<p>Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) privodi kraju rad na izradi Nacrta zakona o zabrani fašističkih, nacističkih i ekstremno nacionalističkih organizacija i njihovih simbola.</p>
<p>Kako je saopšteno iz te partije, u toku naredne sedmice predstaviće prijedlog zakonskog teksta, otvoriti javnu raspravu i pozvati relevantne društvene aktere da daju svoje sugestije u izradi Zakona kojim bi se konačno stalo na put sve učestalijim pokušajima falsifikovanja nasljeđa antifašizma.</p>
<p>- Iskazujemo zahvalnost na izdvojenom vremenu i korisnim sugestijama profesorima Pravnog fakulteta UCG, Udruženju pravnika Crne Gore, istoričarima, nevladinim organizacijama zaduženim za zaštitu ljudskih prava i građanskog obrazovanja, SUBNOR-u, kao i svima koji će svoj doprinos dati tokom javne rasprave - navedeno je u saopštenju Kluba poslanika DPS-a.</p>
<p>Kako su pojasnili, cilj Prijedloga zakona o zabrani fašističkih, nacističkih i ekstremno nacionalističkih organizacija i njihovih simbola je sprječavanje podsticanja mržnje i netrpeljivosti među građanima, a ne stvaranje podjela.&nbsp;</p>
<p>- Ukoliko Crna Gora želi da zauzme mjesto među civilizovanim državama Evropske unije, moraće dosljedno da primjenjuje zakone kojima će se uvesti zabrana za krivotvorenje nedvosmisleno utvrđenih istorijskih činjenica, negiranje ratnih i zločina protiv čovječnosti, slavljenje osuđenjih ratnih zločinaca i nepoštovanje tekovina antifašizma - poručuju iz Kluba poslanika DPS-a.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Klub poslanika DPS: Predložićemo Skupštini Zakon o zabrani fašističkih, nacističkih i ekstremno nacionalističkih organizacija i njihovih simbola

<p>Skupština Crne Gore kupuje pet novih automobila za iznos od 130.166 eura, dok porez na dodatnu vrijednost (PDV) za ovu nabavku iznosi 27.334 eura.</p>
<p>Prema podacima koje je analizirao "Dan", Skupština je tokom 2022, 2023. i 2024. dala 363.180 eura (439.446 eura sa PDV-om) za nova vozila. Sa poslednjim raspisanim tenderom, ukoliko se realizuje, sredstva utrošena na kupovinu novih službenih vozila porašće na 493.346 eura (ukupno 596.946 eura sa PDV-om).</p>
<p>Skupština je 6. juna objavila javnu nabavku kojom traži pet vozila karoserije tipa limuzina, s radnom zapreminom motora od minimum 1.800 ccm3 i sa snagom motora od najmanje 90 kW. Traži se automatski tip mjenjača, da vozilo bude dugo minimum 4.500 mm, metalik crne boje i da od opreme posjeduje minimum četiri vazdušna jastuka, daljinsko centralno zaključavanje vrata, led dnevna svjetla, led prednja svjetla za maglu i led zadnja svjetla, radio-aparat. Od opreme se traži i USB, vajrles konekcija i navigacioni uređaj, električno podizanje prednjih i zadnjih stakala, aluminijske felne, prednji i zadnji naslon za ruku, tonirana stakla, automatski klima-uređaj, prednje i zadnje parking senzore, zadnju kameru, senzore za kišu, originalne patosnice, dodatni/rezervni set odgovarajućih zimskih guma, spoljni retrovizori i branici u boji vozila.</p>
<p>Tender je otvoren do 1. jula.</p>
<p>Skupština je vozni park obnovila i u martu prošle godine, kada je za 101.459 eura (i 21.306 eura PDV-a) kupljeno pet novih vozila. Prije toga je, u maju 2023, sklopljen ugovor za nabavku 10 novih automobila (od kojih je jedan na električni pogon) za 217.771 euro (PDV je iznosio 45.731 euro). U oktobru 2022. sklopljen je ugovor za nabavku dva vozila za iznos od 43.950 eura (PDV je iznosio 9.229 eura).</p>
<p>Pravo na stalnu upotrebu vozila parlamenta imaju predsjednik radnog tijela, ovlašćeno lice koje odredi predsjednik poslaničkog kluba, za potrebe kluba i generalni sekretar i zamjenici generalnog sekretara. Prema podacima sa sajta Skupštine, vozni park najvišeg zakonodavnog tijela trenutno broji 37 vozila. Od toga, 13 vozila iz voznog parka su starosti ispod pet godina, 10 vozila su starosti između šest i 10 godina, isti toliko vozila je starosti između 11 i 16 godina, a dva vozila između 17 i 18 godina.</p>

