Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Pemijer Milojko Spajić kazao je da mu je žao što nije izabrano dvoje sudija Ustavnog suda, ali da se nada da će to pitanje biti riješeno brzo.&nbsp;
Spajić je, na konferenciji sa medije u Vili Gorica povodom posjete premijera Velikog Vojvodstva Luksemburga Luka Fridena, rekao i da će u decembru u Skupštinu ući više od 100 zakona.
Odgovarajući na pitanja novinara da li toliki broj zakona utiče na kvalitet tih zakonskih rješenja, Spajić je pojasnio da su svi zakoni prošli javnu raspravu i diskusiju sa Evropskom komisijom.
- Oni prolaze Odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija - istakao je Spajić.&nbsp;
Odgovarajući na kritike Brisela nakon neizbora dodatnih članova Ustavnog suda, Spajić kaže da očekuje da će se brzo imenovati još dva člana, ali da je sud trenutno funkcionalan, i imaju kvorum.
- Žalim što nismo iskoristili priliku da imenujemo dva dodatna člana Ustavnog suda, ali to je demokratija. Morate da razgovarate sa parlamentom, da ubjeđujete parlament - istakao je Spajić, rekavši da očekuje da će do izbora doći u najskorijem mogućem roku.
Govoreći o kolektoru u Botunu, podcrtava da Vlada stoji iza Glavnog grada, i poziva mještane Botuna na razumijevanje.
Dolazak Fridena je, kaže Spajić, velika stvar za Crnu Goru.
- On je premijer države koja je po veličini veoma slična Crnoj Gori, ali imamo različite sudbine. Imamo toliko toga da naučimo od Luksemburga, i pokušaćemo da ih iskoristimo kao mentora, i kao nekoga ko treba da nam pomogne na našem evropskom putu - istakao je Spajić.
Premijer je kazao da je ovo "zadnja milja ulaska u EU".&nbsp;
- Imamo abicioznu agendu da zatvorimo sva poglavlja do kraja 2026. godine. Ništa nas neće omesti na tom putu, i u sljedećih 13 mjeseci uradićemo apsolutno sve, i neće biti te prepreke koja će nam se naći na EU putu - istakao je Spajić.
<h2>Friden: Glas Crne Gore snažno se čuje u EU</h2>
Velikog Vojvodstva Luksemburga Friden je rekao da se glas Crne Gore, oličen u djelu premijera i predsjednika države Jakova Milatovića snažno čuje u Evropi.
- Evropa ne može biti cjelovita bez Zapadnog Balkana - istakao je Friden, ali naglasio da ne stavljaju sve zemlje ZB u jednu košaru.
Čestitao je Crnoj Gori na koracima koje je &nbsp;preduzela u poslednjih par godina.&nbsp;
- Mogu da konstatujem da se CG mnogo promjenila. Došlo je do velikog napretka i nazire se svjetlo na kraju tunela, i svi zajedno moramo da zaljučimo to poslednje poglavlje ovog procesa - istakao je Friden, i dodao da se zemlje kandidatkinje ne mogu predugo držati u čekaonici.&nbsp;
Podržava ideju da se pregovori &nbsp;završe do kraja sljedeće godine.&nbsp;
- Svi napori koje ste vi preduzeli moraju biti prepoznati. Ohrabrujemo vas da preduzmete i ove posljednje korake - istakao je Friden.

500x500

Spajić: Očekujem uskoro izbor dvoje sudija US, u decembru će biti stotinu zakona u Skupštini

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kojim rukovodi, čudi li ikoga, kadar Demokrata Damjan Ćulafić, sprovodi javnu nabavku za, pazite sad - “Izradu Prijedloga zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini i pet podzakonskih akata”, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević.
Zirojević je naveo da Ministarstvo koje, po prirodi stvari, ima zaposlene, za javnu nabavku ovim povodom predviđa, ni manje ni više nego 7.000 eura.
- Za šta služe, ministre, zaposleni u ministarstvu, kad nam zakone pišu treća lica, preko javnih nabavki? Da li ćete da nam kažete da u ministarstvu ne postoji osoba sposobna da obavi ovaj posao za platu koju prima? Ili se, pak, radi o klasičnom namještanju da neko Vama blizak uzme pare - objavio je Zirojević u postu na mreži X.
Ne zna, ističe, kako je poslanik Demokrata Boris Bogdanović logici naučio profesore sa fakulteta iz ispovijesti o svim desetkama i jednoj devetki, ali u toj partiji se, kako kaže, što se logike tiče, ama baš ništa primilo nije.
- Možda da raspišemo jednu javnu nabavku za elementarno sposobnog ministra - poručio je Zirojević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzirojevicnikola%2Fstatus%2F1968694883494850672%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević Ćulafiću: Za šta služe, ministre, zaposleni u ministarstvu, kad nam zakone pišu treća lica preko javnih nabavki?

