Dodiku. Ono što Dodiku omogućava opstanak jeste upravo ta Chamberlainovska logika evropskih institucija - posebno briselske administracije i EU delegacije u Sarajevu.
Pojedine ključne članice EU jesu uvele sankcije Dodiku - Njemačka, Austrija, Poljska, Francuska i druge su osudile secesionizam - ali to nije dovoljno. Milorad Dodik je pobunjenik i ruski agent. On treba biti uhapšen.
EU administraciji nedostaje politička volja i jedinstven glas. I dalje se daje prednost iluziji stabilnosti umjesto konkretnom djelovanju - čime se, zapravo, direktno održava status quo - ističe profesorica Bećirević.
Prema njenim riječima, Dodik je mogao biti uklonjen s državnog nivoa vlasti - u entitetu Republika srpska postoji opozicija koja bi podržala takav potez.
- No, taj proces blokira HDZ, koji koristi Dodikovu secesionističku agendu kako bi ucjenom uspio doći do Izbornog zakona samo po njihovoj mjeri, što bi im otvorilo put za stvaranje federalne jedinice. Zbog toga se čvrsto drže saveza sa separatistom.
Ipak, postoji prostor za djelovanje - i za Bosnu i Hercegovinu, i za EU, i za NATO. Bosna je jedna od rijetkih država gdje Zapad još uvijek ima snažan institucionalni i pravni utjecaj.
Umjesto da se taj utjecaj polako napušta, NATO i EU trebali bi iskoristiti ovu priliku - ne samo da osiguraju euroatlantsku budućnost Bosne i Hercegovine, već i da pokažu da koordinirano djelovanje Zapada još uvijek ima snagu i smisao u multipolarnom svijetu - kaže Bećirević.
Naglašava da u ovom trenutku, prioritetne mjere uključuju: jačanje sigurnosnih agencija na državnom nivou; uklanjanje Dodikove stranke sa državnog nivoa vlasti; podršku EUFOR-a u asistenciji domaćim institucijama pri hapšenju Milorada Dodika; i jasnu poruku Zagrebu i hrvatskoj politici u BiH da je podrška secesionizmu i partnerstvo s ruskim proxy akterima nespojivo s evropskom politikom.
- Da je postojala stvarna politička volja, asistencija pri hapšenju Dodika već bi bila pokrenuta. Umjesto toga, i dalje stižu poruke iz Sarajeva i Brisela da se sve mora rješavati kroz političke pregovore - čak i s onima koji aktivno rade na uništenju države.
U zaključku želim naglasiti da je sudbina Bosne i Hercegovine danas ispit za budućnost evropskog projekta na Zapadnom Balkanu. Odluke koje se sada donesu ključne su za geopolitičku mapu regije u decenijama koje dolaze.
Ako nas historija nečemu uči, onda je to da umirivanje agresora ne vodi ka stabilnosti - već ih dodatno ohrabruje. Odgovori Zapada, do sada, na separatističke politike Milorada Dodika, tragičan su podsjetnik koliko je ova tvrdnja tačna.
Bosna i Hercegovina predstavlja jedinstvenu priliku za NATO. Intervencija iz 1995. godine ojačala je Savez. Danas, kada je euroatlantski savez pod pritiskom, Bosna i Hercegovina opet nudi šansu.
Važno je naglasiti da uprkos ogromnim sredstvima koje Srbija i Republika srpska ulažu u lobiranje u Washingtonu, američka pozicija o Bosni i Hercegovini ostala je zapanjujuće dosljedna. I to je prilika.
Bosna i Hercegovina može postati primjer za demonstraciju efikasnosti koordiniranog zapadnog angažmana u svijetu koji postaje sve više fragmentiran - zaključila je u svom obraćanju profesorica Edina Bećirević.

Bećirević: Dodik ne djeluje sam, ima snažnu podršku iz Beograda, Moskve, Zagreba i...

