Premijer Milojko Spajić poručio je da Crna Gora ne samo da prednjači u evropskim integracijama, nego i predvodi proces ujedinjenja Zapadnog Balkana sa EU, prenosi TVCG.
To je naveo na svečanom otvaranju Akademije jedinstvenog tržišta u Podgorici, na kojem su uz premijera govorili i ambasador Evropske unije Johan Satler i ambasador Njemačke Peter Felten.
Spajić je rekao da su evropski događaji postali dio naše svakodnevnice. Kako je istakao, proces pune integracije ne završava samo na papiru, on mora da živi u svakoj društvenoj pori i instituciji.
- Tu počinje uloga akademije koja će pomoći našim stručnjacima da rade kao i njihove kolege u drugim državama članicama, a da građanima i privredi donose konkretne korake. Akademija nije samom simbol evropske budućnosti, već i instrument koji pomaže da svakodnevnicu pretvorimo u evropsku praksu - naglasio je Spajić.
Kako je istakao, ova inicijativa služiće cijelom regionu kao centar za učenje, razmjenu iskustava i primjenu evropske prakse.
- Odlučno koračamo u zajedničku evropsku budućnost - kazao je Spajić.
Satler je rekao da sedmicu nakon predstavljanja vrlo uspješnog izvještaja EU o Crnoj Gori imamo priliku da svjedočimo još jednom važnom događaju – ostvaranju akademije koja će biti od velike pomoći privredi i građanima.
- Pristup jedinstvenom tržištu jeste privilegija. To naravno, nije lako. Usklađivanje je zahtjevan proces - rekao je Satler.
On je istakao da Crna Gora planira da zatvori pregovaračka poglavlja do kraja naredne godine u pregovorima sa EU, te da će biti domaćin važnog samita. Ključ progresa je, dodaje, u institucijama i njihovoj sposobnosti da primjenuju evropska pravila.
Felten je rekao da Njemačka podržava put Zapadnog Balkana ka EU. On je rekao da akademija simboliše takvu njemačku podršku, kroz regionalno povezivanje i saradnju na planu spremnosti da se prihvate pravila jedinstvenog tržišta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajić: Crna Gora predvodi proces ujedinjenja Zapadnog Balkana sa EU

Predsjednik Stranke evropskog progresa (SEP) i bivši premijer Duško Marković smatra da aktuelna Vlada, ako ne pomijeni nešto u svom pristupu, nije sposobna da uvede Crnu Goru u Evropsku uniju do 2028. godine.
Marković je u emisiji “Argumenti” na RTCG kazao da najveći dio vlasti, ne samo usporava integraciju, već želi da taj proces zaustavi, i istakao da SEP podržava odluku gradonačelnika Saše Mujovića da se gradi kolektor u Botunu, ali da nije optimista da će gradnja početi do kraja godine.
- Dosta je argumenata za takvu ocjenu. Činjenica je da kada god Crna Gora napravi iskorak prema EU, dio aktuelne vlasti pokrene neka pitanja koja je udaljavaju od EU, zaustavljaju je u tom procesu i prave distancu od onoga što su vrijednosti Unije - istakao je Marković.
On smatra da je sadašnja Vlada toliko heterogena da ne obezbjeđuje niti funkcionalno jedinstvo niti operativnu nadležnost.
- Nemamo jasno povučenu liniju niti operativnu odgovornost. Imamo nekoliko političkih blokova koji svaki za sebe ima svoj prostor u Vladi gdje se stranke namiruju pozicijama. Imaju preko ministarstava svoje autonomne budžete sa kojim raspolažu bez kontrole Vlade. Imaju različite politike - naveo je Marković.
Takva Vlada, kako je rekao, ne može da obezbijedi adekvatnu i odgovornu politiku na unutrašnjem i međunarodnom planu.
- Ne vjerujem da takva Vlada, kako sada stvari stoje, ako ne promijeni nešto u svom pristupu, ima sposobnost da uvede Crnu Goru u EU do 2028.godine - kazao je on.
Komentarišući trvenja između PES-a i DNP-a oko izgradnje kolektora u Botunu, Marković je kazao da SEP podržava odluku Mujovića da se prečišćivač otpadnih voda izgradi.
- To nije svrstavanje na jednu stranu, već odbrana javnog interesa i interesa građana - poručio je on.&nbsp;
Dodao je i da nije optimista da će gradnja kolektora početi do kraja godine.
Govoreći o odlasku iz Demokratske partije socijalista, izjavio je da je ponosan na svoje rezultate u toj partiji.
- DPS je sada opoziciona partija, želim joj sve najbolje, ja sam sad posvećen svojoj partiji - saopštio je Marković.
Komentarišući Zakon o slobodi vjeroispovijesti, kazao je da je bio na čelu pregovaračkog tima sa pokojnim mitropolitom Amfilohijem dok je DPS bio na vlasti.
- Ti pregovori su bili korektni, nije bilo politike, već su bili na bazi iskustva drugih zemalja, međunarodnog zakonodavstva, ali se nijesmo približili - naveo je on.
Ističe da mu je u jednom trenutku, dok je trajala rasprava u Skupštini, prišao Andrija Mandić i prenio poruku mitropolita da li želi da napravi pauzu u raspravi kako bi imali dodatan razgovor.
- Pošao sam u kabinet i razgovarali smo puna dva sata. Nije bilo saglasja - kazao je on.
Suština predloga je bila da se prihvate četiri sporna člana koja se bave imovinskim pitanjima između crkve i države.
- Moram da priznam da sam negdje bio sklon da idem u pravcu dogovora po tom pitanju, jer je mitropolit i njegov tim rekao da je samo to sporno i ako to prihvatimo, da su oni saglasni sa zakonom i stvari bi bile drugačije nego što su danas - istakao je on.
Kazao je da nije bilo dogovora ni unutar tadašnje vlasti. Međutim, kada je kasnije DPS htio da prihvati četiri amandmana, on je obavijestio mitropolita, ali oni, kako kaže, više nijesu bili za dogovore.
Na pitanje da li je predlagao dodatnu zaštitu za urednika lista Dan Duška Jovanovića koji je ubijen, on je kazao da jeste, ali da je tada ministar unutrašnjih poslova Andrija Jovićević rekao da je to njegova nadležnost, a ne tadašnje službe bezbjednosti.
- On je kazao da će se time baviti policija i to je okončano - zaključio je Marković.

