Pemijer Milojko Spajić kazao je da mu je žao što nije izabrano dvoje sudija Ustavnog suda, ali da se nada da će to pitanje biti riješeno brzo.&nbsp;
Spajić je, na konferenciji sa medije u Vili Gorica povodom posjete premijera Velikog Vojvodstva Luksemburga Luka Fridena, rekao i da će u decembru u Skupštinu ući više od 100 zakona.
Odgovarajući na pitanja novinara da li toliki broj zakona utiče na kvalitet tih zakonskih rješenja, Spajić je pojasnio da su svi zakoni prošli javnu raspravu i diskusiju sa Evropskom komisijom.
- Oni prolaze Odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija - istakao je Spajić.&nbsp;
Odgovarajući na kritike Brisela nakon neizbora dodatnih članova Ustavnog suda, Spajić kaže da očekuje da će se brzo imenovati još dva člana, ali da je sud trenutno funkcionalan, i imaju kvorum.
- Žalim što nismo iskoristili priliku da imenujemo dva dodatna člana Ustavnog suda, ali to je demokratija. Morate da razgovarate sa parlamentom, da ubjeđujete parlament - istakao je Spajić, rekavši da očekuje da će do izbora doći u najskorijem mogućem roku.
Govoreći o kolektoru u Botunu, podcrtava da Vlada stoji iza Glavnog grada, i poziva mještane Botuna na razumijevanje.
Dolazak Fridena je, kaže Spajić, velika stvar za Crnu Goru.
- On je premijer države koja je po veličini veoma slična Crnoj Gori, ali imamo različite sudbine. Imamo toliko toga da naučimo od Luksemburga, i pokušaćemo da ih iskoristimo kao mentora, i kao nekoga ko treba da nam pomogne na našem evropskom putu - istakao je Spajić.
Premijer je kazao da je ovo "zadnja milja ulaska u EU".&nbsp;
- Imamo abicioznu agendu da zatvorimo sva poglavlja do kraja 2026. godine. Ništa nas neće omesti na tom putu, i u sljedećih 13 mjeseci uradićemo apsolutno sve, i neće biti te prepreke koja će nam se naći na EU putu - istakao je Spajić.
<h2>Friden: Glas Crne Gore snažno se čuje u EU</h2>
Velikog Vojvodstva Luksemburga Friden je rekao da se glas Crne Gore, oličen u djelu premijera i predsjednika države Jakova Milatovića snažno čuje u Evropi.
- Evropa ne može biti cjelovita bez Zapadnog Balkana - istakao je Friden, ali naglasio da ne stavljaju sve zemlje ZB u jednu košaru.
Čestitao je Crnoj Gori na koracima koje je &nbsp;preduzela u poslednjih par godina.&nbsp;
- Mogu da konstatujem da se CG mnogo promjenila. Došlo je do velikog napretka i nazire se svjetlo na kraju tunela, i svi zajedno moramo da zaljučimo to poslednje poglavlje ovog procesa - istakao je Friden, i dodao da se zemlje kandidatkinje ne mogu predugo držati u čekaonici.&nbsp;
Podržava ideju da se pregovori &nbsp;završe do kraja sljedeće godine.&nbsp;
- Svi napori koje ste vi preduzeli moraju biti prepoznati. Ohrabrujemo vas da preduzmete i ove posljednje korake - istakao je Friden.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajić: Očekujem uskoro izbor dvoje sudija US, u decembru će biti stotinu zakona u Skupštini

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kojim rukovodi, čudi li ikoga, kadar Demokrata Damjan Ćulafić, sprovodi javnu nabavku za, pazite sad - “Izradu Prijedloga zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini i pet podzakonskih akata”, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević.
Zirojević je naveo da Ministarstvo koje, po prirodi stvari, ima zaposlene, za javnu nabavku ovim povodom predviđa, ni manje ni više nego 7.000 eura.
- Za šta služe, ministre, zaposleni u ministarstvu, kad nam zakone pišu treća lica, preko javnih nabavki? Da li ćete da nam kažete da u ministarstvu ne postoji osoba sposobna da obavi ovaj posao za platu koju prima? Ili se, pak, radi o klasičnom namještanju da neko Vama blizak uzme pare - objavio je Zirojević u postu na mreži X.
Ne zna, ističe, kako je poslanik Demokrata Boris Bogdanović logici naučio profesore sa fakulteta iz ispovijesti o svim desetkama i jednoj devetki, ali u toj partiji se, kako kaže, što se logike tiče, ama baš ništa primilo nije.
- Možda da raspišemo jednu javnu nabavku za elementarno sposobnog ministra - poručio je Zirojević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzirojevicnikola%2Fstatus%2F1968694883494850672%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević Ćulafiću: Za šta služe, ministre, zaposleni u ministarstvu, kad nam zakone pišu treća lica preko javnih nabavki?

U Crnoj Gori se već godinama ponavlja isti obrazac: kada se radi o veličanju ratnih zločinaca, policija i tužilaštvo se ponašaju kao da zakon važi samo uslovno. Najsvježiji primjer je slučaj iz Herceg Novog, gdje je na javnom skupu publika nosila transparente posvećene Pavlu Đurišiću i pjevala pjesme u njegovu čast. Umjesto krivičnih prijava, policija je podnijela samo - prekršajne - ukazala je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.
Problem je, kaže ona, u tome što zakon ne ostavlja prostor za ovakvu „blagu“ kvalifikaciju.
- Član 370. Krivičnog zakonika Crne Gore jasno kaže da je javno podsticanje na mržnju ili veličanje ratnih zločina krivično djelo, koje se sankcioniše zatvorskom kaznom. To zna i policija. Ako ipak odlučuje da postupa drugačije, to više nije stvar pravne nedoumice nego svjesne zloupotrebe - navela je Marković.
Slučaj iz Berana je, podvlači, još jasniji.
- Tamo je 8. avgusta 2025. podignut spomenik Pavlu Đurišiću, komandantu četničkih jedinica koje su odgovorne za masakre civila u Drugom svjetskom ratu. Tek nakon velikog pritiska javnosti i naloga Ministarstva kulture spomenik je uklonjen, a tužilaštvo je otvorilo postupke protiv mitropolita Metodija i političkog aktiviste Vladislava Dajkovića. Ali istrage ni danas nijesu dobile epilog. Sve se vodi pod „izviđajem“, što je u crnogorskom pravosuđu često sinonim za odlaganje do zastare - istakla je Marković.
Dodatni problem je, podvlači predsjednica Crnogorskog foruma, što se tužilaštvo u svojim izjavama često poziva na Temeljni ugovor koji je potpisao tadašnji premijer Dritan Abazović.
- Ali, pravna hijerarhija je jasna: takav ugovor je niži pravni akt i ne može biti stavljan iznad Ustava i zakona Crne Gore. On ne može derogirati krivične odredbe niti suspendovati obavezu države da procesuira krivična djela. Vrhovno državno tužilaštvo ima ustavnu obavezu da štiti pravni poredak i da strogo primjenjuje zakone države, bez obzira na političke dogovore i sporazume. Ako u Crnoj Gori svi moraju jednako odgovarati pred zakonom, onda to mora važiti i za lica koja pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi i visokim svještenim licima - decidna je Marković.
A član 9 Ustava Crne Gore potvrđuje, ukazuje ona, da međunarodno pravo i ratifikovane konvencije imaju primat nad domaćim zakonodavstvom.
- A među njima su i konvencije koje obavezuju Crnu Goru da sankcioniše negiranje i veličanje ratnih zločina. Evropski sud za ljudska prava u svojoj praksi više puta je naglasio da se sloboda govora ne može koristiti kao izgovor za slavljenje zločinaca. Dakle, izgovora nema - samo političke volje - dodala je Marković.
Ovdje dolazimo, kako je rekla, do ključne tačke - odnosno da institucije u Crnoj Gori rade selektivno.
- Obični građani snose posljedice za sitne prekršaje, ali kada se radi o moćnim akterima iz politike i crkve, zakon se primjenjuje „fleksibilno“. Takva selektivna pravda znači zapravo - nikakva pravda - kazala je Marković.
Poruka koju država šalje je, cijeni ona, pogubna jer govori da se žrtve mogu ponovo ponižavati, a da se zločinci mogu pretvarati u heroje.
- Dokle god tužilaštvo i policija odbijaju da primijene sopstvene zakone i stavljaju političke ugovore iznad Ustava, Crna Gora neće moći govoriti o ozbiljnoj demokratiji i vladavini prava, već o sistemu u kojem je veličanje zločina društveno tolerisano, a pravda - suspendovana - zaključila je Marković.

