Predsjednik Skupštine Andrija Mandić sazvao je vanrednu sjednicu za 13. februar na kojoj će biti razmatrane četiri tačke.
Na dnevnom redu bi trebalo da se nađu Prijedlog zakona o prekograničnim energetskim infrastrukturnim projektima, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, Prijedlog Zakona o slatkovodnom ribarstvu i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arbitraži.
Početak sjednice je zakazan za 11 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mandić sazvao još jednu vanrednu sjednicu: 13. februara o izmjenama zakona o legalizaciji, slatkovodnom ribarstvu...

Zahtjevi Demokratske narodne partije (DNP) kojima su planirali da uslove ostanak u Vladi, kako je Portalu ETV potvrđeno iz Vlade, nijesu uvršteni u dnevni red današnje sjednice pošto to nije dozvolio premijer Milojko Spajić.
Partija Milana Kneževića uslovila je ostanak u Vladi ispunjavanjem zahtjeva o uvođenju srpskog kao službenog jezika, izmjenama Zakona o državljanstvu, uvođenjem trobojke kao narodne zastave kao i započinjanjem dijaloga o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Spajić je, prema informacijama TV E, na današnjoj sjednici rekao da je za Vladu Crne Gore priča o Botunu završena i da će se okrenuti novim projektima gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Crne Gore. Ponovio je, kako nam je rečeno, da je za identitetska pitanja nadležna Skupština Crne Gore i da se Vlada time neće iscrpljivati.
Što se tiče Botuna, kako je Spajić naglasio, Pokret Evropa sad (PES), a time i Vlada, će podržati da se kroz parlament ojačaju garancije koje su Glavni grad Podgorica i Vlada dali Botunjanima.
Spajić je, prije današnje sjednice, kazao da je Skupština Crne Gore mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera - ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-srpski-jezik-pitanje-za-skupstinu-ucjenjivacki-model-saradnje-nece-biti-dozvoljen-nijednoj-politickoj-strukturi-u-vlasti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuje punu pažnju i odgovoran pristup - naveo je Spajić na mreži Iks (bivši Tviter).
Upravo takav pristup, kako je rekao, predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;
S druge strane, Spajić kaže da pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja civilizacijsko i ekološko pitanje, te da ga ne treba dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama.&nbsp;
- Vlada je dala jasne i precizne garancije koje štite svakog građanina Botuna i cijele Zete, što dodatno potvrđuje održivost ovog projekta. Riječ je o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgradimo do kraja 2035. godine kako bismo ispunili ekološke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji - istakao je Spajić.
Premijer poručuje da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini.
- A o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u našoj zemlji - zaključio je Spajić.
Iz DNP-a su ranije poručili da ostaju spremni za dijalog, ali da nema trgovine ideološkim i programskim principima.
- DNP nije u Vladi zbog fotelja, već zbog građana koji su nam dali povjerenje na parlamentarnim izborima 2023. godine. Ukoliko naše inicijative budu odbijene, bez zadrške ćemo napustiti Vladu - poručili su iz te partije.

Spajić nije dozvolio da se glasa o zahtjevima DNP-a: Za identitetska pitanja adresa je Skupština, priča o Botunu je završena

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sazvao je vanrednu sjednicu na kojoj će se razmatrati Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini.
Sjednica će biti održana 16. februara, u 12 sati.
Nakon što je Ustavni sud juče proglasio neustavnom odluku o uvođenju neradne nedjelje, poslanici Pokreta Evropa sad predali su zathjev za održavanje vanredne sjednice Skupštine u vezi izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini.
Time, kako je kazao poslanik PES-a Miloš Pižurica, žele garantovati neradnu nedjelju.

Poslanici 16. februara o izmjenama zakona kojima bi se vratila neradna nedjelja

Mještani Park-šume Zagorič okupili su se ispred Skupštine gdje će do 5. februara svakog dana blokirati saobraćaj na po sat od 16 do 17 časova.
Iz policije su juče saopštili da će navedenom vremenskom periodu biće obustavljen saobraćaj u dijelu Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, ispred Skupštine Crne Gore.
- Uprava policije – Odjeljenje bezbjednosti Podgorica preduzimaće mjere i radnje u cilju očuvanja javnog reda i mira, bezbjednosti učesnika okupljanja i svih građana, kao i nesmetanog odvijanja saobraćaja u vidu preusmjeravanja okolnim ulicama - kazali su iz iz Uprave policije.