1250x600

1084x550

Marković: Najveći dio vlasti želi da zaustavi EU integracije

Ima u Vladi ljudi koji se posvećeno bave i vrijedno rade kako bi Crna Gora postala 28. članica Evropske unije, a ima i onih koji čine sve što mogu da na tom putu Crnu Goru za početak uspore, a u nekom momentu i zaustave - kazao je poslanik Demokratske partije socijalista i predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije Ivan Vuković. On je, odgovarajući na pitanje koliko je realna opasnost od toga da stranačke podjele uspore integraciju Crne Gore u EU, na panel diskusiji “Crna Gora na raskršću: Predvodnica evropske integracije na Zapadnom Balkanu”, kazao da je u državi paradoksalna situacija, jer se u odnosu na to pitanje opozicija ponaša odgovornije nego dio parlamentarne većine. - Znamo po čijem nalogu se to radi i ko vrši politički uticaj na te maligne političke strukture vladajuće koalicije - rekao je Vuković, prenosi Agencija Mina. <h2>Politička destabilizacija</h2> Dugoročno, prema njegovim riječima, ne postoji važnije pitanje za Crnu Goru od integracije u EU. Kako je naveo, plaši se da će oni koji su u Vladi i na čelu Skupštine, naredni period iskoristiti za nove pokušaje političke destibilizacije i svađanja sa susjedima. Vuković je istakao da Crna Gora ima nikad veću međunarodnu podršku za proces evropske intergracije, nakon februara 2022. godine kada je počela ruska agresija i kada su evropski partneri razumjeli da je proširenje geopoloitčki proces.&nbsp; On je istakao da je siguran da bi, da se sjutra organizuje referendum o ulasku u EU, gotovo niko ne bi glasao protiv. - Nama ništa ne stoji na tom putu, osim potencijalno nas samih, a mislim na one djelove vlasti koji jedno govore, drugo misle, a treće rade - naglasio je Vuković. Misli da bi svi u Crnoj Gori, pogotovo oni koji se bave politikom, morali fokusirati na to pitanje. - Koliko god nam bude potrebno da prevalimo tu posljednji dionicu evropskog puta - kazao je Vuković. On je naveo da bi po pitanju evropskog puta parlament mogao da ne bude previše inicijativan, objašnjavajući da to kaže sarkastično, zbog postupaka Skupštine Crne Gore u prethodnih godinu koji su imali negativne reperkusije po evropsku integraciju države. - Nakon dobijanja IBAR-a, mjesec nakon toga Skupština je donijela Rezoluciju o Jasenovcu, znali smo šta će biti političke posljedice i vidjeli smo da zbog toga nijesmo zatvorili poglavlje 31 i da ćemo skupo platiti tu političku avanturu - rekao je Vuković. On je kazao da je još jedan primjer takvog postupanja Skupštine neustavna odluka Ustavnog odbora u decembru prošle godine, kada je penzionisanja jedna sutkinja Ustavnog suda. - Nama je jasno šta su zadaci pred Crnom GOrom, kako izgleda naš domaći zadatak i bio bih srećan da se fokusiramo na to što treba da radimo, bez ovakvih izleta i zato sam sarkastično rekao da parlament ne treba da bude previše inicijativan - naveo je Vuković. <h2>Geopolitički momenat</h2> Profesor Univerziteta u Gracu i koordinator BiEPAG-a Florijan Biber rekao je da je prilika za Crnu Goru geopolitički momenat koji se otvorio nakon ruskog napada na Ukrajinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925180916_261773aa5ecf3de89de003cfa96a3e71254a0b436a6c017254902101da14ac6f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250925180916_261773aa5ecf3de89de003cfa96a3e71254a0b436a6c017254902101da14ac6f" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Florijan Biber"> <figcaption>Florijan Biber(Photo: Agencija Mina)</figcaption> </figure>  - Crna Gora treba da iskoristi tu priliku, jer ona neće trajati zauvijek - naglasio je Biber. Kako je rekao, to ne znači da će taj proces voditi do transformacije i učvršćivanje demokratije, jer EU nije više u stanju i ne pokušava da učvrsti demokratiju i vladavinu prava u regionu. - EU gleda proširenje previše pragmatično, to ide u korist Crne Gore - rekao je Biber. On je rekao da je Crna Gora u vanjskoj politici usklađena sa EU, ali da za građane treba više i da su potrebni konkretni rezultati koji će voditi do transformacije.&nbsp; - Te dvije godine pred završetak pregovora su prostor kad su najveće mogućnosti za transformaciju. To je neki momenat kada Evropska komisija (EK) može da insistira na nekim stvarima, jer zna da vlada sa druge strane ima motivaciju. Treba iskoristiti tu priliku, a ne da se gleda kroz prste - dodao je Biber. On je naglasio da je bitno da se zna da Brisel nije mjesto gdje će se odlučiti o članstvu Crne Gore, nego u 27 parlamenata država članica. &nbsp;- Imamo talas ekstremne desnice u EU, koji su uglavnom protiv proširenja i ne znamo ko će biti na vlasti u mnogim državama članicama 2028. godine - rekao je Biber. Kako je kazao, glavna poruka je da Crna Gora ne lobira u Briselu, nego u Parizu, Berlinu i &nbsp;svim državama članicama.