U Crnoj Gori se već godinama ponavlja isti obrazac: kada se radi o veličanju ratnih zločinaca, policija i tužilaštvo se ponašaju kao da zakon važi samo uslovno. Najsvježiji primjer je slučaj iz Herceg Novog, gdje je na javnom skupu publika nosila transparente posvećene Pavlu Đurišiću i pjevala pjesme u njegovu čast. Umjesto krivičnih prijava, policija je podnijela samo - prekršajne - ukazala je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.
Problem je, kaže ona, u tome što zakon ne ostavlja prostor za ovakvu „blagu“ kvalifikaciju.
- Član 370. Krivičnog zakonika Crne Gore jasno kaže da je javno podsticanje na mržnju ili veličanje ratnih zločina krivično djelo, koje se sankcioniše zatvorskom kaznom. To zna i policija. Ako ipak odlučuje da postupa drugačije, to više nije stvar pravne nedoumice nego svjesne zloupotrebe - navela je Marković.
Slučaj iz Berana je, podvlači, još jasniji.
- Tamo je 8. avgusta 2025. podignut spomenik Pavlu Đurišiću, komandantu četničkih jedinica koje su odgovorne za masakre civila u Drugom svjetskom ratu. Tek nakon velikog pritiska javnosti i naloga Ministarstva kulture spomenik je uklonjen, a tužilaštvo je otvorilo postupke protiv mitropolita Metodija i političkog aktiviste Vladislava Dajkovića. Ali istrage ni danas nijesu dobile epilog. Sve se vodi pod „izviđajem“, što je u crnogorskom pravosuđu često sinonim za odlaganje do zastare - istakla je Marković.
Dodatni problem je, podvlači predsjednica Crnogorskog foruma, što se tužilaštvo u svojim izjavama često poziva na Temeljni ugovor koji je potpisao tadašnji premijer Dritan Abazović.
- Ali, pravna hijerarhija je jasna: takav ugovor je niži pravni akt i ne može biti stavljan iznad Ustava i zakona Crne Gore. On ne može derogirati krivične odredbe niti suspendovati obavezu države da procesuira krivična djela. Vrhovno državno tužilaštvo ima ustavnu obavezu da štiti pravni poredak i da strogo primjenjuje zakone države, bez obzira na političke dogovore i sporazume. Ako u Crnoj Gori svi moraju jednako odgovarati pred zakonom, onda to mora važiti i za lica koja pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi i visokim svještenim licima - decidna je Marković.
A član 9 Ustava Crne Gore potvrđuje, ukazuje ona, da međunarodno pravo i ratifikovane konvencije imaju primat nad domaćim zakonodavstvom.
- A među njima su i konvencije koje obavezuju Crnu Goru da sankcioniše negiranje i veličanje ratnih zločina. Evropski sud za ljudska prava u svojoj praksi više puta je naglasio da se sloboda govora ne može koristiti kao izgovor za slavljenje zločinaca. Dakle, izgovora nema - samo političke volje - dodala je Marković.
Ovdje dolazimo, kako je rekla, do ključne tačke - odnosno da institucije u Crnoj Gori rade selektivno.
- Obični građani snose posljedice za sitne prekršaje, ali kada se radi o moćnim akterima iz politike i crkve, zakon se primjenjuje „fleksibilno“. Takva selektivna pravda znači zapravo - nikakva pravda - kazala je Marković.
Poruka koju država šalje je, cijeni ona, pogubna jer govori da se žrtve mogu ponovo ponižavati, a da se zločinci mogu pretvarati u heroje.
- Dokle god tužilaštvo i policija odbijaju da primijene sopstvene zakone i stavljaju političke ugovore iznad Ustava, Crna Gora neće moći govoriti o ozbiljnoj demokratiji i vladavini prava, već o sistemu u kojem je veličanje zločina društveno tolerisano, a pravda - suspendovana - zaključila je Marković.

1250x600

1084x550

Marković: Ustav je iznad Temeljnog ugovora, zašto Tužilaštvo ćuti?

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori pohvalila je usvajanje skoro 30 zakona važnih za evropsku agendu. Za TVCG kažu da je ta pozitivna dinamika mogla biti narušena nekim izmjenama zakona u posljednjem trenutku i odlukama koje su zaobišle javnu raspravu. Pozdravljaju to što su na kraju povučeni predlozi zakona o ANB-u, o javnim okupljanjima i o unutrašnjim poslovima kako bi se omogućile adekvatne konsultacije.
Ambasador EU Johan Satler je istakao da posebno ohrabruje što je, još jednom, zakonodavstvo povezano s EU uživalo široku međupartijsku podršku, što pokazuje zajedničku posvećenost i vlasti i opozicije evropskom putu Crne Gore.
- Ova pozitivna dinamika mogla je biti narušena nekim izmjenama zakona u posljednjem trenutku i odlukama koje su zaobišle javnu raspravu i prethodni dijalog s Evropskom komisijom. To uključuje izmjene zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, o javnim okupljanjima i o unutrašnjim poslovima. Pozdravljamo to što su ovi prijedlozi zakona na kraju povučeni, kako bi se omogućile adekvatne konsultacije. Takođe pozdravljamo to što je Skupština izabrala članove Savjeta RTCG-a, što je ključni korak za sprovođenje medijskog zakonodavstva i obezbjeđivanje nezavisnosti javnog servisa. Ipak, kontinuirani neuspjeh da se imenuju predstavnici civilnog društva u Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge i dalje predstavlja ozbiljan razlog za zabrinutost - poručio je Satler.
U narednim mjesecima, dodaje, Crna Gora mora zadržati jasan fokus na reformi vladavine prava i izbjegavati mjere koje bi mogle poništiti dosadašnji značajan napredak. Pune konsultacije sa Evropskom komisijom i poštovanje transparentnih procesa javne rasprave moraju ostati temelj svakog zakonodavnog djelovanja.

Satler: Zadržati fokus na reformi vladavine prava i izbjegavati mjere koje bi mogle poništiti napredak

Pred poslanicima u Skupštini Crne Gore uskoro bi se mogao naći Prijedlog zakona o zabrani fašističkih simbola i organizacija.
Kako su poručili iz Demokratske partije socijalista, oni privode kraju izradu pomenutog akta, nakon čega će otvoriti javnu raspravu.
<h2>Cilj – stati na put reviziji</h2>
Aktom će biti obuhvaćene fašističke, nacističke i ekstremno nacionalističke organizacije, te njihovi simboli, a ključni cilj je – kako su naveli iz pomenute partije – da se stane na put reviziji nasljeđa antifašizma.
Otud, za očekivati je da aktom budu obuhvaćeni i kolaboranti fašističkih okupatora sa ovih prostora, koji u novije vrijeme – nerijetko i sa zvaničnih adresa – doživljavaju glorifikaciju.
No, pitanje je da li takav zakonski prijedlog uopšte i može imati podršku 41 poslanika u Skupštini. Jer, osvrnemo li se na svježiju istoriju – slično rješenje jednom već nije prošlo.
<h2>Nedavno većine nije bilo ni na odborima ni u plenumu</h2>
Podsjećanja radi, Zakon o zabrani fašističkih simbola i organizacija je 2020. u skupštinsku proceduru predala Liberalna partija. Međutim, tada je trebalo da proteknu gotovo dvije godine kako bi o aktu uopšte i bilo raspravljano na radnim tijeNa kraju, prilikom glasanja na sjednicama dva odbora nije bilo dovoljno podrške. Identično je bilo i na plenumu.
<h2>Za 13. jul u Podgorici najavljen antifašistički skup</h2>
Inače, juče se na internetu pojavila i <a href="https://www.peticije.online/stop_reviziji_istorije_zahtijevamo_protest_13_jula_i_hitno_usvajanje_zakona_o_zabrani_faistikih_organizacija_i_simbola" target="_blank">peticija podrške predloženom zakonu</a>, pri čemu su inicijatori najavili antifašističko okupljanje u Podgorici.lima Skupštine.
Skup će, kako su precizirali, biti održan u subotu, 13. jula, u 20 sati ispred zgrade Skupštine Crne Gore.
Protest, kako ističu, ima za cilj da ukaže na pokušaje istorijske relativizacije i izjednačavanja zločinačkih ideologija sa antifašističkim nasljeđem Crne Gore.
„Ćutanje danas znači zaborav sjutra. Naš identitet i sloboda počivaju na tekovinama antifašističkog ustanka i otpora“, poručuju organizatori.
<h2>U Sloveniji je zabrana glatko prošla</h2>
Podsjetimo, krajem prošle godine, slovenački parlament izglasao je zabranu veličanja simbola vezanih za nacizam i fašizam, ali i glorifikacije pokreta koji su pripadali tom spektru i njihovih kolaboranata.
U pitanju su bile izmjene Zakona o očuvanju javnog reda i mira, koje su naišle na podršku 48 poslanika, dok je njih šest bilo protiv.
Na spisku grupa na koje se zakon odnosi su i ustaški i četnički pokret, pri čemu su kazne predviđene zakonom od 500 do 1.000 eura.
Dio desničarskih stranaka tražio je tada da zakonom bude obuhvaćen i komunizam, ali taj prijedlog nije prošao.