Mještani Park-šume Zagorič protestuju ispred Skupštine

Vanredno zasijedanje Skupštine Crne Gore, na kome bi trebalo da se glasa drugi put o prijedlogu za izbor sudije Ustavnog suda, biće održano u utorak, 10. februara.
Zahtjev za sazivanje vanrednog zasijedanja podnio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Predloženo je da se za sudiju Ustavnog suda Crne Gore izabere Predrag Krstonijević.
Sjednica je zakazana za 11 sati.

Skupština u utorak o izboru sudije Ustavnog suda

Ispred Skupštine Crne Gore danas je održan protest mještana Park-šume Zagorič u periodu od 16 do 17 sati.&nbsp; Kako je saopšteno ranije iz Uprave policije, mještanima nije odobren nastavak blokada kružnog toka na priključenju za auto-put koji su u prethodnom periodu organizovali.&nbsp; Kako je najavljeno, okupljanje ispred Skupštine će se organizovati do 5. februara, u periodu od 16 do 17 sati.&nbsp; Zbog protesta na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog stvorile su se gužve u užem jezgru grada.&nbsp; Saobraćaj se iz pravca Mosta Blaža Jovanovića preusmjerava na Ulicu Stanka Dragojevića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012717010_cb318c509871a74a24309867c5b7f0107aa83d2cefd3ac3fe117d6d60d55f721.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026012717010_cb318c509871a74a24309867c5b7f0107aa83d2cefd3ac3fe117d6d60d55f721" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Kolona vozila "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012717010_f7b587c791a86726ff341ae080dcf37eb1abfc441fff883177a99a59995d5207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026012717010_f7b587c791a86726ff341ae080dcf37eb1abfc441fff883177a99a59995d5207" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Park-šuma Zagorič ispred Skupštine"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012717010_c6fc32cb1a9dcc0392136cc541682c9ffc7c78987b42f892e86914345e0a641f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026012717010_c6fc32cb1a9dcc0392136cc541682c9ffc7c78987b42f892e86914345e0a641f" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Park-šuma Zagorič ispred Skupštine"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012717010_22a6325c71325bda01f4c7fb70893921ce67ca3d15e2dcf07f2e909fe47b8c0f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026012717010_22a6325c71325bda01f4c7fb70893921ce67ca3d15e2dcf07f2e909fe47b8c0f" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Park-šuma Zagorič ispred Skupštine"> </figure>  &nbsp;Mještani Park-šume Zagorič protestuju jer im je Sud donio odluku da plate zemljište porodicama Vučinić i Stamatović čije je zemljište, a kamate su veće od cijene otkupa zemljišta koje se kreće od 35 do 75 eura po kvadratnim metru. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FaMj70M2JAr8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012717010_5232d6040aa1bd7da44967f0d9b304bdda225bdc6c231e3a59131e4d9f40441b.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2026012717010_5232d6040aa1bd7da44967f0d9b304bdda225bdc6c231e3a59131e4d9f40441b" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Park-šuma Zagorič ispred Skupštine"> </figure>  - Službenici Uprave policije nijesu odobrili nastavak blokada kružnog toka na priključenju za auto-put koji su u prethodnom periodu organizovali mještani ovog podgoričkog naselja. Podsjećamo, mještani se žale na visoke kamate koje im je država obračunala za plaćanje državnih parcela na kojima su, prije oko 20 godina, nelegalno izgradili kuće - naveli su iz UP.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjednosatni-protest-mjestana-park-sume-zagoric-od-danas-do-5-februara-ispred-skupstine-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(FOTO/VIDEO) Protest mještana Park-šume Zagorič ispred Skupštine: Saobraćaj preusmjeren

