Crna Gora je, postavši prva zemlja Zapadnog Balkana koja se pridružila SEPA geografskom području, načinila značajan korak ka finansijskoj integraciji sa Evropskom unijom (EU), što potvrđuje težnju ka ekonomskom napretku države, ali i regiona, poručio je ministar finansija Novica Vuković.
On je to kazao na na panelu "Platni sistemi na Zapadnom Balkanu: izvještaj o napretku i budući razvoj", organizovanom u okviru Proljećnih sastanaka Međunarodnog monenatarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB) koji se održavaju u Vašingtonu.
Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, panel je organizovan na temu “Ekonomske koristi SEPA integracije i brzih plaćanja”.
Vuković je kazao da SEPA integraciji nije samo standardizacija platnih sistema, već i povezivanje ekonomija, ubrzanje razvoja i unapređenje kvaliteta života građana Crne Gore. 
 
On je podsjetio da je Crna Gora, u protekloj godini, značajno unaprijedila regulatorni okvir u oblasti platnog sistema i finansijskog sektora, u skladu sa evropskim standardima. 
 
Vuković je poručio da te reforme jasno odražavaju posvećenost Vlade Crne Gore u jačanju stabilnih finansije, koje su temelj svake moderne i prosperitetne ekonomije. 
 
Kako je kazao, cilj Crne Gore je, ne samo da unaprijedi svoje unutrašnje kapacitete, već i potvrdi ulogu pouzdanog partnera u međunarodnim finansijskim integracijama. 
 
Vuković je podsjetio da je Centralna banka Crne Gore (CBCG), početkom mjeseca, zvanično podnijela zahtjev Evropskom savjetu za plaćanja za priključenje platnim šemama SEPA-e.&nbsp;
- Što predstavlja jedan od ključnih operativno-tehničkih koraka u procesu prelaska na SEPA platne sisteme i potvrđuje visok nivo tehničke i regulatorne pripremljenosti Crne Gore - kaže se u saopštenju.
Vuković je ocijenio da integracija u SEPA označava novu eru funkcionisanja na finansijskom tržištu Crne Gore.
On je, tokom obraćanja na vašingtonskom panelu, prezentovao i efekte tog članstva, koji donose direktnu korist za crnogorsku ekonomiju.
- Uključujući uštede na bankarskim naknadama od 10,5 miliona eura, smanjenje operativnih troškova za preduzeća za dodatnih blizu sedam miliona i formalizaciju doznaka, što donosi godišnje uštede od šest miliona eura - dodaje se u saopštenju.
Navodi se da će, uz poboljšanje finansijske inkluzije i digitalnog pristupa za oko 3,5 miliona, procijenjena korist iznositi oko 27 miliona eura godišnje, što odgovara 0,39 odsto crnogorskog BDP-a.
Vuković se, pored benefita za bankarski sektor, osvrnuo i na makroekonomske efekte koje će SEPA integracija donijeti, akcentujući porast stranih direktnih investicija, dodatno povećanje konkurentnosti izvoza i digitalizaciju sektora usluga poput turizma.
- Poručio je da se stvarne koristi ne mogu iskazati samo brojkama, ukazujući na važnost povjerenja koje raste kod stranih investitora, jačanje konkurentnosti naših kompanija na međunarodnim tržištima i značajn doprinos digitalizaciji ključnih sektora, poput turizma i usluga - kaže se u saopštenju.
Vuković je istakao i važnost dugoročnih koristi koje, kako je naveo, postaju još vidljivije kada se spoji SEPA sa brzim platnim sistemima poput TIPS-a, čime Crna Gora jača svoju poziciju u evropskoj finansijskoj infrastrukturi i zahvaljujući čemu bi mogla generisati ekonomske benefite od čak 160 miliona eura godišnje, što je ekvivalent 2,3 odsto BDP-a države iz 2023. godine.
- Puna snaga SEPA integracije će se osjetiti u svim aspektima našeg društva - poručio je Vuković, dodajući da finansijski sistemi imaju mnogo dublju ulogu, direktno utičući na jačanje povjerenja u ekonomiju, smanjenje sive ekonomije i unapređenje kvaliteta poslovanja i života pojedinaca.
Prema njegovim riječima, benefiti će biti najvidjiviji kada građani Crne Gore budu slali novac svojim porodicama, kada crnogorski preduzetnici budu brže i povoljnije poslovali sa partnerima u inostranstvu, i kada turisti budu koristili moderne kanale plaćanja.
Vuković je, pored CBCG i Svjetske banke, zahvalio I predstavnicima bankarskog sektora Crne Gore, koji su se, kako je naveo, pokazali kao ključni partneri države u procesu SEPA integracije.
- Ministarstvo finansija i CBCG nastavljaju intenzivne aktivnosti, koordinaciju i vođenje procesa u cilju potpune pripreme bankarskog sistema za 6. oktobar 2025. godine, kako bi međunarodne transakcije iz i ka Crnoj Gori bile izvršavane u skladu sa SEPA pravilima - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da Crna Gora time postaje model za ostale zemlje Zapadnog Balkana i stvara preduslov za izgradnju snažnijeg, povezanijeg i prosperitetnijeg regiona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vuković: Članstvo u SEPA značajan korak ka finansijskoj integraciji sa EU

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović &nbsp;upozorio je, na Antalijskom diplomatskom forumu, da neriješena pitanja među državama regiona, kao i nedostatak političke volje, mogu usporiti integracione procese.
To je saopšteno iz njegovog resora uz napomenu da je naglasio i da saradnja u okviru regionalnih organizacija ima potencijal da unaprijedi bilateralne kontakte i razumijevanje - ukoliko se koristi na pravi način.
- Dobra infrastruktura je neophodna za jače regionalne veze i saradnju. Može dodatno privući investicije i osnažiti ekonomiju, ali sve to mora biti zasnovano na međusobnom poštovanju, miru, povjerenju i sigurnosti - &nbsp;ocijenio je Ibrahimović.
On je govorio na panel diskusiji posvećenoj značaju regionalne saradnje za prosperitet Balkana. U uvodnom obraćanju je kazao da je očuvanje i jačanje dobrih odnosa sa susjedima jedan od ključnih prioriteta vanjske politike Crne Gore, te da regionalna saradnja doprinosi razvoju svake od država i ubrzanju puta ka članstvu u Evropskoj uniji.
- Od sticanja nezavisnosti, uložili smo značajne napore da kroz regionalne inicijative ostvarimo konkretne koristi za naše građane. Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi, Regionalni savjet za saradnju, Berlinski proces, ali i ostale inicijative, pomažu nam da dostignemo evropske standarde u mnogim oblastima - naveo je Ibrahimović.
Poručio je i da Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena evropskoj integraciji i da će "kroz regionalna partnerstva nastaviti da gradi povezaniji i prosperitetniji region Jugoistočne Evrope".
Na panelu su govorili i šefovi diplomatija Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski i Srbije Marko Đurić, kao i zamjenik ministra vanjskih poslova Turske Mehmet Kemal Bozaj, te generalni sekretar RCC-a Amer Kapetanović.
<h2>OEBS će nastaviti podršku procesima za izgradnju mira i jačanje bezbjednosti</h2>
Ibrahimović se u Antaliji, kako su napomenuli u njegovom kabinetu, sastao sa generalnim sekretarom Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) Feridunom Sinirlioluom.&nbsp;
Razgovarali su o ključnim globalnim bezbjednosnim izazovima i budućnosti Organizacije, a obostrano je ukazano na važnost bliske saradnje s ciljem jačanja regionalne i međunarodne bezbjednosti. Posebno su naglasili važnost očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine u kontekstu ruske agresije.
Ministar je istakao da Crna Gora aktivno učestvuje u aktvnostima na multilateralnom planu, ukjučujući i u okviru OEBS-a, koji, u narednom periodu, može odigrati ključnu ulogu u izgradnji nove bezbjednosne arhitekture u Evropi.&nbsp;
Sinirliolu je kazao da je Crna Gora važan partner, te da će OEBS nastaviti da podržava procese koji za cij imaju izgradnju mira i jačanje bezbjednosti i vladavine prava.

500x500

1250x600

1084x550

Ibrahimović na Antalijskom diplomatskom forumu: Neriješena pitanja mogu usporiti integracione procese