Da li u Crnoj Gori ima većine spremne da zaštiti antifašizam?

Crna Gora stalno gubi dragocjeno vrijeme za postizanje konkretnih rezultata u procesu integracija u EU. Rokovi su vrlo kratki i precizni, a Crna Gora nažalost nije usmjerena na sprovođenje korjenitih promjena – ukazala je politikološkinja Nikoleta Đukanović u razgovoru za Portal Analitika.
Ona je govorila o suštinskom zastoju u reformama, sve evidentnijem demokratskom nazadovanju i paradoksalnom ponašanju vlasti koja, kako kaže, gasi požare improvizacijama dok se retorički zaklinje u evropski put.
<h2>Nazadujemo u procesu demokratizacije&nbsp;</h2>
Premijer Milojko Spajić se tokom posjete Italiji sastao i sa tamošnjom premijerkom Đorđom Meloni, koja je, između ostalog kazala kako vjeruje da će Crna Gora postati članica EU tokom italijanskog predsjedavanja. Shodno ohrabrujućim porukama, sagovornica Analitike je govorila o imamo li zaista razloga za optimizam, ako retoričke finese ne prate praktični iskoraci, a trojica crnogorskih političara, od kojih su dvojica visoki državni zvaničnici, i dalje ne mogu preko Debelog brijega.
- Kao i ranije sve se svodi na usvajanje zakona i strategija, dok se stvaranje uslova za njihovu punu primjenu potpuno zanemaruje. Sa druge strane, postoji puno oblasti u kojima Crna Gora mora pokazati i volju i konkretan rad da ih unaprijedi što do sada nije bio slučaj. Paradoksalno, kako se taj rok za zatvaranje svih poglavlja i okončanje pregovora koji nam saopštavaju iz Vlade (2026), primiče, tako samo nazadujemo u procesu demokratizacije – podvukla je Đukanović.
Na to, kaže, ukazuje nevjerovatna doza netransparentnosti koju Vlada sve više pokazuje, netrpeljivost prema kritičarima, gušenje civilnog sektora, hajke protiv neistomišljenika, sječa partiji nepodobnih kadrova po resorima, dok pravljenje kompromisa sa ultimatumima ekstremnih političkih opcijaiz spektra desnog etnopopulizma ostaje kao konstanta od samog početka formiranja Vlade.
<h2>Lideri u pridruživanju su manje loše države</h2>
Sagovornica Analitike uvjerena je da sve države regiona pate od hroničnih problema simulirane demokratizacije, zbog kojih ih često nazivamo stabilokratijom čija su, kako kaže, ključna obilježja korupcija, nepotizam, partijsko zapošljavanje, urušavanje i degradiranje kadrovskog sistema, partitokratija, zavisnost institucija od vlasti i sl.&nbsp;
- Takva situacija je karakteristična za sve države regiona, uključujući i Albaniju. Međutim, ta država ipak koristi prilike da ispuni makar politički neosjetljive uslove i napreduje u procesu – ukazala je Đukanović.
Sa druge strane, kako ističe, Crna Gora je napravila vrlo značajne promjene sa smjenom vlasti, na način što su građani upravo tada birali drugačije prakse i način razvoja našeg društva.
- Zauzvrat, ipak su dobili gotovo identičan sistem vlasti koji se bazira na neispunjenim obećanjima i površnim promjenama a ne reformama. Uostalom, pozicija lidera regiona u EU integracijama je uvijek označavala državu koja je manje loša, a ne koja u tom procesu bilježi zadovoljavajuće rezultate – podvukla je Đukanović.&nbsp;
<h2>EU se suočava sa unutrašnjim krizama i neadekvatnim metodama pregovaranja&nbsp;</h2>
Govoreći o budućnosti procesa proširenja EU, Đukanović ističe da Evropska unija ima jako puno unutrašnjih izazova i kriza sa kojima se suočava, a u odnosu na koje, kako kaže, sve teže postiže zajednički efikasan odgovor.&nbsp;
- Posljedica takvog stanja je i ta da, nakon puno inicijativa za reformom politike proširenja i metodologije pregovaranja, Evropsku uniju i dalje karakteriše neadekvatna metodologija pregovaranja, sa neadekvatnim metodama monitoringa napretka i evaluacije rezultata država kandidata - ukazuje Đukanović.&nbsp;
U skladu sa tim, kako dodaje, naravno da su evropski zvaničnici preblagi jer ne posjeduju adekvatne mehanizme koje države Zapadnog Balkana mogu natjerati da pokažu odlučniju političku volju za reformama.&nbsp;
- Sa druge strane, Unija nasprem sebe ima korumpirane poluautokratske režime sa vrlo sličnim opozicionim alternativama, pa je sigurno i teško efikasno uspostaviti politiku uslovljavanja koja bi dala rezultata kao što je to bio slučaj sa državama Centralne i Istočne Evrope - naglašava Đukanović.
<h2>Spajić prenosi logiku tržišta na državu koja ne funkcioniše tako</h2>
Sagovornicu Analitike upitali smo smatra li da se sporazumima sa UAE narušava crnogorski pravni poredak, te očekuje li jasan stav Brisela o ovom pitanju, s obzirom na ocjene da se navedenim sporazumima krše međunarodne obaveze, te da nijesu usklađeni sa pravnom tekovinom EU i procesom stabilizacije i pridruživanja.&nbsp;
- Prema onom što čujemo od različitih ekonomskih analitičara mi ulazimo u ozbiljne probleme sa finansijama i sve ono što se događa u oblasti ekonomije nama značajno opterećuje budžet. Mi od promjene vlasti 2020. godine nemamo nijedan započet veliki investicioni poduhvat i taj pritisak očekivanja je sigurno nešto što opterećuje sadašnju vlast - pojašnjava Đukanović.
Mišljenja je da bi jedan ovakav projekat mogao potencijalno da se sagledava kao generator rasta ekonomije u Crnoj Gori i značajno unapređenje ekonomske budućnosti države.
- Ta ekonomska stabilnost bi dovela do toga da možemo da se bavimo ostalim ozbiljnim temama u društvu. Međutim, ja smatram da premijer želi što prije da sprovede ovu inicijativu jer njegovoj političkoj strukturi "gori pod nogama", shodno rezultatima koje ostvaruju u posljednje vrijeme na lokalnom nivou, te cijenim da želi da obezbijedi sredstva koja su mu neophodna da održi ekonomiju živom - kategorična je Đukanović.&nbsp;
Kako ističe, Spajić je neko čiji je background u svijetu finansija i biznisa, gdje se stvari izuzetno brzo mijenjaju i on takav model želi da prenese i na državnu upravu koja ima drugačiju strukturu i način djelovanja, što on na neki način ne želi da razumije i prihvati.
- Imamo i izjavu bivšeg premijera, gospodina Krivokapića, koji je gospodina Spajića promovisao u ministra finansija u svojoj Vladi, a koji kaže da je sadašnji premijer u tom periodu bio na neki način ambivalentan prema poštovanju zakona. On je smatrao i tada, prema riječima gospodina Krivokapića, da ukoliko određeno zakonsko rješenje otežava rad, da ga ne mora poštovati - napominje sagovornica Analitike.
Zato je, kako naglašava, i ovo ad hoc rješenje bez ozbiljne analize potreba, strategije razvoja, razrade i uklapanja razvojnih planova, samo jedno rješenje po mjeri onoga koji upravlja, a ne po mjeri građana koji bi trebalo da budu nosioci suverenosti u društvu u kojem žive.&nbsp;