&nbsp; žBiber je naveo da je nekritički pristup EK uglavnom motivisan zbog straha da će, ako Komisija kritikuje, to voditi do većeg otpora u državama članicama, dodajući da EK mora da komunicira otvorenije i kritičnije. On je istakao da će, ako će Crna Gora postati članica EU, to biti ohrabrenje za druge države da je to moguće. - Crna Gora će imati priliku da bude akter unutar EU koja će podržati članstvo drugih država Zapadnog Balkana - dodao je Biber i istakao da Crna Gora treba da se sjeti partnera iz regiona kada postane članica Unije. <h2>Minimum</h2> Članica BiEPAG-a i bivša potpredsjednica Vlade Jovana Marović rekla je da je za to da Crna Gora pristupi EU do 2028. ili 2029. godine, ali da je druga strana priče šta je minimum koji Crna Gora treba da ispuni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925180916_dfb358149f9776519e540900c47f78ea67327e924df3dc77d5d9738436fbda49.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250925180916_dfb358149f9776519e540900c47f78ea67327e924df3dc77d5d9738436fbda49" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Jovana Marović"> <figcaption>Jovana Marović(Photo: Agencija Mina)</figcaption> </figure>  Prema njenim riječima, Crna Gora se i dalje suočava sa istim problemima, a problematično je to što EU više hvali Crnu Goru nego što je stvarno stanje reformi.&nbsp; - Te pohvale ne odgovaraju onome što EU piše u svojim izvještajima - kazala je Marović. Ona je navela da u posljednjem izvještaju EK o stanju vladavine prava jasno piše da je sutkinja Ustavnog suda neustavno penzionisana, a da se nakon par dana čuju pohvale od EU da se država „toliko brzo reformiše da to nije normalno“. - Imamo pohvale karaktera Vlade, a u Crnoj Gori imamo normalizaciju fašizma i imamo četnike u Vladi. Ako vladajuća partija podržava podizanje spomenika Đurišiću, kako ih drugačije nazvati. Potrebno je da EU kaže da ne možemo sa takvom većinom ući u EU ili da imamo problem - rekla je Marović.&nbsp; Ona je ocijenila da EU i u drugim državama Zapadnog Balkana ima određene propuste, navodeći primjer da je Sjeverna Makedonija promijenila ime i nije dobila ništa, dok se u Srbiji dešava potpuna erozija demokratije, a predsjednika te države Aleksandra Vučića i dalje zovu strateškim partnerom.&nbsp; Marović je istakla da se onda postavlja pitanje kako vjerovati obećanjima EU.&nbsp; Ona je naglasila da je glas EK mnogo pozitivniji, nego glas koji dolazi iz država članica.&nbsp; Marović je navela da treba početi sa radom na ugovoru o pristupanju Crne Gore, ali u njemu treba jasno naznačiti šta država treba da uradi i onda taj model iskoristiti za druge države Zapadnog Balkana. - Nije riješeno pitanje prošpirenja ako samo Crna Gora pristupi ili dvije države, šta je sa ostalim državama? Ugovor može stojati u fioci, važan je njegov sadržaj i da se kroz njega EU obaveže da će kada ispuni kriterijume država ući u Uniju - rekla je Marović. <h2>Transformacija društva</h2> Savjetnik predsjednika Crne Gore za evropske poslove Miloš Radonjić rekao je da su pokušali da senzibilizuju javno mnjenje i objasne da je evropska integracija proces transformacije crnogorskog društva, kroz usklađivanje sa evropskim praksama i standardima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925180916_4d44cd3397059f5f355b36403f7c2a572de23e75d468f0a78c38ae7d252704cb.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250925180916_4d44cd3397059f5f355b36403f7c2a572de23e75d468f0a78c38ae7d252704cb" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Miloš Radonjić"> <figcaption>Miloš Radonjić(Photo: Agencija Mina)</figcaption> </figure>  On je naglasio da je dobrosusjedska saradnja neraskidivo vezanao sa evropskom integracijom i da je suština obezbjeđivanje mirne i nesmetane saradnje sa prvim susjedima.&nbsp; - Imali smo jedan test koji smo neuspješno prošli. Došli smo u nezavidnu situaciju i sami smo sebi otežali situaciju donošenjem Rezolucije o Jasenovcu. To se dešava u momentu kada moramo da ubrzamo proces - kazao je Radonjić. Kako je naveo, ranije su globalne krize uticale da politika proširenja zapadne u drugi plan, a sada Crna Gora ima najnaklonjeniji geopolotički kontekst u smislu članstva u EU. - Iz posljednjih izjava svih zvaničnika EU dolazimo do zaključka da je politička klima povoljna i da nemamo pravo na grešku i da je ova geopolitička prilika sada i nikad više - rekao je Radonjić. Kako je rekao, glavna poruka predsjedništva je da politička elita pokaže na djelu političku volju.&nbsp; BiEPAG je ekspertska grupa osnovana kao zajednička inicijativa Evropskog fonda za Balkan i Centra za studije Jugoistočne Evrope Univerziteta u Gracu, sa ciljem da promoviše evropsku integraciju Zapadnog Balkana i konsolidaciju demokratskih i otvorenih društava u regionu.&nbsp; BiEPAG čine istaknuti istraživači javnih politika sa Zapadnog Balkana i iz cijele Evrope, poznati po svom znanju i razumijevanju regiona i procesa koji ga oblikuju.

