Poslanici u Skupštini Crne Gore danas su nastavili sa radom, a u okviru tačke Izbori, imenovanja i razrješenja Boban Stanišić izabran je za generalnog sekretara Skupštine.
Njega će za tu funkciju predložio predsjednik parlamenta Andrija Mandić.
Na toj poziciji Stanišić je zamijenio Aleksandra Klarića kojem je istekao mandat.
Vesna Mihailović je izabrana za novu članicu senata DRI.
Usvojen je Predlog zakona o dopuni Zakona o ljekovima sa 47 glasova.
Na sjednici je data pauza do 13 sati.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Stanišić novi generalni sekretar Skupštine

Aktuelni saziv Skupštine postavio je apsolutne rekorde u usvajanju zakona, posebno onih koji su fundamentalni za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji (EU), kazao je predsjednik parlamenta Andrija Mandić, dodajući da je neophodna dalja primjena preporuka OEBS-a i ODIHR-a.
Mandić je to rekao na otvaranju konferencije na kojoj će biti predstavljan Izvještaj o sveobuhvatnoj procjeni zakonodavnog postupka u Crnoj Gori. 
 
 Predstavljanje Izvještaja organizvala je Skupština Crne Gore, u saradnji sa Kancelarijom OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR). 
 
 Mandić je istakao da su proteklih godina, kroz saradnju sa OEBS-om, dobili značajne preporuke koje su pomogle Crnoj Gori da ojača institucije i približi ih najboljoj evropskoj praksi. 
 
 - Upravo je 28. saziv postavio apsolutne rekorde u usvajanju zakona, posebno onih koji su fundamentalni za naš ključn spoljnoplitički cilj – članstvo u EU - &nbsp;rekao je Mandić i dodao da je, kako bi taj proces bio još transparentniji i efikasniji, neophodna dalja primjena preporuka od OEBS-a i ODIHR-a. 
 
 Mandić je naveo da su, pored značajnih uspjeha, svjesni izazova na koje ukazuje izvještaj ODIHR-a, posebno kada je u pitanju koordinacija između Skupštine i Vlade, naročito kod donošenja zakona koji se odnose na proces evropskih integracija. 
 
 - Vjerujem da ćemo u narednom periodu ozbiljno razmotriti preporuke za unapređenje ovog aspekta zakonodavnog rada, jer je efikasnost i preciznost kada je u pitanju zatvaranje pristupnih poglavlja od izuzetne važnosti - dodao je Mandić. 
 
 Kako je naveo, jedna od važnih preporuka jeste unapređenje prakse javnih konsultacija i saradnje sa civilnim društvom.
&nbsp;- Skupština Crne Gore će, kao najtransparentniji zakonodavni dom u regionu, nastaviti da radi na poboljšanju tog procesa, kako bi svi zainteresovani subjekti mogli aktivno učestvovati u kreiranju javnih politika - rekao je Mandić.
On je istakao da preporuke, o kojima će danas biti govora, doprinose razmatranju, inoviranju i kreiranju kvalitetnijeg ambijenta u parlamentu.
&nbsp;- To je od ključne važnosti jer je Skupština Crne Gore majka svih vlasti i iz nje proističe stabilnost cijelog društva, a naša vizija jeste Crna Gora kao primjer stabilnosti i demokratije u regionu i šire - dodao je Mandić.
Kako je naveo, za to je neophodan snažan i efikasan zakonodavni okvir, koji će biti potpuno usaglašen sa međunarodnim standardima i najboljom praksom razvijenih demogratija. 
 
 Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori Džan Haukas rekao je da je jačanje zakonodavne i nadzorne uloge parlamenta dio napora Misije da podrži demokratske procese u Crnoj Gori. 
 
 - Transparentnan i odgovoran zakonodavni proces jača povjerenje javnosti u demokratske institucije. Zakonodavni proces je u srcu uloge i odgovornosti parlamenta - rekao je Haukas.
On je istakao da su principi demokratskog zakonodavnog procesa ugrađeni u obaveze preuzete u okviru OEBS-a.
&nbsp;- Cilj je stvoriti jasno definisano, transparentno i primjenljivo zakonodavstvo, kroz demokratski proces koji je otvoren i konsultativan, uz istovremeno promovisanje ljudskih prava - dodao je Haukas.
Šefica Jedinice za zakonodavnu podršku u ODIHR-u, Ana-Lis Šatelan, kazala je da je Mandić pokazao dosljednu posvećenost reformama i unapređenju rada parlamenta, kao i da su njegova energija i entuzijazam bili pravi pokretač tokom procesa procjene. 
 
 Ona je objasnila da je procjena koju je sproveo ODIHR zasnovana na metodologiji koja je razvijena tokom posljednjih 20 godina u evaluaciji zakonodavnih procesa u državama članicama OEBS-a.
- Rad je započet jednostavnom, ali ključnom opservacijom, da loši zakoni često proizilaze iz sistemskih problema unutar samog zakonodavnog procesa - dodala je Šatelan.
Ona je istakla da utvrđene slabosti u načinu na koji se razvijaju i usvajaju politike i zakoni predstavljaju prvi korak ka unapređenju kvaliteta zakonodavstva koje na kraju bude usvojeno.
- Sveobuhvatna procjena pruža analizu ne samo pravnog okvira, već i praksi vezanih za donošenje zakona u Crnoj Gori - navela je Šatelan.
Kako je rekla, procjenom se ocjenjuje usklađenost sa međunarodnim standardima ljudskih prava i demokratskog upravljanja i obaveza u okviru ljudskog dimenzioniranja OEBS-a.
- Glavni cilj jeste da se bolje upravlja, a da ima manje procesa i da zakoni pridružuju konkretno ostvarive preporuke kako poboljšati ukupan kvalitet, efikasnost i transparentnost zakonodavnog procesa - rekla je Šatelan.

Mandić: Neophodna dalja primjena preporuka OEBS-a i ODIHR-a

Crna Gora duboko cijeni kontinuiranu podršku Savezne Republike Njemačke na putu ka evropskim integracijama, a uvjeren sam da će uz Vaše vođstvo i zalaganje odnosi dviju zemalja nastaviti da se produbljuju i da će parlamentarna i ukupna saradnja između Crne Gore i Njemačke biti još snažnija i sadržajnija - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić novoizabranoj predsjednici Bundestaga Savezne Republike Njemačke Juliji Klekner.
Mandić je, kako se navodi u saopštenju, u čestitki Klekner iskazao uvjerenje da će ona svojim bogatim iskustvom i posvećenošću značajno doprinijeti uspješnom radu novog saziva njemačkog parlamenta, kao i jačanju demokratskih vrijednosti i evropskog jedinstva.