Drago mi je da i dan danas demonstriramo i potvrđujemo da nismo nestali, da nas nisu uništili i da imamo mogućnost da u inat ideologijama mraka, zla i prošlosti, Crna Gora i Izrael, a svakako srpski i jevrejski narod, grade novu i svjetliju zajedničku budućnost - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta u parlamentu.
On je, na ovom događaju koji su organizovali Skupština Crne Gore u saradnji sa Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori, kazao da je "u ovom dobu novih sukoba, netrpeljivosti i konflikta, važno da sačuvamo mir i stabilnost".
- Ali i ono najvažnije, čemu nas je učio Sveti Sava čiji pomen danas obilježavamo, ljudskost i saosjećanje za sve narode na svijetu, jer nas istorija opominje koliko lako ljudska priroda može biti odvedena u mračne dubine zla - istakao je Mandić.
Dodaje da je obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta dan ljudske savjesti, sjećanja i moralne obaveze.
- Crna Gora se okuplja u tišini i dostojanstvu kako bi odala počast milionima nevino stradalih u najmračnijem poglavlju istorije čovječanstva - rekao je Mandić i podsjetio da je na današnji dan prije 81 godinu oslobođen koncentracioni logor Aušvic, simbol zločinačke ideologije koja je ljudski život svela na broj, a dostojanstvo pretvorila u pepeo.
Istakao je da je ideologija nacizma i fašizma dovela do stradanja šest miliona Jevreja, kao i miliona pripadnika drugih naroda, među kojima su bili i Srbi i Romi, naglasivši da su ti narodi dijelili sudbinu progona i istrebljenja, ali i zajedničku borbu protiv zla. 
- Skupština Crne Gore je usvajanjem Rezolucije o osudi genocida u sistemima logora Jasenovac, Mauthauzen i Dahau pokazala da stoji na pravoj strani istorije i da ima obavezu da čuva istinu i kulturu sjećanja - ocijenio je Mandić osvrćući se na stradanja na prostoru nekadašnje Kraljevine Jugoslavije, posebno na logor Jasenovac.
Predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori i potpredsjednica svjetskog jevrejskog kongresa Nina Ofner Bokan podsjetila je da je Holokaust bio tragedija koja je milionima oduzela život, a djeci djetinjstvo. 
Istakla je da je među šest miliona ubijenih Jevreja bilo oko milion i po djece koja nikada nijesu dobila priliku da odrastu, sanjaju i grade budućnost, a njihovo djetinjstvo obilježili su strah, skrivanje, glad, geto, logori i marševi smrti, kao i gubitak porodice, doma, identiteta i osjećaja sigurnosti.
- Holokaust nije bio samo tragedija jednog naroda, već civilizacijski slom čitavog društva. Pored Jevreja, sistematskom progonu i istrebljenju bili su izloženi i Srbi, Romi, antifašisti, politički protivnici i pripadnici drugih etničkih i vjerskih zajednica - navela je Ofner Bokan. 
Ukazala je na to da Holokaust nije počeo gasnim komorama, već riječima, dehumanizacijom, ćutanjem institucija i društvenim prihvatanjem mržnje, upozorivši da antisemitizam uvijek predstavlja signal ozbiljnog udaljavanja od temeljnih humanih vrijednosti Evrope.
Zahvalila je Mandiću "na posebnom senzibilitetu i podršci koju je pokazao prema Jevrejskoj zajednici i jevrejskom narodu, ističući značaj jasne institucionalne poruke da Crna Gora ostaje uz svoje građane i prijatelje u očuvanju kulture sjećanja".
U okviru programa Mandić i Ofner Bokran su simbolično upalili šest svijeća u znak sjećanja na šest miliona Jevreja stradalih u Holokaustu, odajući počast žrtvama i podsjećajući na značaj očuvanja kulture sjećanja, nakon čega je upriličena monoopera “Ana Frank” u izvedbi soprana dr Antonije Mirat, uz klavirsku pratnju pijaniste Nemanje Nikolića.

Mandić: Dan danas demonstriramo da nas nisu uništili i da, u inat ideologijama zla, Crna Gora i Izrael imaju mogućnost da grade svjetliju zajedničku budućnost

Skupština Crne Gore, u saradnji sa Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori, simboličnim programom obilježiće Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta – 27. januar.&nbsp;
Događaj će otvoriti predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, a prisutnima će se obratiti i Nina Ofner Bokan, predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori.
- Događaju će prisustvovati poslanici, predstavnici diplomatskog kora, kao i prijatelji Jevrejske zajednice - najavljeno je iz Skupštine Crne Gore.
Povodom ovog važnog datuma, predsjednik Skupštine i predsjednica Jevrejske zajednice simbolično će upaliti šest svijeća, u znak sjećanja na 6.000.000 stradalih.
Događaj će biti održan u Velikoj sali, u utorak, 27. januara, sa početkom u 11 sati.