Vuković: Ima onih u Vladi koji čine sve što mogu da uspore i zaustave Crnu Goru na evropskom putu; Marović: Imamo četnike u izvršnoj vlasti

Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu pitanje od nacionalnog interesa.
- To pitanje je najvažnije, jer polovina države živi u glavnom gradu. Mislim da je to pitanje nacionalnog interesa. Taj projekat ima veliku podršku EU. Donedavno je to bio naš najveći grant, imali smo novac evropskih poreskih obveznika u tome i mislim da je odgovornost i ka crnogorskim ali i evropskim građanima, da se taj novac ne upropasti - rekao je Satler na sastanku Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) u Skupštini.
Satler je dodao da se mnogo toga promijenilo od oktobra prošle godine, ali da je jedno ostalo isto - posvećenost proširenju.
- Samo ujedinjena Evropa može da bude nezavisna Evropa. Dobra vijest je da napredak postoji. Što ste bliže, teret je, međutim, veći -naglasio je on.
Iskazao je nadanje da se ide u smjeru zatvaranja pet poglavlja do kraja godine.
- Čestitke svima što su položili veliki politički test, ali ima tu jedna izreka Njegoševa o čaši meda i žuči. Pomenuo bih nekoliko stvari - Ustavni sud, čujem da će oktobar biti mjesec kada ćemo dobiti sudije, zatim imenovanja za Sudski i Tužilački savjet, Centralnu banku - dodao je Satler.
On je podsjetio da je Venecijanska komisija dala jasne preporuke kako da se izbjegnu problemi ubuduće u vezi sa penzionisanjem sudija.&nbsp;
- Važno je i konstantno raditi na najvažnijim poglavljima 23 i 24, te 27. Kada je riječ o vladavini prava organizovaćemo važnu konferenciju u novembru i nadam se da ćemo imati do tad značajne rezultate. Pitanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda treba riješiti, ono je od nacionalnog interesa - poručio je Satler.
Na kraju se osvrnuo na debatu po pitanju jedinstva, poručujući da treba da bude manje polarizacije.
- Napredak je ostvaren, ali ovo je maraton, a posljednja dio trke je najteže - zaključio je Satler.&nbsp;

Satler: Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda pitanje od nacionalnog interesa