500x500

1250x600

1084x550

Mandić: Crna Gora duboko cijeni kontinuiranu podršku Njemačke na putu ka EU

Nije prvi put da predsjednik Skupštine Andrija Mandić koristi neki od modaliteta u pokušaju da zaštiti premijera Milojka Spajića od neugodnih pitanja. Ne znači da će neka druga neugodna pitanja biti preskočena iz Brisela, koji sve vidi i konstatuje političku krizu. Ta politička kriza ima svoj izraz i u nemogućnosti dijaloga, koji bi trebalo da nas okupi makar kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
<h2>Aktuelizovanje „Lore“</h2>
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je, tokom prvog dana zvanične posjete Podgorici, u Vili Gorica odgovarao na pitanja o „Lori“, dok je poslanik Demokrstake naordne partije Milan Knežević tražio da se hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman proglasi za personu non grata. Pitao je Knežević premijera Milojka Spajića za stav Vlade o tome da li su u logoru „Lora“ počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima i, pored ostalog, poručio: „Ovi mučenici pošli su na ratište da bi branili Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je brutalno napala Hrvatska, krenuvši u jednostrani secesionizam i separatizam.“
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kaže da je manipulativno i ružno kada se određeni slučajevi ratnih zločina koriste za dnevno poltičke poene.
- Nesumnjivo je „Lora“ jedan od njih. Tamo su neki ljudi mučeni, ubijani. To do danas nije adekvatno procesuirano. Odgovorno bi bilo, dosljedno insistirati na utvrđivanju činjenica i kažnjavanju odgovornih, a ne to stavljati u kontekst nekakvih političkih obračuna i na taj način unižavati žrtve. Ovo ne iznenađuje kada je riječ o poslaniku Kneževiću. On je i sam, iz mnogih razloga, persona non grata u Republici Hrvatskoj - podsjeća Uljarević.
Objašnjava i da Kneževićeva poruka ima još jedan manipulativni nivo.
- Nije se Hrvatska jednostrano otcijepila. Tome je prethodilo mnogo štošta, uključujući i ono što je na kraju bila posljedica srpske hegemonističke politike, koja je državu, koja je bila velika i okupljala veliki broj različitih nacionalnosti, svela na ono što je današnja Srbija - istakla je Uljarević.
<h2>Parlament</h2>
Premijerski sat obilježile su žustre riječi, kao i to što većina poslanika opozicije nije imala pravo da premijeru postavlja pitanja. Riječ je o poslanicima kojima je predsjednik Skupštine Andrija Mandić u februaru izrekao "mjeru udaljenja" (zbog toga što su sprječavali održavanje sjednica parlamenta, nakon što je Ustavni odbor preuzeo nadležnost Ustavnog suda u proceduri penzionisanja sudija tog suda). Uljarević je ocijenila da svjedočimo brojnim zabrinjavajućim praksama, u trenutku kada Crna Gora treba da pokaže zrelost za vođenje dijaloga i institucionlanu učinkovitost.
- Skupština tu u mnogo čemu prednjači. Izgubila je svoju kontrolnu ulogu, čime ne čini uslugu ni izvršnoj vlasti, a posebno ne sebi, kao instituciji. Ono što smo imali priliku da vidimo kada je riječ o učešću, odnosno, neučešću opozicionih poslanika, zapravo, dokazuje da se zloupotrebom nečega što je tehnička odrednica u Poslovniku Skupštine Crne Gore, ograničava ono što je suština demokratije. Poslovnik ne treba da služi za ograničavanje političkog dijaloga, već treba da uredi politički dijalog. Ako Poslovnik koristite tako što marginalizujete opoziciju, spriječavate inkluzivan dijalog, onda govorimo o nepoznavanju ili namjernom kršenju demokratskih principa - naglasila je Uljarević.
Podsjeća da nije prvi put da predsjednik Skupštine Andrija Mandić koristi neki od modaliteta kako bi pokušao da zaštiti premijera Milojka Spajića od, kako kaže, neugodnih pitanja
- Ono što bi mogla da budu neugodna pitanja koja bi premijer Spajić i ministri dobili od opozicije, ne znači da će biti preskočena neka druga neugodna pitanja iz Brisela, koji sve to vidi i koji sigurno konstatuje političku krizu. Ta politička kriza svoj izraz ima i u nemogućnosti dijaloga, koji bi trebalo da nas okupi, makar kad je riječ o pristupanju Evropskoj uniji. Veoma je važno da se ta vrsta političke kohezije vidi iz vana, upravo zbog šansi koje nam se otvaraju u smislu dinamike procesa pristupanja - istakla je Uljarević.
<h2>Vlada, investitori i zaduženja</h2>
Brojni su indikatori koju ukazuju na to da Vlada nije transparentna i da je sve otuđenija od građnaki i građana, napominje izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje. Uljarević podsjeća da empirijski podaci CG pulsa, zajedničke inicijative CGO-a i DAMAR-a, s početka marta, pokazuju da više od 56 odsto građana misli da je Vlada okrenuta partijskim interesima, a da je 60 odsto onih koji misle da su ministri više posvećeni ličnoj promociji, nego poslu koji im je u nadležnosti.
- Vidimo da su u slučaju koji se odnosi na tender za zakup plaža građani i privrednici praktinčno preskočeni. Vidimo i da se investitor, koji je trebalo da na privilegovan način uđe u to polje, našao u vrlo neugodnoj situaciji i da intenzivno pokušava da sanira medijsku i drugu štetu. Poslata je poruka i brojnim drugim investitorima, koji misle da bi možda prečicom kroz poznanstvo sa premijerom ili nekim drugim donosiocem odluka, mogli dobiti određene privilegije - da to može da im se obije o glavu. Negativan imidž u tako velikim investicijama je posljedna poželjna stvar - naglasila je Uljarević.
Kontinuitet neodgovornog finansijskog upravljanja kroz emitovanje obveznica od 850 miliona eura, odnosno, najveće zaduženje koje je Crna Gora imala nije, kaže Uljarević, iznenađenje. Podsjeća da je premijer Spajić, dok je bio ministar, inicirao i sproveo proces zaduženja, od tada rekordnih 750 miliona eura.
- To je do dana današnjeg ostalo pod velom netransparentnosti i kontroverzi, koje su problematizovali ekonomski stručnjaci. Prošle godine, u martu, imali smo zaduženje od 680 miliona eura, a sada imamo ovo od 850 miliona. Nas je Milojko Spajić, bilo kao premijer u ovih godinu i po, ili u kratkom periodu kad je bio ministar finansija, zadužio skoro dvije milijarde i 300 miliona eura. Bilo bi zanimljivo dvije stvari utvrditi – prvo, koliko je eura na te dvije milijarde i 300 miliona došlo investicija, a drugo – na što ide ta potrošnja. Jer, ako smo zemlja u tolikom problemu, pa moramo da idemo u ovu vrstu zaduženja, zašto nam treba najglomaznija Vlada na svijetu? Zašto se tako nemilice i svakodnevno troši na potpuno nepotreban luksuz, na beneficije koje imaju najviši državni funkcioneri i brojni drugi funkcioneri u ovom sistemu - pita Uljarević.
<h2>Sporazum i velika očekivanja</h2>
Govoreći o Sporazumu koji je sa premijerom Spajićem potpisala opozicija, uz pokroviteljstvo EU, a koji podrazumijeva povratak opozicionih poslanika u Parlament, kao i uvažavanje mišljenja Venecijanske komisije (o ustavnosti prestanka funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović), Uljarević podsjeća da su očekivanja svih bila da će doći do institucionalnog dijaloga, uz puno uvažavanje obje strane. Međutim, to očekivanje je, kaže, brzo razbio upravo predsjednik Skupštine kada je uskratio mogućnost predstavnicima opozicije da na premijerskom satu Spajiću postavljaju pitanja.
- Faktički, atmosfera nije mnogo drugačija od perioda koji je prethodio Sporazumu, u smislu tenzija, neprimjerenog rječnika i ponašanja... Način na koji se premijer obraćao u Parlamentu pokazuje u kojoj mjeri on prezire taj dom, ne poštuje tu instituciju. Mislim da ne treba imati velika očekivanja od tog Sporazuma. Vidjećemo šta će donijeti mišljenje Venecijanske komisije, kako na pravnom, tako i na političkom planu. Biće to poseban test za poslanike vladajuće većine. Podsjetila bih i da ne bi bio prvi put da vladajuća većina ne ispoštuje mišljenje Venecijanske komisije. Ali, ovog puta je mnogo osjetljivije kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji, posebno imajući u vidu da je obraćanje Venecijanskoj komisiji na neki način predložila komesarka Marta Kos - naglasila je Uljarević.
<h2>Podrivanje građanskog koncepta Crne Gore</h2>
Centar za građansko obrazovanje najoštrije je osudio izjavu sekretara Udruženja novinara Crne Gore Ivana Miloševića, koji je gostujući na lokalnom javnom servisu, rekao da je nepristojno da vanjsku politiku vodi predstavnik nacionalne manjine. Miloševićev ispad nije, podsjeća Uljarević, jedini
- Jedan od skandala zabilježen je tokom predizborne kampanje za lokalne izbore u Podgorici, Milošević je bio autor neslavne kolumne o islamizaciji Podgorice, u kojoj je reflektovao na nosioca liste DPS-a Nermina Abdića. Sada imamo novu dimenziju, jer je Milošević govorio na javnom servisu - Gradskoj televiziji, koju plaćaju svi građani i građanke Podgorice, nezavisno od toga koje su nacionalne i vjerske pripadnosti. Nijesmo dobili adekvatnu reakciju novinara, što je poslalo poruku da je to dio nekakve uređivačke politike. Sve to šalje poruku da mi na djelu imamo podrivanje građanskog koncepta Crne Gore. Na to moramo svi da reagujemo i da pokušamo institucionalno neke stvari da istjeramo na čistac. Vidjećemo kako će se samoregulatorno tijelo Gradske televizije opredijeliti, ovo je pitanje i za njihov uređivački kolegijum, kao i za Savjet, jer nije riječ o malom propustu - smatra Uljarević.
Dodaje i da su razočaravajuće poruke gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, koji je na iftaru koji je priredio u ime Glavnog grada, kazao da su pripadnici islamske vjeroispovjesti "ukras" Podgorice, da ih doživljava blisko, "najmanje blisko kao svoju pravoslavnu braću".
- Njegova izjava je razočaravajuća, čak i da je nespretno konstruisana. Ne možete takvu nespretnost izbaciti ukoliko to nije došlo iz nekog načina razmišljanja. Nacionalne manjine, ali i sve druge manjine su integralni dio ovoga društva… Vidjećemo kako će se Mujović izvući iz ove situacije. Napravio je grešku koja je velika. Umjesto da se bavi praktičnim poslovima uređenja u ovom gradu, on je u pokušaju da bude veći političar, doveo u pitanje kapacitet i za ovaj posao koji trenutno ima - zaključila je Uljarević.