1250x600

1084x550

Marković: Ustav je iznad Temeljnog ugovora, zašto Tužilaštvo ćuti?

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori pohvalila je usvajanje skoro 30 zakona važnih za evropsku agendu. Za TVCG kažu da je ta pozitivna dinamika mogla biti narušena nekim izmjenama zakona u posljednjem trenutku i odlukama koje su zaobišle javnu raspravu. Pozdravljaju to što su na kraju povučeni predlozi zakona o ANB-u, o javnim okupljanjima i o unutrašnjim poslovima kako bi se omogućile adekvatne konsultacije.
Ambasador EU Johan Satler je istakao da posebno ohrabruje što je, još jednom, zakonodavstvo povezano s EU uživalo široku međupartijsku podršku, što pokazuje zajedničku posvećenost i vlasti i opozicije evropskom putu Crne Gore.
- Ova pozitivna dinamika mogla je biti narušena nekim izmjenama zakona u posljednjem trenutku i odlukama koje su zaobišle javnu raspravu i prethodni dijalog s Evropskom komisijom. To uključuje izmjene zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, o javnim okupljanjima i o unutrašnjim poslovima. Pozdravljamo to što su ovi prijedlozi zakona na kraju povučeni, kako bi se omogućile adekvatne konsultacije. Takođe pozdravljamo to što je Skupština izabrala članove Savjeta RTCG-a, što je ključni korak za sprovođenje medijskog zakonodavstva i obezbjeđivanje nezavisnosti javnog servisa. Ipak, kontinuirani neuspjeh da se imenuju predstavnici civilnog društva u Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge i dalje predstavlja ozbiljan razlog za zabrinutost - poručio je Satler.
U narednim mjesecima, dodaje, Crna Gora mora zadržati jasan fokus na reformi vladavine prava i izbjegavati mjere koje bi mogle poništiti dosadašnji značajan napredak. Pune konsultacije sa Evropskom komisijom i poštovanje transparentnih procesa javne rasprave moraju ostati temelj svakog zakonodavnog djelovanja.

Satler: Zadržati fokus na reformi vladavine prava i izbjegavati mjere koje bi mogle poništiti napredak

Pred poslanicima u Skupštini Crne Gore uskoro bi se mogao naći Prijedlog zakona o zabrani fašističkih simbola i organizacija.
Kako su poručili iz Demokratske partije socijalista, oni privode kraju izradu pomenutog akta, nakon čega će otvoriti javnu raspravu.
<h2>Cilj – stati na put reviziji</h2>
Aktom će biti obuhvaćene fašističke, nacističke i ekstremno nacionalističke organizacije, te njihovi simboli, a ključni cilj je – kako su naveli iz pomenute partije – da se stane na put reviziji nasljeđa antifašizma.
Otud, za očekivati je da aktom budu obuhvaćeni i kolaboranti fašističkih okupatora sa ovih prostora, koji u novije vrijeme – nerijetko i sa zvaničnih adresa – doživljavaju glorifikaciju.
No, pitanje je da li takav zakonski prijedlog uopšte i može imati podršku 41 poslanika u Skupštini. Jer, osvrnemo li se na svježiju istoriju – slično rješenje jednom već nije prošlo.
<h2>Nedavno većine nije bilo ni na odborima ni u plenumu</h2>
Podsjećanja radi, Zakon o zabrani fašističkih simbola i organizacija je 2020. u skupštinsku proceduru predala Liberalna partija. Međutim, tada je trebalo da proteknu gotovo dvije godine kako bi o aktu uopšte i bilo raspravljano na radnim tijeNa kraju, prilikom glasanja na sjednicama dva odbora nije bilo dovoljno podrške. Identično je bilo i na plenumu.
<h2>Za 13. jul u Podgorici najavljen antifašistički skup</h2>
Inače, juče se na internetu pojavila i <a href="https://www.peticije.online/stop_reviziji_istorije_zahtijevamo_protest_13_jula_i_hitno_usvajanje_zakona_o_zabrani_faistikih_organizacija_i_simbola" target="_blank">peticija podrške predloženom zakonu</a>, pri čemu su inicijatori najavili antifašističko okupljanje u Podgorici.lima Skupštine.
Skup će, kako su precizirali, biti održan u subotu, 13. jula, u 20 sati ispred zgrade Skupštine Crne Gore.
Protest, kako ističu, ima za cilj da ukaže na pokušaje istorijske relativizacije i izjednačavanja zločinačkih ideologija sa antifašističkim nasljeđem Crne Gore.
„Ćutanje danas znači zaborav sjutra. Naš identitet i sloboda počivaju na tekovinama antifašističkog ustanka i otpora“, poručuju organizatori.
<h2>U Sloveniji je zabrana glatko prošla</h2>
Podsjetimo, krajem prošle godine, slovenački parlament izglasao je zabranu veličanja simbola vezanih za nacizam i fašizam, ali i glorifikacije pokreta koji su pripadali tom spektru i njihovih kolaboranata.
U pitanju su bile izmjene Zakona o očuvanju javnog reda i mira, koje su naišle na podršku 48 poslanika, dok je njih šest bilo protiv.
Na spisku grupa na koje se zakon odnosi su i ustaški i četnički pokret, pri čemu su kazne predviđene zakonom od 500 do 1.000 eura.
Dio desničarskih stranaka tražio je tada da zakonom bude obuhvaćen i komunizam, ali taj prijedlog nije prošao.

Da li u Crnoj Gori ima većine spremne da zaštiti antifašizam?