"Crna Gora predvodnik u pristupanju EU", "Članstvo Crne Gore 2028 – ambiciozan, ali ostvariv cilj", "Crna Gora ima istorijsku priliku da postane prva naredna članica EU"... najčešći su naslovi na temu Crne Gore i evropskih integracija.
Ni evropski zvaničnici ne štede komplimente, nazivajući Crnu Goru liderom pristupnih pregovora.
Komesarka za proširenje Marta Kos u više navrata je istakla istorijsku šansu Crne Gore da postane sljedeća članica EU.
- Prozor mogućnosti za Crnu Goru je otvoren - poručila je Kos.
Predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen tvrdi da država ima razloga za ponos.
Crnogorske vlasti najavljuju članstvo do 2028. godine.
Međutim, politička nestabilnost, povremena blokada parlamenta, trzavice u odnosima sa susjedima, neusaglašenost sa viznom politikom EU, zaduživanje zemlje... realno je stanje "na terenu".
I statistika dovodi u pitanje planiranu dinamiku priključenja.
Iako je Vlada postavila cilj - zatvaranje svih poglavlja do kraja 2026. trenutno je zatvoreno manje od 20 odsto.
Institucije su ispunile manje od 60 odsto obaveza iz Programa pristupanja EU, dok je u ključnim poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, nerealizovano čak 40 odsto mjera.
- Titula lidera odavno nema značaj u procesu integracije ako nije praćena vidljivim jačanjem vladavine prava, unaprijeđenim kvaliteta života. I ako članstvo nije na vidiku - ocjenjuje za Radio Slobodnu Evropu bivša ministarka evropskih integracija Jovana Marović.
Smatra da je trenutna politika proširenja zasnovana na optimističnim izjavama evropskih zvaničnika "koje više štete nego koriste demokratiji u državama kandidatkinjama".
<h2>Šta sve usporava vladavinu prava?</h2>
Posljednja parlamentarna kriza rezultat je odluke Ustavnog odbora Skupštine da penzioniše sutkinju Ustavnog suda bez izjašnjavanja suda, što je opozicija nazvala "ustavnim pučem".
U znak protesta blokirali su rad parlamenta zbog čega su udaljeni sa sjednica na 15 radnih dana, što je u praksi trajalo mjesec i po.
Kriza je riješena uz posredovanje EU i opozicija se vratila u parlament a mišljenje o sporu oko penzionisane sutkinje je zatraženo od Venecijanske komisije.
<h3>Dobrosusjedski odnosi kamen spoticanja</h3>
Odnosi sa Hrvatskom narušeni su usvajanjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, zbog čega su trojica političara proglašeni nepoželjnim. Jedan od njih je predsjednik parlamenta Andrija Mandić.
Zagreb je spriječio zatvaranje poglavlja 31 koje se tiče spoljnih odnosa.
Dvije države opterećuje niz otvorenih pitanja, među kojima su razgraničenje na Prevlaci, spor oko broda "Jadran", promjena imena bazena u Kotoru, status spomen-ploče u Morinju...
<h3>Identitetska pitanja</h3>
Na inicijativu dijela vlasti, predvođenih Andrijom Mandićem, aktuelizovana su identitetska pitanja, koja duboko dijele crnogorsko društvo.
Mandić traži uvođenje srpskog jezika kao službenog i usvajanje dvojnog državljanstva sa Srbijom. Opozicija smatra da bi to ugrozilo državni suverenitet.
Brisel je više puta preporučio suzdržavanje od otvaranja ovih tema.
<h3>Vizna politika kao prepreka na putu ka EU</h3>
Još jedan od problema na evropskom putu je i neusaglašene vizna politika sa EU.
Naime, Evropska komisija je upozorila Podgoricu da povuče odluku o bezviznom režimu za Saudijsku Arabiju i Bahrein, ali crnogorska Vlada je odbila, pravdajući odluku ekonomskim interesima, u sektoru turizma i investicija.
Crna Gora, za razliku od EU, ima bezvizni režim sa Rusijom, Kinom i Turskom.
Uz to Brisel insistira na izbornoj reformi čiji rad gotovo da nije počeo.
<h2>Zašto EU Crnoj Gori gleda kroz prste?</h2>
Iako nije u potpunosti ispunila zadate kriterijume Crna Gora je krajem juna 2024. dobila Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava (IBAR), čime su pregovori sa EU deblokirani nakon višegodišnjeg zastoja.
Da je IBAR Crnoj Gori poklonjen smatra izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
- Nije sporno što je država, s obzirom na dugotrajne pregovore i objektivno loše okolnosti, dobila podsticaj. Problem je što to nije shvaćeno tako, već kao nagrada za nešto što nije bio očekivani učinak, što je rezultiralo nastavkom površnog pristupa, uz premalo stvarnog rada - kazala je za Minu.
Iz CGO-a navode da je Vladin Izvještaj o realizaciji obaveza iz Programa pristupanja ukazuje na ozbiljna neslaganja u broju planiranih i ispunjenih obaveza.
Za 2024. godinu bilo je planirano 335 obaveza, od čega 102 u prvoj polovini, a 233 za drugu polovinu.
Međutim, novi Vladin izvještaj iz 2025. pokazuje 282 obaveze, što znači da su misteriozno "nestale" 53 obaveze iz trećeg i četvrtog kvartala.
<h2>Briselu potrebno proširenje</h2>
Bivša ministarka za evropske integracije Jovana Marović smatra da vremenski okvir koji Crna Gora ima za zatvaranje poglavlja ne bi trebalo da znači usvajanje zakona bez kvalitetne pripreme.
- Umjesto forsiranja brzih zakonskih izmjena, treba jasno definisati rokove za kvalitetno sprovođenje politika i precizno imenovati "neevropske aktere" koji ometaju reforme - istakla je Marović.
Smatra da bi Unija morala primijeniti princip nagrađivanja stvarnih reformskih uspjeha, umjesto da trguje vrijednostima na kojima je zasnovana.
- Neupitno je da bi EU trebalo da integriše Crnu Goru do 2028, ali uz jasan plan za jačanje demokratije prije i nakon pristupanja. To bi bila snažna poruka ohrabrenja za ostale kandidate - kazala je ona.
Kaže i da bi bilo neophodno da EU preuzme odgovornost.
- Ne samo za Ukrajinu, već i za Srbiju i njenu autokratsku vlast, kao i za ostale kandidate, sa Crnom Gorom na prvom mjestu - istakla je Marović.
Problematizuje stav Brisela po pitanju Srbije, "nakon nedavnih izjava o "stanju reformi", gdje milioni građana protestuju za vladavinu prava".
Ključnim koracima smatra jasan okvir za pristupanje svih kandidata i jačanje zajedničke spoljne i bezbjednosne politike i jačanje odbrane i naoružanja.
- To bi trebalo da budu glavne politike u kojima se zemlje kandidatkinje integrišu sa EU i gde bi se smanjio novac ako ne dođe do usklađivanja, a ne digitalizacija i poslovno okruženje, kao što je sada slučaj u Planu rasta - ocijenila je ona.
Marović smatra da je demotivišuća dugotrajna praksa neproširenja.
- Ako nijedna država ne uđe u Uniju tokom ovog mandata, politika proširenja može se smatrati izbrisanom iz njenog portfelja - istakla je ona.
Posljednje proširenje bilo je 2013. kada se EU pridružila Hrvatska.
Članstvo Crne Gore u EU podržava više od 70 odsto građana.
Na junskom sastanku Međuvladine konferencije u Briselu očekuje se zatvaranje još nekoliko poglavlja a prema najavama glavnog pregovarača sa EU Predraga Zenovića, do kraja godine moglo bi biti zatvoreno čak devet poglavlja.
Crna Gora sa Evropskom unijom pregovora već gotovo 13 godina.

Crna Gora između optimizma Brisela i sopstvenih limita

Planom rasta za Crnu Goru predviđeno je 383,5 miliona eura, od čega 110 miliona jesu grantovi, a ostatak novca će biti isplaćen kroz povoljnije kredite i povoljnije zajmove - kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević tokom današnje diskusije posvećene reformskoj agendi.
Ona je, kako prenosi Mediabiro, navela da je intenzivna komunikacija koju je resor na čijem je čelu u prethodnoj godini imao sa Evropskom komisijom dovela do toga da se već može govoriti o raspodjeli novca.
- Iako nama nikada cilj i prioritet nije bila finansijska dobit od Evropske komisije, nego približavanje samom evropskom putu i brža integracija, svakako treba pomenuti da za sve ove reforme koje smo mi dogovorili kroz reformsku agendu postoji opcija dobijanja određenog novca koji će se koristiti što za infrastrukturne projekte, što za ulaganje u određene reforme koje su dogovorene. Cjelokupna komunikacija je bila vrlo zahtjevna i mogu reći da je Crna Gora jedna od onih država kandidata koja ima najambiciozniju reformsku agendu. Ona se zaista poklapa sa onim planom zatvaranja poglavlja do kraja 2026. godine, iako se sama reformska agenda sprovodi do kraja 2027. godine - navela je Gorčević.
Podsjetila je na 32 mjere, 130 reformskih koraka iz četiri ključne oblasti politika.
- Osim digitalne i energetske tranzicije, nismo zaboravili vladavinu prava. Ponosna sam što smo uspjeli da resorima nametnemo ovo kao jednu dodatnu motivaciju da reformsku agendu shvate ozbiljno. To je samo jedan od četiri stuba Plana rasta - kazala je Gorčević.
Korak koji je uslov za dobijanje prve tranše koja iznosi sedam posto – nešto manje od 27 miliona, jeste potpisivanje Ugovora o zajmu koji potpisuju Ministarstvo finansija i Centralna banka zajedno sa Evropskom komisijom.
- Nakon potpisivanja tog ugovora najkasnije za desetak dana ili dvije nedjelje možemo očekivati tu prvu tranšu. Sam iznos novca je opredijeljen od strane Evropske komisije na osnovu parametara kojima su se oni vodili. Vodilo se računa o broju stanovnika, te je potpuno normalno da je iznos novca za Crnu Goru manji nego za neke druge države kandidate - istakla Gorčević.

Gorčević: Planom rasta za Crnu Goru predviđeno 383,5 miliona eura

Evropska budućnost Crne Gore nema alternativu. Istorijska prilika da 2028. godine postanemo 28. članica Evropske unije cilj je koji nadilazi svakodnevnu politiku i pojedinačne interese, poručio je zamjenik premijera i potpredsjednik Vlade Crne Gore Aleksa Bečić na sastansku sa Marjanom Šarecom, izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru, tokom njegove zvanične posjete našoj zemlji.&nbsp;
Izvjestilac Evropskog parlamenta Šarec istakao je da će i u budućnosti pružati podršku Crnoj Gori na njenom evropskom putu, ističući značaj jedinstva i saradnje.
- Postoje teme koje se nikada ne trebaju politički zloupotrebljavati, kao što postoje teme oko kojih se svi činioci društveno-političkog života trebaju ujediniti i zajednički djelovati. Upravo je to slučaj sa evropskim putem. Crna Gora je na dobrom putu da ostvari svoje nacionalne strateške ciljeve i na tom putu možete računati na našu podršku. Da bi se ostvario vaš evropski cilj, od presudne je važnosti da svi djelujemo zajednički, sa mudrošću i jasno postavljenim političkim i društvenim prioritetima. Svi smo dio istog tima, a vaš uspjeh je i naš uspjeh. Pozdravljam brojne uspjehe postignute u prethodnim mjesecima, ali i ističem da je neophodno da nastavite da ostvarujete konkretne rezultate u svim oblastima društvenog života, jer će oni biti presudni za dalje ubrzanje evropskog puta Crne Gore - istakao je Šarec.
Potpredsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo posjetom Šareca, uvjeren da će, kako je rekao, njegova iskrena prijateljska podrška i duboko razumijevanje prilika na Zapadnom Balkanu značajno doprinijeti ostvarenju ključnog spoljnopolitičkog cilja Crne Gore – punopravnog članstva u Evropskoj uniji.
Bečić je naglasio da su zatvaranje tri pregovaračka poglavlja i dobijanje pozitivnog IBAR-a jasan pokazatelj političke odlučnosti i efikasne saradnje crnogorskih institucija u ispunjavanju evropskih obaveza, ali i priznanje naših evropskih partnera za sprovedene reforme.
- Osim što nas dodatno motivišu, ostvareni rezultati nas obavezuju na još intenzivniji rad u narednom periodu, kako bismo ostvarili svoj cilj – zatvaranje svih preostalih poglavlja do kraja 2026. godine i punopravno članstvo u EU 2028. godine - istakao je on.
Bečić je istakao da su prioriteti Vlade od početka jasno definisani i vidljivi kroz konkretne rezultate, što, kako je rekao, potvrđuju najviši zvaničnici Evropske unije i godišnji izvještaj o napretku.
- Ubrzanje evropskih integracija, poboljšanje životnog standarda građana i odlučna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije prioriteti su našeg djelovanja. Rezultati koji su postignuti uprkos zatečenoj institucionalnoj krizi, kadrovskim i normativnim deficitima, kao i decenijama vrjednosno urušavanom sitemu, svjedoče o našoj posvećenosti ovim ključnim temama koje garantuju stabilnost i okupljaju sve građane Crne Gore - naglasio je Bečić.
On je ukazao na rezultate u borbi protiv kriminala i korupcije zahvaljući, kako je rekao, predanom radu, posvećenosti i međusobnom povjerenju bezbjednosnih i tužilačkih institucija, kao i međunarodnih partnera, ističući da izostanak efikasnosti brojnih sudskih procesa i blagovremenih presuda ostaje značajan izazov.&nbsp;
- Jasno je da u Crnoj Gori više nema zaštićenih i nedodirljivih i da nadležne institucije apsolutno ne interesuje kako se neko zove, kome pripada, kojoj kriminalnoj grupi služi, već isključivo da li je učinalac krivičnih djela. Zato je panika u redovima kriminalnih struktura i strah od reformi koje se sprovede sa ciljem čišćenja od nedozvoljenih uticaja, odnosno ozdravljenja i jačanja kapaciteta policijskih struktura - naglasio je Bečić.
Bečić je kazao Šarecu da postupak prijavljivanja na javni poziv za prijem novih policijskih službenika teče planiranom dinamikom, da je prijavljeno više od 500 kandidata, da su stavljena na javnu raspravu dva važna zakonska projekta kojim se, kako je rekao, drastično pooštravaju bezbjednosni, zdravstevni i drugi uslovi za držanje i nošenje oružja, ali i sankcije za nelegalno postupanje, odnosno izvršenje krivičnih djela po tom osnovu.
Takođe, Bečić ga je informisao da je u okviru akcije “Poštuje život, vrati oružje” do sada u januaru vraćeno preko 1.700 komada oružja i oko 55.000 komada municije, da se kontinuirano spovode akcije ka članovima organizovanih kriminalnih grupa i operativno interesantnim licima, kao i sa realizacijom drugih mjera koje je utvrdilo Vijeće za nacionalnu bezbjednost.
- Evropska budućnost Crne Gore nema alternativu. Istorijska prilika da 2028. godine postanemo 28. članica Evropske unije cilj je koji nadilazi svakodnevnu politiku i pojedinačne interese. Ovaj trenutak zahtijeva jedinstvo i odlučnost svih društvenih činilaca, jer budućnost Crne Gore zavisi od naše spremnosti da zajedno gradimo društvo oslobođeno uticaja kriminala i korupcije, zasnovano na vladavini prava i snažnim institucijama - zaključio je Bečić.