- Po meni, to nas udaljava suštinski od Brisela, koji je u prethodnom periodu žmurio na brojne nedostatke, iskazujući time želju da ubrza naš proces reformi. I u Vladi gospodina Abazovića, ali i u onim Vladama ranije, imali smo ozbiljne kritike od strane Brisela kada su, recimo, programi sticanja zlatnog pasoša bili u pitanju, pa su naši političari to uspijevali da na određeni način iskomuniciraju sa EU, da se rješavanje tih problema odloži na određeni vremenski rok. Ozbiljno planiranje dovodi do dugoročno boljih rješenja, te mislim da naše prakse koje nam privremeno "gase požare", ozbiljno "raspiruju vatru" na drugim poljima, te da moramo konačno da shvatimo da se ozbiljni državni poslovi i reforme donose u saglasju politike i interesa zajednice, a ne prema vizijama pojedinaca - poručuje Đukanović.
<h2>Posao loš po lokalnu zajednicu, a profitabilan za konkretne pojedince</h2>
Sagovornica Analitike ističe da u crnogorskom društvu postoji sklonost da vjerujemo da smo za sve u pravu i da jedino mi znamo rješenje.&nbsp;
- Taj naš inat nas često dovodi do toga da prihvatanje tuđeg mišljenja doživljavamo kao slabost. Zato i danas kada doživimo kritike od ljudi koji drugačije misle i ukazuju nam na činjenice koje to dokazuju, mi targetiramo i prelazimo na ravan ličnog, što smo vidjeli i u slučaju hajke protiv gospođe Vanje Ćalović-Marković - naglašava Đukanović.&nbsp;
To su, kako ukazuje, pogubni načini djelovanja za društvo, koji nas opet odaljavaju od onoga što građani, makar sudeći po anketama, žele, a to su EU vrijednosti.
- Ako je vrijeme dominacije jedne partije kakva je bila DPS završeno, ako su to obećali građanima oni koji danas vode državu, onda bi trebalo da razumiju da su građani glasali za drugačije društvo u kojem će se ipak poštovati zakoni jednako za sve - podvlači Đukanović.&nbsp;
Uvjerena je da bi potencijalna investicija u Ulcinju mogla donijeti dobro Crnoj Gori, samo da je, kako naglašava, redosljed koraka drugačiji, te da se ispoštuju zahtjevi svih aktera u procesu, prije svega lokalne zajednice i stanovništva.&nbsp;
- Rad Parlamenta i Vlade na ovakav način, mene, a sigurna sam i brojne druge osobe koje iskazuju negodovanje ovakvim postupcima, samo vodi ka mišljenju da je ovaj posao loš po lokalnu zajednicu, a profitabilan za konkretne pojedince - ukazuje Đukanović.
<h2>Političari ne razumiju što znači meritokratija&nbsp;</h2>
Na pitanje je li sporazum poslužio kao alat za proširenje Vlade dodatnim resorom bez stvarne potrebe, te da li ostanak albanskih partija u Vladi znači da su partikularni interesi ipak prioritetniji od istrajavanja na nekakvim principima, uprkos protivljenju sporazumima sa UAE, odgovorila je da ovaj aranžman najviše djeluje kao potreba činilaca vlasti da ostvare veću koheziju.
- Koja bi bila kasnije produbljivana kroz dodjeljivanje poslova različitim podugovaračima bliskim političkim akterima. U toj raspodjeli bi učestvovali svi i ne bi funkcionisala pravila nadmetanja i slobodnog tržišta bez intervencionizma - ocijenila je Đukanović.
Napomenula je da od početka imamo preglomaznu Vladu i cjelokupan sistem javne uprave.&nbsp;
- Imamo Predlog Zakona o Vladi koji je MJU uradilo još prethodne godine, čini mi se, i koji se ne razmatra u Skupštini. To nam jasno govori koliko smo suštinski spremni za meritokratiju i koliko je to kod nas samo riječ koja bi trebalo da bude zabranjena za upotrebu. Jer ako mi konstantno govorimo o preglomaznosti javne uprave, a iz izbornog ciklusa u naredni izborni ciklus se taj broj povećava, ako nam EU još 2021. godine jasno istakne da Zakon o državnim službenicima i namještenicima mora da sadrži veća ograničenja po pitanju kriterijuma za zapošljavanje i napredovanje, a mi ih kontinuirano snižavamo, onda naši političari očigledno ne razumiju šta znači meritokratija - podvlači Đukanović.&nbsp;
Zato su nam, kako ističe, neophodne korjenite reforme, jer na ovaj način samo ispitujemo granice gdje se nalazi dno ka kojem tonemo.
<h2>Uvođenje vjeronauke urušilo bi krhke temelje građanstva&nbsp;</h2>
Iako peticija za uvođenje vjeronauke u osnovne i srednje škole nakon burne skupštinske debate ipak nije upućena Vladi, ona je govorila o tome koji su ciljevi potezanja pitanja uvođenja vjeronauke, te kakve bi mogle biti posljedice sprovođenja takvog nauma po obrazovni sistem, ali i društvo u cjelini.
- Vjeronauka sigurno nije predmet koji nikako ne bi smio da se izučava u obrazovnom sistemu. Ali mi imamo problem sa nedostatkom kapaciteta, nedostatkom institucija, nedostatkom znanja i nemamo adekvatne analize na koji način bi taj predmet trebalo da se izučava, ko bi bili predavači, kakvi bi bili kurikulumi i silabusi tih predmeta - rekla je ona.
Lično smatra da bi nas takav pristup obrazovnom sistemu unazadio, te da bi i dalje urušio krhke temelje građanstva u Crnoj Gori.
- Jer često svjedočimo da vjerske organizacije zloupotrebljavaju moć koju imaju, te da bi takav predmet samo vodio ka daljoj klerikalizaciji društva, a ne ka njegovom prosperitetu - poručila je Đukanović.&nbsp;
<h2>Akteri u Herceg Novom i Nikšiću lako će se dogovoriti o raspodjeli funkcija&nbsp;</h2>
Sagovornica Analitike je uvjerena da će vlast u Herceg Novom biti formirana bez turbulencija i da će se akteri relativno lako dogovoriti po ključu raspodjele funkcija. Za Nikšić smatra da neće biti velikih promjena.
- Disonantni tonovi u redovima PES-a koje smo čuli tokom izborne noći su očigledno stavovi pojedinaca koji očigledno imaju drugačiju viziju i interese od premijera, koji njihovo mišljenje svrstava u preuranjeno pa samim tim i irelevantno. To samo govori da je i PES, kao i sve ostale partije u Parlamentu, nedemokratska partija koja ne poznaje slobodu izjašnjavanja i kritičkog preispitivanja stavova partije, a da o izboru kandidata za poslaničke i odborničke funkcije ne govorimo - ističe Đukanović.&nbsp;
<h2>Demokrate, PES i URA plaćaju cijenu loših odluka i propalih politika&nbsp;</h2>
Ocjenjuje i da je najveći dobitnik nikšićkih izbora koalicija Za Budućnost Nikšića.&nbsp;
&nbsp;- A sa druge strane PES, Demokrate i URA plaćaju cijenu svojih pogrešnih odluka i propalih politika koje su bazirali na ličnim pojedinačnim koristima a ne društvenom interesu, što očigledno građani jasno artikulišu na svim posljednjim lokalnim izborima - zaključila je Đukanović.

