<p>Malo je vjerovatno da će doći do rekonstrukcije aktuelne crnogorske Vlade kojom bi Demokratska partija socijalista (DPS) zamijenila nekog od postojećih koalicionih partnera, uprkos sve češćim spekulacijama i navodima pojedinih evropskih diplomata o mogućnosti formiranja nove većine sa PES-om, DPS-om i partijama manjina, u cilju ubrzanja EU integracija, ocijenila je profesorica <b>Nikoleta Đukanović</b>.</p>
<p>Ona je za Portal Standard kazala da, iako su odnosi između pojedinih partija unutar većine često opterećeni animozitetima i medijskim nadgornjavanjima, ti sukobi su isključivo personalnog karaktera.</p>
<p>- Sumnjam da bi premijer dopustio narušavanje postojeće koalicije, jer sa liderima stranaka ima dobru komunikaciju i jasan dogovor koji se bazira na međusobnoj podjeli vlasti i funkcija - smatra Đukanović.</p>
<p>Ona upozorava da je perspektiva evropskih integracija sa ovakvom Vladom i većinom krajnje neizvjesna i komplikovana, posebno imajući u vidu, kako navodi, da Demokratski front (DF) teško može pokazati stvarni kapacitet, a kamoli volju da aktivno doprinese evropskom putu Crne Gore.</p>
<p>- Ovoj Vladi nije prioritet evropska agenda i ispunjavanje uslova, već isključivo očuvanje vlasti i ostanak na funkcijama što je duže moguće. Sabotaža procesa EU integracija je otvorena, a stvarni dogovor među partijama koji bi vodio napretku u tom pravcu očigledno nije u fokusu - ocijenila je ona.</p>
<p>Đukanović smatra da aktuelna vlast nema demokratski kapacitet niti razumijevanje osnovnih demokratskih procesa, vladavine prava i zaštite ljudskih prava. </p>
<p>- Svjedočimo sistematskom obračunu sa neistomišljenicima, marginalizaciji medija, gušenju civilnog sektora i kritičkog mišljenja, netransparentnosti, partijskom zapošljavanju, urušavanju institucija i njihovoj brutalnoj politizaciji. Sve to jasno pokazuje da su evropske vrijednosti daleko ispod liste prioriteta ove Vlade -zaključuje Đukanović.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đukanović: Ova Vlada nema kapacitet za EU integracije

<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore, <b>Andrija Mandić</b>, sastao se danas u Ljubljani sa Marjanom Šarecom, stalnim izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru.</p> <p>- Tokom izuzetno prijatnog poslijepodneva, u društvu dragih prijatelja, razmijenili smo mišljenja o napretku naše zemlje na evropskom putu i značajnoj ulozi koju Skupština ima u tom procesu -izjavio je Mandić.</p> <p>Kako je naveo, posebno je istaknuta dobra dinamika rada parlamenta u prethodnim mjesecima.</p> <p>- Očekujemo da do kraja godine zatvorimo sedam pregovaračkih poglavlja, što bi predstavljalo istorijski iskorak za Crnu Goru - poručio je Mandić.</p> <p>U saopštenju se dodaje da su potpredsjednik Vlade Budimir Aleksić, ministar Slaven Radunović, kao i potpredsjednik Parlamentarne skupštine Mediterana i poslanik Dejan Đurović, istakli da su Vlada i parlamentarna većina u potpunosti posvećeni ključnom spoljnopolitičkom cilju – punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.</p> <p>- Uz predan rad na poboljšanju životnog standarda svih građana kroz velike infrastrukturne projekte poput Veljeg Brda, nove dionice autoputa i brojnih drugih – zajedno gradimo budućnost Crne Gore - zaključio je Mandić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250614160616_dd7ea60dbe9ac6294c78852079cedb16dbfee6973be499e7c488e8736ce43ae6.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250614160616_dd7ea60dbe9ac6294c78852079cedb16dbfee6973be499e7c488e8736ce43ae6" data-rendition-name="original" width="596" height="549" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  <p>&nbsp;</p>

Mandić sa Šarecom o pregovorima: Očekuje se zatvaranje sedam poglavlja do kraja godine

