<article>Kvalitet usvojenih zakona ne prati zahtjevnu dinamiku EU pregovora. Proces njihovog donošenja često netransparentan i neinkluzivan - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na sastanku sa članovima Radne grupe Savjeta EU za proširenje (COELA) koji borave u dvodnevnoj radnoj posjeti našoj zemlji.Zbog toga je, kako je dodao, iskoristio svoju ustavnu nadležnost i dio zakona vratio parlamentu na ponovno odlučivanje.<h2>Ambiciozan i realan cilj</h2>Tokom tog sastanka Milatović je poručio da je ambiciozan ali i realan cilj Crne Gore da do 2028. godine postane članica Evropske unije.-  Evropska integracija Crne Gore je priča veća od same zemlje, svjetlo na kraju tunela i pozitivan signal za zemlje regiona da je proces pristupanja moguć - naveo je Milatović.Istakao je da je u aktuelnom geopolitičkom trenutku proces proširenja EU važan za bezbjednost samog kontinenta i da Crna Gora treba da iskoristi šansu i “otvoreni prozor” u Briselu, sprovede neophodne reforme i postane 28. država članica Unije.Milatović je evropske integracije nazvao “glavnim pokretačem reformi u zemlji”, i kazao da je cilj postići istinsku demokratiju uz punu političku i institucionalnu stabilnost. Kao izazove je označio oblast vladavine prava, reformu javne uprave i strukturne reforme u oblasti ekonomije.- Današnji sastanak vidim kao prirodni nastavak intenzivnog političkog dijaloga sa EU na najvišem nivou, koji dolazi nakon mog nedavnog susreta sa novoizabranom predsjednicom Evropske komisije gospođom Fon der Lajen. Ovo je prilika da ponovim, sa pozicije Predsjednika Crne Gore, svoju maksimalnu i nepokolebljivu posvećenost EU agendi i pregovorima o pristupanju i prilika da još jednom izrazim očekivanje da će tokom mandata novoformirane EK politika proširenja, kao najuspješnija politika EU, ostati u vrhu agende - kazao je on.<h2>IBAR uzor za druge kandidate</h2>Predstavnici država članica EU ocijenili su, kako je saopšteno iz Kabineta Milatovića, da je dobijanje pozitivnog IBAR-a i mogućnost zatvaranja novih pregovaračkih poglavlja do kraja godine važan korak za Crnu Goru, koju vide kao uzor drugim zemljama kandidatima u procesu pristupanja.Oni su iskazali punu podršku ubrzanju reformi kako bi naša zemlja ispunila sve obaveze i postala sljedeća članica EU, i istakli da Crna Gora može računati na nastavak finansijske, tehničke i ekspertske pomoći na tom putu.</article>

Kvalitet usvojenih zakona ne prati zahtjevnu dinamiku EU pregovora. Proces njihovog donošenja često netransparentan i neinkluzivan - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na sastanku sa članovima Radne grupe Savjeta EU za proširenje (COELA) koji borave u dvodnevnoj radnoj posjeti našoj zemlji.
Zbog toga je, kako je dodao, iskoristio svoju ustavnu nadležnost i dio zakona vratio parlamentu na ponovno odlučivanje.
<h2>Ambiciozan i realan cilj</h2>
Tokom tog sastanka Milatović je poručio da je ambiciozan ali i realan cilj Crne Gore da do 2028. godine postane članica Evropske unije.
- &nbsp;Evropska integracija Crne Gore je priča veća od same zemlje, svjetlo na kraju tunela i pozitivan signal za zemlje regiona da je proces pristupanja moguć - naveo je Milatović.
Istakao je da je u aktuelnom geopolitičkom trenutku proces proširenja EU važan za bezbjednost samog kontinenta i da Crna Gora treba da iskoristi šansu i “otvoreni prozor” u Briselu, sprovede neophodne reforme i postane 28. država članica Unije.
Milatović je evropske integracije nazvao “glavnim pokretačem reformi u zemlji”, i kazao da je cilj postići istinsku demokratiju uz punu političku i institucionalnu stabilnost. Kao izazove je označio oblast vladavine prava, reformu javne uprave i strukturne reforme u oblasti ekonomije.
- Današnji sastanak vidim kao prirodni nastavak intenzivnog političkog dijaloga sa EU na najvišem nivou, koji dolazi nakon mog nedavnog susreta sa novoizabranom predsjednicom Evropske komisije gospođom Fon der Lajen. Ovo je prilika da ponovim, sa pozicije Predsjednika Crne Gore, svoju maksimalnu i nepokolebljivu posvećenost EU agendi i pregovorima o pristupanju i prilika da još jednom izrazim očekivanje da će tokom mandata novoformirane EK politika proširenja, kao najuspješnija politika EU, ostati u vrhu agende - kazao je on.
<h2>IBAR uzor za druge kandidate</h2>
Predstavnici država članica EU ocijenili su, kako je saopšteno iz Kabineta Milatovića, da je dobijanje pozitivnog IBAR-a i mogućnost zatvaranja novih pregovaračkih poglavlja do kraja godine važan korak za Crnu Goru, koju vide kao uzor drugim zemljama kandidatima u procesu pristupanja.
Oni su iskazali punu podršku ubrzanju reformi kako bi naša zemlja ispunila sve obaveze i postala sljedeća članica EU, i istakli da Crna Gora može računati na nastavak finansijske, tehničke i ekspertske pomoći na tom putu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jakov Milatović

Zakoni

Skupština Crne Gore

EU integracije

COELA

Politika

Milatović: Donošenje zakona je netransparentno i ne prati dinamiku EU pregovora, zato ih i vraćam parlamentu

Kvalitet usvojenih zakona ne prati zahtjevnu dinamiku EU pregovora. Proces njihovog donošenja često netransparentan i neinkluzivan - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na sastanku sa članovima Radne grupe Savjeta EU za proširenje (COELA) koji borave u dvodnevnoj radnoj posjeti našoj zemlji.
Zbog toga je, kako je dodao, iskoristio svoju ustavnu nadležnost i dio zakona vratio parlamentu na ponovno odlučivanje.
<h2>Ambiciozan i realan cilj</h2>
Tokom tog sastanka Milatović je poručio da je ambiciozan ali i realan cilj Crne Gore da do 2028. godine postane članica Evropske unije.
-  Evropska integracija Crne Gore je priča veća od same zemlje, svjetlo na kraju tunela i pozitivan signal za zemlje regiona da je proces pristupanja moguć - naveo je Milatović.
Istakao je da je u aktuelnom geopolitičkom trenutku proces proširenja EU važan za bezbjednost samog kontinenta i da Crna Gora treba da iskoristi šansu i “otvoreni prozor” u Briselu, sprovede neophodne reforme i postane 28. država članica Unije.
Milatović je evropske integracije nazvao “glavnim pokretačem reformi u zemlji”, i kazao da je cilj postići istinsku demokratiju uz punu političku i institucionalnu stabilnost. Kao izazove je označio oblast vladavine prava, reformu javne uprave i strukturne reforme u oblasti ekonomije.
- Današnji sastanak vidim kao prirodni nastavak intenzivnog političkog dijaloga sa EU na najvišem nivou, koji dolazi nakon mog nedavnog susreta sa novoizabranom predsjednicom Evropske komisije gospođom Fon der Lajen. Ovo je prilika da ponovim, sa pozicije Predsjednika Crne Gore, svoju maksimalnu i nepokolebljivu posvećenost EU agendi i pregovorima o pristupanju i prilika da još jednom izrazim očekivanje da će tokom mandata novoformirane EK politika proširenja, kao najuspješnija politika EU, ostati u vrhu agende - kazao je on.
<h2>IBAR uzor za druge kandidate</h2>
Predstavnici država članica EU ocijenili su, kako je saopšteno iz Kabineta Milatovića, da je dobijanje pozitivnog IBAR-a i mogućnost zatvaranja novih pregovaračkih poglavlja do kraja godine važan korak za Crnu Goru, koju vide kao uzor drugim zemljama kandidatima u procesu pristupanja.
Oni su iskazali punu podršku ubrzanju reformi kako bi naša zemlja ispunila sve obaveze i postala sljedeća članica EU, i istakli da Crna Gora može računati na nastavak finansijske, tehničke i ekspertske pomoći na tom putu.