Đukanović: Ad hoc rješenje po mjeri Spajića udaljava nas od Brisela, njegovoj političkoj strukturi gori pod nogama

Dosadašnja praksa i iskustvo nas navode na zaključak da bismo mi predstavnici lokalnih samouprava mnogo kvalitetnije i adekvatnije upravljali obalnom zonom. Ekonomski benefiti, koji dugi niz godina nijesu u kvalitetnoj mjeri vraćeni opštinama, sigurno bi bili bolje valorizovani, a građani koji to u kontinuitetu traže i očekuju od nas bi dobili onu uslugu koja se traži. Naše službe i naši administrativni kapaciteti nam daju za pravo da mi možemo mnogo kvalitetnije i bolje upravljati s ovom zonom od dosadašnjih administrativnih kapaciteta JP Morsko dobro, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.
Kao što je najavljeno u subotu prilikom protesta građana Ulcinja, juče su svi predsjednici primorskih opština, uz pomoć grupe poslanika u Skupštini Crne Gore, predali inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o morskom dobru.
- Mi potpisnici te inicijative, predstavnici svih šest primorskih opština, želimo da konačno krenemo sa procesom decentralizacije. Mi se zalažemo za poštovanje Evropske povelje o lokalnoj samoupravi kojom se garantuje autonomnost lokalnim samoupravama kao organu vlasti koji je najbliži građanima, sa ciljem da se o njihovim potrebama odlučuje upravo odlučuje na lokalnom nivou. Smatramo da su se stekli uslovi da se pokrene diskusija o ovim inicijativama, i ovim izmjenama koje smo predložili, u plenumu Skupštine Crne Gore - rekao je Raičević.
Prema njegovim riječima, realno je očekivati da će se ta zakonska rješenja ubrzo naći u skupštinskoj proceduri.&nbsp;
- Moramo pokazati da opštine moraju i mogu upravljati sa najvrijednijim resursima. Obalno područje je najvrijedniji resurs svih crnogorskih primorskih opština, manje više i Crne Gore - istakao je Raičević.
Raičević napominje da nije istina da se zalažu za ukidanje Morskog dobra kao pravnog subjekta, već se traži da se, kako je rekao, konačno sprovede transformacija shodno pozitivnim zakonskim propisima.
- Ako znamo da javna preduzeća kao takva u javnom prometu Crne Gore više ne bitišu i da je Morsko dobro, možda, i izuzetak, mi tražimo da dođe i do te pravne transformacije, a na kraju krajeva i do transformacije samih nadležnosti tog budućeg preduzeća. Da li će to biti društvo sa ograničenom odgovornošću, to ostavljamo Vladi i Skupštini da odluče. Činjenica je da bi to preduzeće imalo kontrolni mehanizam, kontrolnu funkciju, strateški bi davalo smjernice svim primorskim opštinama kako i na koji način da se upravlja obalnom zonom, ali ekonomski benefiti bi svakako bili namijenjeni lokalnim upravama koje bi raspolagale novcem koji se prihoduje od zakupa samih kupališta, ili od privremenih objekata u zoni morskog dobra - zaključio je Raičević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdiwbDCrOw8o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Raičević: Predstavnici lokalnih samouprava kvalitetnije bi upravljali obalnom zonom, transformisati Morsko dobro