Snijeg u maju nije više iznenađenje.
Kako je ranije i najavljeno u naš region sa zapada je stigao ciklon sa snažnim zahlađenjem, a u nekim dijelovima Hrvatske danas pada i snijeg.
Kako na svojoj Fejsbuk stranici javlja "BH Meteo", bijeli prekrivač pokrio je sjeverni dio Velebita, prenose Nezavisne.

U Hratskoj pao snijeg

Glavni grad razmatra novu lokaciju za izgradnju kolektora, a finansiranje projekta biće osigurano i bez dodatnih troškova, poručio je gradonačelnik Saša Mujović. Najavljuje dolazak delegacije KFV banke, kod koje su obezbijeđena kreditna sredstva za projekat. Mujović očekuje da će Prostorno-urbanistički plan biti usvojen. Kada - to u nadležnosti resornog ministarstva, ali Mujovic kaže da je Glavni grad dao predloge za zeleniju Podgoricu.
Glavni grad, pored Botuna, razmatra prostor Kombinata aluminijuma za izgradnju kolektora, ali odluku komplikuje to što eventualna promjena lokacije nosi rizik plaćanja značajnih odšteta. Ipak, gradonačelnik Saša Mujović uvjerava da nema razloga za brigu, jer se očekuje dolazak delegacije KFV banke, kod koje su obezbijeđena kreditna sredstva za projekat.
- Oni su vrlo voljni da produže tu kreditnu liniju i da nam, ako je potrebno, izađu u susret i sa novim kreditnim sredstvima. Moja ideja je bila da se nekako, izađe u susret mještanima Botuna, opet da ne dođemo u tu situaciju da plaćamo velike odštete i napravimo štetu glavnom gradu. S tim u vezi razmatramo lokaciju na teritoriji fabrike kombinata Aluminijuma Podgorica. Treba takođe da se izvrše neka dodatna ispitivanja koja će biti u vrlo kratkom vremenskom periodu - kaže Mujović.
A uskoro Mujović očekuje da će Prostorno-urbanistički plan biti usvojen. Tačan datum ne zna, jer je to u nadležnosti resornog ministarstva, ali kaže da je Glavni grad dao predloge za zeleniju Podgoricu.
- Naši predlozi tiču spratnosti budućih objekata, isto tako, postepene iskorišćenosti površina. Dakle, želimo što više zelenih površina, što više tih zelenih oaza u gradu. Mislim da je dovoljno betona i dovoljno neplanskog projektovanja i neplanskog postavljanja zgrada na mjestima gdje to nije dobro- kaže on.
Gradonačelnik ističe da Glavni grad raspolaže stabilnim budžetom
- Od 2. juna. Imaćemo intenzivne radove na Bulevaru Vojislavljevića, to je stavka koja je, vrlo važna za glavni grad. Imamo nabavku garaža, imamo također rekonstrukciju brojnih ulica i Bulevara, sve je to predviđeno tim kapitalnim projektom, da ne pričamo o pitanju kolektora. Tako da, otvaraju se brojne mogućnosti da taj budžet koji je definisan, zaista i utrošimo u najvećoj mjeri tokom 2025. godine - navodi se u saopštenju.
A tokom ove godine tražiće se i brza rješenja za gorući problem saobraćajnih gužvi, kaže Mujović. Tako je, na prostoru nekadašnje Kasarane Morača, otvoren privremeni parking, čime je grad dobio dodatnih 450 parking mjesta.
- Već od ponedeljka očekujem početak radova na parkingu, pored poslovnog centra Bazar, dakle opet jedna velika parking površina. 14 Tokom letnjih mjeseci počet ćemo i montažu prve montažne garaže na teritoriji bloka 5. 18 Isto tako u proceduri smo razmjene zemljišta sa Ministarstvom kulture na prostoru Delta City, 25 odnosno nekadašnjeg prostora Radoja Dakića, gdje takođe želimo izraditi jednu veliku montažnu garažu - kaže on.
Ipak, gradonačelnik je svjestan da trajno rješenje saobraćajnih problema može doći tek nakon izrade sveobuhvatne studije saobraćaja, koja je u planu.

Glavni grad razmatra novu lokaciju za izgradnju kolektora

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: jakov-milatovic