Uljarević: Na djelu podrivanje građanskog koncepta Crne Gore

Kako se pumpa u Srbiji, tako Vi sve više dušite ovamo.To je jedino logično objašnjenje zašto se ponašate ovako - poručio je poslanik Građanskog pokreta URA Filip Adžić predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću koji je, tokom premijerskog sata, saopštio da Milojko Spajić neće odgovarati na pitanje Dritana Abazovića jer mu ga on nije dostavio na vrijeme - i da je za to on, kao predsjednik Skupštine, snosi odgovornost.
Adžić je poručio da ga ne čudi poniznost Mandića pred premijerom.
- Jedina istina da li ćete dozvoliti premijeru da odgovori, ili ćete pokušati odgovor. Nećete imati odgovor zašto sa nekim potpisujete sporazum da po povoljnim uslovima gradi - rekao je Adžić.
<h2>Ako odgovara Uroševiću - može i Abazoviću</h2>
Prethodno je Miloš Konatar iz GP URA ukazao da je pitanje na istu temu Spajiću postavio Uglješa Urošević.
- Gle čuda problem je sa pitanjem Abazovića oko projekta u Ulcinju. S obzirom na to da je Abazović na vrijeme dostavio poslaničko pitanje, a da kolega Urošević iz PES-a nije upoznat sa projektom Dubaija na Velikoj plaži i da je premijer rekao da je direktno kontaktirao investitora, mislim da nema nikakve prepreke da Spajić odgovori i na pitanje Abazovića jer je iz iste tematike. Ne vjerujem da mu treba vrijeme, informisan je i pametan , zna što su dogovarali. U suprotnom, bacio bi sumnju da postoji spremnost da odgovori na druga pitanja - rekao je Konatar.
Mandić je rekao da ne že premijer da bude odgovoran za ono što je odgovornost predsjednika Skupštine.
- Slijedeći duh sporazuma Spajića i opozicije, ali za ovu stvar odgovornost je moja. Premijer će sam procijeniti da li da odgovori na pitanje - naveo je Mandić.
Konatar je rekao da nema nikakvog razloga da se na slično pitanje odgovori Uroševiću, ali ne i Abazoviću.
<h2>Abazović Čarapiću: Da ćutiš, kad budeš krčmio svoju imovinu možeš da se javiš!</h2>
Abazović je kazao da neće komentarisati ničije pitanje. Poručio je Mandiću da su ovo "dječija posla".
- Ovo što ste uradili danas, nije niko nikada uradio. Postavio sam pitanje na vrijeme, nikakvu specijalnu želju nemam da komentarišem nečije pitanje. Iza ovoga vidim Vašu lošu namjeru. Pitanje je po kojim procedurama se došlo do projekta. Vi ste, gospodijne Mandiću, pokazali lošu namjeru da sakrijete stvari. Ne treba mi odgovoror Spajića danas, može ga dostaviti sjutra - poručio je Abazović.
Kako je rekao, radi se o tome kako se došlo u ovakvu situaciju. Potom se obratio premijeru poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću.
- Ti, kad budeš krčio svoju imovinu, kao imovinu građana Crne Gore tada možeš da se javiš. Do tada, a te zamolim da ćutiš kao što si ćutao u prethodnom periodu kad sam iznosio argumente - poručio mu je Abazović.
Kad dođe vrijeme, navodi Abazović, reći će šta stoji iza ove opstrukcije Mandića.
<h2>Mandić: Ne pravim malverzacije i nemam dogovor sa Spajićem</h2>
Mandić je odgovorio da ne pravi nikakve malverzacije.
- Nemam nikakve dogovore sa premijerom. Jedan sam od onih koji je podržao Kneževića vezano za Vaše pitanje. Desila se greška. Dostavili ste pitanje u roku, problem je Skupštine što je kasno dosatvljeno premijeru, snosim odgovornost za to. Ovo da insinuirate da postoji neki dogovor - vjerujte da nije, želim da parlament radi - pšoručio je Mandić.
<h2>Nedović "recituje", Abazović poručuje: Ovo je vrtić</h2>
Poslanica PES-a Jelena Nedović poručila je Abazoviću da je pojeo "hrđav ekser".
- Tebi spasa nema. Slomio si sebe, svoje dostojanstvo, postao si balast u svojoj ekipi i sve ih vučeš ka dnu... A sad adio i ko zna gdje i kad - poručila je Nedović.
Abazović je odgovorio da ovo nije dječija igra, nego vrtić.
- Neko ko misli da je broj cipela isti sa 10 i 30 godina, nije nelogično da čita ovakve stvari. Ništa ne zamjeram, ako je Vama lakše poslije ove recitacije - super - odgovorio je Abazović.
Pitao je Mandića hoće li dozvoliti da ima izlaganje u okviru premijerskog sata.
Poslanik GP URA Filip Adžić kazao je da ga ne čudi poniznost Mandića pred &nbsp;premijerom.
- Kako se pumpa u Srbiji, tako Vi sve više dušite ovamo.To je jedino logično objašnjenje zašto se ponašate ovako. Jedina istina da li ćete dozvoliti premijeru da odgovori, ili ćete pokušati odgovor. Nećete imati odgovor zašto sa nekim potpisujete sporazum da po povoljnim uslovima gradi - rekao je Adžić.
<h2>Nikolić: Kritike urodile plodom</h2>
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić kazao je da su postigli dogovor da i poslanici opozicije postavljaju pitanja Spajiću.
- Naše jučerašnje kritike su utemeljene i urodile su plodom - rekao je Nikolić.
<h2>Mugoša: Kraj sile brže nego što mislite</h2>
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša smatra da je kršenje Poslovnika bilo i mjere udaljenja poslanika sa sjednice i one izrečene prije dva dana.
- Svakoj sili dođe kraj. Ovoj koju vi demonstrirate će doći brže nego što mislite - poručio je Mugoša.
<h2>Urošević: Omogućiti URI da pita</h2>
Poslanik PES-a Uglješa Urošević pozvao je Mandića da omogući poslanicima URE da postave pitanje.