Skupština Republike Srpske usvojila je na posebnoj sjednici večeras, zakone kojima se neustavno zabranjuje djelovanje pravosudnih i istražnih institucija Bosne i Hercegovine u tom bosanskohercegovačkom entitetu.
Usvojenim Prijedlogom zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH predviđena je zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH u Republici Srpskoj (RS).
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, te potvrđenih u državnom Domu naroda.
Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se takođe mora izjasniti Parlament BiH.
No, ministarka uprave i lokalne samouprave RS-a Senka Jujić, u obrazlaganju ovog prijedloga, tvrdila je da, prema Ustavu BiH, "sve vladine funkcije i ovlaštenja koja Ustavom BiH nisu izričito povjerena institucijama BiH, pripadaju entitetima".
Za zakone je glasalo 49 poslanika, a tri protiv. Glasanju su prisustvovala 52 od 83 poslanika koliko broji Skupština RS-a.
Usvajanje zakona dolazi dan nakon presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, kome je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.
Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić oslobođen je krivice.
Oni su bili optuženi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Rukovodstvo RS-a je uoči presude zaprijetilo "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.
Zakone je noć ranije usvojila Vlada RS-a i proslijedila ih u entitetski parlament. 
<h2>Usvojene i kazne za neizvršavanje odluka institucija RS-a</h2>
Usvojenim izmjenama Krivičnog zakonika RS-a uvodi se krivično djelo "nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa RS-a".
Zakon definiše kažnjavanje službenih i odgovornih osoba koje obavljaju javnu dužnost u institucijama RS-a i Bosne i Hercegovine ukoliko ne sprovode, ne poštuju ili ometaju provođenje odluka institucija RS-a.
Predviđene su zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina, te izricanje i mjera zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti.
Uoči skupštinskog zasjedanja, entitetski predsjednik Milorad Dodik je izjavio da će RS "osporiti djelovanje Suda i Tužilaštva BiH".
Zaprijetio je i da će oni koji nastave da rade u Tužilaštvu BiH i SIPA-i, a žive u RS-u, biti procesuirani, nakon što zakoni u Skupštini budu usvojeni.
Ministar pravde RS-a Miloš Bukejlović, obrazlažući tekst zakona pred poslanicima, je rekao da se izmjene donose "iz neophodnosti zaštite institucionalnog poretka", te predviđa "jačanje mehanizma odgovornosti"osoba koje vrše javne funkcije u RS-u i na nivou Bosne i Hercegovine.
"Ovdje neće postojati nikakva krivična odgovornost za lica koja ostanu u organima Bosne i Hercegovine, odnosno postojaće odgovornost samo ako ne budu postupali u skladu sa stavovima i odlukama koje je donijelo rukovodstvo RS-a", izjavio je Bukejlović.
<h2>Ozakonjeno formiranje i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta RS-a</h2>
Skupština je usvojila i Prijedlog zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS-a, njime je predviđeno osnivanje tijela koje bi imenovalo sudije i tužioce te druge nosioce pravosudnih funkcija u ovom entitetu.
U Bosni i Hercegovini postoji državni Visoki sudski i tužilački savjet koji imenuje nosioce pravosudnih funkcija u cijeloj zemlji, osim ustavnih sudija.
Podršku većine u Skupštini RS-a dobio je i Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Njime se predviđa Poseban registar neprofitnih organizacija osnovanih u RS-u koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti uz političko djelovanje i političke aktivnosti neprofitnih organizacija koje ih određuje kao agente stranog uticaja.
Pored ostalog, neprofitna organizacija koja je upisana u Registar obavezna je da Ministarstvu dostavi polugodišnji i godišnji finansijski izvještaj.
U izvještaju se treba navesti naznaka uplatioca, visina doznačenih sredstava, vrsta i iznos naknade i prihoda izraženih u novcu ili drugoj vrijednosti, kao i izvještaj o utrošku sredstava.
Dok vladajuće stranke okupljene oko Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika tvrde da se radi odlukama usklađenim sa Ustavom RS-a, u opozicionim strankama su isticali kako se radi o zakonima, "željama jednog čovjeka (Dodika)", sa mogućim "nepredvidivim i opasnim" posljedicama za građane u RS-u.
"Ovo danas što vi radite je direktan udar na Dejtonski mirovni sporazum, na Ustav Bosne i Hercegovine i na Ustav Republike Srpske. Alal vera onome ko bude glasao danas za ovo", rekao je poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) Ognjen Bodiroga.
On je poručio da sve nadležnosti moraju biti vraćene istom procedurom kako su i prenesene, "u dogovoru i saglasnosti" oba entiteta u BiH.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik pozvao je poslanike da glasaju za zakone, rekavši "da je izuzetno povoljna situacija da se vrati subjektivitet Republike Srpske dat Ustavom Bosne i Hercegovine".
Dodik je istakao kako se RS "godinama pripremala za ovaj korak", posebno ističući da su jačani "policijski kapaciteti".
Naveo je da novi zakoni koji ukidaju nadležnosti države u RS-u, "ne znači secesiju".
"Iduće sedmice ćemo ići sa novim setom zakona", poručio je Dodik, ne navodeći o kojim novim se zakonima radi.
Dodik je i krajem januara najavio Prijedlog zakona o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji je u javnosti poznat i kao zakon o stranim agentima.
Takav prijedlog je iz procedure Narodne skupštine RS-a povučen u maju prošle godine, nakon velikog pritiska domaće javnosti, ali i iz inostranstva.