Ženski klub Skupštine treba da se oslobodi partijskog uticaja i proširi istaknutim i prepoznatim borkinjama za ženska prava, saopštili su iz Evropskog saveza. 
 
Funkcionerka Evropskog saveza i potpredsjednica Liberalne partije, Jelena Marković, poručila je da je vrijeme da na odlučujućim mjestima u Crnoj Gori budu žene. 
 
Ona je kazala da je vrijeme da se stane na kraj institucionalnom fingiranju rodne ravnopravnosti. 
 
- Zrelo je vrijeme da na odlučujućim mjestima u Crnoj Gori bude žena i to na mjestu premijerke i mjestu predsjednice Crne Gore. Žene više neće da budu samo političke ikebane za poziranje i lijep izgled - -navela je Marković u saopštenju 
 
Ona je istakla da je na liderima svih partija u Crnoj Gori da se konačno otrgnu od ustaljenih stereotipa koji su uzrok nejednakosti, dok su istovremeno svima puna usta rodne ravnopravnosti. 
 
- Moramo priznati da su žene političarke u našoj državi u mnogome krive za to, jer dozvoljavaju da djeluju po zahtjevima partija bezpogovorno, što u ovom slučaju ima za posljedicu da žena još nije prepoznata kao ravnopravni faktor u našem društvu, naročito u politici - rekla je Marković. 
 
Ona je navela da su sve države u okruženju imale ili imaju ženu na mjestu predsjednice ili premijerke i da jedino još Crna Gora nije svjedočila tome, uprkos svim iskoracima. 
 
Marković je istakla da, sve dok Crna Gora ne smogne snage da napravi takav iskorak sa ženama u politici, ne može se smatrati razvijenim, evropskim i savremenim društvom. 
 
- To je valjda svima jasno, a naročito Ženskom klubu u Skupštini Crne Gore koji do sada nije opravdao svoje mjesto i ulogu u borbi za ravnoprsvnost žena - navela je Marković. 
 
Ona je rekla da to pokazuju rezultati kluba koji, kako je ocijenila, nijesu konkretni. 
 
Prema riječima Marković, nijesu važni samo seminari, obuke ili puko donošenje zakona, već i implementacija stečenog znanja, ili usvojenih akata. 
 
Ona je kazala da se, nažalost, čini da političarke u Skupštini usljed snažnog uticaja svojih partija ne mogu da sagledaju interese žena, pa ne mogu niti smiju da iznesu čvrsti stav po tom pitanju. 
 
- Uvjerena sam zato da nakon ovakvog iskustva to tijelo u Skupštini mora biti reformisano i popunjeno sa istaknutim i prepoznatim borkinjama za žeska prava u Crnoj Gori, koje će dati snagu tom klubu i imati nezavisnost u mišljenju i suštinskom reprezentovanju stvarnih potreba žena i njihovog mjesta u politici - zaključila je Marković.

Marković: Ženski klub Skupštine da se oslobodi partijskog uticaja

Evropski parlament (EP) usvojio je 19. septembra Rezoluciju o političkim zatvorenicima u Bjelorusiji, u kojoj je pozvao Srbiju da se uzdrži od izručenja bjeloruskog aktiviste i novinara Andreja Gnjota.
- Politički zatvorenici u Bjelorusiji moraju biti oslobođeni, režim mora biti pozvan na odgovornost i zaustaviti progon bjeloruskih građana u egzilu - piše u saopštenju EP.
Rezolucija je usvojena sa 549 glasova za, 21 protiv i 37 uzdržanih.
Kako piše u prijedlogu Rezolucije, kao primjer zabrinutosti progona u egzilu navodi se slučaj Andreja Gnjota u Srbiji i "zloupotreba Interpolovih naloga za hapšenje radi izručenja političkih protivnika iz zemalja koje nisu članice EU".
- Evropski parlament poziva Srbiju da se uzdrži od izručenja bjeloruskog novinara Andreja Gnjota i da EU i države članice prate njegov slučaj - piše u tekstu prijedloga Rezolucije.
Gnjot je krajem oktobra 2023. uhapšen na beogradskom aerodromu, po potjernici Interpola koju je za njim raspisala Bjelorusija. Ta potjernica je u međuvremenu ukinuta.
Ovog kritičara bjeloruskog režima u Minsku terete za navodnu utaju poreza.
Od juna ove godine mu je zatvorska kazna zamijenjena kućnim pritvorom. On u Beogradu čeka konačnu odluku Srbije o izručenju.
Gnjot optužbe bjeloruskih vlasti protiv njega naziva "lažnim", navodeći da je u pitanju "sistemski mehanizam gonjenja" političkih protivnika od režima u Minsku.
On je jedan od nekoliko stotina hiljada građana Bjelorusije koji su učestvovali u masovnim demonstracijama 2020. godine, osporavajući pobjedu Lukašenka na predsjedničkim izborima.
Zapadne zemlje ne priznaju rezultate tih izbora, a Evropska unija je uvela sankcije Minsku zbog represije nad učesnicima demonstracija.
U Bjelorusiji je trideset godina na vlasti Aleksandar Lukašenko, optužen za represiju nad političkim neistomišljenicima.
U bjeloruskim zatvorima nalazi se više od 1.500 političkih zatvorenika. Među njima su novinari, aktivisti za ljudska prava i političari.
Poslanici Evropskog parlamenta pozvali su 19. septembra bjeloruske vlasti da dostave informacije o situaciji političkih zatvorenika i omoguće im pristup advokatima, članovima porodice i Međunarodnom komitetu Crvenog krsta.
- Bjeloruske vlasti treba odmah i bezuslovno da ih sve oslobode - dodaju poslanici Evropskog parlamenta.
U Rezoluciji se naglašava i zabrinutost poslanika EP zbog 300.000 Bjelorusa koji su bili primorani da napuste Bjelorusiju od 2020. godine i koji se suočavaju sa političkim progonom u inostranstvu.
Poslanici EP pozvali su EU i njene države članice da pojačaju sankcije protiv pojedinaca i entiteta odgovornih za represiju u Bjelorusiji i da rade na tome da režim predsjednika Bjelorusije Lukašenka bude odgovoran za svoje zločine.
EP je naložio svom predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Srbiji, ali i državama članicama EU, organima EU, Evropskom sudu za ljudska prava, Savjetu Evrope, Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), kao i vlastima Bjelorusije.