<p>Zapadni Balkan ostaje politički nestabilan, a njegovi lideri sve češće pokazuju da nijesu dorasli izazovima procesa evropske integracije. Iako trenutna geopolitička konstelacija ide u prilog proširenju EU, nedostatak istinske političke volje i odgovornosti u regionu mogao bi usporiti ili čak zaustaviti evropski put, zaključak je nove emisije Građanski ugao Centra za građansko obrazovanje (CGO) na Televiziji E.</p>
<p>Gosti <b>Zvezdane Kovač,</b> direktorke za strategiju i komunikacije u CGO-u bili su <b>Srđa Darmanović, </b>profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore i bivši ministar vanjskih poslova, <b>Vlado Bučkovski</b>, bivši premijer Sjeverne Makedonije, <b>Branka Latinović, </b>bivša ambasadorka Srbije pri OEBS-u i <b>Lejla Ramić-Mesihović,</b> šefica Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Internacionalnom Burch univerzitetu u Sarajevu.</p>
<p>U osvrtu na budućnost evropskih integracija u regionu, uz rast autoritarnih praksi, Branka Latinović izražava uvjerenje da će proces kao takav opstati, ali uz usporavanje. “Da li će doći do formalnog zaustavljanja, u smislu da to izjave nadležne institucije, bilo Evropska unija ili neka druga instanca — to je već stvar procjene i odlučnosti. EU danas nije dovoljno odlučna, nije jedinstvena i mnogo teže donosi odluke nego ranije,” navela je ona. Ukazala je na složenost savremenog konteksta i podsjetila na primjer Višegradske grupe.</p>
<p>- To je bio odličan model i velika je greška što EU nije primijenila isti pristup i na Zapadni Balkan. Recimo, u Slovačkoj je tokom pregovora s EU bio autoritarni režim Vladimira Mečiara i Evropska komisija je zaustavila pregovore. Nakon promjene vlasti, Slovačka je za godinu sustigla ostale zemlje iz Višegradske grupe, pa su sve četiri primljene istovremeno. Danas je Slovačka jedan od najboljih primjera koristi članstva u EU - pojasnila je Latinović.</p>
<p>Nova politička vlast u Crnoj Gori, bar deklarativno, nastupila je sa novim konceptom da je liderstvo važno, ali da će se oslanjati na demokratske metode, kompromise i staviti evropske integracije u prvi plan. Međutim, kao što vidimo, to ide prilično teško - kazao je Srđa Darmanović, odgovarajući na pitanje koliko je Crna Gora iskoristila šansu što su njeni lideri i ranije i sada imali podršku EU.</p>
<p>On je podsjetio da u Crnoj Gori vlada koalicija sedam različitih partija, i da, iako premijer i njegova partija snažno insistiraju na evropskim integracijama, dijelovi vlasti povlače poteze u suprotnom pravcu.</p>
<p>- Premijer je, rekao bih, miljenik Brisela i od njega se puno očekuje. Vlada se trudi da ispunjava standarde, ali imamo situaciju da su se odnosi sa Hrvatskom značajno pogoršali, i to ne slučajno - već svjesno - rekao je Darmanović.</p>
<p>Na konstataciju da je Makedonija bila regionalni lider u evropskim integracijama, a da je onda njen put usporen zbog spora sa Grčkom i kasnije sa Bugarskom, Vlado Bučkovski ocjenjuje da je promjena vlasti 2006. godine Makedoniju mnogo koštala. “Umjesto da sačekamo 2008. i da u Bukureštu, zajedno sa Hrvatskom i Albanijom, postanemo članica NATO-a, počeli smo da provociramo Grke, vraćajući se u antiku i izazivajući nacionalističku euforiju koja je rezultirala blokadom”, rekao je Bučkovski, dodavši da je Makedonija izgubila 10 godina u kojima EU nije bila popularna tema niti prioritet.&nbsp;</p>
<p>- Tek sa dolaskom Zorana Zaeva 2017. godine, koji je imao političku hrabrost da pregovara i potpiše Prespanski sporazum, stekli smo nadu da će konačno doći do preokreta. Ali, umjesto otvaranja pregovora, nagrađeni smo samo članstvom u NATO-u. I nedostatak liderstva u EU nas je skupo koštao. U međuvremenu, Bugarska je preuzela ulogu novog blokatora, koristeći bilateralne zahtjeve kao instrument pritiska. Iskreno se nadam da će Crna Gora iskoristiti šansu i do 2028. godine postati članica EU. Ako to ne uspije, može ostati izvan narednog kruga proširenja - &nbsp;upozorio je Bučkovski.</p>
<p>&nbsp;Lejla Ramić-Mesihović je ocijenila da u BiH postoje “dvije paralelne dinamike — politička i procesna” koje su često u konfliktu. Ukazala je i na važnost dugoročnog planiranja, navodeći primjer poglavlja 27, koje se tiče zaštite životne sredine u koju treba ulagati dosta, a rezultati postaju vidljivi tek nakon 10-ak godina. „U BiH se često očekuju brzi rezultati, što nije moguće u ovom procesu“, rekla je ona.&nbsp;</p>
<p>- Takođe, treba imati na umu da je Ustav BiH kreiran da zaustavi rat, a ne da ubrza evropske integracije. Taj ustavni okvir sada otežava političku koordinaciju i doprinosi tenzijama na svim nivoima vlasti. Zato bi bilo izuzetno važno da Crna Gora postane članica EU. To bi poslalo snažnu poruku cijelom regionu i podstaklo ostale da se pokrenu - vjeruje Ramić-Mesihović.</p>
<p>Kao neko ko snažno podržava regionalnu saradnju i drugačiji odnos prema susjedima, vjerujem da bi napredak Crne Gore bio izuzetno pozitivan za sve. Ako se ostvari projekcija da Crna Gora zatvori pregovore do 2028, a zajedno s Albanijom uđe u EU do 2030, to bi bio ogroman uspjeh. Čini mi se da je već donijeta politička odluka da Ukrajina, kao dio budućeg mirovnog rješenja, postane članica EU. Ako se to desi, može se otvoriti prostor i za Makedoniju. Ali, ako se ova šansa propusti, bojim se da ćemo mi, BiH, Kosovo, Makedonija, pa i Srbija, ostati izvan tog procesa - ocijenio je Darmanović.</p>
<p>Najveći pomaci u regionu, vezano za put ka EU, desili su se kada su u tim zemljama na vlasti bile partije ljevice, lijevog centra ili centra, jer su one imale jak kadrovski i politički potencijal - kazala je Branka Latinović, nabrajajući konkretne faze napretka u EU integracijama u vrijeme vlasti ovih partija.</p>
<p>Bugarska i Rumunija su političkom odlukom dobili kandidatski status i članstvo u Evropsku Uniju, a bili su na nivou jedan ili dva manje nego što su sve države Zapadnog Balkana - kazao je Bučkovski, na što je Darmanović dodao da bi bilo odlično da uđemo u EU u bilo kojem momentu.&nbsp;</p>
<p>- Veliki broj zemalja članica EU, osim osnivača, bile su u ne baš tako dobrom stanju kada su postale članicie EU, Unija ih je bukvalno preporodila: Grčka, Španija, Portugal, zemlje Višegradske grupe. Rumunija, Bugarska, Hrvatska - to više nijesu iste zemlje kakve su bile prije ulazka u EU - pojasnio je on, apostrofirajući da bi za Crnu Goru bilo izuzetno značajo da uđe u EU što prije, ali i izrazio bojazan da se to neće desiti uskoro.&nbsp;</p>
<p>- Mi ćemo ući u EU ako nas ona uvede tamo, prije nego što ćemo mi pokazati spektakularne rezultate - ustvrdio je on.</p>
<p>Ramić-Mesihović je podsjetila na značaj stručne zajednice u regionu.&nbsp;</p>
<p>- Ta zajednica ne mora biti vidljiva, ali bi trebalo da bude korišćena. Nažalost, kod nas su političari često politikanti, a kad ste politikant, mislite da znate sve i da vam za sve pripada mišljenje. Tako se izgubi potreba za stručnjacima, jer se sve svodi na trenutne političke poene - &nbsp;kazala je ona.</p>
<p>Slično misli i Srđa Darmanović koji ocjenjuje da se u Crnoj Gori djelimično koristi stručna javnost i da živimo u izrazito partitokratskom društvu.&nbsp;</p>
<p>- Sve se vrti oko partija, o kojima ne govorim negativno, jer bez jakih partija nema demokratije, ali je problem kada partije nemaju odgovornost i kada monopolizuju proces. Tako se stručnjaci koriste selektivno - onda kada su potrebni za izbornu kampanju i prikrivanje problema, a ne kao redovan princip - kaže on, uz opasku da ministarstava često feudalizovana - onaj ko dobije resor dovodi svoje ljude. Darmanović pojašnjava i da politika nije isto što voditi neku kompaniju ili baviti se ekonomskim, berzanskim i drugim operacijama, kao i da nije lako voditi malu zemlju i da je vrijeme značajan a potcijenjen faktor.</p>
<p>- Mi živimo u vremenu jedne krize demokratije u svijetu. &nbsp;Autoritarni populistički lideri su zauzeli toliko prostora na međunarodnoj sceni da čak i kad bi neko bio savršen u malim zemljama, to nije lako. Zatim, u regionu imamo trend autokratizacije. Naši lideri često pokušavaju da izađu suvi iz vode iz svakog pitanja, a to nije moguće - rekao je Darmanović.</p>
<p>Građani žele ulazak cijelog regiona u EU. Ako ništa drugo - zbog toga kad pogledaju brojke. Mi države Zapadnog Balkana, od 2024. do 2027. godine, međusobno treba da podijelimo 7 milijardi EUR i da ispunimo Reformsku agendu. Bugarska i Rumunija, za te tri godine, imaju na raspolaganju 41 milijardu EUR - zaključio je Bučkovski.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dz_PdWvKnuUk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/>
<i>Emisija je producirana kroz projekat CGO-a “Evropeizacija kroz Građanski ugao” podržan kroz regionalni program SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj emisije isključiva je odgovornost CGO-a i sagovornika, i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.</i></p>

1250x600

1084x550

EU integracije u sjenci populizma i partitokratije – naši lideri bi da izlaze suvi iz vode