Crna Gora stalno gubi dragocjeno vrijeme za postizanje konkretnih rezultata u procesu integracija u EU. Rokovi su vrlo kratki i precizni, a Crna Gora nažalost nije usmjerena na sprovođenje korjenitih promjena – ukazala je politikološkinja Nikoleta Đukanović u razgovoru za Portal Analitika.
Ona je govorila o suštinskom zastoju u reformama, sve evidentnijem demokratskom nazadovanju i paradoksalnom ponašanju vlasti koja, kako kaže, gasi požare improvizacijama dok se retorički zaklinje u evropski put.
<h2>Nazadujemo u procesu demokratizacije&nbsp;</h2>
Premijer Milojko Spajić se tokom posjete Italiji sastao i sa tamošnjom premijerkom Đorđom Meloni, koja je, između ostalog kazala kako vjeruje da će Crna Gora postati članica EU tokom italijanskog predsjedavanja. Shodno ohrabrujućim porukama, sagovornica Analitike je govorila o imamo li zaista razloga za optimizam, ako retoričke finese ne prate praktični iskoraci, a trojica crnogorskih političara, od kojih su dvojica visoki državni zvaničnici, i dalje ne mogu preko Debelog brijega.
- Kao i ranije sve se svodi na usvajanje zakona i strategija, dok se stvaranje uslova za njihovu punu primjenu potpuno zanemaruje. Sa druge strane, postoji puno oblasti u kojima Crna Gora mora pokazati i volju i konkretan rad da ih unaprijedi što do sada nije bio slučaj. Paradoksalno, kako se taj rok za zatvaranje svih poglavlja i okončanje pregovora koji nam saopštavaju iz Vlade (2026), primiče, tako samo nazadujemo u procesu demokratizacije – podvukla je Đukanović.
Na to, kaže, ukazuje nevjerovatna doza netransparentnosti koju Vlada sve više pokazuje, netrpeljivost prema kritičarima, gušenje civilnog sektora, hajke protiv neistomišljenika, sječa partiji nepodobnih kadrova po resorima, dok pravljenje kompromisa sa ultimatumima ekstremnih političkih opcijaiz spektra desnog etnopopulizma ostaje kao konstanta od samog početka formiranja Vlade.
<h2>Lideri u pridruživanju su manje loše države</h2>
Sagovornica Analitike uvjerena je da sve države regiona pate od hroničnih problema simulirane demokratizacije, zbog kojih ih često nazivamo stabilokratijom čija su, kako kaže, ključna obilježja korupcija, nepotizam, partijsko zapošljavanje, urušavanje i degradiranje kadrovskog sistema, partitokratija, zavisnost institucija od vlasti i sl.&nbsp;
- Takva situacija je karakteristična za sve države regiona, uključujući i Albaniju. Međutim, ta država ipak koristi prilike da ispuni makar politički neosjetljive uslove i napreduje u procesu – ukazala je Đukanović.
Sa druge strane, kako ističe, Crna Gora je napravila vrlo značajne promjene sa smjenom vlasti, na način što su građani upravo tada birali drugačije prakse i način razvoja našeg društva.
- Zauzvrat, ipak su dobili gotovo identičan sistem vlasti koji se bazira na neispunjenim obećanjima i površnim promjenama a ne reformama. Uostalom, pozicija lidera regiona u EU integracijama je uvijek označavala državu koja je manje loša, a ne koja u tom procesu bilježi zadovoljavajuće rezultate – podvukla je Đukanović.&nbsp;
<h2>EU se suočava sa unutrašnjim krizama i neadekvatnim metodama pregovaranja&nbsp;</h2>
Govoreći o budućnosti procesa proširenja EU, Đukanović ističe da Evropska unija ima jako puno unutrašnjih izazova i kriza sa kojima se suočava, a u odnosu na koje, kako kaže, sve teže postiže zajednički efikasan odgovor.&nbsp;
- Posljedica takvog stanja je i ta da, nakon puno inicijativa za reformom politike proširenja i metodologije pregovaranja, Evropsku uniju i dalje karakteriše neadekvatna metodologija pregovaranja, sa neadekvatnim metodama monitoringa napretka i evaluacije rezultata država kandidata - ukazuje Đukanović.&nbsp;
U skladu sa tim, kako dodaje, naravno da su evropski zvaničnici preblagi jer ne posjeduju adekvatne mehanizme koje države Zapadnog Balkana mogu natjerati da pokažu odlučniju političku volju za reformama.&nbsp;
- Sa druge strane, Unija nasprem sebe ima korumpirane poluautokratske režime sa vrlo sličnim opozicionim alternativama, pa je sigurno i teško efikasno uspostaviti politiku uslovljavanja koja bi dala rezultata kao što je to bio slučaj sa državama Centralne i Istočne Evrope - naglašava Đukanović.
<h2>Spajić prenosi logiku tržišta na državu koja ne funkcioniše tako</h2>
Sagovornicu Analitike upitali smo smatra li da se sporazumima sa UAE narušava crnogorski pravni poredak, te očekuje li jasan stav Brisela o ovom pitanju, s obzirom na ocjene da se navedenim sporazumima krše međunarodne obaveze, te da nijesu usklađeni sa pravnom tekovinom EU i procesom stabilizacije i pridruživanja.&nbsp;
- Prema onom što čujemo od različitih ekonomskih analitičara mi ulazimo u ozbiljne probleme sa finansijama i sve ono što se događa u oblasti ekonomije nama značajno opterećuje budžet. Mi od promjene vlasti 2020. godine nemamo nijedan započet veliki investicioni poduhvat i taj pritisak očekivanja je sigurno nešto što opterećuje sadašnju vlast - pojašnjava Đukanović.
Mišljenja je da bi jedan ovakav projekat mogao potencijalno da se sagledava kao generator rasta ekonomije u Crnoj Gori i značajno unapređenje ekonomske budućnosti države.
- Ta ekonomska stabilnost bi dovela do toga da možemo da se bavimo ostalim ozbiljnim temama u društvu. Međutim, ja smatram da premijer želi što prije da sprovede ovu inicijativu jer njegovoj političkoj strukturi "gori pod nogama", shodno rezultatima koje ostvaruju u posljednje vrijeme na lokalnom nivou, te cijenim da želi da obezbijedi sredstva koja su mu neophodna da održi ekonomiju živom - kategorična je Đukanović.&nbsp;
Kako ističe, Spajić je neko čiji je background u svijetu finansija i biznisa, gdje se stvari izuzetno brzo mijenjaju i on takav model želi da prenese i na državnu upravu koja ima drugačiju strukturu i način djelovanja, što on na neki način ne želi da razumije i prihvati.
- Imamo i izjavu bivšeg premijera, gospodina Krivokapića, koji je gospodina Spajića promovisao u ministra finansija u svojoj Vladi, a koji kaže da je sadašnji premijer u tom periodu bio na neki način ambivalentan prema poštovanju zakona. On je smatrao i tada, prema riječima gospodina Krivokapića, da ukoliko određeno zakonsko rješenje otežava rad, da ga ne mora poštovati - napominje sagovornica Analitike.
Zato je, kako naglašava, i ovo ad hoc rješenje bez ozbiljne analize potreba, strategije razvoja, razrade i uklapanja razvojnih planova, samo jedno rješenje po mjeri onoga koji upravlja, a ne po mjeri građana koji bi trebalo da budu nosioci suverenosti u društvu u kojem žive.&nbsp;
- Po meni, to nas udaljava suštinski od Brisela, koji je u prethodnom periodu žmurio na brojne nedostatke, iskazujući time želju da ubrza naš proces reformi. I u Vladi gospodina Abazovića, ali i u onim Vladama ranije, imali smo ozbiljne kritike od strane Brisela kada su, recimo, programi sticanja zlatnog pasoša bili u pitanju, pa su naši političari to uspijevali da na određeni način iskomuniciraju sa EU, da se rješavanje tih problema odloži na određeni vremenski rok. Ozbiljno planiranje dovodi do dugoročno boljih rješenja, te mislim da naše prakse koje nam privremeno "gase požare", ozbiljno "raspiruju vatru" na drugim poljima, te da moramo konačno da shvatimo da se ozbiljni državni poslovi i reforme donose u saglasju politike i interesa zajednice, a ne prema vizijama pojedinaca - poručuje Đukanović.
<h2>Posao loš po lokalnu zajednicu, a profitabilan za konkretne pojedince</h2>
Sagovornica Analitike ističe da u crnogorskom društvu postoji sklonost da vjerujemo da smo za sve u pravu i da jedino mi znamo rješenje.&nbsp;
- Taj naš inat nas često dovodi do toga da prihvatanje tuđeg mišljenja doživljavamo kao slabost. Zato i danas kada doživimo kritike od ljudi koji drugačije misle i ukazuju nam na činjenice koje to dokazuju, mi targetiramo i prelazimo na ravan ličnog, što smo vidjeli i u slučaju hajke protiv gospođe Vanje Ćalović-Marković - naglašava Đukanović.&nbsp;
To su, kako ukazuje, pogubni načini djelovanja za društvo, koji nas opet odaljavaju od onoga što građani, makar sudeći po anketama, žele, a to su EU vrijednosti.
- Ako je vrijeme dominacije jedne partije kakva je bila DPS završeno, ako su to obećali građanima oni koji danas vode državu, onda bi trebalo da razumiju da su građani glasali za drugačije društvo u kojem će se ipak poštovati zakoni jednako za sve - podvlači Đukanović.&nbsp;
Uvjerena je da bi potencijalna investicija u Ulcinju mogla donijeti dobro Crnoj Gori, samo da je, kako naglašava, redosljed koraka drugačiji, te da se ispoštuju zahtjevi svih aktera u procesu, prije svega lokalne zajednice i stanovništva.&nbsp;
- Rad Parlamenta i Vlade na ovakav način, mene, a sigurna sam i brojne druge osobe koje iskazuju negodovanje ovakvim postupcima, samo vodi ka mišljenju da je ovaj posao loš po lokalnu zajednicu, a profitabilan za konkretne pojedince - ukazuje Đukanović.
<h2>Političari ne razumiju što znači meritokratija&nbsp;</h2>
Na pitanje je li sporazum poslužio kao alat za proširenje Vlade dodatnim resorom bez stvarne potrebe, te da li ostanak albanskih partija u Vladi znači da su partikularni interesi ipak prioritetniji od istrajavanja na nekakvim principima, uprkos protivljenju sporazumima sa UAE, odgovorila je da ovaj aranžman najviše djeluje kao potreba činilaca vlasti da ostvare veću koheziju.
- Koja bi bila kasnije produbljivana kroz dodjeljivanje poslova različitim podugovaračima bliskim političkim akterima. U toj raspodjeli bi učestvovali svi i ne bi funkcionisala pravila nadmetanja i slobodnog tržišta bez intervencionizma - ocijenila je Đukanović.
Napomenula je da od početka imamo preglomaznu Vladu i cjelokupan sistem javne uprave.&nbsp;
- Imamo Predlog Zakona o Vladi koji je MJU uradilo još prethodne godine, čini mi se, i koji se ne razmatra u Skupštini. To nam jasno govori koliko smo suštinski spremni za meritokratiju i koliko je to kod nas samo riječ koja bi trebalo da bude zabranjena za upotrebu. Jer ako mi konstantno govorimo o preglomaznosti javne uprave, a iz izbornog ciklusa u naredni izborni ciklus se taj broj povećava, ako nam EU još 2021. godine jasno istakne da Zakon o državnim službenicima i namještenicima mora da sadrži veća ograničenja po pitanju kriterijuma za zapošljavanje i napredovanje, a mi ih kontinuirano snižavamo, onda naši političari očigledno ne razumiju šta znači meritokratija - podvlači Đukanović.&nbsp;
Zato su nam, kako ističe, neophodne korjenite reforme, jer na ovaj način samo ispitujemo granice gdje se nalazi dno ka kojem tonemo.
<h2>Uvođenje vjeronauke urušilo bi krhke temelje građanstva&nbsp;</h2>
Iako peticija za uvođenje vjeronauke u osnovne i srednje škole nakon burne skupštinske debate ipak nije upućena Vladi, ona je govorila o tome koji su ciljevi potezanja pitanja uvođenja vjeronauke, te kakve bi mogle biti posljedice sprovođenja takvog nauma po obrazovni sistem, ali i društvo u cjelini.
- Vjeronauka sigurno nije predmet koji nikako ne bi smio da se izučava u obrazovnom sistemu. Ali mi imamo problem sa nedostatkom kapaciteta, nedostatkom institucija, nedostatkom znanja i nemamo adekvatne analize na koji način bi taj predmet trebalo da se izučava, ko bi bili predavači, kakvi bi bili kurikulumi i silabusi tih predmeta - rekla je ona.
Lično smatra da bi nas takav pristup obrazovnom sistemu unazadio, te da bi i dalje urušio krhke temelje građanstva u Crnoj Gori.
- Jer često svjedočimo da vjerske organizacije zloupotrebljavaju moć koju imaju, te da bi takav predmet samo vodio ka daljoj klerikalizaciji društva, a ne ka njegovom prosperitetu - poručila je Đukanović.&nbsp;
<h2>Akteri u Herceg Novom i Nikšiću lako će se dogovoriti o raspodjeli funkcija&nbsp;</h2>
Sagovornica Analitike je uvjerena da će vlast u Herceg Novom biti formirana bez turbulencija i da će se akteri relativno lako dogovoriti po ključu raspodjele funkcija. Za Nikšić smatra da neće biti velikih promjena.
- Disonantni tonovi u redovima PES-a koje smo čuli tokom izborne noći su očigledno stavovi pojedinaca koji očigledno imaju drugačiju viziju i interese od premijera, koji njihovo mišljenje svrstava u preuranjeno pa samim tim i irelevantno. To samo govori da je i PES, kao i sve ostale partije u Parlamentu, nedemokratska partija koja ne poznaje slobodu izjašnjavanja i kritičkog preispitivanja stavova partije, a da o izboru kandidata za poslaničke i odborničke funkcije ne govorimo - ističe Đukanović.&nbsp;
<h2>Demokrate, PES i URA plaćaju cijenu loših odluka i propalih politika&nbsp;</h2>
Ocjenjuje i da je najveći dobitnik nikšićkih izbora koalicija Za Budućnost Nikšića.&nbsp;
&nbsp;- A sa druge strane PES, Demokrate i URA plaćaju cijenu svojih pogrešnih odluka i propalih politika koje su bazirali na ličnim pojedinačnim koristima a ne društvenom interesu, što očigledno građani jasno artikulišu na svim posljednjim lokalnim izborima - zaključila je Đukanović.