Evropski parlament pozvao Srbiju da ne izruči bjeloruskog aktivistu

Ministri iz Bošnjačke stranke (BS) i albanskih partija napustili su današnju sjednicu Vlade zbog saglasnosti da se u Beranama podigne spomenik pokojnom mitropolitu MCP Amfilohiju, potvrđeno je nezvanično portalu ETV iz Vlade.
Sjednicom predsjedava potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić zbog odsustva premijera Milojka Spajića koji boravi u Briselu.
Bečić se pohvalio u saopštenju za javnost da je Vlada donijela odluku kojom se daje zeleno svjetlo Opštini Berane za izgradnju spomen-obilježja Amfilohiju Radoviću, ističući da mu je čast sto je predsjedavao sjednicom, kao i prilikom donošenja, kako je rekao, "novog pravednog Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore".
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović uputila je ranije danas Prijedlog za davanje prethodne saglasnosti za podizanje spomen-obilježja mitropolitu crnogorsko primorskom Amfilohiju, prije isteka roka, a kao razlog navedela je, pored ostalog, njegov doprinos kulturnoj i diplomatskoj afirmaciji Crne Gore.
Prethodno Vujović je, 21. avgusta poništila rješenje kojim se odbija zahtjev Opštine Berane za podizanje spomen-obilježja Amfilohiju, što je izazvalo negodovanje Eparhije budimljansko-nikšićke i vjernika SPC.
Vujović je kasnije saopštila da je razlog takve odluke to što u Ministarstvu nije spoveden postupak u skladu sa odredbama člana 9 stav 2 i 3 Zakona o spomen-obilježljima kojim je propisano da se spomenik ne može podići prije isteka roka od 20 godina od dana kada je lice umrlo, a da se izuzetno spomen-obilježje može podići prije isteka ovoga roka uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore.
- Međutim, Ministarstvo kulture i medija nije od Vlade zatražilo prethodnu saglasnost i iz tog razloga upućujemo izvinjenje građanima i građankama Crne Gore i Eparhiji budimljansko-nikšićkoj - kazala je juče Vujović, nakon čega je revidirala svoju odluku i uputila novi prijedlog Vladi na odlučivanje.

Ministri iz manjinskih partija napustili sjednicu Vlade zbog spomenika Amfilohiju

Profesor dr Milivoje Radović danas je jednoglasno izabran za predsjednika Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, koji je na današnjoj sjednici konstituisan u novom sazivu. Radović se, kako se navodi u saopštenju, zahvalio na ukazanom povjerenju, te istakao da je velika obaveza i odgovornost biti na poziciji predsjednika Upravnog odbora UCG.&nbsp; Izrazio je nadu da će zajedno s novim sazivom nastaviti istom dinamikom koju je sa prethodnim sazivom započela prethodna predsjednica UO UCG prof. dr Rajka Glušica zajedno sa rektorom prof. dr Vladimirom Božovićem na čelu Univerziteta. - Ostajemo posvećeni zajedničkom cilju – povećanju prepoznatljivosti Univerziteta Crne Gore na međunarodnoj naučnoj mapi. Zajedno ćemo graditi mozaik uspjeha, na korist i Univerziteta i Crne Gore - poručio je Radović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240919130920_2484b0432c56caafca3b1ae0982bd7eae4b136aa5c59c1d576d9069d61aa9b40.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240919130920_2484b0432c56caafca3b1ae0982bd7eae4b136aa5c59c1d576d9069d61aa9b40" data-rendition-name="original" width="1500" height="1000" loading="lazy" alt="Milivoje Radović"> </figure>  Na sjednici je konstituisan VI saziv Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, koji, u skladu sa Statutom Univerziteta Crne Gore, ima &nbsp;15 članova. Upravni odbor čine pet predstavnika osnivača (Vlade Crne Gore), šest predstavnika akademskog osoblja, jedan predstavnik saradnika, jedan predstavnik stručnog i neakademskog osoblja, te tri predstavnika studenata. Predstavnici osnivača, koje je imenovala Vlada Crne Gore, su prof. dr Milijana Novović - Burić, prof. dr Anđelka Šćepanović, doc. dr Milena Burić, mr Nikola Zečević i Saša Roćen. Predstavnici akademskog osoblja sa akademskim zvanjem, izabrani od strane Senata Univerziteta Crne Gore, su prof. dr Milivoje Radović, prof. dr Nevena Mijajlović, prof. dr Srđa Aleksić, prof. dr Drago Perović i prof. dr Vuk Vuković. Predstavnik saradnika je dr Jovana Janinović, dok je mr Sekule Raičević predstavnik stručnog i neakademskog osoblja. Studente u Upravnom odboru predstavljaju Vedran Vujisić, Ivana Popović i Aleksandar Banjević. - Na sjednici je potvrđeno da je istekao mandat članovima prethodnog, V saziva Upravnog odbora, te je zvanično otpočeo mandat VI saziva - navodi se u saopštenju. Kada je riječ o kadrovskim pitanjima, danas je pokrenut postupak za izbor novog dekana Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, zbog isteka mandata aktuelne dekanice prof. dr Marine Rakočević. &nbsp; Konkurs za izbor dekana objavljuje se u Biltenu Univerziteta Crne Gore i u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori. Prijave na konkurs podnose se u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori.