<p>Crna Gora je, postavši prva zemlja Zapadnog Balkana koja se pridružila SEPA geografskom području, načinila značajan korak ka finansijskoj integraciji sa Evropskom unijom (EU), što potvrđuje težnju ka ekonomskom napretku države, ali i regiona, poručio je ministar finansija <b>Novica Vuković</b>.</p>
<p>On je to kazao na na panelu "Platni sistemi na Zapadnom Balkanu: izvještaj o napretku i budući razvoj", organizovanom u okviru Proljećnih sastanaka Međunarodnog monenatarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB) koji se održavaju u Vašingtonu.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, panel je organizovan na temu “Ekonomske koristi SEPA integracije i brzih plaćanja”.</p>
<p>Vuković je kazao da SEPA integraciji nije samo standardizacija platnih sistema, već i povezivanje ekonomija, ubrzanje razvoja i unapređenje kvaliteta života građana Crne Gore.<br/>
<br/>
On je podsjetio da je Crna Gora, u protekloj godini, značajno unaprijedila regulatorni okvir u oblasti platnog sistema i finansijskog sektora, u skladu sa evropskim standardima.<br/>
<br/>
Vuković je poručio da te reforme jasno odražavaju posvećenost Vlade Crne Gore u jačanju stabilnih finansije, koje su temelj svake moderne i prosperitetne ekonomije.<br/>
<br/>
Kako je kazao, cilj Crne Gore je, ne samo da unaprijedi svoje unutrašnje kapacitete, već i potvrdi ulogu pouzdanog partnera u međunarodnim finansijskim integracijama.<br/>
<br/>
Vuković je podsjetio da je Centralna banka Crne Gore (CBCG), početkom mjeseca, zvanično podnijela zahtjev Evropskom savjetu za plaćanja za priključenje platnim šemama SEPA-e.&nbsp;</p>
<p>- Što predstavlja jedan od ključnih operativno-tehničkih koraka u procesu prelaska na SEPA platne sisteme i potvrđuje visok nivo tehničke i regulatorne pripremljenosti Crne Gore - kaže se u saopštenju.</p>
<p>Vuković je ocijenio da integracija u SEPA označava novu eru funkcionisanja na finansijskom tržištu Crne Gore.</p>
<p>On je, tokom obraćanja na vašingtonskom panelu, prezentovao i efekte tog članstva, koji donose direktnu korist za crnogorsku ekonomiju.</p>
<p>- Uključujući uštede na bankarskim naknadama od 10,5 miliona eura, smanjenje operativnih troškova za preduzeća za dodatnih blizu sedam miliona i formalizaciju doznaka, što donosi godišnje uštede od šest miliona eura - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>Navodi se da će, uz poboljšanje finansijske inkluzije i digitalnog pristupa za oko 3,5 miliona, procijenjena korist iznositi oko 27 miliona eura godišnje, što odgovara 0,39 odsto crnogorskog BDP-a.</p>
<p>Vuković se, pored benefita za bankarski sektor, osvrnuo i na makroekonomske efekte koje će SEPA integracija donijeti, akcentujući porast stranih direktnih investicija, dodatno povećanje konkurentnosti izvoza i digitalizaciju sektora usluga poput turizma.</p>
<p>- Poručio je da se stvarne koristi ne mogu iskazati samo brojkama, ukazujući na važnost povjerenja koje raste kod stranih investitora, jačanje konkurentnosti naših kompanija na međunarodnim tržištima i značajn doprinos digitalizaciji ključnih sektora, poput turizma i usluga - kaže se u saopštenju.</p>
<p>Vuković je istakao i važnost dugoročnih koristi koje, kako je naveo, postaju još vidljivije kada se spoji SEPA sa brzim platnim sistemima poput TIPS-a, čime Crna Gora jača svoju poziciju u evropskoj finansijskoj infrastrukturi i zahvaljujući čemu bi mogla generisati ekonomske benefite od čak 160 miliona eura godišnje, što je ekvivalent 2,3 odsto BDP-a države iz 2023. godine.</p>
<p>- Puna snaga SEPA integracije će se osjetiti u svim aspektima našeg društva - poručio je Vuković, dodajući da finansijski sistemi imaju mnogo dublju ulogu, direktno utičući na jačanje povjerenja u ekonomiju, smanjenje sive ekonomije i unapređenje kvaliteta poslovanja i života pojedinaca.</p>
<p>Prema njegovim riječima, benefiti će biti najvidjiviji kada građani Crne Gore budu slali novac svojim porodicama, kada crnogorski preduzetnici budu brže i povoljnije poslovali sa partnerima u inostranstvu, i kada turisti budu koristili moderne kanale plaćanja.</p>
<p>Vuković je, pored CBCG i Svjetske banke, zahvalio I predstavnicima bankarskog sektora Crne Gore, koji su se, kako je naveo, pokazali kao ključni partneri države u procesu SEPA integracije.</p>
<p>- Ministarstvo finansija i CBCG nastavljaju intenzivne aktivnosti, koordinaciju i vođenje procesa u cilju potpune pripreme bankarskog sistema za 6. oktobar 2025. godine, kako bi međunarodne transakcije iz i ka Crnoj Gori bile izvršavane u skladu sa SEPA pravilima - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Dodaje se da Crna Gora time postaje model za ostale zemlje Zapadnog Balkana i stvara preduslov za izgradnju snažnijeg, povezanijeg i prosperitetnijeg regiona.</p>

Vuković: Članstvo u SEPA značajan korak ka finansijskoj integraciji sa EU

<p>Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović &nbsp;upozorio je, na Antalijskom diplomatskom forumu, da neriješena pitanja među državama regiona, kao i nedostatak političke volje, mogu usporiti integracione procese.</p>
<p>To je saopšteno iz njegovog resora uz napomenu da je naglasio i da saradnja u okviru regionalnih organizacija ima potencijal da unaprijedi bilateralne kontakte i razumijevanje - ukoliko se koristi na pravi način.</p>
<p>- Dobra infrastruktura je neophodna za jače regionalne veze i saradnju. Može dodatno privući investicije i osnažiti ekonomiju, ali sve to mora biti zasnovano na međusobnom poštovanju, miru, povjerenju i sigurnosti - &nbsp;ocijenio je Ibrahimović.</p>
<p>On je govorio na panel diskusiji posvećenoj značaju regionalne saradnje za prosperitet Balkana. U uvodnom obraćanju je kazao da je očuvanje i jačanje dobrih odnosa sa susjedima jedan od ključnih prioriteta vanjske politike Crne Gore, te da regionalna saradnja doprinosi razvoju svake od država i ubrzanju puta ka članstvu u Evropskoj uniji.</p>
<p>- Od sticanja nezavisnosti, uložili smo značajne napore da kroz regionalne inicijative ostvarimo konkretne koristi za naše građane. Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi, Regionalni savjet za saradnju, Berlinski proces, ali i ostale inicijative, pomažu nam da dostignemo evropske standarde u mnogim oblastima - naveo je Ibrahimović.</p>
<p>Poručio je i da Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena evropskoj integraciji i da će "kroz regionalna partnerstva nastaviti da gradi povezaniji i prosperitetniji region Jugoistočne Evrope".</p>
<p>Na panelu su govorili i šefovi diplomatija Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski i Srbije Marko Đurić, kao i zamjenik ministra vanjskih poslova Turske Mehmet Kemal Bozaj, te generalni sekretar RCC-a Amer Kapetanović.</p>
<h2>OEBS će nastaviti podršku procesima za izgradnju mira i jačanje bezbjednosti</h2>
<p>Ibrahimović se u Antaliji, kako su napomenuli u njegovom kabinetu, sastao sa generalnim sekretarom Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) Feridunom Sinirlioluom.&nbsp;</p>
<p>Razgovarali su o ključnim globalnim bezbjednosnim izazovima i budućnosti Organizacije, a obostrano je ukazano na važnost bliske saradnje s ciljem jačanja regionalne i međunarodne bezbjednosti. Posebno su naglasili važnost očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine u kontekstu ruske agresije.</p>
<p>Ministar je istakao da Crna Gora aktivno učestvuje u aktvnostima na multilateralnom planu, ukjučujući i u okviru OEBS-a, koji, u narednom periodu, može odigrati ključnu ulogu u izgradnji nove bezbjednosne arhitekture u Evropi.&nbsp;</p>
<p>Sinirliolu je kazao da je Crna Gora važan partner, te da će OEBS nastaviti da podržava procese koji za cij imaju izgradnju mira i jačanje bezbjednosti i vladavine prava.</p>

Ibrahimović na Antalijskom diplomatskom forumu: Neriješena pitanja mogu usporiti integracione procese