- Nama ide u prilog da čujemo sve što imaju da kažu. Apelujem i na Mandića da se omogući Spajiću da se odgovori na ta pitanja - rekao je Urošević.
Urošević je pitao Spajića o velikoj investiciji Ujedinjenih Arapskih Emirata koju je najavio na konferenciji za medije prošle sedmice. Vlada je juče na telefonskoj sjednici utvrdila Prijedlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između sa UAE koji će, kako je najavljeno, omogućiti dva velika turistička projekta - jedan na sjeveru, jedan na jugu.
- U posljednje vrijeme čuli smo više informacija o dolasku novog investitora u Crnu Goru - Mohameda Alabara. Paralelno, očekivano, još više dezinformacija o samom investitoru, načinu realizacije pa i samom projektu. Istovremeno, iako ste jedva nešto više od godinu dana na čelu Vlade, iz istih izvora čuli smo i brojne optužbe o nedostatku stranih investicija i lošem upravljanju ekonomskim ambijentom do toga da su nerijetke i optužbe da su programi „Evropa sad 1 i 2“ krivi za inflaciju. Možete li nam sada najpreciznije kazati o kakvoj investiciji je riječ, šta preduzimate na planu privlačenja investicija i kako uopšte ocjenjujete efekte vaše ekonomske politike na trenutnu situaciju u zemlji - pitanje je poslanika Uroševića.
<h2>Mandić: Uočimo smo stvari na koje nam je ukazivala opozicija</h2>
Na početku današnje sjednice predsjednik parlamenta Andrija Mandić je sazvao sjednicu Kolegijuma.
- Mi smo jutros kao parlamentarna većina razgovarali oko primjene Poslovnika i do ovog trenutka smo uspjeli da uočimo stvari na koje nam je ukazivala opozicija. Maloprije ste dobili odgovore premijera, molim poslanike da ih pročitaju. Zakazujem kratki Kolegijum koji će trajati ne duže od 15 minuta - rekao je Mandić.
Mandić je prije dva dana odlučio da većini poslanika opozicije, koji su prethodno sankcionisani mjerom udaljenja iz skupštinske sale, uskrati pravo da postavljaju pitanja premijeru i ministrima. To je izazvalo kritike iz opozicionih klupa koji ovaj potez nazivaju nedemokratskim i antievropskim u trenutku kad je postignut dogovor sa Spajićem o prevazilaženju ustavne krize.
Poslanika Demokratske narodne partije (DNP) Milan Kneževića zanima premijerov odnos po pitanju logora Lora.
- Da li su po Vašem i mišljenju Vlade u hrvatskom logoru Lora počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima - interesuje Kneževića, koji je naveo da će pitanje obrazložiti na sjednici.
Među poslanike opozicije kojima je bila izrečena mjera udaljenja nije poslanica Posebnog kluba Radinka Ćinćur koja će Spajiću postaviti ekonomsko pitanje, a tiče se statusa Aerodroma Crne Gore.&nbsp;
- Da li planirate da Aerodrome Crne Gore date pod koncesiju na 30 godina ili Vlada ima neki alternativni plan - pitanje je Ćinćur.
Spajić je nedavno saopštio da je, na zahtjev tri kompanije, rok za dostavljanje ponuda na tender za Aerodrome Crne Gore produžen mjesec, odnosno do 7. maja.
Poslanika Nove srpske demokratije Marka Kovačevića interesuje da li je Vlada spremna da se, na inicijativu Opštine Nikšić i Elektroprivrede, uključi intenzivnije u realizaciju projekta izgradnje novih hiljadu stanova u Nikšiću pod nazivom "Sunčani grad".
Predstavnik Kluba poslanika Bošnjačke stranke Mirsad Nurković naveo je da se Vlada užurbano sprema za realizaciju jednog broja velikih infrastrukturnih projekata i da se ista ne mogu finansirati bez novih zaduženja.
- Kakvu će refleksiju imati ta nova zaduženja na ukupni javni dug države, uzimajući u obzir da bi ta nova zaduženja značila i nova velika investiciona ulaganja, a ista bi trebalo da odbace i nove prihode i da budu generator ekonomskog razvoja u srednjem roku - pitao je Nurković.
Poslanica Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović pitaće Spajića koji iznos dugova nastalih za vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista do 2020. godine je vratila 44. Vlada, kao i prethodne dvije vlade.
- I koliko je još njihovih dugova ostalo da vraćamo i kada dospijevaju? U tom kontekstu, interesuje me na koji način planirate servisiranje dospjelog duga i koja je politika upravljanja javnim dugom - navela je Kaluđerović.
Šefa poslaničkog kluba Albanskog foruma Artana Čobija interesuje kakav je sadašnji Spajićev i Vladin stav kada je u pitanju decentralizacija.
On je rekao da je Spajić prije više puta izjavio da opštinama treba vratiti neke nadležnosti koje su im oduzete.
- Da li podržavate da im se vrate nadležnosti nad obalom i izradom strategijskih planskih dokiinienata koji su neophodni za daiji razvoj i privlačenje investicija - pitao je Čobi.
Poslanik koalicije Albanska alijansa Ilir Čapuni zatražio je da mu se dostavi tabela na kojoj je prikazan iznos poreza na dodatu vrijednost koji je realizovan u svakoj opštini u Crnoj Gori 2020., 2021., 2022., 2023,, prošle i tokom ove godine, kao i iznose realizovane naplate zakupa morskog dobra u svakoj primorskoj opštini.
Premijerski sat biće održan sa početkom u 12 sati. Dva puta je mijenjan datum održavanja ove posebne sjednice.
Premijerski sat prvobitno je trebalo da bude održan 27. marta. Potom je prošle srijede odlučeno da bude pomjeren za petak, 28. mart, da bi došlo do nove promjene termina zbog međunarodnih obaveza predsjednika Vlade.