Konstituisan novi saziv Upravnog odbora UCG, za predsjednika izabran Radović

Groznica je opšte medicinsko stanje povišene tjelesne temperature i uglavnom je indikator problema u tijelu, virusne ili bakterijske infekcije. Tako piše u medicinskom leksikonu.&nbsp; U realnom životu, u Crnoj Gori, groznica nije samo pokazatelj neke infekcije, niti predstavlja odbrambenu reakciju organizma. Naprotiv, groznica, ova aktuelna crnogorska, znak je opštedruštvene zaraze.&nbsp; One najgore, koju samo ljudi mogu uzrokovati.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_b62db2b2858fe0b0b15c625aa286ce0d42d38967bd96cc08b6713aa4c76e9c4c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240918130956_b62db2b2858fe0b0b15c625aa286ce0d42d38967bd96cc08b6713aa4c76e9c4c" data-rendition-name="original" width="1200" height="842" loading="lazy" alt="Ministar Vladimir Joković"> </figure>  Ono, kada neznaveni, a na položajima, pokušavaju da sačuvaju svoje pozicije i fotelje, tako što će, ako treba, žrtvovati, ne samo neku farmu krava, nego i nekog farmera. Poput onog samoživog ministra poljoprivrede Joko-Ono-Ovo Jokovića, što sam ne zna je li završio srednju elektrotehničku ili gimnaziju. Ili će, pak tražiti, da se uhapsi neki građanski aktivista koji se drznuo da spriječi nezakonito ponašanje države. I onda crnogorska policija, koja treba da sprovodi crnogorske zakone, na zahtjev vlasti privodi sve one koji upozoravaju - na kršenje istih tih zakona.&nbsp; Nije moralno, ali je ministar Joković miran i na položaju. Za sada.&nbsp; A kakva je to groznica odavno zahvatila Daria Daku Vraneša, prvog čovjeka opštine Pljevlja. Je li i kod njega Q-groznica ili je, možda, u pitanju groznica IQ-a?&nbsp; Jer, Vraneš je onaj tip što je svojevremeno, krajem avgusta 2020. godine, trčao da snima autobus kojim je, kako su mu dojavili, dolazilo dvadesetak Bošnjaka rođenih u Pljevljima koji privremeno rade u BiH. Onda je, snimajući telefonom, grozničavo skakutao, granao rukom prema svojim sugrađanima koji su došli da glasaju i podvikivao ,,Turci, snimite ih, došli Turci“. <blockquote>Umjesto nekadašnjeg vožda Miloševića sada je srpski vožd Vučić, pa mu, malo-malo, ljekar-političar Dario privodi đecu Pljevalja da im u Beogradu potanko pripovijedaju da Crna Gora ne treba da postoji</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_e47aea1f049e5ee928fd053048d58b605e65dc865579557dcff3582340d15abc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240918130956_e47aea1f049e5ee928fd053048d58b605e65dc865579557dcff3582340d15abc" data-rendition-name="original" width="600" height="400" loading="lazy" alt="Dario Vraneš i Aleksandar Vučić"> </figure>  Da bi potom, već sljedećeg dana, uz poštovanje, brigu i dobru organizaciju, dočekivao, ugošćavao i raspoređivao širom Pljevalja sve one glasače-namjernike iz bratske Srbije koje je zvanični Beograd slao da glasaju za njega - Vraneša i ostale vraneše koji služe intersima vlasti u Srbiji. Nije bio u groznici, nije bio pod temperaturom i naravno da nije snimao srpsku-braću-birače, niti je naređivao da se snima njihov dolazak. Znao je što ne smije da se radi.&nbsp; Ali, znao je i što treba da radi.&nbsp; Tačnije, dobro je znao što može biti dobro za njega. I da, to je baš onaj Dario Vraneš koji je hodio ka Aleksandru Vučiću i obećao mu, za prošli Dan srpskog jedinstva i zastave, ništa manje nego ,,SAO Pljevlja i principe“ i još neka sela u zaleđu. Da se, u bliskoj budućnosti, duhovno – ali i teritorijalno - spoje sa srpskim dijelom BiH.&nbsp; Zvuči nekako zlokobno poznato, je li? ,,Srbija je svuda gdje žive Srbi i srpski grobovi“, galamio je početkom devedesetih Vojislav Šešelj, kada je ono želio da pod komandom Slobodana Miloševića, napravi Veliku Srbiju sa zapadnom granicom Karlovac-Karlobag-Virovitica.&nbsp; Tako je počeo veliki rat na „našem malom otoku“ zvanom Jugoslavija. Na kraju, sve granice su ostale iste, republike su postale države, desetine hiljada izgubljenih života i stotine hiljada raseljenih... Srbi više ne žive u jednoj državi, kao što su živjeli u toj Jugoslaviji.&nbsp; Čak su i grobovi Srba sada u raznim državama.&nbsp; Dario Vraneš je tada bio tek srednjoškolac, pa možda i danas pojma nema o istoriji i raspadu SFRJ, te u heroje želi da uzdigne sve one koji su rušili onu veliku zemlju. I, valjda obolio od te groznice IQ-a, možda je pod teškim uticajem Crkve Srbije koja voli da slavi zločince, pa ne vidi da je on sada karikatura karikaturalnog Vojislava Šešelja koji sluša zapovijesti srpskog vožda.&nbsp; Samo što, umjesto nekadašnjeg vožda Miloševića sada je srpski vožd Vučić, pa mu, malo-malo, ljekar-političar Dario privodi đecu Pljevalja da im u Beogradu potanko pripovijedaju da Crna Gora ne treba da postoji.&nbsp; Osim - kao dio “srpskog sveta”.