<p>"Crna Gora predvodnik u pristupanju EU", "Članstvo Crne Gore 2028 – ambiciozan, ali ostvariv cilj", "Crna Gora ima istorijsku priliku da postane prva naredna članica EU"... najčešći su naslovi na temu Crne Gore i evropskih integracija.</p>
<p>Ni evropski zvaničnici ne štede komplimente, nazivajući Crnu Goru liderom pristupnih pregovora.</p>
<p>Komesarka za proširenje<b> Marta Kos </b>u više navrata je istakla istorijsku šansu Crne Gore da postane sljedeća članica EU.</p>
<p>- Prozor mogućnosti za Crnu Goru je otvoren - poručila je Kos.</p>
<p>Predsjednica Evropske komisije <b>Ursula Fon der Lajen </b>tvrdi da država ima razloga za ponos.</p>
<p>Crnogorske vlasti najavljuju članstvo do 2028. godine.</p>
<p>Međutim, politička nestabilnost, povremena blokada parlamenta, trzavice u odnosima sa susjedima, neusaglašenost sa viznom politikom EU, zaduživanje zemlje... realno je stanje "na terenu".</p>
<p>I statistika dovodi u pitanje planiranu dinamiku priključenja.</p>
<p>Iako je Vlada postavila cilj - zatvaranje svih poglavlja do kraja 2026. trenutno je zatvoreno manje od 20 odsto.</p>
<p>Institucije su ispunile manje od 60 odsto obaveza iz Programa pristupanja EU, dok je u ključnim poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, nerealizovano čak 40 odsto mjera.</p>
<p>- Titula lidera odavno nema značaj u procesu integracije ako nije praćena vidljivim jačanjem vladavine prava, unaprijeđenim kvaliteta života. I ako članstvo nije na vidiku - ocjenjuje za Radio Slobodnu Evropu bivša ministarka evropskih integracija<b> Jovana Marović</b>.</p>
<p>Smatra da je trenutna politika proširenja zasnovana na optimističnim izjavama evropskih zvaničnika "koje više štete nego koriste demokratiji u državama kandidatkinjama".</p>
<h2>Šta sve usporava vladavinu prava?</h2>
<p>Posljednja parlamentarna kriza rezultat je odluke Ustavnog odbora Skupštine da penzioniše sutkinju Ustavnog suda bez izjašnjavanja suda, što je opozicija nazvala "ustavnim pučem".</p>
<p>U znak protesta blokirali su rad parlamenta zbog čega su udaljeni sa sjednica na 15 radnih dana, što je u praksi trajalo mjesec i po.</p>
<p>Kriza je riješena uz posredovanje EU i opozicija se vratila u parlament a mišljenje o sporu oko penzionisane sutkinje je zatraženo od Venecijanske komisije.</p>
<h3><i>Dobrosusjedski odnosi kamen spoticanja</i></h3>
<p>Odnosi sa Hrvatskom narušeni su usvajanjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, zbog čega su trojica političara proglašeni nepoželjnim. Jedan od njih je predsjednik parlamenta <b>Andrija Mandić</b>.</p>
<p>Zagreb je spriječio zatvaranje poglavlja 31 koje se tiče spoljnih odnosa.</p>
<p>Dvije države opterećuje niz otvorenih pitanja, među kojima su razgraničenje na Prevlaci, spor oko broda "Jadran", promjena imena bazena u Kotoru, status spomen-ploče u Morinju...</p>
<h3><i>Identitetska pitanja</i></h3>
<p>Na inicijativu dijela vlasti, predvođenih Andrijom Mandićem, aktuelizovana su identitetska pitanja, koja duboko dijele crnogorsko društvo.</p>
<p>Mandić traži uvođenje srpskog jezika kao službenog i usvajanje dvojnog državljanstva sa Srbijom. Opozicija smatra da bi to ugrozilo državni suverenitet.</p>
<p>Brisel je više puta preporučio suzdržavanje od otvaranja ovih tema.</p>
<h3><i>Vizna politika kao prepreka na putu ka EU</i></h3>
<p>Još jedan od problema na evropskom putu je i neusaglašene vizna politika sa EU.</p>
<p>Naime, Evropska komisija je upozorila Podgoricu da povuče odluku o bezviznom režimu za Saudijsku Arabiju i Bahrein, ali crnogorska Vlada je odbila, pravdajući odluku ekonomskim interesima, u sektoru turizma i investicija.</p>
<p>Crna Gora, za razliku od EU, ima bezvizni režim sa Rusijom, Kinom i Turskom.</p>
<p>Uz to Brisel insistira na izbornoj reformi čiji rad gotovo da nije počeo.</p>
<h2>Zašto EU Crnoj Gori gleda kroz prste?</h2>
<p>Iako nije u potpunosti ispunila zadate kriterijume Crna Gora je krajem juna 2024. dobila Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava (IBAR), čime su pregovori sa EU deblokirani nakon višegodišnjeg zastoja.</p>
<p>Da je IBAR Crnoj Gori poklonjen smatra izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje<b> Daliborka Uljarević</b>.</p>
<p>- Nije sporno što je država, s obzirom na dugotrajne pregovore i objektivno loše okolnosti, dobila podsticaj. Problem je što to nije shvaćeno tako, već kao nagrada za nešto što nije bio očekivani učinak, što je rezultiralo nastavkom površnog pristupa, uz premalo stvarnog rada - kazala je za Minu.</p>
<p>Iz CGO-a navode da je Vladin Izvještaj o realizaciji obaveza iz Programa pristupanja ukazuje na ozbiljna neslaganja u broju planiranih i ispunjenih obaveza.</p>
<p>Za 2024. godinu bilo je planirano 335 obaveza, od čega 102 u prvoj polovini, a 233 za drugu polovinu.</p>
<p>Međutim, novi Vladin izvještaj iz 2025. pokazuje 282 obaveze, što znači da su misteriozno "nestale" 53 obaveze iz trećeg i četvrtog kvartala.</p>
<h2>Briselu potrebno proširenje</h2>
<p>Bivša ministarka za evropske integracije Jovana Marović smatra da vremenski okvir koji Crna Gora ima za zatvaranje poglavlja ne bi trebalo da znači usvajanje zakona bez kvalitetne pripreme.</p>
<p>- Umjesto forsiranja brzih zakonskih izmjena, treba jasno definisati rokove za kvalitetno sprovođenje politika i precizno imenovati "neevropske aktere" koji ometaju reforme - istakla je Marović.</p>
<p>Smatra da bi Unija morala primijeniti princip nagrađivanja stvarnih reformskih uspjeha, umjesto da trguje vrijednostima na kojima je zasnovana.</p>
<p>- Neupitno je da bi EU trebalo da integriše Crnu Goru do 2028, ali uz jasan plan za jačanje demokratije prije i nakon pristupanja. To bi bila snažna poruka ohrabrenja za ostale kandidate - kazala je ona.</p>
<p>Kaže i da bi bilo neophodno da EU preuzme odgovornost.</p>
<p>- Ne samo za Ukrajinu, već i za Srbiju i njenu autokratsku vlast, kao i za ostale kandidate, sa Crnom Gorom na prvom mjestu - istakla je Marović.</p>
<p>Problematizuje stav Brisela po pitanju Srbije, "nakon nedavnih izjava o "stanju reformi", gdje milioni građana protestuju za vladavinu prava".</p>
<p>Ključnim koracima smatra jasan okvir za pristupanje svih kandidata i jačanje zajedničke spoljne i bezbjednosne politike i jačanje odbrane i naoružanja.</p>
<p>- To bi trebalo da budu glavne politike u kojima se zemlje kandidatkinje integrišu sa EU i gde bi se smanjio novac ako ne dođe do usklađivanja, a ne digitalizacija i poslovno okruženje, kao što je sada slučaj u Planu rasta - ocijenila je ona.</p>
<p>Marović smatra da je demotivišuća dugotrajna praksa neproširenja.</p>
<p>- Ako nijedna država ne uđe u Uniju tokom ovog mandata, politika proširenja može se smatrati izbrisanom iz njenog portfelja - istakla je ona.</p>
<p>Posljednje proširenje bilo je 2013. kada se EU pridružila Hrvatska.</p>
<p>Članstvo Crne Gore u EU podržava više od 70 odsto građana.</p>
<p>Na junskom sastanku Međuvladine konferencije u Briselu očekuje se zatvaranje još nekoliko poglavlja a prema najavama glavnog pregovarača sa EU Predraga Zenovića, do kraja godine moglo bi biti zatvoreno čak devet poglavlja.</p>
<p>Crna Gora sa Evropskom unijom pregovora već gotovo 13 godina.</p>