Tamara Klikovac

Adžić Mandiću: Kako se pumpa u Srbiji, tako Vi sve više dušite ovamo; Mugoša: Svakoj sili dođe kraj

Članovi Anketnog odbora izglasali su danas na prvoj sjednici otvaranje parlamentarne istrage povodom niza nerasvijetljenih ubistava i napada, no prvo će se obratiti Ministarstvu pravde, kako bi utvrdili kojim temama mogu da se bave, odnosno povodom kojih se sve trenutno ne vode sudski postupci.
Riječ je o ubistvima Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka - Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Sekulića i Srđana Vojičića, napadima na Duška Jovanovića, Gojka Mitrovića i njegovu suprugu, Mladena Stojovića, Momira Vojvodića, Jevrema Brkovića, Željka Ivanovića, Tufika Softića, Predraga Šukovića, Aleksandra Pejanovića, Voja Lakovića, Oliveru Lakić, te o atentatima na Vuka Draškovića i slučaju grupe Ramba Kovačevića.
- Treba biti rezervisan, jer ne postoje &nbsp;presude koje bi okvalifikovale bilo koje ubistvo kao da ima politički rukopis. Otud, u ovoj formulaciji bilo bi korisnije da stoji 'navodna ubistva sa političkom pozadinom'. Jer, ovako koncipirana odluka usmjerava narativ u drugom pravcu, jasni su mi politički motivi - rekao je na početku predsjednik odbora Andrija Nikolić (DPS).
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić poručuje kako je on inicijator ideje o formiranju odbora, te da to tijelo nije sud i da ova pitanja treba ponovo aktuelizovati.
- Tražio sam od Ministarstva pravde da protumače da li ovaj odbor može da se bavi ubistvima Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka - Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Sekulića i Srđana Vojičića. Za ta ubistva u javnosti postoji narativ da imaju političku pozadinu. Predložio bih da tokom rada odbora budu saslušani ljudi iz sudstva i tužilaštva, policijski funkcioneri, ali i oni koji su pretrpjeli napade - kazao je Mandić.
Mandić je dodao da kroz rad anketnog odbora građani treba da čuju šta se sve dešavalo u tom vremenu.
Poslanik DPS-a Oskar Huter kaže da nije ljudski sipati so na rane zarad jeftinih političkih poena.
- Šta je to što anketni odbor može saznati, doprinijeti ili istražiti, a što ne mogu uraditi one institucije kojima je to osnovni posao - pitao je Huter.
Nikolić je podsjetio da se čeka dozvola Ministarstva pravde o kojim slučajevima smiju da se bave.
Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević ističe da se u dokumentaciji koja je stigla iz Ministarstva pravde navodi da se eventualno se za tri slučaja ne može izvršiti parlamentarna istraga dok su ostali dostupni za razmatranje.
Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković kazao jee kako se povodom ubistva Pavla Bulatovića treba obratiti nadležnim instancama u Srbiji.
- Nijesam za to da se podaci anketnog odbora iz Srbije, kojim je rukovodio Šešelj, kasnije presuđeni ratni zločinac, koriste u ovom parlamentu - dodao je on.
Mandić je imao drugačije mišljenje.
- Uradio je, prema onome što govore naši poslanici iz tog doba, veliki posao. Šešelj je bio predsjednik. Rad Anketnog odbora nije samo predsjednik, nego je učestvovalo mnogo časnih i čestitih ljudi - rekao je on.
Knežević je kazao kako ima operativna saznanja i indicije da je ubistvo Pavla Bulatovića organizovala i logistički pokrivala Agencija za nacionalnu bezbjednost.
- Zato mislim da je bitno da istražimo to ubistvo, bez obzira na to da li se dogodilo u Beogradu ili Podgorici. Radilo se o nekadašnjem ministru, čovjeku koji je zbog svojih političkih stavova stekao mnogo neprijatelja koji su mogli biti nalogodavci ili počinioci njegovog ubistva. Što se Šešeljevog odbora tiče, on nije bio izabran na ulici, nego u skupštini tadašnje zajedničke države - dodao je on.
Nikolić je kazao da su poslanici DPS-a tu kako bi pokazali odnos prema institucijama i vladavini prava, ali i da bi spriječili grubu politizaciju svih pomenutih slučajeva.
- Osnovano sumnjamo da neko ima namjeru da na tome politički profitira. Teme su osjetljive i ne govorim ovo prije nego što sam dobro promislio. Ova motivacija, posebno sad kada žele ućutkati opoziciju, djeluje kao pokušaj da Anketni odbor postane supstitucija za parlament. Daćemo doprinos jer za nas nema tema o kojima ne želimo da razgovaramo, a i mi imamo neka saznanja - rekao je Nikolić.
Govoreći o prijedlozima, naveo je da bi bilo korisno i da Anketni odbor porazgovara o pokušaju atentata na Vuka Draškovića u Budvi, o ulozi obavještajnih službi iz Srbije u tome.
- Da porazgovaramo i o tome pod kojim okolnostima i kako je došla grupa ljudi, koju je predvodio Rambo Kovačević, u susret predsjedničkim izborima 1997, a koja je pohapšena u hotelu "Crna Gora", zbog indicija da je spreman atentat na Mila Đukanovića - kazao je Nikolić.
Dodao je kako su to samo dva u nizu slučajeva, te da se pita zbog čega bi bili korišćeni podaci službi iz susjedstva, koje su konspirativno sve vrijeme djelovale protiv Crne Gore i njenih organa.
- Ako znamo ko je naručio ubistvo Slavka Ćuruvije, Ivana Stambolića ili Zorana Đinđića, a da su za sve to vrijeme ljudi, koji su u Srbiji predstavljali neku evropsku ili građansku vrijednost, svoje utočište nalazili u Crnoj Gori, bježeći od mača režima Slobodana Miloševića, onda se logično postavlja pitanje - kako to da vam ispod rada prolaze i ovi detalji, koji upućuju na duboku umiješanost srpskih obavještajnih struktura, pa i u ambijent u Crnoj Gori - istakao je Nikolić.
Mandić je rekao da bi imao njegovu podršku da se Anketni odbor bavi i Draškovićem i Kovačevićem.
Mandić je dodao kako je grupa Kovačevića bila teško prebijena u stanici policije.
Portal Analitika podsjeteć a da je grupa ljudi, koju su predvodili Kovačević i Petar Divjaković, pohapšena u hotelu "Ljubović" uoči drugog kruga predsjedničkih izbora u Crnoj Gori 1997. godine. Oni su navodno bili "angažovani da pruže pomoć" predsjedničkom kandidatu Momiru Bulatoviću, te da "izazivaju uznemirenje i strah kod građanstva i pritisak na birače". Pet godina kasnije, Vrhovni sud donio je oslobađajuću presudu u tom slučaju."Ti ljudi su bili teško prebijeni u stanici policije, mislim da i tim treba da se bavimo", naveo je on.
Podršku da se odbor bavi sa oba navedena slučaja uputio je i Knežević.
Laković je naveo kako su neki ljudi iz te grupe prošli kroz brutalnu primjenu sile i da su "dobili trajne fizičke i psihičke posljedice".
- Drugi aspekt je to šta su oni tada radili u Podgorici, koji su bili njihovi ciljevi i zadaci - naglasio je on.
Govorio je i o atentatu na Vuka Draškovića u Budvi.
- Moja operativna saznanja govore da su izvršioci bili članovi 'zemunskog klana', koji su helikopterom Vojske Jugoslavije prebačeni u Beograd. Te informacije sam dobio u kontaktu sa kolegama iz srbijanske policije - dodao je on.
Drašković, u to doba lider opozicionog Srpskog pokreta obnove, ranjen je u junu 2000. godine dok je bio u kući u Budvi. Tada je na njega pucano iz pištolja.
Huter je ocijenio da se Anketni odbor želi svesti na sud.
- I desiće se ono o čemu smo govorili - formiranjem ovog odbora potvrđuje se izraz političke nemoći aktuelne, sada već poludecenijske vlasti. Naše učešće vezano je za to da se spriječi gruba politizacija ove teme i da razotkrijemo sve pokušaje manipulacije - naglasio je Huter.
Poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin ocijenio je da "nema potrebe" da pričaju o Draškoviću "jer je on propali političar".
- On je od jednog nacionaliste došao do toga da podržava DPS na njihovim raznim portalima i na kongresima - rekao je on, dodajući kako je Rambova grupa oslobođena pred crnogorskim sudom.