Đukanović: Ad hoc rješenje po mjeri Spajića udaljava nas od Brisela, njegovoj političkoj strukturi gori pod nogama

Dosadašnja praksa i iskustvo nas navode na zaključak da bismo mi predstavnici lokalnih samouprava mnogo kvalitetnije i adekvatnije upravljali obalnom zonom. Ekonomski benefiti, koji dugi niz godina nijesu u kvalitetnoj mjeri vraćeni opštinama, sigurno bi bili bolje valorizovani, a građani koji to u kontinuitetu traže i očekuju od nas bi dobili onu uslugu koja se traži. Naše službe i naši administrativni kapaciteti nam daju za pravo da mi možemo mnogo kvalitetnije i bolje upravljati s ovom zonom od dosadašnjih administrativnih kapaciteta JP Morsko dobro, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.
Kao što je najavljeno u subotu prilikom protesta građana Ulcinja, juče su svi predsjednici primorskih opština, uz pomoć grupe poslanika u Skupštini Crne Gore, predali inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o morskom dobru.
- Mi potpisnici te inicijative, predstavnici svih šest primorskih opština, želimo da konačno krenemo sa procesom decentralizacije. Mi se zalažemo za poštovanje Evropske povelje o lokalnoj samoupravi kojom se garantuje autonomnost lokalnim samoupravama kao organu vlasti koji je najbliži građanima, sa ciljem da se o njihovim potrebama odlučuje upravo odlučuje na lokalnom nivou. Smatramo da su se stekli uslovi da se pokrene diskusija o ovim inicijativama, i ovim izmjenama koje smo predložili, u plenumu Skupštine Crne Gore - rekao je Raičević.
Prema njegovim riječima, realno je očekivati da će se ta zakonska rješenja ubrzo naći u skupštinskoj proceduri.&nbsp;
- Moramo pokazati da opštine moraju i mogu upravljati sa najvrijednijim resursima. Obalno područje je najvrijedniji resurs svih crnogorskih primorskih opština, manje više i Crne Gore - istakao je Raičević.
Raičević napominje da nije istina da se zalažu za ukidanje Morskog dobra kao pravnog subjekta, već se traži da se, kako je rekao, konačno sprovede transformacija shodno pozitivnim zakonskim propisima.
- Ako znamo da javna preduzeća kao takva u javnom prometu Crne Gore više ne bitišu i da je Morsko dobro, možda, i izuzetak, mi tražimo da dođe i do te pravne transformacije, a na kraju krajeva i do transformacije samih nadležnosti tog budućeg preduzeća. Da li će to biti društvo sa ograničenom odgovornošću, to ostavljamo Vladi i Skupštini da odluče. Činjenica je da bi to preduzeće imalo kontrolni mehanizam, kontrolnu funkciju, strateški bi davalo smjernice svim primorskim opštinama kako i na koji način da se upravlja obalnom zonom, ali ekonomski benefiti bi svakako bili namijenjeni lokalnim upravama koje bi raspolagale novcem koji se prihoduje od zakupa samih kupališta, ili od privremenih objekata u zoni morskog dobra - zaključio je Raičević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdiwbDCrOw8o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Raičević: Predstavnici lokalnih samouprava kvalitetnije bi upravljali obalnom zonom, transformisati Morsko dobro