Crna Gora između optimizma Brisela i sopstvenih limita

<p>Planom rasta za Crnu Goru predviđeno je 383,5 miliona eura, od čega 110 miliona jesu grantovi, a ostatak novca će biti isplaćen kroz povoljnije kredite i povoljnije zajmove - kazala je ministarka evropskih poslova <b>Maida Gorčević</b> tokom današnje diskusije posvećene reformskoj agendi.</p>
<p>Ona je, kako prenosi Mediabiro, navela da je intenzivna komunikacija koju je resor na čijem je čelu u prethodnoj godini imao sa Evropskom komisijom dovela do toga da se već može govoriti o raspodjeli novca.</p>
<p>- Iako nama nikada cilj i prioritet nije bila finansijska dobit od Evropske komisije, nego približavanje samom evropskom putu i brža integracija, svakako treba pomenuti da za sve ove reforme koje smo mi dogovorili kroz reformsku agendu postoji opcija dobijanja određenog novca koji će se koristiti što za infrastrukturne projekte, što za ulaganje u određene reforme koje su dogovorene. Cjelokupna komunikacija je bila vrlo zahtjevna i mogu reći da je Crna Gora jedna od onih država kandidata koja ima najambiciozniju reformsku agendu. Ona se zaista poklapa sa onim planom zatvaranja poglavlja do kraja 2026. godine, iako se sama reformska agenda sprovodi do kraja 2027. godine - navela je Gorčević.</p>
<p>Podsjetila je na 32 mjere, 130 reformskih koraka iz četiri ključne oblasti politika.</p>
<p>- Osim digitalne i energetske tranzicije, nismo zaboravili vladavinu prava. Ponosna sam što smo uspjeli da resorima nametnemo ovo kao jednu dodatnu motivaciju da reformsku agendu shvate ozbiljno. To je samo jedan od četiri stuba Plana rasta - kazala je Gorčević.</p>
<p>Korak koji je uslov za dobijanje prve tranše koja iznosi sedam posto – nešto manje od 27 miliona, jeste potpisivanje Ugovora o zajmu koji potpisuju Ministarstvo finansija i Centralna banka zajedno sa Evropskom komisijom.</p>
<p>- Nakon potpisivanja tog ugovora najkasnije za desetak dana ili dvije nedjelje možemo očekivati tu prvu tranšu. Sam iznos novca je opredijeljen od strane Evropske komisije na osnovu parametara kojima su se oni vodili. Vodilo se računa o broju stanovnika, te je potpuno normalno da je iznos novca za Crnu Goru manji nego za neke druge države kandidate - istakla Gorčević.</p>

Gorčević: Planom rasta za Crnu Goru predviđeno 383,5 miliona eura

<p>Evropska budućnost Crne Gore nema alternativu. Istorijska prilika da 2028. godine postanemo 28. članica Evropske unije cilj je koji nadilazi svakodnevnu politiku i pojedinačne interese, poručio je zamjenik premijera i potpredsjednik Vlade Crne Gore<b> Aleksa Bečić</b> na sastansku sa <b>Marjanom Šarecom</b>, izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru, tokom njegove zvanične posjete našoj zemlji.&nbsp;</p>
<p>Izvjestilac Evropskog parlamenta Šarec istakao je da će i u budućnosti pružati podršku Crnoj Gori na njenom evropskom putu, ističući značaj jedinstva i saradnje.</p>
<p>- Postoje teme koje se nikada ne trebaju politički zloupotrebljavati, kao što postoje teme oko kojih se svi činioci društveno-političkog života trebaju ujediniti i zajednički djelovati. Upravo je to slučaj sa evropskim putem. Crna Gora je na dobrom putu da ostvari svoje nacionalne strateške ciljeve i na tom putu možete računati na našu podršku. Da bi se ostvario vaš evropski cilj, od presudne je važnosti da svi djelujemo zajednički, sa mudrošću i jasno postavljenim političkim i društvenim prioritetima. Svi smo dio istog tima, a vaš uspjeh je i naš uspjeh. Pozdravljam brojne uspjehe postignute u prethodnim mjesecima, ali i ističem da je neophodno da nastavite da ostvarujete konkretne rezultate u svim oblastima društvenog života, jer će oni biti presudni za dalje ubrzanje evropskog puta Crne Gore - istakao je Šarec.</p>
<p>Potpredsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo posjetom Šareca, uvjeren da će, kako je rekao, njegova iskrena prijateljska podrška i duboko razumijevanje prilika na Zapadnom Balkanu značajno doprinijeti ostvarenju ključnog spoljnopolitičkog cilja Crne Gore – punopravnog članstva u Evropskoj uniji.</p>
<p>Bečić je naglasio da su zatvaranje tri pregovaračka poglavlja i dobijanje pozitivnog IBAR-a jasan pokazatelj političke odlučnosti i efikasne saradnje crnogorskih institucija u ispunjavanju evropskih obaveza, ali i priznanje naših evropskih partnera za sprovedene reforme.</p>
<p>- Osim što nas dodatno motivišu, ostvareni rezultati nas obavezuju na još intenzivniji rad u narednom periodu, kako bismo ostvarili svoj cilj – zatvaranje svih preostalih poglavlja do kraja 2026. godine i punopravno članstvo u EU 2028. godine - istakao je on.</p>
<p>Bečić je istakao da su prioriteti Vlade od početka jasno definisani i vidljivi kroz konkretne rezultate, što, kako je rekao, potvrđuju najviši zvaničnici Evropske unije i godišnji izvještaj o napretku.</p>
<p>- Ubrzanje evropskih integracija, poboljšanje životnog standarda građana i odlučna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije prioriteti su našeg djelovanja. Rezultati koji su postignuti uprkos zatečenoj institucionalnoj krizi, kadrovskim i normativnim deficitima, kao i decenijama vrjednosno urušavanom sitemu, svjedoče o našoj posvećenosti ovim ključnim temama koje garantuju stabilnost i okupljaju sve građane Crne Gore - naglasio je Bečić.</p>
<p>On je ukazao na rezultate u borbi protiv kriminala i korupcije zahvaljući, kako je rekao, predanom radu, posvećenosti i međusobnom povjerenju bezbjednosnih i tužilačkih institucija, kao i međunarodnih partnera, ističući da izostanak efikasnosti brojnih sudskih procesa i blagovremenih presuda ostaje značajan izazov.&nbsp;</p>
<p>- Jasno je da u Crnoj Gori više nema zaštićenih i nedodirljivih i da nadležne institucije apsolutno ne interesuje kako se neko zove, kome pripada, kojoj kriminalnoj grupi služi, već isključivo da li je učinalac krivičnih djela. Zato je panika u redovima kriminalnih struktura i strah od reformi koje se sprovede sa ciljem čišćenja od nedozvoljenih uticaja, odnosno ozdravljenja i jačanja kapaciteta policijskih struktura - naglasio je Bečić.</p>
<p>Bečić je kazao Šarecu da postupak prijavljivanja na javni poziv za prijem novih policijskih službenika teče planiranom dinamikom, da je prijavljeno više od 500 kandidata, da su stavljena na javnu raspravu dva važna zakonska projekta kojim se, kako je rekao, drastično pooštravaju bezbjednosni, zdravstevni i drugi uslovi za držanje i nošenje oružja, ali i sankcije za nelegalno postupanje, odnosno izvršenje krivičnih djela po tom osnovu.</p>
<p>Takođe, Bečić ga je informisao da je u okviru akcije “Poštuje život, vrati oružje” do sada u januaru vraćeno preko 1.700 komada oružja i oko 55.000 komada municije, da se kontinuirano spovode akcije ka članovima organizovanih kriminalnih grupa i operativno interesantnim licima, kao i sa realizacijom drugih mjera koje je utvrdilo Vijeće za nacionalnu bezbjednost.</p>
<p>- Evropska budućnost Crne Gore nema alternativu. Istorijska prilika da 2028. godine postanemo 28. članica Evropske unije cilj je koji nadilazi svakodnevnu politiku i pojedinačne interese. Ovaj trenutak zahtijeva jedinstvo i odlučnost svih društvenih činilaca, jer budućnost Crne Gore zavisi od naše spremnosti da zajedno gradimo društvo oslobođeno uticaja kriminala i korupcije, zasnovano na vladavini prava i snažnim institucijama - zaključio je Bečić.</p>