Bečić sa Šarecom: Istorijska prilika da 2028. uđemo u EU - cilj koji nadilazi svakodnevnu politiku i pojedinačne interese

Veoma cijenimo pomoć i podršku koju je Češka Republika pružila u našim euroatlantskim i evropskim integracijama. Istovremeno, ona potvrđuje obostrano povjerenje i interes za produbljivanje političkog dijaloga u ključnom trenutku za evropsku integraciju naše zemlje, rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u toku posjete Fakultetu političkih nauka (FPn) sa predsjednikom Češke Republike Peterom Pavelom, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Predsjednik Milatović je u obraćanju studentima kazao da je Crna Gora posvećena ostvarivanju ambicioznog ali dostižnog cilja da postane sljedeća članica EU do 2028. godine.
- Sa šest zatvorenih poglavlja od 33, Crna Gora prednjači u pregovorima o pristupanju, ali je potrebno dodatno ujediniti napore i intenzivirati proces integracije ukoliko želimo da dostignemo naš strateški državni cilj. Crna Gora je posvećena svojoj evropskoj budućnosti, spremna da naporno radi na ispunjavanju kriterijuma za članstvo i postane članica EU, i na taj način bude uzor za cijeli region Zapadnog Balkana da je pristupanje moguće, da se reforme isplate i da je budućnost ne samo Crne Gore već i cijelog regiona u EU - poručio je Milatović.
On je podsjetio na navode iz Briselske deklaracije usvojene u decembru prošle godine da je „u kontekstu radikalne promjene globalne geopolitičke situacije, rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom Istoku, kao i na početku novog ciklusa rukovodstva EU, strateško partnerstvo između Evropske unije i Zapadnog Balkana važnije nego ikada”.
- Od ključne je važnosti iskoristiti trenutni zamah u vezi sa proširenjem EU, jer geopolitičke okolnosti zahtijevaju hrabre poteze sa obje strane kako bi se osigurala dugoročna bezbjednosna konsolidacija Evrope - kazao je Milatović.
On je odao da je budućnost Zapadnog Balkana u integrisanoj Evropi, zasnovanoj na zajedničkim vrijednostima i zajedničkim interesima.&nbsp;
- Dozvolite mi da iskoristim ovu priliku da se zahvalim Češkoj Republici na njenoj izuzetnoj ulozi u godinama koje su uslijedile nakon obnove nezavisnosti Crne Gore. Veoma cijenimo pomoć i podršku koju je Češka Republika pružila u našim euroatlantskim i evropskim integracijama. Istovremeno, ona potvrđuje obostrano povjerenje i interes za produbljivanje političkog dijaloga u ključnom trenutku za evropsku integraciju naše zemlje. Kao što znate, Češka Republika je veoma aktivna u inicijativi „Prijatelji Zapadnog Balkana - saopštio je Milatović.
Kazao je, kako su naveli, da posjeta predsjednika Pavela predstavlja snažnu potvrdu crnogorsko- češkog prijateljstva i savezništva i u okviru NATO-a.
- Snažno savezništvo Crne Gore i Češke Republike unutar Alijanse posebno je značajno u svjetlu geopolitičkih dešavanja, posebno rata u Ukrajini. Češka Republika, koja je prošle godine obilježila 25 godina članstva u Alijansi, igra važnu ulogu u tom smislu. Rat u Ukrajini potvrdio je važnost NATO-a za širu globalnu bezbjednost, naročito kroz neviđeno jedinstvo, pokazanu solidarnost sa partnerima i među državama članicama, odluke o jačanju vojne zajednice na Istoku i povećano ulaganje u odbranu i podršku Ukrajini, kako unutar NATO-a tako i bilateralno - rekao je Milatović.
Rekao je da članstvo Crne Gore u NATO savezu, ostvareno 2017. godine, predstavlja značajnu odluku u modernoj istoriji Crne Gore i signal čvrste posvećenosti države očuvanju demokratskih vrijednosti, mira i prosperiteta kako u regionu tako i šire.
- Crna Gora kontinuirano pokazuje svoju posvećenost članstvu kroz aktivno učešće u NATO misijama, doprinoseći tako kolektivnoj odbrani i spremnosti Alijanse da odgovori na sve bezbjednosne izazove - zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović Pavelu: Cijenimo pomoć i podršku Češke pruženu našoj zemlji

Bojim se da smo došli do faze u kojoj se sa sigurnošću može zaključiti da bez promjene političkog kursa, što u sadašnjoj konstelaciji odnosa koalicije na vlasti nije realno očekivati, ili bez promjene vlasti u Crnoj Gori možemo zaboraviti na njen evropski put, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika ambasador Željko Perović.
Prema njegovim riječima, jedini koji je u posljednje vrijeme diplomatskim aktivnostima doprinosio afirmaciji Crne Gore na spoljnopolitičkom planu, nastojeći koliko toliko da ublaži pogubno djelovanje vladajuće većine, bio je predsjednik države Jakov Milatović.
- Nažalost, salto mortale koji je iznenada napravio i obezbijedio sa svoja četiri odbornika vladajućoj većini da nastavi da vrši vlast u Podgorici, onu istu koju je prije nekoliko mjeseci srušio, sa onima koji su ga mjesecima javno ponižavali i prijetili mu smjenom u Parlamentu, ne čini ni njega više kredibilnim sagovornikom na međunarodnoj sceni - poručio je Perović.
<h2>Brisel preko Zagreba šalje poruku Podgorici</h2>
Perović ističe kako je apsolutno netačna tvrdnja „avgustovskih oslobodilaca“ o njihovom „istorijskom“ doprinosu odblokiranja pregovora Crne Gore sa EU. 
- Objektivno, nije Crna Gora zatvorila tri poglavlja, nego je EU zatvorila tri pregovaračka poglavlja sa Crnom Gorom. Jer, činjenica je da se nije desila agresija na Ukrajinu i rat koji se tamo vodi, ne bi bilo tog napretka. Već zvaničnici EU biraju Crnu Goru, malu zemlju koja je do 2020. bila pouzdan i kredibilan partner i preko nje pokazuju da proces proširenja nije zamro, očekujući da Crna Gora uredno izvršava obaveze i pozitivno utiče na ostale zemlje pretendente na članstvo - naveo je Perović.
Ipak, kaže, Crna Gora se ponaša sasvim suprotno. 
- Odmah poslije IBAR-a usvaja Rezoluciju o Jasenovcu, a sad nakon zatvaranja tri poglavlja krši Ustav tako što Ustavni odbor preuzima ingerencije Ustavnog suda. Tako da rampa na poglavlje 31 nije samo Hrvatska, već Brisel preko Zagreba šalje poruku vlasti ako ima neko da umije ili da želi da pročita tu poruku, da Podgorica mora sa riječi preći na djela ako joj je stvarno stalo do članstva u EU - kazao je Perović.
Ističe da je Hrvatska kredibilna članica EU i kao takva visoko kotirana prilikom donošenja odluka u Briselu. 
- Posebno kad se radi o našem regionu. I veoma joj je stalo do dobrih odnosa sa susjedima. Rekao bih naročito sa Crnom Gorom, prema kojoj dugi niz godina unazad, naročito nakon izvinjenja zbog agresije na Dubrovnik istorijskog predsjednika Mila Đukanovića, vodi blisku i blagonaklonu politiku. Hrvatska bi trebalo da je, i ona to jeste, jedan od glavnih promotera crnogorskog bržeg puta ulaska u EU - kazao je Perović . 
Podsjeća da su sva pitanja koja su pokrenuta u nedavnom non peperu od strane Zagreba postojala i ranije ali ih, kaže, Hrvatska nije povezivala sa evropskim putem Crne Gore.
- Naprotiv. Nekome je to očigledno smetalo i stavljena je rampa baš na poglavlje 31 u kojem je Crna Gora imala stoprocentnu ispunjenost evropskih očekivanja - navodi Perović.
<h2>MIP-u fali patriotskog naboja, bez toga je samo prazna forma</h2>
Komentarišući rad Ministarstva inostranih poslova (MIP) Crne Gore, sagovornik Analitike kaže da ono kao da ne postoji. 
- Umjesto što tihuje, danas bi trebalo da je najaktivnije i najangažovanije. Posebno imajući u vidu javno zaklinjanje da im je glavni spoljno-politički prioritet brzi ulazak Crne Gore u EU. Ali prvenstveno i zbogtoga što je Crna Gora danas izložena velikom spoljnjem pritisku i udarima na njen suverenitet nezabilježenim od obnove njene nezavisnosti 2006. godine - ističe Perović. 
Upozorava da se Ministarstvo inostranih poslova, od dolaska 30-avgustovskih „oslobodilaca“ obesmišljava i svakim danom sve više unižava. 
- Uostalom kao i sama država Crna Gora. To Ministarstvo, osim praznih floskula o evropskoj orijentaciji, nema nikakvo ideološko opredjeljenje niti patriotski naboj bez čega je samo prazna forma - navodi Perović. 
MIP, kaže, nažalost pristaje na poziciju koja je „strana crnogorskom slobodarskom biću i svemu što je Crna Gora kroz vjekove stvarala i održavala“. 
- Tom Ministarstvu nedostaje ne samo znanje, nego i želja za sticanjem znanja o najvažnijim svjetskim zbivanjima i procesima, kao i prijeko potrebni senzibilitet i finese u međudržavnim odnosima. Naročito u onom najvažnijem segmentu u odnosima sa susjednim zemljama - naglasio je Perović.
Istine radi, kaže naš sagovornik, urušavanje crnogorske diplomatske službe počelo je i prije dolaska „oslobodilaca“. 
- Svojom površnošću, nemarom i nezrelošću s jedne strane, te nedostatkom pronicljivosti i sposobnosti da predvidi „zlo vrijeme“ koje dolazi, bez htjenja, kapaciteta i hrabrosti s druge strane da se tome odupre, Ministarstvo je postalo pogodno tle za urušavanje Crne Gore - ističe Perović. 
Ipak, dodaje on, u crnogorskom MIP-u postoji određeni broj kvalifikovanih diplomata osposobljenih za kvalitetan rad.
- U manjem broju i za ozbiljnu analitiku. Nažalost, ti su uglavnom odstranjeni ili marginalizovani. Ne uklapaju se u “avgustovsku oslobodilačku diplomatiju” - ocijenio je Perović.
<h2>Spoljnu politiku Crne Gore usmjeravaju Mandić i Knežević</h2>
Osvrnuvši se na činjenicu da su dva potpredsjednika Vlade nadležna za resor spoljnih poslova, ističe kako takva karikaturalna državna struktura u diplomatiji ne postoji u svijetu. 
- To je politika kojoj osnovni ton i usmjerenje daju prvaci bivseg Demokratskog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević. Politika koja nedvosmisleno negira genocid u Srebrenici, koja je protiv crnogorskog članstva u NATO, koja jasno u prvi plan stavlja Srbiju i Rusiju, koja izvrće ruglu sve što dolazi sa Zapada. I koja otvoreno ismijava crnogorski put ka članstvu u EU, rugajući se i svojoj državi i Uniji - naglašava Perović. 
U pitanju je, kaže on, politika koja se sugeriše iz „rektorovog konzervativnog Instituta za napredne studije o preispitivanju politike prema susjedima“. 
- Onog najboljeg dijela politike do 2020 godine. Politike koja nas zavađa sa svima, a sve u funkciji jednog. Onog koji sve čini da Crne Gore nestane - upozorava Perović. 
Ističe da su negativan uticaj politike zvaničnog Beograda, antizapadna politika, te nedobronamjeran odnos prema svim susjedima i neviđeni pritisak na sve tri crnogorske vlade, s jedne strane, te bespogovorno inferiorno praćenje i povlađivanje toj politici s druge, crnogorske strane, doveli do narušavanja odnosa Crne Gore sa ostalim susjedima.
- Naročito sa onim susjedima koji su Crnoj Gori, zajedno sa Srbijom, najbliži - Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. To je cilj onog najznačajnijeg dijela parlamentarne većine, okupljene oko bivšeg Demokratskog fronta, kojačini sve da podrije crnogorsku nezavisnost i na dnevnoj bazi obesmišljava i urušava državni suverenitet Crne Gore - zaključio je Perović.