&nbsp; Ili kao “srpska Crna Gora”, o čemu sanja Vladislav Dajković, profesionalni Srbin zapošljen kod Olivere Injac, koja se za nepune dvije godine vladavine ,,proslavila“ kao vjerovatno najgori čelnik Podgorice u njenoj savremenoj istoriji. Ostavljajući za sobom uneređen grad - tone smeća po podgoričkim ulicama i najezdu pacova u City kvartu.&nbsp; <blockquote>,,Daćemo vam dva izmišljena slova Ś i Ź, nama ništa ne trebaju“, dobacio je, sve smijuljeći se u kameru Dajković, politikolog sa čuvenog prevarantskog Megatrenda, dok je Stanivuković, doživotni student ekonomije, sa zadovoljstvom prihvatio poklon</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_82b01e49bda454633457c660a6fac860492bc86e627b403bdd3510e71001d51c.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240918130956_82b01e49bda454633457c660a6fac860492bc86e627b403bdd3510e71001d51c" data-rendition-name="original" width="433" height="485" loading="lazy" alt="Dajković i Stanivuković"> </figure>  E, taj Veliki Srbin Vladislav Dajković, vršilac dužnosti nekakve Službe za građane Podgorice je, valjda poslovno, pohodio još jednog Velikog Srbina, Draška Stanivukovića, onog što je, baš onako zakonito preko tate-tajkuna, stekao bogatstvo, a onda preko političkog tate-Vučića, došao na čelo Banjaluke.&nbsp; Kad su popili po kriglu piva, razvezao im se jezik pa su osmislili kako da nadoknade Banjaluci dva slova, tačnije dvije figure ćiriličnih slova, izgubljene prilikom renoviranja centralnog parka. A da istovremeno i Dajkovićeva Podgorica ima neku korist, marketinšku i političku.&nbsp; Odmah se viđelo da odluka nije rezultat dubokog promišljanja, djelovalo je kao da su pod nekom groznicom. Ne onom subotnje večeri, već onom gorom – političkom groznicom dvojice političara “srpskog sveta”.&nbsp; ,,Daćemo vam dva izmišljena slova Ś i Ź, nama ništa ne trebaju“, dobacio je, sve smijuljeći se u kameru Dajković, politikolog sa čuvenog prevarantskog Megatrenda, dok je Stanivuković, doživotni student ekonomije, sa zadovoljstvom prihvatio poklon, ali i obavezu koju mu je zauzvrat nametnuo Dajković: da prihvati ponudu i da Podgorica i Banjaluka postanu gradovi pobratimi.&nbsp; Misli se, naravno, da postanu srpski gradovi-pobratimi. A kad će to biti, e to ni sam Vučić ne zna.&nbsp; Možda bi mogao da nasluti Marko Šubara Kovačević, koji je - u pauzama između „namještanja sata srednjim prstom“ tokom intoniranja državne himne i prijetnji da će svi koji se ne slažu sa njegovom politikom „proći kao Turci“ – uspio da brzinski zbratimi Nikšić sa opštinom Istočno Novo Sarajevo. Za neupućene, Istočno Novo Sarajevo je neka opština pomeđu brda iznad Sarajeva, nastala teškom agresijom na glavni bosanskohercegovački grad u kojoj je ubijeno skoro 11 hiljada ljudi.&nbsp; I, kad već čeprkamo po prošlosti, valja se podsjetiti i jednog (ne)uspjelog bratimljenja. Bolje rečeno – do sada neuspješnog. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091814090_26b497f7ec0323843749dae72ad5bf02a6a0d987d6371d4b75194d28e0e9b088.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024091814090_26b497f7ec0323843749dae72ad5bf02a6a0d987d6371d4b75194d28e0e9b088" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Stanivuković i Carević"> </figure>  Onog koje je Veliki Srbin – pogađate: riječ je o Drašku Stanivuković - obećao je još 2021. godine, još jednom Velikom Srbinu, Marku Batu Careviću, da će Budva biti grad pobratim Banjaluke.&nbsp; ,,Kroz razgovor smo zaključili da teško da postoji ijedan Banjalučanin koji nije bio na moru, u Budvi“, stručno je tada objasnio razloge inicijative Stanivuković. Prošlo je tri godine, Budva i Banjaluka su na istom odstojanju, nijesu pobratimi, a sad je u čitavu priču uletio uvijek spremni Dajko Dajković. Pa će, možda, da se uskoro trojno pobratime Budva-Banjaluka-Podgorica ili će, pak, da zovnu i Vranešova Pljevlja da uđu u četvorougaono bratmljenje tačaka “srpskog sveta”. Ili je, ipak, vrhunac da se napravi pentagram-bratimljenje, sa Vučićevim Beogradom kao centralom i centrom.&nbsp; Pentagram bratimljenja ,,srpskog sveta“?! Djeluje dijabolično, kao u nekom košmaru, noćnoj mori izazvanoj groznicom. Ali, takva je realnosti u današnjoj Crnoj Gori: to su klasični simptomi političke groznice “srpskog sveta” koja je odavno obuzela većinu u ovdašnjoj postavgustovskoj većini.&nbsp; I dok se Q-groznica, koju izaziva bakterija coxiella burnetii - ako ima znanja i stručnosti - relativno lako drži pod kontrolom i saniraju se štete, ova druga, politička groznica, koju je izazvao projekat ,,srpskog sveta“, a koja je zahvatila Crnu Goru nakon 30. avgusta 2020, za sada razara društveni organizam, kao što inficirana rana zagadi dio tijela.&nbsp; Pitanje je, kao i uvijek kada imperijali lanci stegnu grudi, ima li ovđe lijeka za tu zagađenu ranu? Za uspravljanje posrnulog pacijenta, valjalo bi najprije raskrinkati velikosrspke nakane koje viđamo svakog dana.&nbsp; Jer, buđenje iz košmara groznice, prvi je znak ozdravljenja.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Groznica ,,srpskog sveta“