Usvojeni zakoni koji zabranjuju rad Suda i Tužilaštva BiH te Agencije za istrage u Republici Srpskoj

Parlament Iraka usvojio je u utorak tri zakona, uključujući amandmane na zakon o ličnom statusu za koji kritičari kažu da zapravo legalizuje dječije brakove.
Amandmani daju islamskim sudovima povećana ovlašćenja nad porodičnim stvarima, uključujući brak, razvod i nasljeđe. Aktivisti tvrde da to podriva irački Zakon o ličnom statusu iz 1959. godine, koji je objedinio porodični zakon i uspostavio zaštitne mjere za žene.
Irački zakon trenutno postavlja 18 godina kao minimalnu dob za sklapanje braka u većini slučajeva. Promjene usvojene u utorak omogućile bi klericima da vladaju u skladu sa svojim tumačenjem islamskog zakona, koji neki tumače kao dopuštanje braka djevojkama u ranim tinejdžerskim godinama - ili već od devet godina prema Jaafari školi islamskog prava koju slijede mnoge šiitske vjerske vlasti u Iraku.
Oni koji zagovaraju ovakve promjene, prvenstveno konzervativni šiitski zakonodavci, brane ih kao sredstvo za usklađivanje zakona s islamskim principima i smanjenje uticaja Zapada na iračku kulturu.
Parlament je takođe usvojio opšti zakon o amnestiji za koji se smatra da koristi sunitskim zatočenicima, a koji se takođe smatra davanjem propusnice ljudima koji su umiješani u korupciju i pronevjeru. Dom je takođe usvojio zakon o povraćaju zemljišta koji ima za cilj rješavanje kurdskih teritorijalnih zahtjeva.
Intisar al-Mayali, aktivistkinja za ljudska prava i članica Iračke ženske lige, rekla je da će usvajanje izmjena i dopuna zakona o građanskom statusu "ostaviti pogubne posljedice na prava žena i djevojčica, kroz brak djevojaka u ranoj dobi, što krši njihovo pravo na život kao djece i poremetiće zaštitne mehanizme za razvod, starateljstvo i nasljeđivanje žena".
Sjednica je završena u haosu i optužbama za kršenje procedure.
- Polovina poslanika prisutnih na sjednici nije glasala, što je prekršilo zakonski kvorum - rekao je jedan parlamentarni zvaničnik pod uslovom da ostane anoniman jer nije bio ovlaćten da javno komentariše. On je rekao da su neki članovi glasno protestovali, a da su se drugi popeli na skupštinsku govornicu.
Nakon sjednice, jedan broj poslanika se žalio na proces glasanja, u okviru kojeg su sva tri kontroverzna zakona - od kojih su svaki podržali različiti blokovi - izglasana zajedno.
- Što se tiče zakona o građanskom statusu, mi ga snažno podržavamo i nije bilo problema s tim - rekao je Raid al Maliki, nezavisni poslanik. 
- Ali to je bilo u kombinaciji s drugim zakonima o kojima će se glasati zajedno… i to bi moglo dovesti do pravne žalbe na Saveznom sudu - dodao je.
Predsjednik parlamenta Mahmoud al-Mashhadani je u izjavi pohvalio usvajanje zakona kao "važan korak u procesu jačanja pravde i organiziranja svakodnevnog života građana".

Parlament Iraka usvojio tri kontroverzna zakona, jedan od njih mogao bi legalizovati dječije brakove

Ismijavanje, odbacivanje i osjećaj nepripadanja dio su svakodnevnice mnoge djece u školama, a scenario prikazan u filmu'' Dječak u roze pantalonama'' nije daleko od naše realnosti, ocijenjeno je danas na matine razgovoru “Ko se boji rozih pantalona i kako škole vide različitosti?, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Razgovor je održan u okviru 16. Crnogorskog filmskog festivala o ljudskim pravima UBRZAJ 2025, inspirisan i filmom koji je zasnovan na istinitoj priči petnaestogodišnjeg Andree iz Italije, koji je nakon dugotrajnog vršnjačkog nasilja izvršio samoubistvo, a sve je počelo „šalom“ na račun boje njegovih pantalona.
Sagovornici Miloša Kneževića, koordinatora za razvoj u CGO-u, bili su Staša Baštrica, izvršna direktorka Kvir Montenegro, Al-Ammar Kašić, psiholog i psihotarapeut i Nikola Latković, pedagog u OŠ “Lovćenski partizanski odred” na Cetinju.
Al-Ammar Kašić je ukazao na dubinu i složenost problema nasilja, naglašavajući da promjene nijesu moguće ako unaprijed povjerujemo da su nedostižne.&nbsp;
- Nikada ne smijemo pomisliti da nešto ne možemo uraditi, bez obzira koliko nas je malo- rekao je on, ističući da nasilje prožima cijelo društveno ustrojstvo i oblikuju ga često nevidljive struje poput roda, klase i rase.&nbsp;
Naglasio je da, kada se bavimo problemom, moramo ostaviti prostor da sagledamo njegove dublje korijene.
- Često imamo tendenciju da samo adresiramo simptome na površini. A kada pričamo o nasilju, pričamo o ljudskoj prirodi, o našoj evoluciji i nečemju što ide kroz naše gene i oblikuje čitav svijet u kojem živimo- pojasnio je Kašić.
Napominje da ovaj problem nije moguće riješiti brzo i da je potrebno strpljenje.&nbsp;
- Moramo njegovati kapacitete da izdržimo neprijatnosti onda kada je teško- kazao je Kašić, dodajući da se promjene ne dešavaju naglo niti u okviru jedne generacije.
Zaključuje da je važno blagovremeno posaditi sjeme koje će se njegovati kroz buduće generacije i ostaviti im u amanet zadatak da nastave rješavanje ovog problema.
Staša Baštrica je stava da vršnjačko nasilje nad LGBTIQ+ mladima nije problem pojedinca, već sistemski problem koji opstaje zbog neznanja, predrasuda i ćutanja odraslih. Naglasila je da se ono svakodnevno dešava u školama, ostavljajući duboke i dugotrajne posljedice.
- Ako želimo sigurnije škole i podržavajuće okruženje, mora se raditi na edukaciji i senzibilizaciji nastavnog kadra, roditelja i predstavnika i predstavnica institucija, kako bi mogli prepoznati, imenovati i spriječiti nasilje prije nego što nanese trajnu štetu- poručila je ona, dodajući da se samo tako može mijenjati kultura koja toleriše diskriminaciju i graditi okruženje u kojem je svako dijete sigurno, vidljivo i prihvaćeno onakvo kakvo jeste.
Nikola Latković je naglasio da učionica može biti sigurno mjesto samo ako se od prvog dana jasno postave norme koje se zasnivaju na uvažavanju, sigurnosti i pravu svakog djeteta da bude ono što jeste.
- Djeca najviše uče iz onoga što odrasli rade, pa je modelovanje prihvatanja ključni zadatak nastavnika“, podsjetio je on, ali i ukazao na neophodnost brzog reagovanja na svaku diskriminaciju, kao i saradnje sa roditeljima kako bi se gradile zajedničke poruke podrške i otvorenosti. „Najvažnije je jačati samopouzdanje djece koja se izdvajaju i stvoriti atmosferu u kojoj niko ne osjeća da mora da se sakrije da bi bio prihvaćen- zaključio je Latković.
Jedna od učesnica koja je pratila matine razgovor, Una Perazić, podvlači važnost otvaranja prostora za mlade da razgovaraju o vršnjačkom nasilju.&nbsp;
- Mladi su spremni da pričaju o ovoj temi, samo treba da im se da prostor od strane starijih i samog obrazovnog sistema- kazala je ona. Istakla je da heterogenost grupe nije prepreka, već da je „najbitnije da se o tome govori i da se postepeno izgrađuje okruženje zasnovano na toleranciji”.
Film Dječak u roze pantalonama će crnogorska publika imati priliku da pogleda u okviru glavnog programa Festivala, u subotu, 13. decembra, u 18:45h, u Crnogorskoj kinoteci.
Događaj je dio projekta „Kroz kaleidoskop raznolikosti – bolje perspektive za LGBTIQ prava“ koji realizuje CGO uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Matine razgovori: Simbolika rozih pantalona otkriva dublje pukotine u našem društvu