Bečić sa Šarecom: Istorijska prilika da 2028. uđemo u EU - cilj koji nadilazi svakodnevnu politiku i pojedinačne interese

<p>Veoma cijenimo pomoć i podršku koju je Češka Republika pružila u našim euroatlantskim i evropskim integracijama. Istovremeno, ona potvrđuje obostrano povjerenje i interes za produbljivanje političkog dijaloga u ključnom trenutku za evropsku integraciju naše zemlje, rekao je predsjednik Crne Gore<b> Jakov Milatović</b> u toku posjete Fakultetu političkih nauka (FPn) sa predsjednikom Češke Republike <b>Peterom Pavelom</b>, navedeno je u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Predsjednik Milatović je u obraćanju studentima kazao da je Crna Gora posvećena ostvarivanju ambicioznog ali dostižnog cilja da postane sljedeća članica EU do 2028. godine.</p>
<p>- Sa šest zatvorenih poglavlja od 33, Crna Gora prednjači u pregovorima o pristupanju, ali je potrebno dodatno ujediniti napore i intenzivirati proces integracije ukoliko želimo da dostignemo naš strateški državni cilj. Crna Gora je posvećena svojoj evropskoj budućnosti, spremna da naporno radi na ispunjavanju kriterijuma za članstvo i postane članica EU, i na taj način bude uzor za cijeli region Zapadnog Balkana da je pristupanje moguće, da se reforme isplate i da je budućnost ne samo Crne Gore već i cijelog regiona u EU - poručio je Milatović.</p>
<p>On je podsjetio na navode iz Briselske deklaracije usvojene u decembru prošle godine da je „u kontekstu radikalne promjene globalne geopolitičke situacije, rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom Istoku, kao i na početku novog ciklusa rukovodstva EU, strateško partnerstvo između Evropske unije i Zapadnog Balkana važnije nego ikada”.</p>
<p>- Od ključne je važnosti iskoristiti trenutni zamah u vezi sa proširenjem EU, jer geopolitičke okolnosti zahtijevaju hrabre poteze sa obje strane kako bi se osigurala dugoročna bezbjednosna konsolidacija Evrope - kazao je Milatović.</p>
<p>On je odao da je budućnost Zapadnog Balkana u integrisanoj Evropi, zasnovanoj na zajedničkim vrijednostima i zajedničkim interesima.&nbsp;</p>
<p>- Dozvolite mi da iskoristim ovu priliku da se zahvalim Češkoj Republici na njenoj izuzetnoj ulozi u godinama koje su uslijedile nakon obnove nezavisnosti Crne Gore. Veoma cijenimo pomoć i podršku koju je Češka Republika pružila u našim euroatlantskim i evropskim integracijama. Istovremeno, ona potvrđuje obostrano povjerenje i interes za produbljivanje političkog dijaloga u ključnom trenutku za evropsku integraciju naše zemlje. Kao što znate, Češka Republika je veoma aktivna u inicijativi „Prijatelji Zapadnog Balkana - saopštio je Milatović.</p>
<p>Kazao je, kako su naveli, da posjeta predsjednika Pavela predstavlja snažnu potvrdu crnogorsko- češkog prijateljstva i savezništva i u okviru NATO-a.</p>
<p>- Snažno savezništvo Crne Gore i Češke Republike unutar Alijanse posebno je značajno u svjetlu geopolitičkih dešavanja, posebno rata u Ukrajini. Češka Republika, koja je prošle godine obilježila 25 godina članstva u Alijansi, igra važnu ulogu u tom smislu. Rat u Ukrajini potvrdio je važnost NATO-a za širu globalnu bezbjednost, naročito kroz neviđeno jedinstvo, pokazanu solidarnost sa partnerima i među državama članicama, odluke o jačanju vojne zajednice na Istoku i povećano ulaganje u odbranu i podršku Ukrajini, kako unutar NATO-a tako i bilateralno - rekao je Milatović.</p>
<p>Rekao je da članstvo Crne Gore u NATO savezu, ostvareno 2017. godine, predstavlja značajnu odluku u modernoj istoriji Crne Gore i signal čvrste posvećenosti države očuvanju demokratskih vrijednosti, mira i prosperiteta kako u regionu tako i šire.</p>
<p>- Crna Gora kontinuirano pokazuje svoju posvećenost članstvu kroz aktivno učešće u NATO misijama, doprinoseći tako kolektivnoj odbrani i spremnosti Alijanse da odgovori na sve bezbjednosne izazove - zaključio je predsjednik Milatović.</p>