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici optužilo je osmoro državljana Srbije i Crne Gore da su, sa namjerom da „sebi i drugima pribave protivpravnu imovinsku korist“, prošle godine, kao organizovana kriminalna grupa, bili ključni akteri skandala koji je pokazao potpuno rasulo u bezbjednosnom sektoru Crne Gore, kada je u centru glavnog grada, zaštićenoj zoni u kojoj se nalaze ključne državne institucije, prokopan tunel od jedne zgrade do depoa Višeg suda i koji je, da skandal bude teži, slučajno otkriven. Portal ETV u narednih nekoliko dana ekskluzivno će objaviti dijelove optužnice koja, međutim, nije pružila odgovore ko je i zašto naručio upad u depo. Prema navodima iz optužnice, koja je napisana na 40 strana, ističe se da svi prikupljeni dokazi u istrazi nedvosmileno ukazuju na postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni učinili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Zaključak tužioca je da su svi članovi grupe postupali sa direktnim umišljajem i ciljem pribavljanja imovinske koristi. Optuženi su državljani Srbije - Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erića, te crnogorski državljani - Predrag Mirotić, Katarina Baćović i Nikola Milačić zbog sumnje da su početkom jula 2023. godine postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda. Prema navodima optužnice iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manja količina marihuane, kokaina i heroina. Podgoričanin Marko Valjuj optužen je za pomoć učinocu poslije izvršenog krivičnog djela. U optužnom aktu, koji potpisuje tužilac Marko Mugoša, navodi se da nije identifikovan organizator, niti svi članovi ove grupe.&nbsp; Srpski državljani Veljko i Milan Marković, kao i Jovanović nedostupni su crnogorskim vlastima i za njima su raspisane međunarodne potjernice. Optužnicom je predloženo da im se sudi u odsustvu. Dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, podignuta je optužnica, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; Zastupnik optužnice Marko Mugoša u svom aktu ističe da se tužilac može „kretati jedino u granicama pribavljanja dokaza, pri čemu je policija organ otkrivanja učinalaca krivičnih djela i prikupljanja dokaz, a na tužiocu je da cijeni sve dokaze i donese odluku“. - Očigledno je da se od otkivanja tunela koji je vodio do depoa Višeg suda prikupila određena količina dokaza koji su doveli do podizanja optužnice u jednom dijelu, odnosno gonjenja učinililca za dio preduzetih radnji. U nedostatku drugih dokaza nije moguće bolje razjašnjenje od postojećeg, s obzirom da je tužilac nadležan za gonjenje učinalaca krivičnih djeka isključivo na osnovu dokaza iz spisa predmeta – navodi on u optužnici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_409e02887037c097cfe9bfa7b35ad2d1eddf6e9c9789da69d903ce6bb615f569.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240917060936_409e02887037c097cfe9bfa7b35ad2d1eddf6e9c9789da69d903ce6bb615f569" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Boris Savić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;ZAKUP STANA A prema navodima ovog dokumenta postoje dokazi da su Markovići, Jovanović, Erić, Mirotić, Baćović i Milačić postali su članovi grupe koju je organizovala za sada nepoznata osoba s ciljem vršenja krivičnog djela teška krađa. Istražitelji do podizanja optužnice nijesu identifikovali ni sve saučesnike. - Milačić je angažovao Baćović da zakupi poslovni prostor u Njegoševoj ulici i ona je na to pristala. On je prisilio Baćović da se preruši (stavi periku) i tako fotografiše. Nakon toga joj je donio lažnu ličnu kartu izdatu od Područne jedinice Kotor na ime Andrijana Marić, koju je Baćović koristilia prilikom iznajmljivanja stana – navodi se u optužnici. Ugovor sa vlasnicom Baćović je potpisala 24. jula 2023. i to na tri godine. Cijena mjesečnog zakupa bila je 1.400 eura. Poslovni prostor imao je i podrum odakle je, kasnije ova grupa, prokopala tunel do sudskog depoa.&nbsp; - Veljko i Milan Marković, Jovanović i Erić su iz podrumskih prostorija zakupljenog poslovnog prostora prokopali podzemni tunel 30 metara do depoa Višeg suda, u kojem je smješten dokazni materijal iz predmeta koji se vode ili su završeni pred tim sudom. Oni su probili betonski zid pa su kroz taj otvor u periodu od 8. do 11. septembra ušli u prostorije depoa i obili zaključanu kancelariju u kojoj se nalazi oružje i ukrali telefone, oružje i manje količine droge – piše u optužnom aktu Tužilaštva.&nbsp; Tužilac Mugoša je taksativno naveo koji telefoni su ukradeni i ko im je bio vlasnik, koje oružje je nestalo i koja količina droge i iz kojih premeta. Grupa je, kako se navodi, ukradene stvari odnijela do podruma poslovnog prostora koji su zakupili, zatim su ih stavili u najlonske kese i potom se odvezli taksijem do stana u Ulici Ksenije Cicvarić u Podgorici, koje je zakupila osoba koja se predstavila kao Miloš Marković. Predrag Mirotić je 11. septembra, u Botunu, prema navodima Tužilaštva, zajedno sa okrivljenim Veljkom i Milanom Markovićem, Jovanovićem i Erićem „ostvarujući zajedničku odluku sa umišljajem bitno doprinio izvršenju krivičnog djela“. Okrivljen je da je „renoom klio“ navodio teretno vozilo „mercedes sprinter“ u kojem su bili ostali okrivljeni. &nbsp;UNIŠTILI DOKAZE - Nesporno je da je Mirotić upravljao vozilom „klio“ i da je navodio kombi do mjesta Botun, gdje su Veljko i Miilan Marković, Jovanović i Erić izbacili stvari koje su prethodno otuđene iz depoa Višeg suda – piše u optužnici, dodajuć i da su sakrili kombi. Mirotić je Veljka i Milana Markovića, Jovanovića i Erića potom vratio u stan u Ulici Ksenije Cicvarić, čime je, prema mišljenju tužioca, svoj dio posla završio. Veljko i Milan Markovć su istog dana napuštili Crnu Goru na Graničnom prijelazu Šćepan Polje, a Jovanović na Graničnom prijelazu Dobrakovo.&nbsp; Optuženi Marko Vuljaj je, prema optužnici, od 15. septembra do 12. oktobra 2023. godine krio okrivljenu Baćović koja mu je saopštila da je policija potražuje zbog učešća u obijanju depoa Višeg suda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_a372a35608c522f16bf7d4a965256362159eb25fea003003e593196470f545a9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240917060936_a372a35608c522f16bf7d4a965256362159eb25fea003003e593196470f545a9" data-rendition-name="original" width="900" height="477" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Adžić pokazuje Erićevu fotografiju na konferenciji za novinare(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tužilac ga krivi što je, iako je znao da se za Baćović traga, pomogao da nađe stan i da se krije. Ocjenjuje da je Vuljaj postupao sa direktnim umišljajem.&nbsp; &nbsp;PREUZIMANJE KLJUČA U optužnici se citiraju i iskazi svjedoka, saslušanih tokom istražnog postupka, a među njima je i arhivar u Višem sudu Mladen Radovanović, koji brine o depou. Ispričao je da je od 4. juna do 1. septambra 2023. bio na bolovanju i kada se vratio ključeve od depoa je preuzeo od tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Kako je svjedočio, ključevi se mogli da budu jedino kod Savića, kada bi on bio odsutan.