Skupština Republike Srpske usvojila je na posebnoj sjednici večeras, zakone kojima se neustavno zabranjuje djelovanje pravosudnih i istražnih institucija Bosne i Hercegovine u tom bosanskohercegovačkom entitetu.
Usvojenim Prijedlogom zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH predviđena je zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH u Republici Srpskoj (RS).
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, te potvrđenih u državnom Domu naroda.
Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se takođe mora izjasniti Parlament BiH.
No, ministarka uprave i lokalne samouprave RS-a Senka Jujić, u obrazlaganju ovog prijedloga, tvrdila je da, prema Ustavu BiH, "sve vladine funkcije i ovlaštenja koja Ustavom BiH nisu izričito povjerena institucijama BiH, pripadaju entitetima".
Za zakone je glasalo 49 poslanika, a tri protiv. Glasanju su prisustvovala 52 od 83 poslanika koliko broji Skupština RS-a.
Usvajanje zakona dolazi dan nakon presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, kome je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.
Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić oslobođen je krivice.
Oni su bili optuženi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Rukovodstvo RS-a je uoči presude zaprijetilo "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.
Zakone je noć ranije usvojila Vlada RS-a i proslijedila ih u entitetski parlament. 
<h2>Usvojene i kazne za neizvršavanje odluka institucija RS-a</h2>
Usvojenim izmjenama Krivičnog zakonika RS-a uvodi se krivično djelo "nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa RS-a".
Zakon definiše kažnjavanje službenih i odgovornih osoba koje obavljaju javnu dužnost u institucijama RS-a i Bosne i Hercegovine ukoliko ne sprovode, ne poštuju ili ometaju provođenje odluka institucija RS-a.
Predviđene su zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina, te izricanje i mjera zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti.
Uoči skupštinskog zasjedanja, entitetski predsjednik Milorad Dodik je izjavio da će RS "osporiti djelovanje Suda i Tužilaštva BiH".
Zaprijetio je i da će oni koji nastave da rade u Tužilaštvu BiH i SIPA-i, a žive u RS-u, biti procesuirani, nakon što zakoni u Skupštini budu usvojeni.
Ministar pravde RS-a Miloš Bukejlović, obrazlažući tekst zakona pred poslanicima, je rekao da se izmjene donose "iz neophodnosti zaštite institucionalnog poretka", te predviđa "jačanje mehanizma odgovornosti"osoba koje vrše javne funkcije u RS-u i na nivou Bosne i Hercegovine.
"Ovdje neće postojati nikakva krivična odgovornost za lica koja ostanu u organima Bosne i Hercegovine, odnosno postojaće odgovornost samo ako ne budu postupali u skladu sa stavovima i odlukama koje je donijelo rukovodstvo RS-a", izjavio je Bukejlović.
<h2>Ozakonjeno formiranje i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta RS-a</h2>
Skupština je usvojila i Prijedlog zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS-a, njime je predviđeno osnivanje tijela koje bi imenovalo sudije i tužioce te druge nosioce pravosudnih funkcija u ovom entitetu.
U Bosni i Hercegovini postoji državni Visoki sudski i tužilački savjet koji imenuje nosioce pravosudnih funkcija u cijeloj zemlji, osim ustavnih sudija.
Podršku većine u Skupštini RS-a dobio je i Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Njime se predviđa Poseban registar neprofitnih organizacija osnovanih u RS-u koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti uz političko djelovanje i političke aktivnosti neprofitnih organizacija koje ih određuje kao agente stranog uticaja.
Pored ostalog, neprofitna organizacija koja je upisana u Registar obavezna je da Ministarstvu dostavi polugodišnji i godišnji finansijski izvještaj.
U izvještaju se treba navesti naznaka uplatioca, visina doznačenih sredstava, vrsta i iznos naknade i prihoda izraženih u novcu ili drugoj vrijednosti, kao i izvještaj o utrošku sredstava.
Dok vladajuće stranke okupljene oko Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika tvrde da se radi odlukama usklađenim sa Ustavom RS-a, u opozicionim strankama su isticali kako se radi o zakonima, "željama jednog čovjeka (Dodika)", sa mogućim "nepredvidivim i opasnim" posljedicama za građane u RS-u.
"Ovo danas što vi radite je direktan udar na Dejtonski mirovni sporazum, na Ustav Bosne i Hercegovine i na Ustav Republike Srpske. Alal vera onome ko bude glasao danas za ovo", rekao je poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) Ognjen Bodiroga.
On je poručio da sve nadležnosti moraju biti vraćene istom procedurom kako su i prenesene, "u dogovoru i saglasnosti" oba entiteta u BiH.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik pozvao je poslanike da glasaju za zakone, rekavši "da je izuzetno povoljna situacija da se vrati subjektivitet Republike Srpske dat Ustavom Bosne i Hercegovine".
Dodik je istakao kako se RS "godinama pripremala za ovaj korak", posebno ističući da su jačani "policijski kapaciteti".
Naveo je da novi zakoni koji ukidaju nadležnosti države u RS-u, "ne znači secesiju".
"Iduće sedmice ćemo ići sa novim setom zakona", poručio je Dodik, ne navodeći o kojim novim se zakonima radi.
Dodik je i krajem januara najavio Prijedlog zakona o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji je u javnosti poznat i kao zakon o stranim agentima.
Takav prijedlog je iz procedure Narodne skupštine RS-a povučen u maju prošle godine, nakon velikog pritiska domaće javnosti, ali i iz inostranstva.

Usvojeni zakoni koji zabranjuju rad Suda i Tužilaštva BiH te Agencije za istrage u Republici Srpskoj

Parlament Iraka usvojio je u utorak tri zakona, uključujući amandmane na zakon o ličnom statusu za koji kritičari kažu da zapravo legalizuje dječije brakove.
Amandmani daju islamskim sudovima povećana ovlašćenja nad porodičnim stvarima, uključujući brak, razvod i nasljeđe. Aktivisti tvrde da to podriva irački Zakon o ličnom statusu iz 1959. godine, koji je objedinio porodični zakon i uspostavio zaštitne mjere za žene.
Irački zakon trenutno postavlja 18 godina kao minimalnu dob za sklapanje braka u većini slučajeva. Promjene usvojene u utorak omogućile bi klericima da vladaju u skladu sa svojim tumačenjem islamskog zakona, koji neki tumače kao dopuštanje braka djevojkama u ranim tinejdžerskim godinama - ili već od devet godina prema Jaafari školi islamskog prava koju slijede mnoge šiitske vjerske vlasti u Iraku.
Oni koji zagovaraju ovakve promjene, prvenstveno konzervativni šiitski zakonodavci, brane ih kao sredstvo za usklađivanje zakona s islamskim principima i smanjenje uticaja Zapada na iračku kulturu.
Parlament je takođe usvojio opšti zakon o amnestiji za koji se smatra da koristi sunitskim zatočenicima, a koji se takođe smatra davanjem propusnice ljudima koji su umiješani u korupciju i pronevjeru. Dom je takođe usvojio zakon o povraćaju zemljišta koji ima za cilj rješavanje kurdskih teritorijalnih zahtjeva.
Intisar al-Mayali, aktivistkinja za ljudska prava i članica Iračke ženske lige, rekla je da će usvajanje izmjena i dopuna zakona o građanskom statusu "ostaviti pogubne posljedice na prava žena i djevojčica, kroz brak djevojaka u ranoj dobi, što krši njihovo pravo na život kao djece i poremetiće zaštitne mehanizme za razvod, starateljstvo i nasljeđivanje žena".
Sjednica je završena u haosu i optužbama za kršenje procedure.
- Polovina poslanika prisutnih na sjednici nije glasala, što je prekršilo zakonski kvorum - rekao je jedan parlamentarni zvaničnik pod uslovom da ostane anoniman jer nije bio ovlaćten da javno komentariše. On je rekao da su neki članovi glasno protestovali, a da su se drugi popeli na skupštinsku govornicu.
Nakon sjednice, jedan broj poslanika se žalio na proces glasanja, u okviru kojeg su sva tri kontroverzna zakona - od kojih su svaki podržali različiti blokovi - izglasana zajedno.
- Što se tiče zakona o građanskom statusu, mi ga snažno podržavamo i nije bilo problema s tim - rekao je Raid al Maliki, nezavisni poslanik. 
- Ali to je bilo u kombinaciji s drugim zakonima o kojima će se glasati zajedno… i to bi moglo dovesti do pravne žalbe na Saveznom sudu - dodao je.
Predsjednik parlamenta Mahmoud al-Mashhadani je u izjavi pohvalio usvajanje zakona kao "važan korak u procesu jačanja pravde i organiziranja svakodnevnog života građana".