Anketni odbor pitaće Ministarstvo pravde kojim slučajevima mogu da se bave: Poslanici predložili niz nerasvijetljenih ubistava i napada

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić položio je danas, zajedno sa potpredsjednikom Vlade Milunom Zogovićem, vijence u kasarnama Masline i Danilovgrad u znak sjećanja na heroje koji su prije 26 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije, ali i nevine civilne žrtve tog sukoba, saopšteno je iz crnogorskog parlamenta. Mandić je u Maslinama vijence posvetio „Junacima naše zemlje“, ističući da se sa ponosom sjećamo tih hrabrih ljudi koji su vođeni najčistijim osjećanjima patriotizma i ljubavi prema rodnoj grudi, stali u odbranu zajedničke države i njoj dali sve, uključujući i vlastiti život. U Danilovgradu Mandić je vijenac posvetio prvoj žrtvi NATO bombardovanja, mladom vojniku Saši Stajiću, kao i, kako je rekao, svim junacima koji su položili svoje živote u odbrani "naše zajedničke otadžbine ističući da se sa pijetetom sjećamo svih nevinih civilnih žrtava". - Vječan im pomen - poručio je Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032413030_ec7fb5aba0b01a30586328a36848d270bc52d63f2e848b121bc825a8cbeb85f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032413030_ec7fb5aba0b01a30586328a36848d270bc52d63f2e848b121bc825a8cbeb85f7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="polaganje vijenaca"> </figure>

Mandić položio vijence u Maslinama i Danilovgradu: S ponosom se sjećamo hrabrih ljudi koji su stali u odbranu zajedničke države

Četnički vojvoda i lider parlamentarne većine, sljedbenik fašističke ideologije, priča o slobodi u sjedištu Savjeta Evrope, poručio je portparol Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić.
Nikolić je reagovao na današnje izlaganje čelnika parlamenta Andrije Mandića na Evropskoj konferenciji predsjednika parlamenata Savjeta Evrope koji je, pored ostalog, kazao da je Crna Gora primjer koliko su sloboda, demokratija i pravo na drugačije mišljenje, dragocjeni, ali i koliko lako mogu postati meta političkog nasilja, te da je bivši režim sprovodio politički progon i nasilje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-na-konferenciji-predsjednika-parlamenata-se-bivsi-rezim-sprovodio-politicki-progon-i-nasilje-mi-se-zalazemo-za-demokratiju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Četnički vojvoda i lider parlamentarne većine, sljedbenik fašističke ideologije, priča o slobodi u sjedištu Savjeta Evrope. Apsurdi današnje Crne Gore koji ipak idu u prošlost – počevši od Nikšića i 13. aprila - naveo je Nikolić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fportparoldps%2Fstatus%2F1903123968850092520%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nikolić: Četnički vojvoda priča o slobodi u sjedištu SE - apsurdi današnje Crne Gore