Mirko Stanić, funkcioner SDP-a i Evropskog saveza, navodi da ispunjavanje svega jedne trećine agende kad je u pitanju naš evropski put jasnije od svega pokazuje koliko je ova vlada suštinski posvećena ulasku u EU.
Crna Gora je u prvoj polovini ove godine ispunila svega 65 odsto planiranih obaveza iz procesa pristupanja EU, što je primjetan pad u odnosu na prošlu godinu, kada je taj procenat bio 92 odsto. Iako iz Vlade tvrde da se reformski procesi nastavljaju predviđenom dinamikom, ovakav rezultat otvara dilemu da li su institucije izgubile zamah na evropskom putu. Pojedini analitičari već dugo upozoravaju da politika 44. Vlade može ozbiljno usporiti pregovore sa EU, dok neki predstavnici opozicije smatraju da se na ovom konkretnom primjeru demonstrira jasan pokazatelj nedostatka političke volje i odgovornosti vlasti.
Sličan stav u razgovoru za "Dan" iznosi i Mirko Stanić, funkcioner SDP-a i Evropskog saveza, navodeći da ispunjavanje svega jedne trećine agende kad je u pitanju naš evropski put jasnije od svega pokazuje koliko je ova vlada suštinski posvećena ulasku u EU.
– Vlast Milojka Spajića i Andrije Mandića u međuvremenu je sprovodila agendu mržnje, nacionalnih pod‌jela i zavade među građanima. Suštinska nesposobnost vidi se na svakom polju, od katastrofalne sezone sa 400.000 manje noćenja od prošle (loše sezone), sezone požara koje smo dočekali poptuno nespremni, do sve većih cijena i pada životnog standarda – navodi Stanić.
Kako je dodao, zato i ne čudi što se Crna Gora danas nalazi na lošem putu po mišljenju ubjedljive većine ispitanika u svim anketama.
– Evropske integracije nijesu kad napadate predstavnike civilnog društva sa pozicija vlasti, što je jasno podvučeno ovih dana. Nijesu ni kad fizički napadate novinare i kad moraju da rade u atmosferi linča. Ne ide se u EU ni tako što se podižu spomenici ratnim zločincima, a vlast to podržava ili ne smije da pisne na raspirivanje mržnje, poput predstavnika PES-a – kazao je Stanić.
Zbog toga nam je, kako zaključuje, potrebna promjena kako bismo dobili suštinsku evropsku, građanima posvećenu vlast, koja će iskoristiti povoljan geopolitički momenat za proširenje i ulazak u EU.
– Sada su jasne sve kritike koje smo upućivali zbog nedostatka suštinske volje za evropske integracije, dok se istovremno sprovodi provincijalizacija Crne Gore i urušavanje svega što je dobro u našoj zemlji – navodi Stanić.
S druge strane, Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je za Antenu M da kada govorimo o učinku Vlade u procesu evropskih integracija u prvih šest mjeseci ove godine, važno je istaći da su resori koji nose najveći teret obaveza vezanih za zatvaranje pregovaračkih poglavlja planiranih za ovaj period i sprovođenje Reformske agende ostvarili visok stepen ispunjenosti.
– Upravo te obaveze imaju presudan značaj za ukupan rezultat, jer nas vode zatvaranju pregovaračkih poglavlja dogovorenih sa Evropskom komisijom za ovu godinu. Dakle, ne možemo govoriti o lošem učinku. Veliki dio aktivnosti već je započet i implementacija je u toku. Svjesni smo da nas čeka još dosta posla, ali uvjerena sam da ćemo do kraja godine imati još snažnije rezultate - istakla je ministarka evropskih poslova.
Kako je dodala, kada se sagleda šira slika, fokus je jasno bio usmjeren na prioritetne obaveze koje su ključne za zatvaranje poglavlja i sprovođenje Reformske agende u prvoj polovini 2025.
– Sve ostale aktivnosti realizuju se u skladu sa dinamikom predviđenom do 2026. godine. Drugim riječima, nismo usporili tempo, već smo preusmjerili energiju na ono što je u ovom trenutku najvažnije za napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji – kazala je Gorčević.
Tempo varira iz godine u godinu
U posljednjem izvještajnom periodu bilježi se manji procenat ispunjenih obaveza iz evropske agende u odnosu na prošlu godinu. Dok su rezultati u pojedinim pregovaračkim poglavljima bilježila određeni napredak, ukupna dinamika usklađivanja sa evropskim standardima bila je sporija. Takav rezultat pokazuje da tempo reformi varira iz godine u godinu i da postoje oblasti u kojima je potrebna veća posvećenost kako bi se održala stabilnost procesa i kako bi se usklađivanje sa evropskim pravilima odvijalo planiranom brzinom.