U prosjeku 64 odsto građana Zapadnog Balkana podržava članstvo u Evropskoj uniji, što je najviši nivo zabilježen od 2015. godine, pokazao je novi Balkan barometar koji je u Briselu predstavio Savjet za regionalnu saradnju. S druge strane, rastuće cijene i inflacija ostaju glavna briga za 66 odsto građana.
Balkanski barometar 2025, regionalni pregled percepcije javnosti i preduzeća širom Zapadnog Balkana, pokazuje porast optimizma u vezi sa integracijama u EU, snažnu podršku regionalnoj saradnji i jasna očekivanja ekonomskog napretka, poručio je generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju Amer Kapetanović.
Predstavljajući istraživanje Kapetanović je naglasio i da na pozitivnu percepciju članstva utiče i ohrabrijući stav zemalja članica prema regionu.
Na predstavljanju izvještaja ocijenjeno je i da je dublja regionalna integracija od koristi i za rad preduzeća, uključujući smanjene operativne troškove koji proizilaze iz režima bez rominga i očekivane dobitke od putovanja unutar regiona koristeći samo ličnu kartu.

U prosjeku 64 odsto stanovnika ZB podržava članstvo u EU

Odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac oglasio se povodom izjave predsjendika Srbije Aleksandra Vučića u kojoj je uvredljivo govorio o Crnoj Gori.
Podsjetimo, Vučić je govoreći o odnosima sa Hrvatskom kazao kako neće da glumi Crnu Goru.&nbsp;
- Oni da me vrijeđaju i ponižavaju u Podgorici, insistiraju na Morinju, a vi ne smijete da izgovorite riječ Lora... Stvarno ne mogu da budem toliko jadan. Predsjednik Jakov Milatović reaguje čak i u vezi otvaranja brze hrane KFC, ali zato kad predsjednik Srbije Vučić ponižava državu Crnu Goru Jakov ne smije da progovori - napisao je Klikovac na <a href="https://x.com/AndrijaKlikovac/status/1999180143705698612" target="_blank">mreži X</a>.&nbsp;
Ćutanje je, kaže, odobravanje.&nbsp;
- O čemu se radi? Od čega postoji strah? - pitao je on.

Klikovac: Dok Vučić ponižava Crnu Goru, Milatović ne smije da progovori

Savjetnica za ljudska prava Ujedinjenih nacija Anet Lanting kazala je da su UN zabrinute zbog tužilačkog progona šest crnogorskih medija. &nbsp;
-Pratimo slučaj i nastavićemo to da radimo – napisala je lanting u odgovoru na Non pejper glavnih urednika šest crnogorskih medija koji su targetirani u Naredbi za sprovođenje istrage da su dio mreže malignog medijskog uticaja koju je formirao biznismen Aleksandar Mijajlović. &nbsp;
Skandaloznim aktom Specijalnog državnog tužilaštva targetirani su Televizija E, Portal ETV, Portal Analitika, M Portal, Portal Standara i Antena M. Glavni urednici medija su informisali međunarodnu javnost Non pejperom da su ,,meta progona koji sprovodi Specijalno državno tužilaštvo, dovodeći u kontekst organizovane kriminalne grupe. &nbsp;
Iz Ujedinjenih nacija da su njihova tijela zabilježila ,,progres Crne Gore ali i da su zabrinuti zbog slučaja progona medija”. Zato su i dali preporuke Crnoj Gori u ovom slučaju. &nbsp;
U Non pejperu se naglašava da, dovođenjem šest kritičkih medija u kontekst organizovane kriminalne grupe, Specijalno državno tužilaštvo ,,tom praksom ugrožava profesionalni i lični integritet novinarki i novinara, ima za cilj da zastraši redakcije i ućutka kritičke glasove”. &nbsp;
- Zbog toga ovaj Non-pejper ima za cilj da upozori evropske institucije na zabrinjavajuće prakse targetiranja medija i novinara u Crnoj Gori, da ukaže na sistemske slabosti koje omogućavaju zloupotrebu moći, spregu Specijalnog državnog tužilaštva, politike i određenih medija, te da predloži mjere koje bi osigurale puno poštovanje člana 10 Evropske konvencije, kao i međunarodnih standarda slobode medija i izražavanja. Posebno ukazujemo na pretpostavku nevinosti kao jedno od osnovnih ljudskih prava, koja je u ovom slučaju grubo prekršena činjenicom da je dio crnogorskih političara uz pomoć jednog medija pokušao da igra ulogu tužioca i sudije, da i prije optužnice označi krivce, te da ućutka glas medija koji kritički izvještavaju o vlasti – ocjenjuje se u Non pejperu šest crnogorskih medija. &nbsp;
 
 
&nbsp;

UN: Pratimo slučaj i zabrinuti smo zbog tužilačkog progona medija

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: zakoni