Milatović Pavelu: Cijenimo pomoć i podršku Češke pruženu našoj zemlji

<p>Bojim se da smo došli do faze u kojoj se sa sigurnošću može zaključiti da bez promjene političkog kursa, što u sadašnjoj konstelaciji odnosa koalicije na vlasti nije realno očekivati, ili bez promjene vlasti u Crnoj Gori možemo zaboraviti na njen evropski put, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika ambasador <b>Željko Perović.</b></p>
<p>Prema njegovim riječima, jedini koji je u posljednje vrijeme diplomatskim aktivnostima doprinosio afirmaciji Crne Gore na spoljnopolitičkom planu, nastojeći koliko toliko da ublaži pogubno djelovanje vladajuće većine, bio je predsjednik države <b>Jakov Milatović</b>.</p>
<p>- Nažalost, salto mortale koji je iznenada napravio i obezbijedio sa svoja četiri odbornika vladajućoj većini da nastavi da vrši vlast u Podgorici, onu istu koju je prije nekoliko mjeseci srušio, sa onima koji su ga mjesecima javno ponižavali i prijetili mu smjenom u Parlamentu, ne čini ni njega više kredibilnim sagovornikom na međunarodnoj sceni - poručio je Perović.</p>
<h2>Brisel preko Zagreba šalje poruku Podgorici</h2>
<p>Perović ističe kako je apsolutno netačna tvrdnja „avgustovskih oslobodilaca“ o njihovom „istorijskom“ doprinosu odblokiranja pregovora Crne Gore sa EU. </p>
<p>- Objektivno, nije Crna Gora zatvorila tri poglavlja, nego je EU zatvorila tri pregovaračka poglavlja sa Crnom Gorom. Jer, činjenica je da se nije desila agresija na Ukrajinu i rat koji se tamo vodi, ne bi bilo tog napretka. Već zvaničnici EU biraju Crnu Goru, malu zemlju koja je do 2020. bila pouzdan i kredibilan partner i preko nje pokazuju da proces proširenja nije zamro, očekujući da Crna Gora uredno izvršava obaveze i pozitivno utiče na ostale zemlje pretendente na članstvo - naveo je Perović.</p>
<p>Ipak, kaže, Crna Gora se ponaša sasvim suprotno. </p>
<p>- Odmah poslije IBAR-a usvaja Rezoluciju o Jasenovcu, a sad nakon zatvaranja tri poglavlja krši Ustav tako što Ustavni odbor preuzima ingerencije Ustavnog suda. Tako da rampa na poglavlje 31 nije samo Hrvatska, već Brisel preko Zagreba šalje poruku vlasti ako ima neko da umije ili da želi da pročita tu poruku, da Podgorica mora sa riječi preći na djela ako joj je stvarno stalo do članstva u EU - kazao je Perović.</p>
<p>Ističe da je Hrvatska kredibilna članica EU i kao takva visoko kotirana prilikom donošenja odluka u Briselu. </p>
<p>- Posebno kad se radi o našem regionu. I veoma joj je stalo do dobrih odnosa sa susjedima. Rekao bih naročito sa Crnom Gorom, prema kojoj dugi niz godina unazad, naročito nakon izvinjenja zbog agresije na Dubrovnik istorijskog predsjednika <b>Mila Đukanovića</b>, vodi blisku i blagonaklonu politiku. Hrvatska bi trebalo da je, i ona to jeste, jedan od glavnih promotera crnogorskog bržeg puta ulaska u EU - kazao je Perović . </p>
<p>Podsjeća da su sva pitanja koja su pokrenuta u nedavnom non peperu od strane Zagreba postojala i ranije ali ih, kaže, Hrvatska nije povezivala sa evropskim putem Crne Gore.</p>
<p>- Naprotiv. Nekome je to očigledno smetalo i stavljena je rampa baš na poglavlje 31 u kojem je Crna Gora imala stoprocentnu ispunjenost evropskih očekivanja - navodi Perović.</p>
<h2>MIP-u fali patriotskog naboja, bez toga je samo prazna forma</h2>
<p>Komentarišući rad Ministarstva inostranih poslova (MIP) Crne Gore, sagovornik Analitike kaže da ono kao da ne postoji. </p>
<p>- Umjesto što tihuje, danas bi trebalo da je najaktivnije i najangažovanije. Posebno imajući u vidu javno zaklinjanje da im je glavni spoljno-politički prioritet brzi ulazak Crne Gore u EU. Ali prvenstveno i zbogtoga što je Crna Gora danas izložena velikom spoljnjem pritisku i udarima na njen suverenitet nezabilježenim od obnove njene nezavisnosti 2006. godine - ističe Perović. </p>
<p>Upozorava da se Ministarstvo inostranih poslova, od dolaska 30-avgustovskih „oslobodilaca“ obesmišljava i svakim danom sve više unižava. </p>
<p>- Uostalom kao i sama država Crna Gora. To Ministarstvo, osim praznih floskula o evropskoj orijentaciji, nema nikakvo ideološko opredjeljenje niti patriotski naboj bez čega je samo prazna forma - navodi Perović. </p>
<p>MIP, kaže, nažalost pristaje na poziciju koja je „strana crnogorskom slobodarskom biću i svemu što je Crna Gora kroz vjekove stvarala i održavala“. </p>
<p>- Tom Ministarstvu nedostaje ne samo znanje, nego i želja za sticanjem znanja o najvažnijim svjetskim zbivanjima i procesima, kao i prijeko potrebni senzibilitet i finese u međudržavnim odnosima. Naročito u onom najvažnijem segmentu u odnosima sa susjednim zemljama - naglasio je Perović.</p>
<p>Istine radi, kaže naš sagovornik, urušavanje crnogorske diplomatske službe počelo je i prije dolaska „oslobodilaca“. </p>
<p>- Svojom površnošću, nemarom i nezrelošću s jedne strane, te nedostatkom pronicljivosti i sposobnosti da predvidi „zlo vrijeme“ koje dolazi, bez htjenja, kapaciteta i hrabrosti s druge strane da se tome odupre, Ministarstvo je postalo pogodno tle za urušavanje Crne Gore - ističe Perović. </p>
<p>Ipak, dodaje on, u crnogorskom MIP-u postoji određeni broj kvalifikovanih diplomata osposobljenih za kvalitetan rad.</p>
<p>- U manjem broju i za ozbiljnu analitiku. Nažalost, ti su uglavnom odstranjeni ili marginalizovani. Ne uklapaju se u “avgustovsku oslobodilačku diplomatiju” - ocijenio je Perović.</p>
<h2>Spoljnu politiku Crne Gore usmjeravaju Mandić i Knežević</h2>
<p>Osvrnuvši se na činjenicu da su dva potpredsjednika Vlade nadležna za resor spoljnih poslova, ističe kako takva karikaturalna državna struktura u diplomatiji ne postoji u svijetu. </p>
<p>- To je politika kojoj osnovni ton i usmjerenje daju prvaci bivseg Demokratskog fronta<b>, Andrija Mandić</b> i <b>Milan Knežević</b>. Politika koja nedvosmisleno negira genocid u Srebrenici, koja je protiv crnogorskog članstva u NATO, koja jasno u prvi plan stavlja Srbiju i Rusiju, koja izvrće ruglu sve što dolazi sa Zapada. I koja otvoreno ismijava crnogorski put ka članstvu u EU, rugajući se i svojoj državi i Uniji - naglašava Perović. </p>
<p>U pitanju je, kaže on, politika koja se sugeriše iz „rektorovog konzervativnog Instituta za napredne studije o preispitivanju politike prema susjedima“. </p>
<p>- Onog najboljeg dijela politike do 2020 godine. Politike koja nas zavađa sa svima, a sve u funkciji jednog. Onog koji sve čini da Crne Gore nestane - upozorava Perović. </p>
<p>Ističe da su negativan uticaj politike zvaničnog Beograda, antizapadna politika, te nedobronamjeran odnos prema svim susjedima i neviđeni pritisak na sve tri crnogorske vlade, s jedne strane, te bespogovorno inferiorno praćenje i povlađivanje toj politici s druge, crnogorske strane, doveli do narušavanja odnosa Crne Gore sa ostalim susjedima.</p>
<p>- Naročito sa onim susjedima koji su Crnoj Gori, zajedno sa Srbijom, najbliži - Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. To je cilj onog najznačajnijeg dijela parlamentarne većine, okupljene oko bivšeg Demokratskog fronta, kojačini sve da podrije crnogorsku nezavisnost i na dnevnoj bazi obesmišljava i urušava državni suverenitet Crne Gore - zaključio je Perović.
 </p>

Perović: Bez promjene vlasti ili odnosa u vladajućoj koaliciji možemo zaboraviti na evropski put