Perović: Bez promjene vlasti ili odnosa u vladajućoj koaliciji možemo zaboraviti na evropski put

Iako je ministarka evropskih integracija Maida Gorčević juče ponovila kako Vlada optimistično očekuje zatvaranje četiri poglavlja na međuvladinoj konferenciji koja bi, kako je kazala, mogla biti održana već tokom naredne sedmice, informacije koje je juče objavio Večernji list, znatno su drugačije. 
Naime, u tekstu tog medija navodi se da Hrvatska neće dozvoliti zatvaranje četiri, već tri poglavlja Crnoj Gori. Koje bi moglo biti sporno poglavlje, te šta bi mogli biti motivi za odluku da Hrvatska pristupi blokadi, za Portal Analitika govori bivša ministarka vanjskih i evropskih poslova u Vladi Republike Hrvatske Vesna Pusić. 
Pusić ukazuje kako je njena pretpostavka da bi se potencijalna blokada mogla odnositi na poglavlje 31 vanjska i bezbjednosna politika, jer je to poglavlje koje se tiče dobrosusjedskih odnosa. Razlog bi, kako kaže, mogao biti zaoštravanje hrvatsko-crnogorskih odnosa i konstantna trvenja na relaciji dvije zemlje. 
<h2>Glavni kočničar crnogorskog EU puta Andrija Mandić </h2>
Komentarišući nedavnu izjavu Andrije Mandića da je sve što Hrvatska šalje Crnoj Gori rukopis iz Podgorice, Pusić naglašava da ako je neko doprinio stvaranju prepreka na crnogorskom EU putu, onda je to upravo Mandić. 
- Mandić se baš potrudio da zakoči put Crne Gore prema EU. Međutim, u međuvremenu se malo promijenila atmosfera, tako da i nekadašnji tvrdi protivnici EU i ulaska Crne Gore, kao što je recimo Rusija, možda imaju drugu viziju, a to je takozvano Orbanovsko proširenje - pojašnjava Pusić. 
Kako dodaje, to podrazumijeva unutrašnju destabilizaciju EU, i kako navodi, u metaforičkom smislu, što veće uključivanje Orbana u funkcionisanje Unije. 
- Autokrata i država koje će doprinijeti nekoj transformaciji EU prema Rusiji, odnosno konceptu nekog bližeg savezništva sa Rusijom. U tom novom kontekstu, Andrija Mandić mogao bi vidjeti neku novu ulogu za sebe - podvlači Pusić. 
Kako napominje, svi potezi Crne Gore u prethodnom periodu bili su usmjereni na pogoršanje odnosa sa Hrvatskom, odnosno na slabljenje već izgrađenih odnosa. 
- Naravno, za ulazak u EU treba pričekati još neko vrijeme, tako da pitanje hoće li biti zatvorena tri ili četiri poglavlja u ovom trenutku nije presudno značajno. Ono što bi svakako trebalo shvatiti kao veoma ozbiljnu poruku za dalji proces, jeste da je od samog zatvaranja poglavlja važnije to da posao mora biti dobro obavljen - izričita je sagovornica Analitike. 
Pusić smatra da Mandićeve nedavne izjave nijesu uticale na odluku Hrvatske. 
- Njegove posljednje izjave nijesu previše bitne, iako je on sam najviše i direktno doprinio ovakvom stanju i, iskreno rečeno, potrudio se, tako da glavnog krivca svakako treba tražiti u njemu - ponavlja Pusić. 
Ona ocjenjuje da je non paper zapravo nagovještaj toga da se neka poglavlja neće zatvoriti i da će negdje zakočiti. 
- E sad, da li ima nekoga da to ozbiljno shvati, ja ne znam, a ne bi bilo loše da ovakva poruka bude ozbiljno shvaćena - poručuje Pusić. 
<h2>Mandićevo pismo bez odjeka u Hrvatskoj </h2>
Komentarišući poziv koji je Mandić uputio predsjedniku i delegaciji Hrvatskog sabora da posjete Crnu Goru, Pusić ističe da je riječ o pismu bez značaja. 
- To pismo u Hrvatskoj nema neki odjek. Ono se pretjerano ne komentariše, niti se o njemu govori - naglašava Pusić. 
Kako ukazuje, ako je posrijedi i bila nova provokacija od strane Mandića, niko je nije ni primijetio. 
- Ako je u pitanju nešto drugo, bilo bi zaista nevjerovatno da predsjednik Hrvatskog sabora u ovom trenutku odluči da posjeti Crnu Goru - podvlači Pusić. 
<h2>Otkazivanje Mandićevog sastanka sa predsjednicom EP neće donijeti dramatične promjene </h2>
Pusić je mišljenja da iznenadno otkazivanje sastanka Andrije Mandića sa predsjednicom EP Robertom Metsolom neće donijeti dramatične promjene, ali će, svakako usporiti dinamiku samog procesa, u odnosu na brzinu kojom je izgledalo da će se stvari odvijati.
- Bilo bi važno da se razumije o čemu se tu radi. To cijelo vrijeme govorim. Bilo bi važno da postoji želja i interes da Crna Gora uđe u Evropsku uniju - naglašava Pusić. 
Problematičnim smatra to što o ovom pitanju nema jedinstvenog stava, odnosno različiti su stavovi i mišljenja koalicionih partnera koji su dio aktuelne vlasti. 
- Evropa sad je tome sklonija ne zbog nekih proevropskih stavova, već da bi to proglasila kao Vladin uspjeh. I tada bi to bilo iz nekih pragmatičnih razloga, odnosno koristi - kategorična je Pusić.
Ističe da se prekretnica na EU putu ne bi lako dogodila, čak i kad bi PES svojim stavovima i vrijednosnom orijentacijom istinski bio okrenut procesu pristupanja. 
- Što se tiče ove druge strane koju ja zovem „Evropa nikad“, za njih nisam sigurna koliko su zainteresovani da Crna Gora uspije u tome, ma koliko ponavljaju mantru da su za građansku Crnu Goru i ulazak u EU kao izraz volje građana. Jednom kad se izgubi podrška građana i ljudi se obeshrabre, a za to postoji puno razloga, poput željenih promjena, onda se stalno mogu očekivati još neke komplikacije - ističe Pusić. 
<h2>Pitanje da li PES ima snage da se odupre Mandiću </h2>
Pusić ukazuje da je pitanje ima li partija Milojka Spajića snage da se odupre Mandićevom uticaju. 
- Nije tu pitanje samo da li bi oni htjeli. Vi ste vidjeli proces koji se dogodio nakon izglasavanja Rezolucije o Srebrenici, a zatim forsiranjem Rezolucije o Jasenovcu - podsjeća Pusić. 
Ukazuje da je to urađeno s očitim ciljem narušavanja odnosa sa Hrvatskom, te izjednačavanja genocida u Srebrenici sa, kako je rezolucijom okarakterisan, genocidom u Jasenovcu. 
Podsjeća da se genocid u Srebrenici i dalje negira, dok hrvatski zvaničnici svake godine odaju počast jasenovačkim žrtvama. 
- Interes pokreta Evropa sad bio je da ne dođe do izglasavanja te rezolucije u Parlamentu, ako ni zbog čega drugog, onda iz razloga što umanjuju šansu za put prema Evropskoj uniji. Ja ne mislim da oni to rade zato što ne razumiju posljedice takvih poteza, već da jednostavno nemaju snage da se suprotstave Mandiću, koji ih de fakto šikanira - zaključuje Pusić.

Pusić: Non paper nagovještaj blokade, Mandić se baš potrudio da zakoči put Crne Gore prema EU