Mandić otvara događaj posvećen Danu sjećanja na žrtve Holokausta

Generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore, Boris Pejović, saopštio je da je Skupština tokom 2025. godine usvojila 201 zakon, što je dvostruko više u odnosu na prosjek u posljednjih deset godina.
- Više od 120 zakona bilo je direktno vezano za EU agendu, a rezultat takvog zakonodavnog tempa je zatvaranje brojnih pregovaračkih poglavlja, od čega i formalno šest pregovaračkih poglavlja samo u protekloj godini - kazao je Pejović.
On je kazao da podaci iz parlamentarnih izvještaja ukazuju da je riječ o najintenzivnijem zakonodavnom ciklusu u savremenoj istoriji Skupštine.
- Uvidom u godišnje izvještaje o radu Skupštine Crne Gore za posljednjih deset godina, može se konstatovati da se zakonodavna aktivnost u tom periodu kretala u znatno užem rasponu nego tokom 2025. godine. Ukupan broj usvojenih zakona varirao je od 46 u 2020. godini, kao najslabijeg rezultata u posmatranom periodu, do 134 zakona u 2017. godini, koja je do sada važila za najproduktivniju godinu u zakonodavnom smislu. U tom kontekstu, podaci za 2025. godinu potvrđuju da je riječ o dvostruko većem obimu zakonodavnog rada u odnosu na desetogodišnji prosjek - istakao je Pejović.
Prema njegovim riječima, poseban značaj predstavlja podatak da je više od 120 usvojenih zakona direktno vezano za EU agendu, odnosno za usklađivanje crnogorskog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije.
- Da se radi o planskom i kontinuiranom procesu, potvrđuje i činjenica da se pred Skupštinom nalazi još intenzivnija godina. Već 2. februara biće organizovana vanredna sjednica Skupštine, sa ciljem usvajanja novog seta zakona sa EU agende, odnosno zakona usklađenih sa pravnom tekovinom Evropske unije - kazao je Pejović.
Sve navedeno ukazuje, kako je rekao, da se 2025. godina može posmatrati kao jedna od najintenzivnijih godina u zakonodavnom radu Skupštine Crne Gore, ali i kao period u kojem je proces evropskih integracija dobio jasne i mjerljive rezultate kroz konkretne parlamentarne odluke.

Pejović: Skupština tokom 2025. usvojila 201 zakon, dvostruko više od prosjeka u posljednjih 10 godina