Stanić: Umjesto EU integracija, vlast sprovodi provincijalizaciju

Da aktuelna vlast obmanjuje javnost pričom o tome da će Crna Gora, do kraja 2026. ili 2027. godine, biti spremna da postane dio Evropske unije, potvrdio je i izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec koji je istakao da će biti zadovoljan ako se čitava integracija završi do kraja 2029. godine - ukazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsarec-evropskom-putu-crne-gore-ne-ide-u-korist-podizanje-spomenika-pavlu-durisicu-bicu-zadovoljan-ako-se-proces-integracija-zavrsi-do-2029&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Šarecova ocjena da Crnu Goru čeka još mnogo posla na njenom evropskom putu, te da istom zasigurno ne doprinosi nezakonito podizanje spomenika najozloglašenijem četničkom komandantu i fašisti Pavlu Đurišiću, potvrđuje, podvlači Vuković, ono na šta Demokratska partija socijalista sve ovo vrijeme i ukazuje - da aktuelna vladajuća većina ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju.&nbsp;
- Vlast, čiji je stvarni šef četnički vojvoda Andrija Mandić, koji je simbol nazadne, retrogradne politike, politike koja afirmiše postavljanje spomenika četničkom koljaču, u čijim okvirima se ratni zločinci slave kao heroji, politike koja neskriveno bi da prekraja i lažira istoriju, ne može učiniti Crnu Goru dijelom evropske porodice - istakao je Vuković.
Jasno je to, kaže, iz svega što se dešava.
- Jer kad god Crna Gora napravi korak ka EU, Mandić i ostale persone non grata u susjednim zemljama, proizvedu neki skandal međunarodnih razmjera, zbog kojeg pljušte protestne note iz komšiluka ili preduzmu neki ovakav korak kojim nastoje da podrivaju temelje Crne Gore koja je davno izabrala antifašizam za svoje trajno vrjednosno opredjeljenje - naveo je Vuković.
Na kraju, jedino Crna Gora, kao građanska i antifašistička zemlja, kao država u kojoj se poštuju ljudska prava i slobode može, decidan je Vuković, postati članica Evropske unije.
- Jasno je da Crna Gora, u kojoj određene politike sa pozicija vlasti bi da unište građanski koncept, da unize antifašističko nasljeđe, da tuđa prava i slobode poštuju onoliko koliko im taj neko ide uz dlaku, ne može ući u EU - ne do kraja 2026. odnosno 2027. godine, kojima neopravdano i neutemeljeno licitiraju predstvanici vlasti, nego ni do kraja 2029. koja se pojavljuje kao mogućnost u najoptmističnijim obraćanjima evropskih zvaničnika - zaključio je Vuković.

Vuković: Šarecova izjava potvrda da Vlada obmanjuje javnost, ova većina ne može uvesti Crnu Goru u EU