Preporuke Evropske komisije (EK) su neprocjenjive i pomoći će Crnoj Gori da još brže ispuni preostale kriterijume i ubrza reformske procese, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je rekla da Izvještaj EK donosi mnogo razloga za optimizam, prije svega jer je najbolji otkad je Crna Gora počela pregovore s Evropskom unijom (EU).
- Ovaj Izvještaj nije samo statistika, on odražava naš trud i predanost na putu ka EU - kazala je Gorčević u intervjuu agenciji MINA.
Ona je istakla da je posebno raduje što su poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe, osnovna prava, pravdu, slobodu i bezbjednost, dobila ocjenu “dobar napredak”.
To znači, kako je navela Gorčević, da su reforme zaista počele da donose promjene, koje se mogu vidjeti i osjetiti.
- Osim toga, stabilnost političkog okruženja koju Izvještaj prepoznaje, stvara prostor za sve nas da zajedno radimo na jačanju našeg društva - rekla je Gorčević.
Ona je podsjetila da je u 30 od 33 pregovračka poglavlja ostvaren napredak, da nema nazadovanja ni u jednom poglavlju, kao i da su prvi put pojedina poglavlja ocijenjena “vrlo dobrim napretkom”.
Gorčević je istakla da sve to ukazuje da Crna Gora ne samo da napreduje, već se i razvija kao društvo koje teži zajedničkim ciljevima.
- Smjernice koje je Komisija dala su neprocjenjive. One će nam pomoći da još brže ispunimo preostale kriterijume i ubrzamo reformske procese - navela je Gorčević.
Kako je kazala, evropska budućnost donosi stabilnost i sigurnost, a to je ono što svi građani zaslužuju.
Gorčević je kazala da su naredni koraci Crne Gore na putu ka EU jasni, navodeći da će se fokusirati na analizu preporuka iz Izvještaja EK, kako bi ih uspješno primjenili.
Ona je ponovila da je cilj da do kraja godine zatvore četiri pregovaračka poglavlja, što bi bio veliki korak naprijed poslije dugog zastoja.
- Za zatvaranje smo pripremili poglavlja iz oblasti intelektualne svojine, informatičkog društva, preduzetništva i bezbjednosti, i radujemo se trećoj Međuvladinoj konferenciji, koja će potvrditi naš trud - navela je Gorčević.
Uporedo s tim, kako je rekla, rade i na pripremanju poglavlja koja će biti zatvorena već u prvoj polovini sljedeće godine, tokom predsjedavanja Poljske Savjetu EU.
Gorčević je istakla da Reformska agenda koju su usvojili jasno definiše prioritete, dodajući da će svaki uspjeh donijeti konkretne koristi za građane.
- Ova godina može biti zapamćena kao presudna za našu evropsku budućnost, a svi ćemo raditi zajedno kako bismo to ostvarili - poručila je Gorčević.
Govoreći o Reformskoj agendi, Gorčević je rekla da njeno usvajanje predstavlja temelj za ubrzanje evropskog puta Crne Gore.
Kako je kazala, ta agenda znači da Crna Gora ima jasan plan sa 130 reformi i 60 važnih projekata koji pokrivaju ključna područja poput obrazovanja, razvoja ljudskog kapitala, zelene tranzicije i vladavine prava.
- Naš cilj je da građani već u doglednoj budućnosti vide koristi od evropskih standarda – kroz bolju infrastrukturu, kvalitetniju radnu sredinu i održivi rast - navela je Gorčević.
Kako je kazala, Reformska agenda, usklađena s pregovaračkim poglavljima, daje snažan zamajac brzom napretku ka članstvu u EU i dovodi Crnu Goru korak bliže životnom standardu građana Unije.
Gorčević je rekla da će ta agenda osnažiti crnogorski ekonomski i društveni razvoj, a sa njom dolazi i 383,5 miliona eura.
- Od toga, 178,5 miliona EUR ide na jačanje našeg budžeta, dok će preostalih 205 miliona biti usmjereno na ključne infrastrukturne projekte i oblasti koje direktno utiču na našu svakodnevicu - kazala je Gorčević.
Ona je istakla da se očekuje da će značajan dio tog novca biti usmjeren na poboljšanje poslovnog okruženja, omogućavajući preduzećima lakši pristup tržištu i smanjenje administrativnih prepreka.
Tako će, prema riječima Gorčević, otvoriti vrata novim radnim mjestima i unaprijediti ekonomsku stabilnost.
Ona je naglasila da zelena energija postaje prioritet, jer će ulagati u obnovljive izvore, smanjujući račune i štiteći prelijepu prirodu Crne Gore.
- U digitalnom svijetu, unaprijedićemo infrastrukturu kako bismo obezbjedili brži internet i kvalitetnije e-usluge, omogućavajući svima nama da budemo povezani i informisani - kazala je Gorčević.
Ona je istakla da će te reforme osigurati i da mladi ljudi u Crnoj Gori dobiju kvalitetno obrazovanje koje će ih pripremiti za izazove koje nosi budućnost.
Upitana šta za evropski put Crne Gore znači predlog Evropske komisije Savjetu EU da osnuje tehničku radnu grupu za sastavljanje ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom u dogledno vrijeme, Gorčević je odgovorila da je taj korak pravi znak da EU prepoznaje napredak Crne Gore.
Kako je rekla, to je znak da EU prepoznaje i spremnost Crne Gore da formalizuje budućnost u zajednici evropskih naroda.
- Osnivanje tehničke radne grupe je važan signal da se naš put ka članstvu ubrzava i da smo ozbiljan kandidat za EU. To nije samo još jedan korak – to je potvrda da naše reforme donose stvarne rezultate - istakla je Gorčević.
Iako još nema tačnog datuma kada će ugovor o pristupanju biti spreman, prema njenim riječima, sama najava tog procesa pruža novu energiju i motivaciju.
- Uporedo sa našim radom na zatvaranju pregovaračkih poglavlja i okončanju pregovaračkog procesa, radna grupa Savjeta EU će raditi na svim potrebnim detaljima ugovora, a kada potpišemo ugovor i sve države članice EU ga ratifikuju, to će biti konačna faza našeg pristupanja - rekla je Gorčević.
Kako je kazala, kada se dobije ugovor o pristupanju, Crna Gora će postati punopravna članica EU, što otvara vrata mnogim prednostima za građane.
- Sloboda kretanja, pristup zajedničkom tržištu, i jačanje demokratskih standarda samo su neki od benefita koji će poboljšati kvalitet našeg života - naglasila je Gorčević.
Ona je dodala da te promjene ne donose samo ekonomsku stabilnost, već i jačaju društvenu koheziju i povezanost unutar naše zajednice.Komentarišući posjetu predsjednice EK Urusele fon der Lajen Crnoj Gori, Gorčević je rekla da je ta posjeta donijela snažnu energiju i podsticaj za evropski put države.
- Njen entuzijazam i podrška su jasni signali da EU prepoznaje naš trud i napredak - istakla je Gorčević.
Ona je podsjetila da je Fon der Lajen istakla konkretne uspjehe koje je Crna Gora postigla, što motiviše za nastavak reformi koje garantuju stabilnost, sigurnost i bolji životni standard za sve.
- Njene riječi potvrđuju da naše reforme nijesu prošle nezapaženo i da smo na pravom putu - naglasila je Gorčević.
Kako je kazala, veoma je značajno što EU vidi Crnu Goru kao važnog partnera koji zaslužuje dodatnu podršku.
Gorčević je dodala da to nije samo pomoć, već priznanje crnogorskog potencijala i spremnosti da država gradi bolju budućnost.
- Uz ovakvu podršku, možemo zajednički da radimo na stvaranju društva koje će pružiti jednake prilike za sve nas, jačajući našu zajednicu i osnažujući buduće generacije - navela je Gorčević.
Govoreći o prethodnoj godini, ona je kazala da je ta godina bila pravi iskorak za Crnu Goru.
Gorčević je kazala da su, od trenutka kada je Fon der Lajen, samo nekoliko sati nakon formiranja Vlade, posjetila Crnu Goru, znali da su na pravom putu.
- Njena ponovna posjeta ove godine potvrđuje koliko su naši rezultati i napori prepoznati i cijenjeni na najvišem evropskom nivou - dodala je Gorčević.
Ona je istakla da je MEP, kao spona s EU, intenzivno radilo na koordinaciji pregovora i evropskih fondova.
- S ponosom možemo reći da smo zajedničkim snagama postigli istorijske iskorake - naglasila je Gorčević.
Ona je rekla da je pravosuđe, nakon godina čekanja, konačno deblokirano kroz imenovanja vrhovnog državnom tužioca, u Sudskom savjetu i Ustavnom sudu.
Gorčević je podsjetila da je Crna Gora dobila i svoj prvi pozitivni IBAR izvještaj, što dodatno ohrabruje u reformama vladavine prava.
Ona je rekla da su, nakon duže pauze, održane dvije međuvladine konferencije s EU i napravljen je plan za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do 2026. godine.
Gorčević je podsjetila da su predali i zahtjev za pridruživanje SEPA-i, čime će građanima omogućiti jednostavnije i brže platne transakcije širom Evrope.
- Pored uspješno završene Reformske agende, radili smo i na povlačenju novca iz EU fondova, pa je, između ostalog, obezbijeđeno finansiranje granta od 100 miliona eura za podršku izgradnji dionice auto-puta Bar-Boljare, između Mateševa i Andrijevice, ali i 112,6 miliona eura za rekonstrukciju željezničke dionice Bar-Golubovci - istakla je Gorčević.
Ona je rekla da je, kada su u pitanju bilateralni prekogranični programi, u protekoj godini, u fazi realizacije bilo 36 projekata, ukupno vrijednih nešto više od 13,5 miliona eura.
Prema riječima Gorčević, otpočeli su i realizaciju 169 projekata, u okviru kojih je za crnogorske korisnike opredijeljeno 30,7 miliona eura.
- Naš evropski put jeste pun izazova, ali zajedno idemo prema boljoj budućnosti za sve nas - zaključila je Gorčević.

Gorčević: Reforme zaista počele da donose vidne i osjetne promjene

Crna Gora treba da odradi svoj dio posla kako bi bila spremna za članstvo u Evropskoj uniji (EU) do 2028. godine i u tom slučaju neće biti prepreka za učlanjenje, ocijenio je generalni sekretar Bledskog strateškog foruma Peter Grk.
On je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da su Crna Gora i Zapadni Balkan srce Evrope, kao i da je region ključan za geostrateško pozicioniranje EU na međunarodnoj sceni.
Grk je rekao da je sa agresijom Rusije na Ukrajinu prices proširenja između EU i Zapadnog Balkana ušao u novu fazu, dodajući da je EU tada shvatila da taj proces nije tehnički, nego duboko geostrateški.
- Zapadni Balkan i Crna Gora u srcu su Evrope - rekao je Grk, koji je i nacionalni koordinator za Zapadni Balkan u slovenačkom Ministarstvu vanjskih poslova.
Kako je podsjetio, sve države koje okružuju region su u NATO-u, ili u EU.
- Ovaj region je za geostrateško pozicioniranje EU u široj međunarodnoj zajednici jako bitan. Ja bih rekao i ključan, jer bez toga da ovaj region bude dio Unije i da se ona konsoliduje, mislim da će biti jako teško da mi, Evropljani, igramo neku značajniju ulogu u međunarodnoj zajednici - rekao je Grk.
On je naglasio da je sve više promjena trenutno, a multilateralni svijet je “u strašnom šoku”.
- Vidimo da institucije međunarodnog prava ne rade, da su institucije međunarodnog sistema u grču i vidimo da se i ostali globalni igrači nanovo pozicioniraju - kazao je Grk.
On smatra da se nanovo dijele karte i da EU, ukoliko želi da bude za stolom gdje se to dešava, najprije mora riješiti stvari u susjedstvu, ponavljajući da Zapadni Balkan nije samo susjedstvo, već i srce Evrope.
- Ako EU želi da bude igrač, onda mora učiniti sve da region Zapadnog Balkana bude dio te nove EU - poručio je Grk.
Govoreći o izazovima koji postoje u regionu, Grk je rekao da smatra da se glavni izazovi odnose na bilateralne sporove iz prošlosti i vladavinu prava.
- Bez rješavanja tih pitanja jako je teško na Zapadnom Balkanu pričati o budućnosti, o regionalnoj saradnji, jer svaki kompromis traži puno vremena, a vremena region i EU nemaju - pojasnio je Grk, dodajući da se na primjeru Grčke i Sjeverne Makedonije pokazalo da se sporovi mogu riješiti.
Kako je dodao, drugi izazov je vladavina prava. “U cijelom regionu je ključno da se uspostave institucije i vladavina prava jer će onda i ostale stvari doći na svoje mjesto”.
<h2>Jasan put</h2>
Na pitanje da li se može desiti da se zaoštravanje odnosa Crne Gore sa Hrvatskom odrazi na proces pridruživanja Crne Gore Uniji, Grk je naglasio da je najvažnije da Crna Gora odradi svoj dio posla.
- Ja mislim da su to hipotetička pitanja koja u ovom trenutku za put Crne Gore nijesu tako bitna - rekao je Grk.
Prema njegovim riječima, ono što je bitno je da Crna Gora odradi svoj dio posla.
- Mislim da ako Crna Gora bude spremna neće biti nikakvih prepreka za to da postane članica EU - rekao je Grk.
On je dodao da je sada u EU aktuelan jedan drugačiji momenat.
- I one države koje su bile rezervisane u prošlosti što se tiče prošljenja, sad razumiju i znaju zašto je ova stvar bitna . rekao je Grk.
On smatra da je u ovom trenutku najvažnije da političke elite u Crnoj Gori implementiraju ono što su obećale, a to je da će Crna Gora biti spremna do 2028.godine.
- Mislim da je to nešto na šta treba sva energija da se usmjeri u Crnoj Gori - rekao je Grk.
On je kazao da u ovom trenutku ne treba postavljati hipotetička pitanja, već treba raditi.
- Crna Gora ima jako jasan put - rekao je Grk, osvrćući se na kritike iz prošlosti države u pregovoima ne znaju šta EU želi od njih.
- Crna Gora u ovom trenutku ima jasan put, ima poglavlja, ima proces koji je jasan i ja mislim da je to u ovom trenutku bitno - rekao je Grk.
On je podsjetio i na izjave predsednice Evropske omisije (EK) Ursule Fon der Lajen da će prošitenje biti jedan od najznačajnijih resora nove EK.
Grk je ponovio da Crna Gora treba da odradi svoj dio posla, nakon čega smatra da neće biti nikakvih problema.