In slightly more than two years of the work of the Government led by Milojko Spajić, the Prime Minister appeared in the parliamentary plenary only 11 out of the 18 foreseen times (61 percent). Despite the established practice that Prime Minister’s Hour is held once a month during the regular session of Parliament, during 2025 Spajić answered questions of the members of Parliament only five out of the prescribed eight times, according to the analysis by the Institute Alternative.
The Rules of Procedure of the Parliament of Montenegro stipulate that Prime Minister’s Hour shall be held at least once every two months during the regular session of Parliament.
The Institute Alternative points out that, although such a provision may leave room for differing interpretations, neither the ruling majority nor the opposition disputes that the Prime Minister must respond to the invitation once a month - ultimately eight times a year, once for each month of the regular (spring and autumn) parliamentary sessions.
- This interpretation was fully respected by Spajić’s predecessors. The Prime Minister of the 42nd Government of Montenegro Zdravko Krivokapić answered questions of the members of Parliament eight times during his one-year mandate - four times during each four-month regular session of Parliament. His successor, Prime Minister of the 43rd Government Dritan Abazović answered MPs’ questions three times during the four months of his government’s duration. Despite the fact that after the fall of the 43rd Government Abazović remained in the position of Prime Minister in a technical mandate for more than a year, no Prime Minister’s Hour session was held during that period. According to media reports, it was an agreement of the heads of parliamentary clubs, which resulted in the fact that the executive power was not controlled in the parliament for more than a year - they emphasized.
They recalled that the Government led by the leader of the Europe Now Movement (Pokret Evropa sad), Milojko Spajić, was formed on 31 October 2023. During this period, instead of 18 times, Spajić answered questions of members of Parliament only eleven times. Moreover, as they explain, five Prime Minister’s Hour sessions were postponed once or several times over the past two years, and during 2025 only five of the prescribed eight Prime Minister’s Hour sessions were held.
- Since the beginning of the work of the 44th Government led by Milojko Spajić, this parliamentary oversight mechanism has been undermined in several ways - primarily through postponements and cancellations of Prime Minister’s Hour sessions despite already scheduled dates. The Prime Minister often published answers without an oral segment solely on the website of the Government of Montenegro, without responding in plenary session, and there were cases in which the opposition physically blocked the functioning of parliament, as occurred during the Prime Minister’s Hour session at the end of December 2024 - the Institute Alternative emphasized.
They add that the first Prime Minister’s Hour following the formation of the 44th Government was held on 28 December 2023.
The next one, they note, took place only four months later; Spajić fulfilled his procedural obligation at the beginning of April and May 2024.
- The scheduling of sessions was accompanied by numerous postponements, a lack of communication between the executive and legislative branches, and the alignment of dates with the Prime Minister’s previously assumed obligations. Thus, the Prime Minister’s Hour scheduled for 30 April 2024 was cancelled and moved to 9 May, when it was eventually held. This was just one of many postponements and subsequent cancellations of Prime Minister’s Hour sessions, which practically became a pattern of work - the analysis states.
According to the analysis, only 24 hours before the fourth Prime Minister’s Hour scheduled for 29 June 2024, Spajić informed Parliament and the public that he would not attend due to an official visit to Brussels, requesting that a new date be set for 1 July.
- The Speaker of Parliament Andrija Mandić opened the session on 29 June and announced its continuation on the date proposed by the Prime Minister, which was met with objections from part of the opposition MPs. On the first day of July, the session was continued - representatives of the opposition Democratic Party of Socialists did not allow the holding of this Prime Minister’s Hour, claiming that Spajić showed disrespect toward Parliament and the citizens of Montenegro by his prior cancellation. The Speaker of Parliament then scheduled new sessions for 19 and 26 July. Spajić again did not respond to the invitation - another postponement followed due to his trip to Paris for the opening of the Olympic Games, and the final date was set for 30 July, when the Prime Minister’s Hour was eventually held - the analysis notes.
By the end of 2024, two more Prime Minister’s Hours were held - on 29 October and 22 November. The final Prime Minister’s Hour of 2024, despite being scheduled, was not held on 22 December due to a boycott and physical blockade by opposition MPs. The Speaker of Parliament, Andrija Mandić, announced the imposition of sanctions against MPs for obstructing parliamentary work, while the Prime Minister published his answers to MPs’ questions on the website of the Government of Montenegro.
In 2025, it is explained, five Prime Minister’s Hour sessions were held. The March session also did not pass without a change of date - rather than on the 28th, it was held on 26 March due to the Prime Minister’s international obligations, as stated. Sanctions, including removal from parliamentary sessions for a period of 15 days, were imposed only on 3 February, despite the fact that they related to the actions of opposition MPs during the Prime Minister’s Hour session at the end of December 2024. However, Article 109 of the Rules of Procedure of Parliament also stipulates that „sanctioned“ MPs may not ask parliamentary questions at the first subsequent session dedicated to parliamentary questions, which caused objections from part of the opposition MPs.
- The continuation of postponements of Prime Minister’s Hour sessions also marked the one that was ultimately held on 28 July this year. Although it was originally scheduled for 27 June, Spajić soon informed Parliament that he would not attend due to an Intergovernmental Conference. On that occasion, the Prime Minister proposed a new date, 30 June, but received an explanation from the Speaker of Parliament, Andrija Mandić, that due to a previously scheduled visit, Parliament was unable to convene a Prime Minister’s Hour session. Ultimately, this Prime Minister’s Hour was held on 28 July, when Spajić stated that he would not answer MPs’ questions. Such a decision by the Prime Minister was met with objections from the opposition and the public, but also without an adequate reaction from the presiding officer Boris Pejović, Vice President of Parliament, as well as MPs from Spajić’s Europe Now Movement. A somewhat different attitude toward Parliament was shown by Spajić during the Autumn Session - one Prime Minister’s Hour session was held in October, November, and December 2025, without prior disputes or postponements. Nevertheless, the unpredictability of the Prime Minister’s attendance and the setting of conditions under which he will answer questions directly affect the (in)stability of parliamentary work and directly undermine the institution of Prime Minister’s Hour, whose primary function is oversight of the executive branch - the analysis adds.
The analysis was produced within the project „Strengthening public debate and improving the quality of public dialogue in the legislative branch“, which the Institute Alternative implements with the support of the National Endowment for Democracy. The analysis is the sole responsibility of the authors and does not reflect the views of the National Endowment for Democracy.

„Scheduled, busy, postponed: Prime Minister’s hour - an obligation on hold“: Spajić appeared in Parliament only 11 out of the 18 times foreseen

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: skupstina-crne-gore