Vlada Crne Gore ozbiljno je shvatila svoj godišnji odmor, za razliku od diplomatskog požara koji prijeti da ugrozi članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, koje je, kako stalno ističu, glavni spoljnopolitički i strateški cilj države.
Dok su se predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti prethodnih dana promptno oglašavali saoštenjem da upute čestitke za različite povode, za upozorenja iz Hrvatske, koja, pored ostalih zemalja članica EU, drži ulaznicu za priključenje Crne Gore evropskoj porodici, nema ni slova. Nema saopštenja, ali ni odgovora na pitanja koja su iz Redakcije Dana uputili Vladi i nadležnom ministarstvu na čijem je čelu Maida Gorčević – da li će novonastala situacija na relaciji Crne Gore i Hrvatske ugroziti evropske integracije i šta će se učiniti kako bi se to spriječilo.
Javnost Crne Gore nije nenaviknuta da premijer Milojko Spajić izbjegava da odgovara na pitanja novinara. Tome se svjedočilo nebrojeno puta do sada, a ipak, očekivano bi bilo da u trenutku kada postoji mogućnost da se, zbog odluke jednog od članova njegove administracije, Crnoj Gori uputi protestna nota, da i odgovor na pitanja kako će to uticati na jedno od najvažnijih državnih procesa – pristupanju EU. 
 Šta planiraju da urade povodom upozorenja koje je stiglo u vidu protestne note iz Hrvatske, da li postoji rizik da bi odluka Minsitarstva odbrane, zbog kojeg negoduju iz susjedne države, mogla da ugrozi evropske integracije, posebno kada je riječ o poglavlju 31, koje spremno za zatvaranje čeka dobru volju Hrvata, iz Vlade nisu odgovorili. Odgovore u Danu nijesu dobili ni iz kabineta premijera, ni iz Ministarstva evrospkih poslova, kojim rukovodi Gorčević, na pitanje da li su bili upoznati da će resor Dragana Krapovića donijeti takvu odluku, te šta će u konačnom uraditi kako bi se spriječile eventualne nove prepreke na EU putu.
Na pozive nije odgovarao ni ministar vanjske politike Ervin Ibrahimović, ali su u Danu, nakon zvaničnog obraćanja resoru, dobili povratnu reakciju. Ipak, umjesto konkretnih odgovora, iz Ministarstva vanjskih poslova samo poručuju da "Crna Gora ostaje čvrsto opredijeljena da sa svim susjedima gradi najbolje moguće odnose".
– Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, u petak, 1. avgusta, primilo je notu Republike Hrvatske. Kako smo ranije istakli, Crna Gora je više puta potvrdila spremnost da o svim zajednički identifikovanim, otvorenim pitanjima vodi konstruktivan i iskren dijalog sa Republikom Hrvatskom, te da ih rješava bilateralno, u duhu dobrosusjedskih odnosa i prijateljstva. Tu spremnost ćemo još jednom potvrditi i u daljoj diplomatskoj komunikaciji sa Republikom Hrvatskom. Takođe, Crna Gora ostaje čvrsto opredijeljena da sa svim susjedima gradi najbolje moguće odnose, utemeljene na principima dobrosusjedstva, međusobnog poštovanja i uvažavanja. To se posebno odnosi na susjedne države sa kojima dijelimo evropske i evroatlantske vrijednosti – glasi odgovor Ministarstva vanjskih poslova na pitanja da li su preduzeli konkretne korake kako se kriza u odnosima dviju država ne bi produbljivala, te da li su podržali odluku Ministarstva odbrane da se urade značke na kojima je simbol jedna od tačaka sporenja sa susjedima.
Protestnu notu ignorišu, podršku cijene
Jedno od pitanja upućenih Ministarstvu vanjskih poslova bilo je i da li bi upućena protestna nota mogla i na koji način da utiče na dalji tok bilateralnih konsultacija koje traju već neko vrijeme, a na kojim se razmatraju opcije za rješavanje otvorenih pitanja. Šta očekuju od note nisu rekli, ali ističu da cijene podršku Hrvatske.
– Visoko cijenimo bezrezervnu podršku Republike Hrvatske našem članstvu u NATO-u, kao i njenu kontinuiranu pomoć na evropskom putu Crne Gore, koju su najviši hrvatski zvaničnici više puta isticali kao prioritet i u interesu svoje države – zaključak je iz Ibrahimovićevog resora.

Vlada na odmoru, sudbina integracija na čekanju

Vođeni nasljeđem 13. jula i uz podršku partnera, sigurno možemo ostvariti ključni vanjskopolitički cilj i uvesti Crnu Goru u porodicu EU država, kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović u Briselu, na svečanosti povodom Dana državnosti Crne Gore, koju su organizovale Ambasada Crne Gore u Kraljevini Belgiji, Misija pri Evropskoj uniji i Stalna misijom pri NATO-u.&nbsp; Prijemu su prisustvovale brojne zvanice iz političkog, diplomatskog i kulturnog života, uključujući i zamjenicu generalnog sekretara NATO-a Radmilu Šekerinsku.&nbsp; Ibrahimović je, u obraćanju, istakao da Crna Gora, kao 27. međunarodno priznata nezavisna država na Berlinskom kongresu i buduća 28. članica Evropske unije, baštini istoriju slobode uklesanu u kamen državnosti, ali da danas pobjede ostvaruje perom, kroz reforme, dijalog i evropske vrijednosti.&nbsp; - Večeras smo obilježili Dan državnosti Crne Gore u srcu Evrope, u Briselu – sa našim saveznicima, partnerima i prijateljima - poručio je Ibrahimović, dodajući da ovaj događaj simbolično slavi istorijske uspjehe i projektuje zajedničku evropsku budućnost.&nbsp; Tokom svečanosti, ministar je podsjetio na nedavna postignuća Crne Gore u procesu evropskih integracija, uključujući privremeno zatvaranje Poglavlja 5 – Javne nabavke, kao i ispunjavanje mjerila u ključnim poglavljima vladavine prava.&nbsp; - Skoro 90 odsto naših građana podržava članstvo u EU, a mi smo odlučni da taj cilj ostvarimo do kraja 2028. godine. ”28 do 28“ nije samo slogan, već i obećanje - naglasio je Ibrahimović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250710100728_53c16e65f79a85422fc06f2c6198920363ec011e3c000c051e4a93f89147334c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250710100728_53c16e65f79a85422fc06f2c6198920363ec011e3c000c051e4a93f89147334c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Briselu"> <figcaption>Ibrahimović u Briselu(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  Ibrahimović je poručio da Crna Gora u Brisel dolazi kao stara evropska nacija sa jasnom prozapadnom orijentacijom.&nbsp; - Potpunim usklađivanjem sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, stajali smo uz Evropu po svim ključnim pitanjima, uključujući sankcije nakon agresije na Ukrajinu - istakao je ministar.&nbsp; Svečanost je bila i prilika za otvaranje novih prostorija Ambasade Crne Gore u Belgiji.&nbsp; - Adresa je nova, ali je prijateljstvo staro – i oboje će trajati - kazao je Ibrahimović, dodajući da se ovim stvara prostor za jačanje predstavljanja pri EU, u skladu sa crnogorskim strateškim opredjeljenjem.&nbsp; Poseban akcenat stavljen je i na ulogu crnogorske dijaspore.&nbsp; - Oni su produžena ruka Crne Gore i važan most sa Evropom i svijetom - rekao je ministar, zahvalivši se sunarodnicima u Belgiji i Luksemburgu na doprinosu međunarodnoj afirmaciji Crne Gore.&nbsp; Na kraju, Ibrahimović je uputio da se,