Grk: Neće biti prepreka za učlanjenje ako Crna Gora odradi svoj dio posla

Na današnjoj sahrani pape Franja, okupljeni su poslali snažnu poruku svijetu – veliki broj palestinskih zastava vijorio se među prisutnima, kao znak zahvalnosti i priznanja za neumornu podršku koju je papa pružao narodu Gaze.
Emotivan video sa sahrane, koji je brzo postao viralan na društvenim mrežama, prikazuje stotine vjernika kako odaju posljednju počast čovjeku koji je glasno i bez straha stajao uz potlačene.
Papa Franjo je tokom svog pontifikata više puta javno osuđivao izraelske vojne napade na Gazu, upozoravajući na katastrofalne humanitarne posljedice i pozivajući na hitan prekid nasilja.&nbsp;
Bez obzira na političke pritiske, uvijek je jasno isticao pravo Palestinaca na dostojanstven život, mir i slobodu.
U svojim obraćanjima, papa je redovno apelovao na međunarodnu zajednicu da ne zatvara oči pred patnjom palestinskog naroda.&nbsp;
Isticao je da "nasilje rađa samo novo nasilje" i pozivao na pravedno i trajno rješenje koje će Palestincima omogućiti da žive u svojoj zemlji bez straha i poniženja.
Posebnu pažnju posvećivao je civilima u Gazi, često moleći za žrtve izraelskih bombardovanja i apelujući na zaštitu najranjivijih – djece, žena i starijih. Njegova otvorena podrška pravima Palestinaca ostavila je dubok trag, kako među vjernicima, tako i u širem globalnom društvu.
Danas, kroz more palestinskih zastava na njegovoj sahrani, svijet je svjedočio da papa Franjo nije bio samo duhovni vođa Katoličke crkve, već i jedan od najglasnijih svjetskih branilaca potlačenih i obespravljenih.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F1916102992736014724%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1916102992736014724%7Ctwgr%5Ee3981feb0263d391c9c6cc997d16787b9fe600ab%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Veliki broj palestinskih zastava na sahrani pape Franja: Nije zaboravljena njegova borba za narod Gaze

Nekadašnji premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić izjavio je u emisiji Perspektiva na televiziji Newsmax Balkans da to što je tjelohranitelj i bratanac predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića osumnjičen za pokušaj ubistva dvojice muškaraca u Podgorici, neće dovesti do ostavke prvog čovjeka crnogorskog Parlamenta.&nbsp;
- Ko da podnese ostavku? On se tako fino ufoteljio i igra svoju igru – malo žara, malo vode. Pa kad treba pospe jedno, pospe drugo. Vrlo vješt političar - ocijenio je Krivokapić.
Konstatovao je da su u crnogorskom društvu i dalje prisutni nepotizam i političko zapošljavanje. Zaključuje da su nekadašnji Demokratski front i Demokratska Crna Gora perjanice u nepotističkom ponašanju, s tim što je za stranku Alekse Bečića kazao i da nema stav kada treba.
- Nema partije koja ima takvo ponašanje, da nema stav u kritičnom trenutku. To su Demokrate. Ja znam iz moje vlade kad je trebalo nešto. "Bolje da budemo uzdržani", da se ne eskponiraju. "Neka se profesor Krivokapić bije sa njima". Taj odnos liči na Pilatov odnos... To je karakteristika Demokrata - izjavio je on.
Krivokapić kaže da govori srpskim jezikom, ali kritikuje one koji "ćirilicu koriste samo kada nešto pompezno najavljuju" i insistiraju na promjeni njegovog statusa.
- Pristalica sam odmjerenih koraka. Koji će dovesti do najboljeg i činjenično prihvatljivog rješenje. A to ne ide bukanje, zagovaranjem i podsticanjem "srpskog sveta" iz Beograda. Ovo je Crna Gora. Problemi Crne Gore se moraju rješavati samo u Crnoj Gori - poručio je Krivokapić.
Krivokapić je kazao i da je zabrinut zbog toga što je Skupština Crne Gore usvojila sporazume sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, te postavlja pitanje koliko su ti aranžmani dobri za državu.
Na stav premijera Milojka Spajića da su mnogi navikli na brzinu puža i da to treba promijeniti, Krivokapić odgovara:
- Možda nismo navikli da se vozimo formulom, ali i fićom možemo da dođemo do optimalnog rješenja za građane. Dobro upravljanje se razlikuje od lošeg, po tome koliko je prevladao javni interes u odnosu na privatni. To znači da nema korupcije - kazao je Krivokapić.&nbsp;
Krivokapić kaže da nema dokaza da u potencijalnom dogovoru sa partnerom iz Emirata - Mohamedom Alabarom ima korupcije, ali pojašnjava da je u arapskom svijetu legitimno da se "daje tri odsto" kroz formiranje kompanije koja bi radila na projektu. Tvrdi i da se Alabar našao u žiži crnogorske javnosti jer mu je propao projekat u Budimpešti.
Ukoliko bi se slično desilo u Crnoj Gori, kaže Krivokapić, najodgovorniji bi bio premijer Spajić.
- Ako se nešto loše desi sa ovim projektom postavljam pitanje ko će da odgovara? Hoće li premijer, Skupština, poslanici? Ovdje se moraju postaviti jasni kriterijumi odgovornosti. Odgovornost mora da bude veza sa kažnjivošću. Najodgovorniji je premijer koji je unaprijed potpisao, bez velikih konsultacija, taj ugovor. Ali ništa manje su krivi oni koji su u Skupštini podržali te stavove - navodi Krivokapić.
Krivokapić kaže da sa aktuelnim premijerom Spajićem nema kontakt od kada je počeo da u Pokretu Evropa sad i u 44. Vladi "postavlja i daje šansu neprijateljima 42. Vlade".
Drugačiji je, pak, odnos sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem.
- On bar čestita velike praznike. Ponekad pita za moje zdravlje -objašnjava Krivokapić.

Krivokapić: Mandić se ufoteljio, Bečić nema stav kada treba, sa Spajićem nijesam u kontaktu

Više od 58 odsto sjednica Vlada Crne Gore, od oktobra 2023. do danas, održala je telefonskim putem, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje.&nbsp;
- Od 179 sjednica ukupno, čak 104 su bile telefonske. Ovaj mehanizam, predviđen isključivo za hitne i vanredne situacije, sada se uobičajeno koristi za donošenje ključnih odluka – od bezbjednosti i budžeta do obrazovanja, zdravstva i životne sredine - ističu iz CGO.&nbsp;
Na ovaj način, ukazuju iz NVO, Vlada odlučuje o brojnim kadrovskim rješenjima, uključujući i smjene i imenovanja rukovodnih lica u ključnim bezbjednosnim institucijama, zatim seriji nacrta zakona (poput onih iz oblasti obrazovanja) ili prijedloga izmjena zakona (npr. o budžetu, spriječavanju pranja novca i finansiranja turizma), viznim olakšicama za države izvan šengenskog režima (UAE, Jermenija, Egipat, Uzbekistan, Kazahstan...) protivno i preuzetim obavezama na putu ka EU, kontroverznim sporazumima sa UAE koji su izazvali javnu zabrinutost u Crnoj Gori, ali i u Briselu, kao i mnogim drugim važnim ekonomskim i infrastrukturnim temama donoseći na brzinu odluke koji će imati posljedice na duge staze.&nbsp;
Iz CGO-a su na ovo pitanje skrenuli pažnju javnosti kroz prvi presjek, nakon devet mjeseci rada Vlade Milojka Spajića, kada je odnos telefonskih i redovnih sjednica bio gotovo izjednačen sa 49.3 odsto telefonskih.
- Na sljedećem presjeku, poslije 15 mjeseci, imali smo već 57.53 odsto telefonskih sjednica - kazali su iz CGO.&nbsp;
Ovakva praksa, naglašavaju, obesmišljava demokratske principe, jer se odluke koje se tiču svih nas donose često noću, vikendom i putem aplikacija za dopisivanje, ali i uz sve brojnije oznake nekog stepena tajnosti na usvojenim materijalima.
- Telefonske sjednice moraju biti izuzetak, ne pravilo! Demokratija ne funkcioniše na „mute“, već zahtijeva otvorenost, argumentaciju i odgovornost - poručuju u svom zaključku iz CGO.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1916108628701909292&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Od 179 sjednica Vlade čak 104 bile telefonske, to mora biti izuzetak a ne pravilo

Ilija Bogdanović (39) ubijen je večeras na Cetinju - potvrđeno je Portalu ETV. On je podlegao povredama u pucnjavi, koja se prema našim informacijama, desila dvadesetak minuta iza ponoći. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FApTeuLUS1Jk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Viša državna tužiteljka Irena Burić kazala je rano jutros na Cetinju da je obavila uviđaj na licu mjesta zajedno sa policijskim službenicima odjeljenja bezbjednosti Podgorica i Cetinje, a u prisustvu službenika Forenzičkog centra Danilovgrad.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250424060428_b0c07771f43c1cfb0f3479e8291c8249ae83222ee12b455af913962316c16280.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250424060428_b0c07771f43c1cfb0f3479e8291c8249ae83222ee12b455af913962316c16280" data-rendition-name="original" width="1571" height="867" loading="lazy" alt="Irena Burić"> <figcaption>Tužiteljka Irena Burić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Na licu mjesta izuzeti su tragovi koju će biti predmet daljih vještačenja. Ono što u ovom trenutku mogu da vam sopštim je da je došlo do upotrebe vatrenog oružja od, za sada, nepoznatnog isvršioca. Jedno lice je smrtno stradalo, a radi se o oštećenom I.B. &nbsp;Preduzimaju se sve mjere i radnje u cilju radnje u cilju utvrđivanja identiteta počinioca - kazala je tužiteljka. Iz Uprave policije rano jutros &nbsp;je saopšteno da je nepoznata osoba pucala u pravcu Bogdanovića u Ulici Vojvode Boža, te da je on u tom momentu bio u vozilu sa suprugom. Ona nije povrijeđena. - Večeras je nakon 20 minuta nakon ponoći na Cetinju u ulici Vojvode Boža došlo do upotrebe vatrenog oružja od strane nepoznatog lica u pravcu oštećenog lica I.B. (39) koji se u tom momentu kretao vozilom zajedno sa suprugom, nakon čega je od zadobijenih povreda I.B. preminuo u bolnici na Cetinju dok njegova supruga nije zadobila povrede - kazali su u policiji. Naglašavaju da je policija odmah blokirala lice mjesta, obavijestila državnog tužioca i preduzela uviđajne mjere i radnje na rasvjetljavanju svih oloknosti događaja. - Na raspolaganju službenicima Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su upućeni službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar", Sektora za borbu protiv kriminala, grupe za forenzička ispitivanja i pripadnici Specijalne jedinice policije - dodali su oni. Poručili su da će fazno i blagovremeno izvještavati javnost - nakon više informacija i preduzimanja mjera prvog zahvata.