Crna Gora je primjer koliko su sloboda, demokratija i pravo na drugačije mišljenje, dragocjeni, ali i koliko lako mogu postati meta političkog nasilja, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na Evropskoj konferenciji predsjednika parlamenata Savjeta Evrope.
Mandić je saopštio da su danas okupljeni u duhu demokratije i slobode, &nbsp;da govore o jednoj temi koja tišti savremeni svijet – o nasilju protiv političara.&nbsp;
- Istorija Crne Gore, nažalost, dugo nije poznavala slobodnu smjenu vlasti na demokratskim izborima. Decenijama je njome vladala autokratija, i tek nedavno smo osvojili mogućnost da vlast biramo i smjenjujemo na izborima, što jedino i priliči savremenim demokratskim društvima. Za takvo kašnjenje postoji više razloga i objašnjenja - istakao je predsjednik Skupštine.&nbsp;
Naveo je da pad Berlinskog zida, simboličan čin koji je krajem 1989. donio slobodu mnogim narodima, nije obuhvatio Crnu Goru.&nbsp;
- Kod nas su komunisti samo promijenili ruho i preko noći postali socijalisti, zadržavajući sve represivne mehanizme prethodnog režima. Savez komunista Crne Gore, do tada vladajuća partija, samo je promijenio ime, a metodi vladanja su ostali isti sa jednom bitnom razlikom. Naime, u politički i privredni život uvedeni su organizovani kriminal i korupcija, čime je došlo do opasne simbioze kriminala i države - dodao je Mandić.
On je kazao da se Crna Gora po tome nije mnogo razlikovala od država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, "ali su one, za razliku od Crne Gore, imale volje i snage da smjenjuju vlast na izborima i bore se protiv ovih pošasti".
- Kao dugogodišnji opozicionar, zajedno sa svojim kolegama, borio sam se svim demokratskim sredstvima protiv takvog teškog stanja. Neprijatno mi je što moram istaći da smo ja, i moje tadašnje kolege iz opozicije, Milan Knežević, Nebojša Medojević, Nikola Bajčetić, Mihailo Čađenović, Dejan Vujisić… i mnogo takvih boraca za demokratiju, bili žrtve tadašnjeg režima – upravo zbog istrajne borbe za slobodne izbore i poštovanje volje naroda - istakao je Mandić.
Kazao je da su politički progon i nasilje bili njihova svakodnevica, te da su bez skidanja poslaničkog imuniteta, "bili hapšeni, zatvarani, progonjeni i diskreditovani, a da onaj koji je to radio nije osjećao nikakvu odgovornost, grižu savjesti ili stid".&nbsp;
- Velika pobjeda na izborima 2020. godine pružila nam je mogućnost da reformišemo Crnu Goru, da krenemo u izgradnju odgovornih institucija, uz dosledno poštovanje Ustava i zakona. Upravo sada naša zemlja vodi odlučnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, strogo vodeći računa da ta borba bude pravedna, i da u potpunosti isključuje politički revanšizam i nasilje kroz koje smo nekada mi prošli - rekaoo je predsjednik Skupštine.
Naveo je i da su ova lična iskustva dodatno ojačala njegovu vjeru u demokratiju, slobodu i dijalog kao jedine ispravne puteve za budućnost i da je kao predsjednik Skupštine Crne Gore, svoj mandat upravo stavio u službu dijaloga, razumijevanja i kompromisa.&nbsp;
Dodao je i da ne zamjera opoziciji kada njegov rad ili rad ministara kritikuje vrlo oštro, jer je većinu svoje karijere proveo u opozicionim klupama, ističući da "vrlo dobro razumije ulogu opozicije u društvu koje zaista želi da bude demokratsko".
- Danas, ovdje sa vama, ujedinjeni u evropskoj težnji ka miru i stabilnosti, mi šaljemo jasnu poruku da nasilje nad političarima i represija nad drugačijim stavovima nemaju mjesta u savremenoj Evropi. One zemlje koje se nisu suočile sa ovom istinom, uvijek rizikuju povratak u mrak i autokratiju - naglasio je k Mandić.
Zaključio je da budućnost Crne Gore, kao i budućnost demokratske Evrope, leži u poštovanju drugačijeg mišljenja, u slobodnoj riječi i otvorenom dijalogu.&nbsp;
- To su temelji mira, stabilnosti i napretka. Neka i naše iskustvo bude podsjetnik koliko je nasilje nad političkim protivnicima opasno Takođe, važno je razumjeti i poštovati ljude koji se za svoje ideje bore demokratskim sredstvima. Neke od vaših država davno su usvojile te vrijednosti, a neke, poput Crne Gore, tek od nedavno. Mi shvatamo prednosti demokratije i uradićemo sve da se ne vratimo u doba autokratije i totalitarnih režima, jer takva opasnost uvijek postoji - zaključio je Mandić.
 
&nbsp;

Mandić iz Strazbura: Crna Gora primjer i kako demokratija i drugačije mišljenje mogu postati meta političkog progona

Crna Gora treba da bude ponosna na ono što je dosad uradila, a mi smo veoma zahvalni Crnoj Gori na njenom doprinosu Savjetu Evrope - kazap je predsjednik Parlamentarn Skupštine Savjeta Evrope Teodoros Rusupolos na sastanku sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem.
Mandić je, kako se navodi u saopštenju, tokom razgovora naglasio da je glavni spoljnopolitički cilj Crne Gore članstvo u Evropskoj uniji, ističući da je naša zemlja već savladala brojne lekcije, ali da pred njom i dalje stoji mnogo posla.
- Najbolje rješenje za sve nas je članstvo u EU. Evropska unija predstavlja ključni faktor objedinjavanja koji će nam omogućiti da se posvetimo ekonomskom razvoju i izgradnji što kvalitetnijih odnosa sa državama članicama - istakao je Mandić.
On je podsjetio da nova vlast u Crnoj Gori želi postići konkretne rezultate tokom svog mandata, a kao primjer naveo je reformu pravosuđa koja je već dala značajne rezultate.
- Izabrali smo nove tužioce i sudije, što je omogućilo snažnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Naš prioritet ostaje izgradnja jakih i nezavisnih institucija - poručio je Mandić.
Mandić je uputio poziv predsjedniku Rusopulosu da posjeti Crnu Goru, ističući da država ima veliku šansu da postane naredna članica Evropske unije, te da je od ključnog značaja ne propustiti tu priliku.

Rusopulos sa Mandićem: Crna Gora treba da bude ponosna na ono što je dosad uradila

Studenti u blokadi visokoškolskih ustanova u Beogradu izražavaju najveću moguću zabrinutost zbog velikog broja privođenja studenata u posljednjim danima", saopštili su na X profilu studenti u blokadi.
- Sve je započelo prijetnjama emitovanim na svim nacionalnim frekvencijama izrečenim od strane pojedinca čija funkcija po Ustavu treba da izražava jedinstvo Republike. On je pozvao tužilaštvo i policiju da postanu represivniji nego prije, primenjujući silu i pravo selektivno. Na izrečene prijetnje reagovao je veliki broj tužilaca i sudija. Policija je prvo primijenila prekomjernu silu nad studentima iz Novog Sada koji su mirno protestovali ispred Skupštine grada. Uslijedilo je privođenje i hapšenje studenata iz Niša - navode studenti.
Oni dodaju &nbsp;i da se sve ovo dešavalo netransparentno i uz uskraćivanje pravne pomoći.
- Posljednji slučaj u nizu je privođenje studenta u Kragujevcu. On je priveden dok je prevozio opremu za redare. Prijetnjama za iniciranje krivičnog postupka pogođeni su i studenti iz Beograda. Svjesni smo da režim neće stati na ovim slučajevima. Pritisci sa kojima se studenti, ali i svi građani koji izražavaju političko neslaganje, postaju sve veći. Sada je posebno važno da stojimo solidarno i borbeno, jer dok jedan nije siguran, niko nije siguran - poručili su studenti
Oni su na kraju svoje izjave istakli: „Nećete nas zastrašiti“