&nbsp; Radovanović je ispričao i da je postojao samo jedan ključ - kojim je otvarana metalna kapija prije depoa i bijela vrata od depoa. Tokom prve sedmice kada se vratio sa bolovanja, prema njegovim riječima, nije primijetio ništa sumnjivo. Jedino je imao problem sa policom koja se nalazi u kancelariji sa oružjem u depou, jer je od težine počela da propada. To je prijavio domaru V. Đ, koji je rekao da će zvati nekoga da to popravi, međutim, to se nije desilo.&nbsp; Opisao je da se dopo sastoji od jednog hodnika dužine oko 10 metara, a „kad se uđe kroz bijela vrata sa desne strane je kancelarija u kojoj je smješteno oružje, a sa lijeve je kancelariija u kojoj su predmeti“. Sa prednje desne strane je, kako je ispričao, prostorija koja se sastoji iz dva dijela u kojoj je smještena droga i druge oduzete stvari, dok je u krajnjem lijevom dijelu depoa kancelarija u kojoj su predmeti. Objasnio je i da je u depou „pod ključem“ bila jedino kancelarija sa oružjem. Kako se navodi u optužnici, ispričao je da je 8. septembra u 14.10 završio svoje obaveze i zaključao vrata od depoa i kapiju. Pošao je kući i ključ je ponio sa sobom, jer po pravilu ključ je stalno bio kod njega. Tokom vikenda, kako je rekao, nije dolazio na posao, a u poneđeljak, 11. septembra, stigao je oko 7.30. Prva stvar koju uradi kad dođe, prema njegovim riječima, je da otvori kapiju i bijela vrata depoa i upali svijetlo u hodniku. Tog jutra nije obratio pažnju na hodnik, odmah je zaključao vrata i otišao u kancelariju koja se nalazi blizu depoa. U kancelariji je ostao do 8.30 sati, a onda je ponovo pošao do depoa. Morao je da slaže predmete. Čim je ušao sa desne strane je primijetio da su vrata od kancelarije sa oružjem odškrinuta.&nbsp; TRAGOVI Primijetio je i tragove prljavštine u hodniku kojih, kako je rekao, u petak nije bilo. S obzirom na prethodno iskustvo sa policom u kancelariji sa oružjem, prva pretpostavka mu je bila da je polica pala i oštetila vrata. - Kada sam pokušao da otvorim vrata nijesam mogao, potom sam u donjem dijelu vidio opiljke, a onda i tragove obijanja. Pratio sam tragove prljavštine na hodniku i pošao sam u zadnju lijevu kancelariju gdje sam primijetio tragove čizama i na jednoj gomili nabacano razno oružje. U prvoj kancelariji sam vidio paket sa oduzetim telefonima iz 2023 - ispričao je Radovanović.&nbsp; Dodao je da mu je sve to bilo čudno i počela je da ga „hvata panika“ i odmah je pošao u kancelariju gdje se nalazi droga gdje je zatekao razbacene stvari. Odmah je, kako kaže, pošao kod upraviteljke pisarnice Maje Baćović kojoj je rekao da hitno pođe sa njim u depo. Svjedok nije mogao da se sjetio ko je pozvao predsjednika suda Borisa Savića, ali zna da je ovaj odmah sišao u depo i tražio da neko pozove policiju. Rekao je da je policija odmah došla i počela uviđaj. Osim njega, Baćović i Savića, kako je svjedočio, tog jutra niko nije ulazio u prostorije depoa.&nbsp; On je prisustvovao uviđaju kako bi policajcima davao informacije o predmetima. Rekao je i da u kancelariju sa oružjem niko nije ulazio do dolaska policije, a da je u toj prostoriji on oružje slagao po godinama predmeta. Primijetio je da su premetani paketi za 2022. i 2023. Osim njih, premetani su i paketi sa predmetima iz 2017. i 2018. godine, kao i paketi iz 2009. i 2010.&nbsp; Naveo je i da zna da je policija izuzela pet paketa i da je moguće da su to upravo ti paketi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240917060936_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e" data-rendition-name="original" width="675" height="432" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Ispremještani predmeti u depou Višeg suda(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;„SITNA DROGA“ - Što se tiče kancelarije gdje se nalazi droga i drugi oduzeti predmeti, jedan je paket sa vrha police spušten na druge džakove i to je bio paket na kojem je pisalo „sitna droga 2016“. Inače u toj kancelriji se ne nalazi veća količina ostalih droga osim marihuane. U pitanju je manja količina kokaina, heroina i tableta. Inače, u ovoj kancelariji su bila dva paketa iz predmeta „Kašćelan“ i ti paketi su pronađeni na istom mjestu gdje je pronađena gomila sa oružjem. U tim paketima su bili dron, mobilni telefoni i još neke stvari – ispričao Radovanović. Uviđaj je, kako kaže, trajao cijeli dan i sve vrijeme je bio prisutan, a u poslijepodnevnim satima su koleginice došle kako bi počele popis.&nbsp; U kasnim večernjim satima, kako je rekao, koleginice su sasvim slučajno otkrile rupu u zidu, koja je bila sakrivena iza predmeta koji su arhivirani i nose oznaku GŽ 2017.&nbsp; - Pošto policiji tokom uviđaja u tom dijelu police ništa nije bilo sumnjivo, iz tog razloga se nije ni odmah otkrilo postojanje te rupe – rekao je Radovanović.&nbsp; Istakao je i da je popis stavri u depou počeo odmah da se radi, kako bi se utvrdilo što nedostaje.&nbsp; Ponovio je da je ključeve od depoa nosio kući, te da ih je krio i od ukućana. Dok je bio na bolovanju, kako je rekao, ne zna kome je predsjednik suda davao ključeve, niti o tome postoji evidencija. - Dok sam bio na bolovanju zvale su me neke koleginice. B. V. me zvala kako bi otvorila kancelariju na prvom spratu u kojoj se nalazi dokumentacija iz predmeta Duška Kneževića i Blaža Jovanića, a u kojoj bi radnici zamijenili klimu. Zvala me i koleginica S. N. kojoj je trebao ključ iste ove kancelarije, s obzirom da je ona radila kod sudije za istragu Zorana Radovića - ispričao je Radovanović.&nbsp; Interesantno je i da je kazao da mu je „bilo poznato da je nemoguće bilo obavljati popis zbog velike količe stvari koja se tu nalazi“. Radovanović je iznio i detalj da u depou ne postoje kamere. Kazao je kako se „prethodno obraćao predsjedniku suda za zahtjevom da se u hodniku i depou postave kamere, ali je dobio odgovor da za tako nešto nema novca“. - Taj zahtjev je bio prije godinu - godinu i po, čak zna da je bilo komentara od kolega da ne trebaju kamere u depou, osim da ga neko gleda što radi. O usmenom zahtjevu prema predsjedniku je sačinio službenu zabilješku čiji original je predao sekretarici predsjesnika a on posjeduje kopiju – piše u optužnici. Ispričao je i da su „iz Sudskog savjeta, kada su postavljali kamere u sudu, stručne osobe za video nadzor bile upoznate „sa njegovim zahtjevom da se u depou postave kamere. Tada je rečeno, kazao je on, da je to sve maksimum 200 eura, ali da za to nema para.&nbsp; Da li su se nakon upada u depo Višeg suda u Podgorici našle pare „maksimum 200 eura“ da se ovaj prostor „pokrije“ video nadzorom javnosti nije poznato. Portal ETV u sljedećem nastavku će objaviti detalje iz odbrane optuženih i iskaz bivšeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića.