Ilija Bogdanović ubijen u pucnjavi, sa njim u kolima bila supruga

Progon politički nepodobnih u policiji se mora nastaviti, po svaku cijenu i bez odgađanja. Tako glasi ključna poruka koju su funkcioneri Demokrata, prije svega duo Aleksa Bečić i Boris Bogdanović poslali ministru Danilu Šaranoviću i čelniku policije Lazaru Šćepanoviću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150444_5b12108372d0b2ac08d9d6c767659d4144ad9b2b61b3da9a3fec253431deb6a4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423150444_5b12108372d0b2ac08d9d6c767659d4144ad9b2b61b3da9a3fec253431deb6a4" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="PLANSKO ELIMINISANJE NEPODOBNIH: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Lazar Šćepanović"> <figcaption>PLANSKO ELIMINISANJE NEPODOBNIH: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Iako stižu prve prijave zbog brojnih nezakonitosti, premda je zvanična Podgorica počela da dobija nezgodna pitanja od crnogorskih zapadnih partnera, vrh Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor žestoko insistiraju na novim disciplinskim postupcima. Televizija E je izvijestila o skandaloznim postupcima koji su, bez realnog osnova, &nbsp;pokrenuti protiv sedam iskusnih policijskih starješina koji imaju i do trideset godina službe na veoma odgovornim pozicijama. &nbsp; Sada su, Šaranović i Šćepanović zahtijevali od načelnika nove slučajeve progona. Ali i degradacije policijskih službenika kojis e raspoređuju na niža mjesta bez ikakvog obrazloženja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150448_37acf76f3e1948d55f16f23018bab65f3d292fb50d0d7ce5b73a5614f62e8608.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250423150448_37acf76f3e1948d55f16f23018bab65f3d292fb50d0d7ce5b73a5614f62e8608" data-rendition-name="original" width="957" height="1044" loading="lazy" alt="EKIPA: Šćepanović i Glavatović (u sredini)"> <figcaption>EKIPA: Šćepanović i Glavatović (u sredini)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prvi koji je spremno odgovorio na nove zahtjeve vrha policije bio je Igor Glavatović, načelnik Odjeljenja za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada policije i analitiku. &nbsp; I odmah su se na spisku našli petorica iskusnih policijskih službenika, koji su u karijeri zauzimali odgovorna mjesta u policijskoj hijerarhiji. &nbsp; SPISAK NEPODOBNIH &nbsp; Na listi za novi politički odstrijel se nalaze sljedeći policijski službenici: Tihomir Goranović, glavni policijski inspektor, bivši načelnik CB Nikšić; Darko Mađarić, bivši komandir nikšićke policije; Vasko Aković, diplomirani oficir policije, glavni policijski inspektor, bivši načelnik regionalnog centra &nbsp;granične policije za regiju ,,Centar”; Darko Ćorac, diplomirani oficir policije, glavni policijski inspektor,bivši načelnik CB Budva i Siniša Jokić, glavni policijski inspektor, bivši načelnik CB Budva i bivši načelnik regionalnog centra granične policije za regiju ,,Jug”. Svi ovi visoki polIcijski rukovodioci raspoređeni u odjeljenju načelnika Igora Glavatovića. Rješenjima vršioca dužnosti Šćepanovića nezakonito su degradirani i diskriminisani u obavljanju rukovodećih poslova sa stečenim oficirskim zvanjima. Svi oni su upućeni da rade izvršne, analitičke poslove kao rukovodioci u policiji. Da stvari budu još gore, pobrojenim policijskim službenicima rukovode kadrovi sa kupljenim diplomama i nižim policijskim zvanjima. TARGETIRANJE PROFESIONALACA &nbsp; Da je riječ o profesionalcima, pokazuje i slučaj Veska Akovića, bivšeg načelnika centra ,,Sjever” koji je svojevremeno direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu podnio ostavku zbog skandala sa nezakonitim, mimo procedura, slijetanjem helikoptera koji je vozio patrijarha Porfirija. &nbsp; Slična je situacija i sa ostalim targetiranim policijskim službenicima, od Goranovića, Mađarića do Ćorca i Jokića Da su neki odavno na meti srpskih političkih stranaka, pokazuje i slučaj Todora Goranovića i Darka Mađarića. Protiv njih je Demokratska narodna partija Milana Kneževića 2021. godine pokrenula peticiju da se uklone sa pozicija. &nbsp; I svi su sada na meti progona koji krši i etičke standarde i zakone Crne Gore. Advokati targetiranih policijskih službenika upozoravaju na makar najmanje četiri nezakonitosti u postupanju načelnika Glavatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150456_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250423150456_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZAVJERA VRHA: Zgrada Uprave policije u Podgorici"> <figcaption>ZAVJERA VRHA: Zgrada Uprave policije u Podgorici(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DISCIPLINSKI POSTUPCI &nbsp; Načelnik Glavatović, koji je predložio bezbjednosne provjere za kolege sa spiska koji mu je dostavio Šćepanović, morao je – shodno zakonu - da te iste kolege neposredno obavijesti o ishodu provjera, da su dobili engativne provjere i da će protiv njih pokrenuti disciplinski postupak. Prije pokretanja disciplinskog postupka, načelnik je bio dužan da saopšti policijskim službenicima precizno koji im se disciplinski prekršaj stavlja na teret i da im se dostavi odluka o razlozima za pokretanje postupka. Takpođe, načelnik je obavezan da izjavu na zapisnik pol sl dostavi uz svoj predlog za pokretanje postupka disciplinskom tužiocu. Dakle: kada donosi rješenja o rasporedu, načelnik Glavatović je bio dužan da vodi računa kad vrši raspored pol službenika, da njegove odluke budu zakonite, transparentne, bez diskriminacije i mobinga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150452_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250423150452_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt="PLAN ČIŠĆENJA POLITIČKI NEPODOBNIH: Potpis Lazara Šćepanovića"> <figcaption>PLAN ČIŠĆENJA POLITIČKI NEPODOBNIH: Potpis Lazara Šćepanovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;,,ZNAČKA” JE OZNAČENA &nbsp; Svi dostupni podaci dokazuju da je takozvana akcija kodnog imena ,,Značka”, koju sprovode Šaranović i Šćepanović suštinski je politički motivisana i da su targetirani uglavnom ljudi bez mrlje u dosjeima, koji se izjašnjavaju kao Crnogorci. &nbsp; Pri tom, riječ o ljdima koji su, u većini slučajeva završili policijsku akademiju ili vojne akademije, kao i pravni fakultet smjera kriminalistika. Takođe, većina targetiranih ima impresivno iskustvo na različitim operativnim i rkovodnim poslovima. Brojni su nagrađivani, a stručno su se usavršavali u saradnji sa partnerskim službama bezbjednosti država NATO-a. &nbsp; I, kako je Televizija E u nekoliko navrata izvijestila, novi kadar koji su izabrali Šaranović i Šćepanović su, većinom, problematičlnih profesionalnih referenci. Često i sa kupljenim diplomama, i a sa vrlo jasnim vezama sa prosrpskim partijama na vlasti, kao i sa Crkvom Srbije. Službenici koji su bili ovih dana na raspravi u kadrovskoj službi MUP-a, svi su u zapisnik unijeli da su prijedlozi koje potpisuju Igor Glavatović i Lazar Šćepanović - nezakoniti i u suprotnosti sa pravilima službe. Istovremeno su i naglasili da im se ovakvim aktivnostima nanosi šteta, ali i policijskom sistemu. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li to Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića, koji sada vode ovu nezakonitu igru, uopšte brine. Sve dok su dio parlaemntarne većine, misle da im je sve dozvoljeno. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Novih pet službenika na listi nepodobnih Šaranovića i Šćepanovića

Podgoričanin Danilo Mandić, bratanić i tjelohranitelj predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je u subotu veče ranio dvije osobe, nije zapošljen u Upravi policije – potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora. Prema informacijama našeg medija, Mandić nije radno angažovan ni u Skupštini jer nije mogao proći bezbjednosne protokole s obzirom na njegov dosje i da se u, evidencijama službi, tretira kao bezbjednosno interesantna osoba. Danilo Mandić je, kako je nezvanično saopšteno Portalu ETV, bio angažovan kao privatno obezbjeđenje njegovom stricu Andriji Mandiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva "> <figcaption>OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>ZVANIČNO ĆUTANJE</h2> Osumnjičeni je u noći između subote i neđelje oko 3. 40, na raskrsnici Ulice Marka Miljanova i bulevara Ivana Crnojevića vozilom prepriječio put dvojici sugrađana i ispalio više hitaca u njihovom pravcu i zadobili su povrede nogu. Mandić je pobjega nakon pucnjava da bi se kasnije dobrovoljno predao. Njemu je nakon saslušanja određeno zadržavanje od 72 sata zbog krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju. &nbsp; I dok Uprava policije ćuti duže od dva dana, kolaju dvije verzije: da je Mandić bio službenim vozilo Skupštine, odnosno da je upravljao autom koje je Uprava imovine oduzela u nekim predmetima gdje je pokrenuta finansijska istraga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije "> <figcaption>ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Portal ETV je uputio pitanja Skupštini i Upravi policije o zaposlenju Mandića, ali odgovore nijesmo dobili. Od Skupštine smo tržili da nam saopšte i da li je subotu veče neko bio skupštinskim vozilom „na radnom zadatku“ i ukoliko jeste na kojem. U ovom slučaju mnogo pitanja se nameće. Mandić je višestruki povratnik, registrovan u krivičnoj i prekršajnoj evidenciji Uprave policije. Upravo zbog istorije osuda nije mogao – osim protivni zakonu i protokolima – da bude zaposlen u Upravi policije i Skupštini Crne Gore. <h2>DA LI JE ANDRIJA MANDIĆ ZLOUPOTRIJEBIO FUNKCIJU?</h2> Sagovornici Portala ETV iz bezbjednosnog sektora, smatraju da je Andrija Mandić, koristeći političku funkciju i porodični odnos, privatno i bez procedure angažovao sinovca da mu bude lično obezbjeđenje, što takođe predstavlja kršenje zakona i procedura države Crne Gore. Naime, predsjednika Skupštine kao štićenu ličnost obezbjeđuje Uprava policije. Preciznije: Sektor za posebne namjene, Odsjek za obezbjeđenje štićenih ličnosti i objekata. Tu su, kako naši izvori ističu, procedure jasne i ne dozvoljavaju samovoljno ponašanje štićenih ličnosti. Postavlja se pitanje da li je Andrija Mandić zloupotrijebio svoja ovlašćenja, resurse Skupštine i službeno vozilo, ako ga je ustupio na korišćenje neovlašćenom licu. Saznanja Portala ETV ukazuju da je Danilo Mandić imao ilegalno oružje, pištolj kalibra 9 milimetara, koji nije predao policiji kada se došao u CB Podgorica sa advokatom. Izvori iz Centra bezbjednosti Podgorica govore i da policija nije pretresla porodične kuće Mandića u Zagoriču, kako ni druge objekte i vozila koja koristi Danilo Mandić. To je bila obaveza za ovako teško krivična djelo jer je &nbsp;osumnjičeni - povratnik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>OPTUŽBE I KONTRAOPTUŽBE &nbsp;</h2> Do sada se nije oglasio predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji bi trebalo da objasni angažman svog sinovca i da li je bio skuštinskim vozilom. Ranija hapšenja sinovca ocjenjivao je politički motivisanim, međutim, do sada nema reakcije. Andrija Mandić je 2012. godine optužio Agenciju za nacionalnu bezbjednost „ da je umiješana u pokušaj ubistva njegovog bratanića“. Iz ANB su tada demantovali te tvrdnje kao ,,potpuno neutemeljene i politikanske“. Mandić je na konferenciji za medije saopštio da njegov sinovac nije imao nikakvih sukoba kada su njega i tadašnjeg člana glavnog i izvršnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Radosava Jokića napale dvije osobe iz Zagoriča – Mišo Vešović i Danilo Vukićević. -Razlog što su oni to učinili je moja politička aktivnost vezana za pokretanje parlamentarne istrage i utvrđivanje činjenica oko korupcije prilikom prodaje Telekoma – kazao je tada Mandić. &nbsp; <h2>PODEBLJI POLICIJSKI DOSJE &nbsp;</h2> Ima Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač. Kada je policija tražila legitimaciju od Mandića, on je počeo da ih vrijeđa, a zatim nasrnuo na jednog od njih. &nbsp; Nakon drskog obraćanja policajcima oni su ga upozorili , ali je nastavio da ih vrijeđa i ometa u vršenju službene radnje. Kada su policajci tražili da izađe iz vozila Mandić je odgurno službenika policije i krenuo da ga udari. Uspio je da uzme ključeve i pobjegao je. Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Pištolj je dobio od strica Andrije Mandića. U avgustu 2020. godine došlo je do tuče u jednom podgoričkom lokalu, Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14" data-rendition-name="original" width="1200" height="1035" loading="lazy" alt='PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm'> <figcaption>PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pitanju je bio pištolj &nbsp;„frans polis“ kalibra 7,65 milimetara koji je imao metak u cijevi. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao svom sinovcu?! Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. Pokušao da izbjegne kontroli i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.