Parlament Iraka usvojio tri kontroverzna zakona, jedan od njih mogao bi legalizovati dječije brakove

Svjesni očiglednog izbornog poraza i nokauta koji će doživjeti u nedjelju, antivladina koalicija DPS – URA - Jakov Milatović pokušala je danas u Skupštini Crne Gore da brutalnim verbalnim nasiljem i opstrukcijom, zaustavi povećanje plata i penzija - poručile su Demokrate nakon što su poslanici većine usvojili zakone koje je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio na ponovno izglasavanje - i to uprkos tome što opozicija sve vrijeme sjednice traži proceduru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.0395%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fskupstina-ponovo-izglasala-zakone-koje-je-milatovic-vratio-uprkos-tome-sto-opozicija-trazi-procedure&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Naime, izmjene Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama i Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost izglasani su u atmosferi dosad neviđene uzurpacije presjedavajuće Zdenke Popović - koja je od početka sjednice odbijala opoziciji da dozvoli proceduru.
Po izglasavanju zakona Popović je prekinula sjednicu. 
 
- Nakon omalovažavanja novinarke Javnog servisa, opoziciona osovina udarila je danas opet na jednu ženu, potpredsjednicu Skupštine Zdenku Popović sprječavajući je da vodi sjednicu Skupštine po Poslovniku, upućujući joj najpogrdnije riječi i izraze. Baš onako kako su tokom 30 godina na ulicama Podgorice sprovodili nasilje, a u institucijama zaobilazili procedure, pojedini poslanici opozicije, danas su neprimjerenim vrijeđanjem, pokušajima ponižavanja i omalovažavanjem dostojanstva jedne poslanice i Skupštine Crne Gore, pokazali da su u Podgorici već politički deklasirani - navele su Dmeokrate. 
 
Izgleda, kažu, i da je hapšenje osumnjičenog za kupovinu ličnih karata, izazvalo toliku paniku i bijes kod antivladine koalicije.
- Koja više ne bira metode i načine da spriječi i zaustavi nezaustavljiv rast životnog standarda svih građana Crne Gore. Njihov sramni čin predstavlja jasan pokazatelj nemoći i frustracije pred neizbježnim porazom, a brutalnost kojom su pokušali danas da naprave opstrukciju Skupštini Crne Gore samo potvrđuje njihov nedostatak političke kulture i poštovanja prema institucijama države - istakli su u Demokratama. 

Ovakvo "nezabilježeno nasilničko ponašanje" nije samo, kažu, napad na potpredsjednicu Popović.
- Već i na same temelje parlamentarizma i dostojanstvo same Skupštine, koje pokazuje spremnost opozicije da koristi najprimitivnije metode kako bi sakrila svoj politički neuspjeh. Primitivcima poručujemo da smo naredni bili i danas, a bićemo i u nedjelju, kada će antivladina koalicija DPS-URA-Jakov Milatović u konačnom biti do kraja poražena - zaključili su u saopštenju.

Demokrate: Koalicija DPS - Ura - Jakov Milatović, svjesna izbornog poraza, pokušala da opstruira povećanje plata i penzija

Crnogorsko društvo nezavisnih književnika(CDNK), jedina književna organzacija iz Crne Gore koja je punopravni član Evropskog savjeta pisaca u Briselu, čiji su članovi najafirmisaniji savremeni crnogorski književnici, dobitnici brojnih nacionalnih i međunarodnih priznanja, od pobjede kleronacionalističke Moleban revolucije, 30. avgusta 2020. godine, nije dobilo ni jedan euro iz državnog budžeta. Tvedi predsjednik CDNK, književnik Milorad Popović.
Zato ovih godina nijesu bili u mogućnosti obavljati redovne djelatnosti - organizovanje književnih programa, publikovanje knjiga, međunarodnu razmjenu, kao i plaćanje godišnje članarine ESP-u.
- Diskriminacija CDNK i ostalih organizacija i asocijacija iz crnogorskog kulturnog kruga, te stvaralaca koji ne pripadaju režimu, ili nijesu u kolaboraciji sa vladajućom velikosrpskom ideologijom, ogleda se u svim bitnim domenima političke, kulturne, ekonomske i medijske javne sfere. Diskrecionom odlukom fizijatrice Tamare Vujović, aktuelne ministarke kulture, CDNK je faktički isključen iz kruga reprezentativnih strukovnih udruženja, jer su iz komisija Ministarstva, koja su u domenu strukovnih udruženja, bez obrazloženja uklonjeni naši članovi. O nezakonitoj odluci Ministarstva kulture, u vezi ukidanja statusa CDNK-u reprezentativnog strukovnog udruženja, dosad nijesmo obaviješteni, zvanično ni nezvanično!- tvrdi Popović.
Prema njegovim riječima, sadašnja diskriminacija i segregacija kulturnih stvaralaca, prevashodno nacionalnih Crnogoraca, umnogome je nalik metodama fašističkog režima Franciska Franka u odnosu na pripadnike katalonske i baskijske nacije.
“- panski diktator i njegovi saradnici su takođe hapsili političke protivnike, najavljivali njihova aretiranja u državnom parlamentu, sprovodili sistematsku kulturnu i jezičnu obespravljenost. Svi oblici fašizma, klasični i hibridni, nepopravljivo su zloćudni i nekontrolisani, jer njegova priroda se hrani strahom i zbunjenošću onih koje ugnjetavaju. Ova ideologija je posebno maligna i razarajuća u sferi kulture jer uopštava, izjednačava, čak preferira amaterizam i trivijalnosti u odnosu na najviše duhovne i estetske vrijednosti i domete. Štoviše, često se služi najopskurnijim metodama u oblikovanju kulturne scene, čije je biće nježno i neotporno na brutalnosti- upozorava Popović.
Prije nekoliko dana, dodaje, CDNK se imao prilike suočiti s “doista nečuvenom bestidnošću i moralnim sunovratom hibridnog režima”, koji je, kako kaže, 2023. godine za ministarku izabrao nekvalifikovanu osobu, “bez ikakvog znanja ili afiniteta za specifičnosti kulturnog stvaralaštva”, kako bi se, upozorava, ubrzalo razaranje crnogorske nacionalne kulture, svim pa i najprizemnijim kriminalnim metodama.
- Naime, CDNK se prijavio na konkurs Ministarstva „ Jačanje strukovnih udruženja u kulturi“. Naš projekat je zadovoljavao sve tražene formalne kriterijume, pa su ministarka i njeni saradnici izbacili – narodski govoreći ukrali! – jedan dokument iz naše aplikacije! Tako su zbog tobožnje nepotpune dokumentacije eliminisali CDNK iz kruga udruženja koja su dobili grant Ministarstva, kako bi ubrzali potpunu marginalizaciju i gašenje ovog udruženja pisaca. CDNK o ovom kriminalnom činu Ministarstva kulture posjeduje sve dokaze: urednu dostavu dokumentacije, uključujući elektronske i štamparske tragove, kao i potvrde nadležnih organa o registraciji i štampanju materijala, sa kovertom za hard copy, kao i internu komunikaciju- tvrdi Popović.
Zbog, kako kaže, počinjene kriminalne radnje, odnosno svjesne namjere da nanese štetu i obespravi jedno udruženje pisaca, koje se svjetonazorski protivi “aktuelnoj fašizaciji društva i posvemašnjoj diskriminacije crnogorske kulture i nacije”, CDNK će, ističe, pokrenuti krivični postupak protiv odgovornih osoba iz Ministarstva kulture pred nadležnim sudom.
- Premda smo svjesni da su pravosuđe i policija topuzine za disciplinovanje i inkriminaciju protivnika režima. Jer, da bi se zaštitila osnovna prava kulturnih asocijacija i stvaralaca u Crnoj Gori, nužno se principijelno, mnogo snažnije i organizovanije nego dosad, suprostavljati nadirućem fašizmu. CDNK poziva demokratske političke stranke u Crnoj Gori, građanske asocijacije, organizacije za ljudska prava, da javno i energično protestuju protiv kriminalne diskriminacije CDNK i ostalih kulturnih asocijacija i umjetničkih stvaralaca, jer je to dio obuhvatnog velikosrpskog projekta zatiranja crnogorske kulture i nacije, temeljnih demokratskih vrijednosti i građanskog bića Crne Gore. CDNK će se povodom kulturne i nacionalne diskriminacije kulturnih udruženja, umjetnika i pisaca u Crnoj Gori, obratiti i međunarodnim organizacijama za ljudska prava, Evropske unije i Ujedinjenih nacija, Savjetu pisaca Evrope i međunarodnom PEN centru- poručuje Popović.