Studenti u blokadi: Nećete nas zastrašiti

Više opština u Bosni i Hercegovini (BiH) proglasilo je vanredno stanje zbog povećanja vodostaja rijeka izazvanih obilnima padavinama, a Evropska unija (EU) aktivirala je korišćenje Kopernikus sistema za upravljanje vanrednim situacijama.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, najteža situacija je u sjevernom i sjeverozapadnom dijelu zemlje.
Vanredna situacija proglašena je u više opština.
Kizni štab proglasio je vanrednu situaciju u 16 banjalučkih naselja koja su ugrožena usljed poplava izazvanih obilnim padavinama.
Nastava je zbog problema uzrokovanih obilnim padavinama obustavljena u 40 osnovnih škola u Republici Srpskoj, dok u 12 osnovnih škola na području Banja Luke i Kotor Varoša časovi skraćeni.
Obustavljen je promet, pored ostalog na dijelu autoputa Gradiška-Banja Luka.
U Tuzli se traga za dvije osobe koje su nestale u nabujaloj rijeci.
Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka kazao je da Unija aktivirala sistem Kopernikus za pristup i mapiranje tri ključe pogođene zone na sjeveru BiH.
- Zbog uticaja rastućih vodostaja, Kopernikus EMS procijeniti i mapirati tri ključne pogođene zone. EU će nastaviti da podržava BiH i pratiti situaciju - poručio je Soreka.

Rijeke se izlile iz korita u sjevernoj Bosni, EU aktivirala sistem Kopernikus

Grenland bi bio sigurniji pod vođstvom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) nego Danske, rekao je danas američki potpredsjednik Džej Di Vens tokom posjete tom ostrvu.
On je kazao da je rukovodstvo Danske premalo uložilo u Grenland i u njegovu bezbjednosnu arhitekturu, prenosi Rojters.
- To se jednostavno mora promijeniti. Politika SAD je da će se to promijeniti - rekao je Vens.
On je, tokom posjete vojnoj bazi na danskom ostrvu, istakao da smatra da neće biti potrebna vojna sila da bi SAD prisvojile Grenland, prenosi Tanjug.
- Mislimo da je narod Grenlanda racionalan i dobar, da ćemo moći da sklopimo dogovor u stilu Donalda Trampa kako bismo osigurali bezbjednost ove teritorije, ali i SAD - zaključio je Vens.

Vens: Grenland bi bio bezbjedniji u okviru SAD

Razvoj Velike plaže u Ulcinju žele svi, ali u skladu sa zaštitom jedinstvene prirode, biodiverziteta svjetskih razmjera. Crna Gora je dužna da budućim generacijama ostavi nešto što je čini tako jedinstvenim na globalnom nivou. To je, gostujući u centralnoj informativnoj emsiji 24 Sata na Televiziji E kazala predstavnica ,,Dr. Martin Schneider -Jacoby” asocijacije arhitektica i eko aktivistkinja &nbsp;Zenepa Lika.
Velika plaža je 1968.godine proglašena Spomenikom prirode i kandidat je za Natura 2000, odnosno Emerald područje.
- Gradnja duž Velike plaže značila bi nestajanje jedinstvenog biodiverziteta na svjetskom nivou. Planove koje smo vidjeli ovih dana, i priče koje kruže u javnosti zabrinjavaju, jer je ovdje očigledno da se nije razumio taj prirodni, ekološki značaj ovog jedinstvenog biodiverzitetskog područja - rekla je Lika.
U studiji koja je izrađena, objašnjava ona, navedeno je da Velika plaža ima jedinstvene dine, koje su, zaštićene jer su jedine na teritoriji Crne Gore koje još postoje.
- U tom području imamo 14 endemskih vrsta, te je značaj ovog područja kada je u pitanju biodiverzitet enorman, ne možemo to da banizujemo. Mislim da kao buduća članica Evropske unije moramo obratiti pažnju da već sada su u zaleđu Velike plaže, ali i na samoj plaži nekoliko vrsta po evropskom zakonu već zaštićene. &nbsp;One su ušle u razne habitate koje su specifične - objašnjava ona.
Na Velikoj plaži žive ugrožene vrste, bilo da su biljke, gmizavci, ptice. U zaleđu Velike plaže, Štoju, u neposrednoj blizini dina stanište ima i pčelarica.&nbsp;
- To je ključno da razumijemo, jer je pčelarica zaštićena vrsta ptica. Stručnjaci su izbrojali preko 1.000 vrsta biljaka u zaleđu Velike plaže, imamo trsku, imamo morski narcis, koji je inače endemična vrsta, zaštićena vrsta, imamo šumsku kornjaču, imamo vilinog konjica, i to je samo mali dio ovog bogatog područja. Sa tog aspekta se mora osvrnuti na zaštitu, i čak na obnovu tog područja, jer se godinama radilo i na uništavanju tog područja, ali ovo što se sada predstavlja to je totalni nestanak jednog jedinstvenog biodiverziteta - istakla je Lika.&nbsp;
Koncept koji je premijer Milojko Spajić predstavio, smatra ona, je totalna prenamjena jednog jedinstvenog pejzaža, i sama činjenica, da se takve ideje prezentuju ukazuje da se ne shvata, značaj održivog razvoja.
- Strateški investitor i Vlada Crne Gore nijesu razumjeli autentičnost i jedinstvenost Velike plaže i njenog zaleđa. Po skicama i idejama koje smo mogli da vidimo Velika plaža se pretvara u nešto vještačko, područje koje apsolutno sve njene prirodne aspekte ugrožava i uništava, i postavlja se pitanje kako je to uopšte moglo da se desi, da se tako nešto promoviše kao nešto što je ključno i važno za Crnu Goru - kazala je ona.&nbsp;
Prema njenim riječima Crna Gora je ekološka država i kao prema takvoj joj se moraju i investitori ophodit.
- Svi želimo da se razvija Velika plaža u skladu sa zaštitom te jedinstvene prirode, u skladu sa zaštitom biodiverziteta svjetskih razmjera, jer mi smo dio tog svijeta i dužni smo budućim generacijama &nbsp;da ostavimo nešto što nas čini tako jedinstvenim na globalnom nivou. Smatram da ovi poduhvati, PR i pritisak koji se sada vrši, ne samo na javno mnijenje, nego i na političke elite treba da se zaustavi, jer ovdje radi o budućnosti jednog cijeloga područja koji nas čini jedinstvenim na globalnom nivou. Ovdje se radi o kulturnom pejzažu, ovdje se radi o nevjerovatnom prirodnom bogatstvu, tako da je važno da stanemo i preispitamo naše pristupe. Ovdje se apsolutno radi o jednoj totalnoj devastaciji i uništavanju nečega što nas čini specifičnim, jedinstvenim na cijelom svijetu- zaključila je Lika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpX-zK5Y9c74&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Lika: Riječ je o totalnoj devastaciji nevjerovatnog prirodnog bogatstva

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: andrija-mandic