DRŽAVNI SKANDAL: Kako je Danilo Mandić, koji ima kriminalni dosje, mogao da čuva predsjednika parlamenta i nabavlja oružje?

Inspektori Centra bezbjednosti Podgorica na čijem je čelu Goran Jokić napravili su brojne propuste u istrazi protiv tjelohranitelja i bratanića predsjednika Skupštine Andrije Mandića - koji je u noći između subote i neđelje ranio dvije osobe - a sve sa ciljem da se prikriju tragovi, dokazi o ulozi osumnjičenog – saznaju Portal ETV i Televizija E. Naš mediji je juče izvijestio da Danilo Mandić, koji je nakon bjekstva došao sa advokatom u Centar bezbjednosti Podgorica, nije predao oružje iz kojeg je pucao, niti su istražitelji pretresli njegovu porodičnu kuću u naselju Zagorič, vozila i druge objekte. &nbsp; I to nije sve: istražitelji, prema riječima naših sagovornika, nijesu blokirali lice mjesta, nijesu fiksirali sve tragove, pronađene čaure da bi odradili neophodna vještačenja. U slučaju sinovca Andrije Mandića, policija nije obezbijedila ni pokušala da nađe i sasluša moguće svjedoke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130440_8c573a05e9b8b20bc0734dd9de03b6fdc842cb2d52b9b8cc1240594710df4e5d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250422130440_8c573a05e9b8b20bc0734dd9de03b6fdc842cb2d52b9b8cc1240594710df4e5d" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="UVIĐAJ BEZ UVIĐAJA: Ilustracija "> <figcaption>UVIĐAJ BEZ UVIĐAJA: Ilustracija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  UKLANJANJE TRAGOVA Prema informacijama naših izvora iz bezbjednosnog sektora, policajci su „propustili“ da skinu video nadzor sa obližnjih kamera, a nijesu čak ni tragali za &nbsp;osumnjičenim!? Interesantan podatak bi bio da se zna - kada je policija obavijestila Više državno tužilaštvo o pucnjavi. &nbsp; Ovo su samo neki „zaboravljeni“ koraci u policijskoj istrazi. Svi propusti nedvosmisleno ukazuju da je načelnik Jokić „uradio“ sve da bi olakšao poziciju sinovcu Andrije Mandića i na neki način otvorio put njegovom „oslobađanju“. Kako sada stvari stoje sve je ostalo na &nbsp;iskazima oštećenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130440_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250422130440_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Danilo mandić u pratnji strica Andrije Mandića"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Danilo mandić u pratnji strica Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Advokat Miroje Jovanović kazao je za Vijesti da - kada je u dogovoru sa Danilom Mandićem došao u Centar bezbjednosti Podgorica - utvrdio je da njegov klijent nije bio potraživan?! &nbsp; Jovanović je potvrdio i informacije Portala ETV da uviđaj nije obavljen. -Dobrovoljno je urađena tzv. parafinska rukavica, odnosno izuzimanje tragova sa njegovih ruku, da se utvrdi da li je uopšte koristio ili nije neko vatreno oružje u nekom skorijem periodu – kazao je Jovanović. Prema riječima naših sagovorika iz bezbjednosnog sektora ta radnja uopšte ne mora da da rezultat jer neko ko „ima iskustva u kriminalu“ zna kojim hemisjkim sredstvima može da opere ruke kako bi neutralisao barutne čestice. Preciznije: nije potrebno veliko umijeće – dovoljno je dobro, više puta, oprati ruke sapunom za veš da bi se uklonila i posljednja barutna čestica... Poznato je da je prisustvo barutnih čestica posredan dokaz u odnosu na konkretan događaj i nema veliku dokaznu vrijednost jer ostavlja mogućnost da se osumnjičeni lako brani. ,,ZAGONETNO VOZILO” &nbsp; Ime Danila Mandića se nalazi i u krivičnoj i u prekršajoj evidenciji, a policija ga tretira kao bezbjednosno interesantu osobu. Prije nego što je, kako se osnovano sumja, pucao na dvojicu sugrađana, vozilom „range rover“ koje je zadužila Skupština Crne Gore prepriječio je put njihovom vozilu. Nakon što su oni izašli iz pištolja je pucao u njihovom pravcu i hicima ih pogodio u noge. Vozilo kojim je upravljao Mandić nije na spisku vozila koje koristi Skupština već se radi o vozilu koje je zaplijenilo SDT u jednoj finanisijskoj istrazi a Uprava za imovinu ga je predala Skupštini na korišćenje. Prema informacijama našeg medija, Generalni sekretarijat Skupštine je džip ,,range rover” zvanično zadužio za potrebe Andrije Mandića koji ga je sinovcu dao neovlašćeno. Inače, Skupština nema službu obezbjeđenja već to rade službenici policije. Službena vozila Skupštine mogu koristiti ili poslanici u Skupštini ili službenici policije za potrebe obezbjeđenja štićenih ličnosti. Iz svega jasno proizilazi osnovana sumnja da je Andija Mandić - zloupotrijebio službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130444_77f6636be64abfdc1d976ed66a6e551c4ed26cf3e34ec1faf19228f52fa085f0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250422130444_77f6636be64abfdc1d976ed66a6e551c4ed26cf3e34ec1faf19228f52fa085f0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="RADE PO KOMANDI: Šaranović i Bečić"> <figcaption>RADE PO KOMANDI: Šaranović i Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PREĆUTNI DOGOVOR Predsjednik crnogorskog parlamenta trebalo bi javnosti da odgovori na više pitanja. &nbsp; Prije svega: kako je bezbjedosno interesantna osoba zapošljena kao njegovo obezbjeđenje; da li je predsjednik Skupštine o tome informisao starješine u Sektoru za obezbjeđenje štićenih ličnosti. Jer, oni su bili u obavezi da sačine službenu zabilješku da u Skupštini po ugovoru radi bezbjedosno interesantna osoba i višestruki povratniku izvršenju krivičnih djela i prekršaja. &nbsp; Sve je to mora da registruje i Agencija za nacionalnu bezbjednost zbog svoje institucionalne uloge i kontraobavještajne zaštite štićene ličnosti i da o tome razgovara sa predsjednikom Skupštine. Portal ETV je uputio pitanja Agenciji za nacionalnu bezbjednost da li su upoznati da štićenu ličnost – predsjednika Skupštine obezbjeđuje višestruki povratnik. Ako su bili upoznati što su preduzeli u tom slučaju ali odgovor nijesmo dobili. Uputili smo i pitanja Višem državnom tužilaštvu kada ih je polcija obavijestila o pucnjavi u kojoj je kako se osnovano sumnja učestvovao bratanić šefa Parlamenta i da li su obavili uviđaj? Više je nego očigledno da su u ovom slučaju svi bili informisano o angažmanu Danila Mandića, ali su ćutali, samo je nejasno ko je dao saglasnot da bezbjednoso interesantna osoba bude tjelohranitelj predsjedniku Skupštine. Danilo Mandić sinoć je priveden na saslušanje kod sudije za istrage Višeg suda u Podgorici koji mu je odredio pritvor do 30 dana zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja djela. Njegova kaznena evidencija je puna. On je u više navrata privođen zbog raznih krivičnih djela. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je bio suvozač. &nbsp; Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja, kada je potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Događaj zbog kojeg je bio potraživan desio se u avgustu 2020. godine kada je došlo do tuče u jednom podgoričkom lokalu. Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao sinovcu. I godinu ranije Danilo Mandić je hapšen zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.

Tag: eu-integracije

Vuković: Članstvo u SEPA značajan korak ka finansijskoj integraciji sa EU

Ibrahimović na Antalijskom diplomatskom forumu: Neriješena pitanja mogu usporiti integracione procese

Crna Gora između optimizma Brisela i sopstvenih limita

Gorčević: Planom rasta za Crnu Goru predviđeno 383,5 miliona eura

Bečić sa Šarecom: Istorijska prilika da 2028. uđemo u EU - cilj koji nadilazi svakodnevnu politiku i pojedinačne interese

Milatović Pavelu: Cijenimo pomoć i podršku Češke pruženu našoj zemlji

Perović: Bez promjene vlasti ili odnosa u vladajućoj koaliciji možemo zaboraviti na evropski put

Pusić: Non paper nagovještaj blokade, Mandić se baš potrudio da zakoči put Crne Gore prema EU

Gorčević: Reforme zaista počele da donose vidne i osjetne promjene

Grk: Neće biti prepreka za učlanjenje ako Crna Gora odradi svoj dio posla

Vuković: Članstvo u SEPA značajan korak ka finansijskoj integraciji sa EU

Veliki broj palestinskih zastava na sahrani pape Franja: Nije zaboravljena njegova borba za narod Gaze

Krivokapić: Mandić se ufoteljio, Bečić nema stav kada treba, sa Spajićem nijesam u kontaktu

CGO: Od 179 sjednica Vlade čak 104 bile telefonske, to mora biti izuzetak a ne pravilo

PRATITE TVe UŽIVO