Popović: Kriminalna diskriminacija CDNK, podnijećemo krivičnu prijavu protiv Ministarstva kulture

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno i u većem dijelu države povremeno sa kišom.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ponegdje se očekuje pljusak, a moguća je i grmljavina.
&nbsp;Češće &nbsp;padavine očekuju se u južnim i centralnim predjelima, dok će tokom noći ponegdje u višim planinskim predjelima na sjeveru kiša povremeno prelaziti u susnježicu.
&nbsp;Vjetar će mjestimično biti umjeren do pojačan, na primorju povremeno i jak, najčešće južni i istočni.
&nbsp;Jutarnja temperatura &nbsp;od jedan do 13, najviša dnevna od pet do 18 stepeni.

Danas oblačno, povremeno sa kišom, do 18 stepeni

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

U udesu koji se dogodio večeras u Nikšiću teške tjelesne povrede zadobile su dvije ženske osobe.
Kako je portalu RTNK nezvanično potvrđeno, na njih je naletjelo vozilo na pješačkom prelazu u Ulici VI Crnogorske.
Udes se dogodio oko 21.40 sati.

Nikšić: U udesu teško povrijeđene dvije osobe

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Mladi pljevaljski ljekar Kerim Halilović, zapošljen u Opštoj bolnici u Pljevljima, sudeći prema onome što je juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar zdravlja Vojislav Šimun, ipak će otputovati u Davos na edukaciju koju je sam sebi platio, bez obzira na činjenicu da mu direktor dr Saša Grbović, bez obzira na nalog ministra, još nije dao saglasnost. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje člana Odbora dr Nermina Abdića <h2>ČEKAJUĆI ODLUKU</h2> Dnevnik Vijesti juče je objavio priču o slučaju ortopeda Halilovića koji je direktora pljevaljske bolnice Grbovića optužio za mobing. - Ja još nijesam dobio saglasnost za edukaciju iako treba da putujem u subotu. Vidjećemo kako će se danas odvijati situacija. Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović za Portal ETV. Dr Abdić juče je na Odboru za zdravstvo upozorio ministra Šimuna da se u slučaju dr Halilovića radi o mobingu. - Ja Vas molim da ovo ispitate. Budite sigurni da ću se kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore potruditi da ovo dobije epilog, jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun je bio jasan da mladi ljekar iz Pljevalja treba da pohađa obuku i saopštio dr Abdiću da je lično zvao direktora Opšte bolnice Bijelo Polje i da su našli način da se „pokrije“ Halilovićevo odsustvo. Objasnio je da je o tome informisan i direktor pljevaljske biolnice. - Ne vidim prepreku da se to obavi. Zabrana edukacije zapošlenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stav Ministarstva zdravlja je jasan i i očekujem da će to biti regulisano – istakao je Šimun.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun "><figcaption>NAŠAO RJEŠENJE, ALI NE SA DIREKTOROM PLJEVALJSKE BOLNICE: Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Abdić ga je, međutim, upozorio da Grbović, bez obzira na sve to, istrajava u svojoj odluci, citirajući dopis koji je dobio od njega u kojem, pored ostalog piše, da su svjesni „da je svaka edukacija od značaja, ne samo ova, ali zbog potreba procesa rada nijesmo u mogućnosti da istu odobrimo“. - Ako se ova situacija ne riješi nećemo dozvoliti da iko bude iznad Vas. Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi – poručio je Abdić. <h2>POLEMIKA</h2> A Grbović se juče oglasio na Pljevaljskom portalu, pored ostalog, ističući da „obaveza i potreba kontinuirane edukacije mora biti usaglašena sa procesom rada, potrebama ustanove, godišnjim odmorima, kao i brojem obavljenih edukacija u prethodnom periodu“. - ... navedenu edukaciju dr Kerim Halilović nije predvidio, niti planirao, niti u krajnjem uvrstio u plan edukacija. Što znači da ne postoji zakonska niti normativna obaveza odobravanja ove edukacije – kategoričan je Grbović. Pravdao se i da zdravstvena ustanova na čijem je čelu ima zakonsku obavezu da pruži zdravstvenu zaštitu svakoj osobi koja je u stanju potrebe, uz konstataciju da „pacijent mora biti na prvom mjestu“. - Zamislite situaciju u kojoj imate traumu, prelom, povredu, a mi kao bolnica nijesmo u stanju da mu ukažemo pomoć, jer se ljekar koji ima važeću licencu za rad, koji je edukovan i ima sposobnosti da pomogne, nalazi na edukaciji. Ovdje je prioritet pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu – napisao je on, između ostalog. Kategoričan je i da dr Halilović nije izložen bilo kakvoj diskriminaciji u pljevaljskoj bolnici i optužio ga da preko političkih struktura pokušava da se oslobodi obaveze, definisane ugovorom o specijalizaciji u pljevaljskoj bolnici, po kojem je obavezan da u ustanovi ostane „na radu najmanje dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme trajanja specijalističkog staža“. - ...što je vjerovatno i pozadina cijele ove situacije – napisao je Grbović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Kerim Halilović"><figcaption>TVRDI DA JE ŽRTVA DISKRIMINACIJE: Dr Kerim Halilović (Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Decidiran je i da „iz pravila profesije, etike, zakletve ljekara, razuma i logike proizilazi da je nepojmljivo dati prioritet kongresu od 5 dana u odnosu na zdravlje građana Pljevalja i Žabljaka“. Na njegove tvrdnje sinoć je reagovao dr Halilović ponavljajući da je u bolnici izložen kontinuiranim pritiscima, selektivnim postupanjima, a na njegovu profesionalnu štetu. - ...što više nije samo lični problem, već pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika Pljevalja. Ukoliko se ovakvo mobirajuće postupanje menadžmenta nastavi, biću prinuđen da, iz profesionalnih i ličnih razloga, ozbiljno razmotrim napuštanje Opšte bolnice Pljevlja – poručio je dr Halilović. Dr Grbović je uzvratio novim reagovanjem ističući da je spreman da odgovara pred svim državnim instancama Crne Gore – Osnovnim sudom, Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima, kao i pred Specijalnim državnim tužilaštvom, pozivajući ih da reaguju. <h2>IZUZETNA EDUKACIJA</h2> Da se edukacija u Davosu zaista kotira visoko na ljestvici medicinskih obuka potvrdilo je i Ministarstvo zdravlja u odgovoru na pritužbu dr Halilovića u kojem, pored ostalog, piše da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. - U odluci direktora nijesu detaljno obrazloženi razlozi koji bi dokazali da se organizacija rada za period od nekoliko dana nije mogla adekvatno prilagoditi, niti je obrazloženo zašto Vaš zahtjev nije razmatran u razumnom roku – piše, pored ostalog, u dopisu Ministarstva zdravlja koji nam je dr Halilović dostavio. Naglašava se i da će se od pljevaljske bolnice zahtijevati da organizuje proces rada na način koji će omogućiti da Halilović ide na edukaciju „ukoliko to objektivno nije protivno medicinskim potrebama pacijenata“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f" data-rendition-name="original" width="687" height="587" loading="lazy" alt="Saša Grbović"><figcaption>TVRDI DA NEMA DISKRIMINACIJE: Dr Saša Grbović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Zaključuju da će „u slučaju nepridržavanja zakonskih obaveza“ biti „pokrenute daljnje mjere u skladu sa nadležnostima, uključujući sprovođenje inspekcijskog nadzora“. Dr Halilović je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije. AO kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Abdić ministru Šimunu: Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi

Iako su se na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović hvalisali kako proces vetinga ide po planu, realnost ih žestoko demantuje. &nbsp; Slučaj bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića pokazuje kakvim se sve drastičnim manipulacijama služe čelnici policije i njihovi poslušnici iz Disciplinske komisije. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Pavićevića je, bez potrebnih dokaza, 13. februara 2025. godine pokrenula disciplinska tužiteljka Milena Pajović. Ali - bez mnogo uspjeha: od sredine febrauara do kraja septembra – kada je trebalo da se konačno vide dokazi protiv bivšeg policijskog funkcionera - čak četiri su ročišta otkazivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790" data-rendition-name="original" width="768" height="633" loading="lazy" alt="MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka"> <figcaption>MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUKE DISCIPLINSKE KOMISIJE A onda je zakazano još jedno. Pavićevićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, obaviješten je u poneđeljak mejlom od sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde da se odgađa ročište u disciplinskom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82" data-rendition-name="original" width="1155" height="1035" loading="lazy" alt="ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde "> <figcaption>ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Objašnjava to u izjavi za Televiziju E. -Disciplinska rasprava bila je zakazana za 2. decembar ove godine kada je bilo i planirano da se ista zaključi, imajući u vidu činjenicu da se mom branjeniku Mihailu Pavićeviću po drugom osnovu izrečena mjera zabrana napuštanja stana i prostorija u funkcionalnoj vezi sa stanom. Zato sam se obratio sudiji za istragu koji mi je po osnovu prisustva disciplinskoj raspravi za dan 2. decembar uredno dao dozvolu. Međutim, dana 1. decembra dobio sam mejl od disciplinske komisije gdje je ukazano da se ista odlaže jer je - &nbsp;predsjednica disciplinske komisije službeno odsutna, objašnjava Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov"> <figcaption>ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I navodi da mu je objašnjeno u mejlu kako će o terminu održavanja nove disciplinske rasprave biti naknadno obaviješten. &nbsp; IZNENAĐENJE U ZGRADI MUP-A Poučen raznim ranijim podmetanjima policijskog vrha, Pavićević se, uz dozvolu Suda, pojavio u zakazano vrijeme u ,,Limenci”, zgradi Uprave policije gdje se nalaze prostorije Disciplinske komisije. No, tamo nije zatekao ikoga?! &nbsp; Potom je otišao u zgradu MUP-a na Bulevaru Svetog Petra kako bi od sekretarke disciplinske komisije Marije Kilibarde preuzeo pismeno obavjestenje o odlaganju postupka. &nbsp; Tada je Pavićevića dočekalo iznenađenje: na svom radnom mjestu u svojoj kancelariji, oko 13 sati i 20 minuta, mirno je sjedjela predsjednica Disciplinske komisije - Ljubica Damjanović. Ista osoba za koju je dan ranije stiglo zvanično obavještenje da će tog dana biti službeno odsutna?! &nbsp; Ispostavilo se da je Damjanović bila službeno i stvarno prisutna na poslu. Još i gore: pokazalo se da je mejl policijske službenice Kilibarde, kao službeni dokument u elektronskoj formi, sadržao lažne informacije! &nbsp; -Očigledan razlog za odlaganje postupka, ali i za službeni mejl koji sadrži lažne informacije, jeste nedostatak dokaza protiv Pavićevića – ističe izvor Televizije E iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Ocjenjuje da disciplinska tužiteljka Pajović nije imala dokaze prije pokretanja disciplinskog postupka, a nije ih obezbjedila ni naknadno u periodu od kad je pokrenula postupak pa do ročišta u septembru kad su Volkov i Pavićević iznijeli odbranu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SUSPENZIJA PO KOMANDI POLICIJSKOG VRHA Milovan Pavićević je 11. jula ove godine suspendovan na osnovu predloga Gorana Jokića, mišljenja Lazara Šćepanovića i rješenja Danila Šaranovića. Ta trojica policijskih čelnika su potpisima i službenim pečatima ovjerili da je, citiramo, ,,Pavićević svojim dolaskom na posao u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica zbog vođenja disciplinskog postupka narušava ugled i interese policije i ministarstva”. &nbsp; Međutim, ispostavilo se da je ocjena Jokića, Šćepanovića i Šaranovića zasnovana na neistinitim, lažnim informacijama: bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević nije dolazio na posao još od 9. aprila 2021. i za to postoje materijalni dolazi. &nbsp; Već taj podatak govori o nečasnim namjerama čelnika policije i politički zasnovanom progonu Milovana Pavićevića. Ali, nije to jedina prilika kada su se mogle vidjeti zlokobne, podle namjere. &nbsp;&nbsp; OPASNE, PREŠUTANE, PORUKE ,,Treba dron brate onaj najbolji od 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kako hoće. Preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš.” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22" data-rendition-name="original" width="1637" height="945" loading="lazy" alt='SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ovom stravičnom Skaj porukom, poslatom 7. juna 2020. godine, Budvanin Vasilije Rafailović sugeriše šefu kavačkog klana Radoju Zviceru da bi trebalo likvidirati Milovana Pavićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;O toj opasnosti Pavićević dugo nije imao ni naznaka. Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, na čiju adresu isključivo dolaze Skaj prepiske koje Europol šalje, imao je dokumenta - među njima i poruku u kojoj se najavljuje likvidacija Pavićevića - Rafailovića, još krajem 2022. godine. I nije obavijestio svog kolegu Pavićevića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Milovan Pavićević je o opasnim namjerama kavčana iz 2020. godine &nbsp;saznao je tek pet godina kasnije! I to iz medija, iz jednog teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti”. &nbsp; &nbsp;-Podatak da se od Pavićevića krila informacija o namjeri da se ubije i on i njegova porodica pokazuje da je bivši policijski funkcioner već bio na listi za politički progon – ocjenjuje izvor Televizije E iz vrha MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević"> <figcaption>STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DUGA POTRAGA – BEZ DOKAZA Zlokobna je istina da su od Pavićevića sakrivani podaci koji ukazuju na opasnosti po njega i njegovu porodicu. U međuvremenu, čelnici MUP-a i policije pokrenuli su akciju čišćenja nepodobnih među kojima je Pavićević očito vrlo visoko kotiran kao nepoželjno lice. &nbsp; Otvaranje postupka išlo je lako, ali sakupljanje dokaza – veoma teško. Zato se disciplinski postupak se od februara odađao čak četiri puta, a od dokaza postoje samo neistinite, frizirane ocjene iz Komisije MUP-a za bezbjednosne provjere, koje kontroliše direktno ministar Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; Nedostatak dokaza, međutim, ne znači da se disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića obustavlja. Iako dokaza nema, progon na ličnoj i političkoj osnovi se očito nastavlja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4v49w6egzEk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: zakoni