Arhivar tražio kamere za depo, Savić mu rekao da za to nema para

Toplana Kruševac kupila je od Rudnika uglja Plevlja 20.000 tona lignita iako granulacija pljevaljskog uglja ne odgovara tehnološkom procesu te toplane. Ugalj je kupljen po cijeni od 120 eura, premda zvanična cijena lignita na sajtu Rudnika iznosi 69 eura, bez PDV-a, što znači da je državna firma iz Kruševca omogućila ekstraprofit za Rudnik uglja u iznosu od milion eura. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918010952_40ad6fb8a70789793773aa00d18852aa39d00be330004bbb43efe479ee3154e8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240918010952_40ad6fb8a70789793773aa00d18852aa39d00be330004bbb43efe479ee3154e8" data-rendition-name="original" width="960" height="540" loading="lazy" alt="Srđan Milivojević, opozicioni poslanik"> </figure>  Ove informacije, za TV N1, iznio je srpski opozicioni poslanik Srđan Milivojević, koji ocjenjuje da se ,,neko od Vučićevih biznismena ugradio u čitav posao“, targetirajući da je u sve umiješan kontroverzni biznismen Dejan Slijepčević, vlasnik firme GAT iz Novog Sada.&nbsp; DRŽAVNI POSAO - Toplana je nabavila 20.000 tona lignita po ceni od 120 eura iako na sajtu Rudnika Pljevlja taj ugalj košta 60 eura. Znači neko se ugradio! Ono što je posebno skandalozno: Rudarski institut u Boru radio je analizu tog uglja i utvrdio – iako na sajtu Rudnika uglja piše da je toplotna snaga 13.000 kilodžula – da kupljeni ugalj ima snagu do 18.000 kilodžula. Jasno je da nisu čista posla, da je neki koruptivni posao u pitanju – kazao je Milovojević za TV N1.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918010956_47f248bee2aee4cd10748d357a0eb5057c7a65945a81185ad83804ccf07d4cb1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240918010956_47f248bee2aee4cd10748d357a0eb5057c7a65945a81185ad83804ccf07d4cb1" data-rendition-name="original" width="1528" height="615" loading="lazy" alt="Cjenovnik Rudnika uglja"> </figure>  Podsjećanja radi u maju 2022. godine Rudnik uglja je sklopio ugovor sa Elektroprivredom Srbije kada je ugalj plaćan višestruko ispod tržišne cijene po 28,8€ o čemu su pisali mediji u Crnoj Gori.&nbsp; Milivojević ističe sumnju da iza ugovora stoji ,,ozbiljna prevara pošto je riječ o kontroverznom biznismenu Sljepčeviću, kojeg kontroliše Aleksandar Vučić“.&nbsp; Mediji su Srbiji su izvijestili da je na posljednjoj sjednici Skupštine opštine Kruševac donijeta odluka da novi partner Toplane u Kruševcu bude firma GAT, čiji je vlasnik Dejan Slijepčević.&nbsp; Ne samo što kruševačka javnost nije bila upoznata sa planovima gradske Toplane, već za njih nisu znali ni odbornici opozicije. Ulazak u javno privatno partnerstvo i kreditno zaduživanje, na dnevnom redu posljednje sjednice, našli su se tek pred njen početak. VUČIĆEV ,,SPECIJALAC“ Kontroverzni biznismen Dejan Slijepčević slovi za čovjeka od povjerenja Aleksandra Vučića. Slijepčevićeva firma povlašćena je od države – za samo tri godine, kako pišu srpski mediji, postpisala je sa srpskim državom čak 70 ugovora vrijednih više od 200 miliona eura. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091802090_f1eb44176bf7603a0eb2dfa0a28c9c08476f2df5f4b3d3cfda1f60391fd6957f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024091802090_f1eb44176bf7603a0eb2dfa0a28c9c08476f2df5f4b3d3cfda1f60391fd6957f" data-rendition-name="original" width="690" height="471" loading="lazy" alt="Slijepčević na obilježavanju dana MUP-a"> </figure>  Široj balkanskoj javnostu kontroverzni biznismen postao je poznat – ne po privrednoj – već po kriminalnoj predizbornoj aktivnosti.&nbsp; Slijepčević je dva puta hapšen pred izbore: jednom u Bosni i Hercegovini pred predsjednike izbore, drugi put u Crnoj Gori, dan prije izbora u Podgorici.&nbsp; U Bosni i Hercegovini, u Gradišnici, priveden krajem septembra 2022. zbog unošenja novca i zbog sumnje da je, zajedno sa funkcionerom Srpske napredne strane Adamom Šukalom učestvovao u kupovini glasova u korist opozicionog SDS-a i opozicione predsedničke kandidatkinje Jelene Trivić.&nbsp; Slijepčević je bio ,,specijalni izaslanik“ Aleksandra Vučića u disciplinovanju Milorada Dodika, tokom izbora 2022. godine.&nbsp; Petnaestak dana kasnije, 23. oktobra, Slijepčević je dan pred izbore u Podgorici, uhapšen na Aerodromu Podgorica, nakon što sletio helikopterom. Kod njega je nađena veća svota eura, oko 30.000 eura, ali su pilot i kopilot helikoptera stali ,,u zaštitu“ Slijepčevića dajući izjave da je dio novca i njihov.&nbsp; Tako Slijepčević nije završio u zatvoru, već se istog dana vratio helikopterom za Beograd. Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore, koje je tada bilo zaduženo za procesuiranje izbornih prevara, nije otvorilo predmet. Ni u Bosni i Hercegovini - gdje je Slijepčević uhapšen sa kešom od 50.000 eura i plakatima Srpske napredne stranke &nbsp;- takođe se nije vodila istraga.&nbsp; Očito je da Vučićev uticaj prelazi granice Srbije i da ljudi koji rade u korist SNS-a i zvaničnog Beograd uživaju specijalnu zaštitu srpskih bezbjednosnih službi. U slučaju Dejana Slijepčevića to se pokazalo kao najbolji bezbjedndosni štit, a kontroverzni biznismen će i dalje rado činiti usluge Aleksandru Vučiću.&nbsp; Ko zna, možda ponovo doleti helikopterom, koji dan prije 29. septembra i izbora u Podgorici?

Zašto je Vučićeva ekipa omogućila Rudniku uglja ekstraprofit od milion eura?!

Novinarka RTCG-a Tanja Šuković uputila je pismo predsjedniku Savjeta Javnog servira Veselinu Drljeviću i članovima tog tijela u kome traži odgovore na pitanja koja se odnose na otkazivanje svečanosti proslave 80 godina postojanja Javnog servisa koja je trebalo da bude održana 16. septembra u Vladinom domu na Cetinju.
Portal ETV je prije nekoliko dana objavio informaciju da je Organizacioni tim RTCG informisao zvanice da se događaj otkazuje usljed najavljenih padavina i niskih temperatura "na kojima muzički instrumenti ne mogu funkcionisati".&nbsp;
Međutim, prema našim informacijama, odgađanju se pribjeglo jer odziv na pozivnicu nije bio onakav kakav je Boris Raonić očekivao, sa željom, između ostalog, da se sa visokih diplomatskih adresa legitimizuje njegov treći nezakoniti izbor za generalnog direktora RTCG.
Pismo Tanje Šuković prenosimo integralno:
Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Zamoljavam Vas, kao "prvog među jednakima", da upoznate i ostale članove Savjeta sa sadržajem dopisa.
Kao prvo, pozdravljam Vašu inovativnost i neskrivenu &nbsp;želju da raskinete sa izanđalom i prevaziđenom praksom da se proslava Jubileja organizuje u dane kada se događaj koji se proslavlja zaista i desio. Iščitavam u toj namjeri "širu sliku" i potrebu da se naš Javni servis, po svaku cijenu, modernizuje.&nbsp;
Uostalom, svako dobronamjeran svjedoči, da ste na tom planu - teško razumljivih radikalnih rezova i otklona od tradicije i ljudi koji su gradili ovu našu kuću, dali nemjerljiv doprinos. Što je, u konačnom, jedna od osnovnih pretpostavki Vašeg pregalaštva i vizije razvoja nacionalne medijske kuće.&nbsp;
Naglasila bih da me istinski fascinira Vaša odlučnost da se na tom trnovitom putu modernizacije ne osvrćete na zakone, pravila i propise. Staza kojom hodite nije laka, ali samo naprijed! Ne dajte da Vas pokolebaju Scile i Haribde oličene u regulativi i legislativi!
Ono što me istinski uznemirilo i nametnulo pitanja, koja sada Vama postavljam, &nbsp;je sljedeće:&nbsp;
<ul>
 <li>Da li su službe, nadležne za predikciju vremenskih prilika, namjerno i svjesno, dale pogrešnu prognozu vremena sa jednim ciljem - da se uruši ugled Javnog servisa i na taj način omete implementacija OTT platforme i put naše kuće do visina kojima stremimo?</li>
 <li>Da li su članovi simfonijskog orkestra opstruirali proslavu novembarskog Jubileja u septembru, jer naslućujem da bi samo oni mogli imati informaciju u kakvim vremenskim prilikama funkcionišu muzički instrumenti?</li>
 <li>Da li je u pitanju organizovano udruživanje loših namjera simfonijskog orkestra i nadležnih službi za predikciju vremena, sa jednim ciljem - da se naruši ugled i obesmisli vizija razvoja Javog servisa?</li>
</ul>
Uz želju da Vam dragi Bog podari mudrost i stpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, zabrinuta i dobroželateljna uposlenica Javnog servisa

Milatović: Donošenje zakona je netransparentno i ne prati dinamiku EU pregovora, zato ih i vraćam parlamentu

Ambiciozan i realan cilj

IBAR uzor za druge kandidate

Tagovi

Marković: Ženski klub Skupštine da se oslobodi partijskog uticaja

Evropski parlament pozvao Srbiju da ne izruči bjeloruskog aktivistu

Ministri iz manjinskih partija napustili sjednicu Vlade zbog spomenika Amfilohiju

Konstituisan novi saziv Upravnog odbora UCG, za predsjednika izabran Radović

PRATITE TVe UŽIVO