<p>I Narodna biblioteka Srbije zvanično je potvrdila da ni jedan primjerak knjige „Kuće beskućnika“ negatora Crne Gore i crnogorske nacije <b>Bećira Vukovića</b>, za koju je nagrađen najvišim državnim priznanjem - Trinaestojulskom nagradom, ne postoji u toj zemlji.</p>
<p>- Narodna biblioteka Srbije ne poseduje publikaciju "Kuće beskućnika" Bećira Vukovića. Takođe, ni jedna biblioteka u Srbiji koja u sistemu COBISS ne poseduje primerak ove knjige - naveli su oni u odgovoru na pitanja Antene M, a<a href="https://etv.me/drustvo/vukovic-tvrdi-da-je-knjiga-koje-nema-ni-u-jednoj-bazi-registrovana-u-srbiji-ovo-je-antisrpska-histerija"> nakon što je Vuković, gostujući na Gradskoj Televiziji</a>, rekao da je njegova knjiga registrovana u NB Srbije, te da „onima koji se bune smeta to što Trinaestojulsku nagradu sada mogu dobiti i Srbi“. Uz to je burnu reakciju javnosti okarakterisao kao „antisrpsku histeriju“.</p>
<h2>NI PRIMJERKA NI PROMOCIJE&nbsp;</h2>
<p>Da knjiga „Kuće beskućnika“ nije evidentirana u nacionalnim - biti regionalnim bibliotečkim bazama, te da nijedan njen primjerak ne postoji u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore, Portalu ETV već je ranije potvrđeno iz te ustanove.</p>
<p>Kako smo već objavili, nema pisanog traga ni da je Vuković promovisao nagrađeni uradak ove ili prošle godine. Promocije je održao jedino za knjigu „Poneti na pusto ostrvo“ 2024. godine, čiji su suizdavači Obodsko slovo u Podgorici i Štampar Makarije iz Beograda. Interesantno je da postoji zbirka poezije gotovo identičnog naziva „Kuća beskućnika“, objavljena 1998. godine, ali kao autorsko djelo <b>Benjamina Isovića</b>.</p>
<p>I direktorica Nacionalne biblioteke <b>Dragica Lompar</b> nam je kazala da „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.</p>
<p>- Knjiga „Kuće beskućnika“ autora Bećira Vukovića nije evidentirana u bibliotečko-informacionoj bazi COBISS.cg, niti postoji informacija o njenom publikovanju u regionalnim bazama sistema COBISS.Net. Naše evidencije o objavljenim publikacijama u Crnoj Gori zasnivaju se na zahtjevima izdavača ili autora za dodjelu CIP-a i ISBN-a putem kojih se prati izdavačka produkcija svake zemlje. Na osnovu izuzetno preciznih podataka, nemamo saznanja da je ova publikacija u bilo kojem formatu objavljena. Obzirom da nije evidentirana u našim bazama, a nijesmo je dobili ni u fizičkom obliku, nije ni mogla biti kataloški obrađena - objasnila je Lompar.</p>
<p>Iz toga jasno proizilazi da ni u Biblioteci ne raspolažu podacima koji bi pomogli da se identifikuje nagrađena publikacija.</p>
<p>- Dakle, bilo kakva informacija o ovom izdanju nije u posjedu Nacionalne biblioteke Crne Gore - jasna je Lompar.</p>
<p>Na pitanje da li to znači da knjiga nije ugledala „svjetlo dana“ ukoliko je nema u ovim bazama, Lompar nije mogla sa sigurnošću da odgovori, ističući da se autori često ne pridržavaju Zakona o izdavačkoj djelatnosti i zaobilaze proces registracije.</p>
<p>- Svaki regularno podnijeti zahtjev za evidenciju knjiga se automatski prosljeđuje bazi u Londonu i sve publikacije koje imaju ISBN budu elektronski evidentirane i prije same štampe. Za ono za šta nam se ne obrate autori, ili izdavačka kuća nemamo evidenciju - kazala je Lompar ranije Portalu ETV.</p>
<p>Tako je nejasno je li žiri imao uvid u djelo i njegove vrijednosti ili je odluku da dodijeli najveće državno priznanje čovjeku koji vrijeđa i negira crnogorsku naciju i identitet donio na osnovu političkih i ideoloških afiniteta, a ne na temelju stvarnog književnog doprinosa.</p>
<h2>BRUTALNO KRŠENJE ZAKONA O NAGRADAMA</h2>
<p>Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, <b>Miloš Karadaglić</b> muzičar, a <b>Veljo Stanišić</b> grafičar.</p>
<p>Članom 17 stav 1 Zakona o državnim nagradama propisano je da se: „godišnja Trinaestojulska nagrada dodjeljuje građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore“, a stavom 3 istoga člana propisano je da se „u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada“.</p>
<p>Tako je izvjesno da su članovi Žirija grubo prekršili Zakon i derogirali najznačajniju državnu nagradu u Crnoj Gori.</p>
<h2>UZALUDNO UPOZORENJE</h2>
<p>Da je ovaj postupak nezakonit žiri je upozorio i njihov član <b>Danilo Marunović</b>.</p>
<p>On je, prema djelovima zapisnika koje je objavio Portal Analitika, na prvoj sjednici tog tijela ukazao na kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama.</p>
<p>Marunović je članove žirija pitao jesu li saglasni da se u okviru jedne profesije može dodijeliti više godišnjih Trinaestojulskih nagrada, te „izrazio nesaglasnost sa formulacijom člana 24 Nacrta poslovnika o radu žirija i neophodnost da se usaglasi metodologija glasanja nakon određenog broja pristiglih prijava za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu“.</p>
<p>- Nakon rasprave i ukazivanja na Zakon o državnim nagradama, Danilo Marunović izdvaja mišljenje i ukazuje na nelogičnost člana 17 Zakona o državnim nagradama i konstatuje da kriterijumi za dodjelu nagrade nijesu jasni te da se može dovesti upitnost proglašenja dobitnika godišnje Trinaestojulske nagrade - navodi se u zapisniku sa sjednice.</p>

I NB Srbije zvanično potvrdila: Ni jedna biblioteka u zemlji koja je u sistemu COBISS ne posjeduje knjigu Bećira Vukovića

<p>Šef Poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad (PES) <b>Vasilije Čarapić</b> pohvalio je potez svjetski poznatog gitariste <b>Miloša Karadaglića</b> koji je odbio da primi Trinaestojulsku nagradu zbog okolnosti koje prate njenu ovogodišnju dodjelu.</p>
<p>- Ponekad se dostojanstvo nagrade najbolje čuva tako što se ona odbije - naveo je Čarapić na mreži X.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCarapicVasilije%2Fstatus%2F1942458374437663171&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Podsjećamo, dobitnici Trinaestojulske nagrade su književnik i negator svega crnogorskog<b> Bećir Vuković</b>, te grafičar <b>Veljo Stanišić </b>i gitarista<b> </b>Miloš Karadglić koji je juče saopštio da neće prihvatiti priznanje.</p>
<p>- Nažalost, u okolnostima na koje nijesam mogao uticati, ja ovo izuzetno priznanje ne mogu primiti i nadam se da će ukupna crnogorska javnost imati razumijevanje za ovaj moj čin - poručio je Karadaglić.</p>

Čarapić: Ponekad se dostojanstvo nagrade najbolje čuva tako što se ona odbije

<p>Istaknuti crnogorski umjetnik<b> Rajko Todorović Todor</b>, dobitnik svih najvećih državnih priznanja, između ostalih i Trinaestojulske nagrade, oglasio se povodom situacije koja je nastala nakon ovogodišnje kontroverzne odluke o dodjeli. </p>
<p>- Juče je "CRN" policija najavila da će stati u zaštitu OKG u kulturi i umjetnosti i obračunati se sa građanima koji brane čast i identitet crnogorske kulture. Zadnja rabota za vječnu bruku - naveo je Todor u izjavi dostavljenoj Anteni M.</p>
<p>Reditelj i kolumnista<b> Danilo Marunović</b> juče je nakon informativnog razgovora u prostorijama Uprave policije saopštio da mu je rečeno da će, ukoliko na današnjem protestu dođe do blokade saobraćajnica koje vode do Vile Gorica, policija reagovati.</p>

Todor: Zadnja rabota za vječnu bruku

<p>Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO) će u narednim mjesecima biti intenzivnije kontrolisati bolovanja.</p>
<p>Oni kažu da je primjetan trend povećanja broja bolovanja u ljetnjim mjesecima, što je bio slučaj i u prethodnim godinama.</p>
<p>- U tom smislu, molimo građane da ne zloupotrebljavaju pravo na privremenu spriječenost za rad - poručili su oni.</p>
<p>Ukazali su i da je Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju propisano da je u toku trajanja bolovanja zabranjeno obavljanje druge djelatnosti i napuštanje mjesta boravka, osim u svrhu liječenja.&nbsp;</p>
<p>- Postupanje suprotno pomenutim odredbama predstavlja, takođe, zloupotrebu bolovanja, te ukazujemo da će doprinos građana u pravcu poštovanja ovih zakonskih obaveza biti dragocjen u procesu smanjenja broja odsustovanja sa posla - naveli su u FZO.</p>
<p>Podsjećaju da se zbog neopravdanog korišćenja prava na privremenu spriječenost za rad troše ogromna novčana sredstva koja mogu biti uložena u mnogo korisnije svrhe, kao što su unapređenje funkcionisanja zdravstvenog sistema, obezbjeđenje dostupnosti terapija, te nabavka savremene medicinske opreme.</p>
<p>- Istovremeno, ističemo da ovakav vid racionalizacije troškova neće značiti ukidanje, niti ograničavanje korišćenja bolovanja onim osiguranicima kojima je ono neophodno i da će im sva prava koja proizilaze iz obaveznog zdravstvenog osiguranja biti garantovana i omogućena - istakli su u FZO.</p>
<p>Oni su najavili i početak kampanje za borbu protiv zloupotrebe bolovanja u koju će biti uključeni i ljekari, a čiji će prioritetni cilj biti da zajedničkim djelovanjem svih relevantnih aktera osnaže sistem javnog zdravstva, na korist građana i države</p>

FZO će tokom ljeta intenzivnije kontrolisati bolovanja

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: eu-integracije