Ibrahimović u Briselu: Vođeni nasljeđem 13. jula sigurno možemo uvesti Crnu Goru u porodicu EU

Malo je vjerovatno da će doći do rekonstrukcije aktuelne crnogorske Vlade kojom bi Demokratska partija socijalista (DPS) zamijenila nekog od postojećih koalicionih partnera, uprkos sve češćim spekulacijama i navodima pojedinih evropskih diplomata o mogućnosti formiranja nove većine sa PES-om, DPS-om i partijama manjina, u cilju ubrzanja EU integracija, ocijenila je profesorica Nikoleta Đukanović.
Ona je za Portal Standard kazala da, iako su odnosi između pojedinih partija unutar većine često opterećeni animozitetima i medijskim nadgornjavanjima, ti sukobi su isključivo personalnog karaktera.
- Sumnjam da bi premijer dopustio narušavanje postojeće koalicije, jer sa liderima stranaka ima dobru komunikaciju i jasan dogovor koji se bazira na međusobnoj podjeli vlasti i funkcija - smatra Đukanović.
Ona upozorava da je perspektiva evropskih integracija sa ovakvom Vladom i većinom krajnje neizvjesna i komplikovana, posebno imajući u vidu, kako navodi, da Demokratski front (DF) teško može pokazati stvarni kapacitet, a kamoli volju da aktivno doprinese evropskom putu Crne Gore.
- Ovoj Vladi nije prioritet evropska agenda i ispunjavanje uslova, već isključivo očuvanje vlasti i ostanak na funkcijama što je duže moguće. Sabotaža procesa EU integracija je otvorena, a stvarni dogovor među partijama koji bi vodio napretku u tom pravcu očigledno nije u fokusu - ocijenila je ona.
Đukanović smatra da aktuelna vlast nema demokratski kapacitet niti razumijevanje osnovnih demokratskih procesa, vladavine prava i zaštite ljudskih prava. 
- Svjedočimo sistematskom obračunu sa neistomišljenicima, marginalizaciji medija, gušenju civilnog sektora i kritičkog mišljenja, netransparentnosti, partijskom zapošljavanju, urušavanju institucija i njihovoj brutalnoj politizaciji. Sve to jasno pokazuje da su evropske vrijednosti daleko ispod liste prioriteta ove Vlade -zaključuje Đukanović.

Đukanović: Ova Vlada nema kapacitet za EU integracije

Predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, sastao se danas u Ljubljani sa Marjanom Šarecom, stalnim izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru. - Tokom izuzetno prijatnog poslijepodneva, u društvu dragih prijatelja, razmijenili smo mišljenja o napretku naše zemlje na evropskom putu i značajnoj ulozi koju Skupština ima u tom procesu -izjavio je Mandić. Kako je naveo, posebno je istaknuta dobra dinamika rada parlamenta u prethodnim mjesecima. - Očekujemo da do kraja godine zatvorimo sedam pregovaračkih poglavlja, što bi predstavljalo istorijski iskorak za Crnu Goru - poručio je Mandić. U saopštenju se dodaje da su potpredsjednik Vlade Budimir Aleksić, ministar Slaven Radunović, kao i potpredsjednik Parlamentarne skupštine Mediterana i poslanik Dejan Đurović, istakli da su Vlada i parlamentarna većina u potpunosti posvećeni ključnom spoljnopolitičkom cilju – punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. - Uz predan rad na poboljšanju životnog standarda svih građana kroz velike infrastrukturne projekte poput Veljeg Brda, nove dionice autoputa i brojnih drugih – zajedno gradimo budućnost Crne Gore - zaključio je Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250614160616_dd7ea60dbe9ac6294c78852079cedb16dbfee6973be499e7c488e8736ce43ae6.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250614160616_dd7ea60dbe9ac6294c78852079cedb16dbfee6973be499e7c488e8736ce43ae6" data-rendition-name="original" width="596" height="549" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  &nbsp;

Mandić sa Šarecom o pregovorima: Očekuje se zatvaranje sedam poglavlja do kraja godine

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: eu-integracije