Skupština ponovo kupuje vozila: Za pet novih automobila daju 130.166 eura

<p>Venecijanska komisija stava je da je Skupština Crne Gore trebalo da ispoštuje proceduru koja podrazumijeva zvanično obavještenje od strane Ustavnog suda o prestanku funkcije <b>Dragani Đuranović</b>. VK je u nacrtu mišljenja, u koji je Portal ETV imao uvid, upozorila da je parlament obavezan da poštuje pravila propisana Zakonom o Ustavnom sudu, naglašavajući da, kao političko tijelo, ne smije imati diskreciono pravo u odlučivanju o prestanku mandata sudija.</p>
<p>Komisija podsjeća na princip lojalne saradnje među državnim institucijama i dodaje da starosna granica za odlazak u penziju sudija treba da bude jasno utvrđena u zakonu. Takođe, u Nacrtu mišljenja se ističe da sudije Ustavnog suda treba da pokažu uzdržanost, imajući u vidu potrebu za očuvanje integriteta i nesmetanog funkcionisanje Suda kao temeljnog garanta Ustava i demokratskog poretka.</p>
<h2>Kontroverze i tumačenja</h2>
<p>Venecijanskoj komisiji je krajem marta upućen zahtjev za mišljenje povodom konstatovanja prestanka funkcije sutkinji Dragani Đuranović u kontroverznoj proceduri sredinom decembra prošle godine kada je Ustavni odbor donio zaključak bez prethodnog obavještenja sjednice Ustavnog suda o sticanju uslova za odlazak u penziju.</p>
<p>Tako je kreirana još jedna politička kriza, parlament je bio u blokadi do postizanja konsenzusa vladajuće većine i opozicije da se privremeno obustavi izbor njenog nasljednika dok o tom problemu mišljenje ne da VK.</p>
<p>U međuvremenu, Ustavnom sudu ponovo prijeti blokada jer je ostao sa četvoro, od sedam sudija, nakon što je 31. maja <b>Budimir Šćepanović </b>stekao uslove za penziju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.5845%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkvorum-na-klimavim-nogama-politicka-igra-sa-sudbinom-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Venecijanska komisija danasrazmatra Nacrt mišljenjakoji su kreirali &nbsp;<b>Marta Kartabija</b> (Italija), <b>Majkl Frend</b> (Malta), kao i dvojica delegata koji su posjetili Crnu Goru <b>Erik Holmojvik</b> (Norveška) i ekspert i bivši član VK <b>Filip Dimitrov </b>(Bugarska).</p>
<p>- Zahtjev za ovo mišljenje proističe iz događaja koji su se odigrali od juna 2024. godine i koji su rezultirali prestankom mandata sudije Ustavnog suda zbog starosne granice. Pojavila se kontroverza u vezi sa primjenom Zakona o radu, propisuje starosnu granicu za odlazak u penziju od 66 godina, ili Zakona o PIO, koji od 2024. godine predviđa starosnu granicu od 65 godina. Venecijanska komisija naglašava da nije u njenoj nadležnosti tumačenje nacionalnih ustavnih normi i spornih odredbi domaćeg zakonodavstva ili da procenjuje ustavnost određenih akcija koje preduzimaju parlament i Ustavni sud. Njen zadatak je ograničen na ocjenjivanje predmetnih pitanja u svjetlu evropskih i međunarodnih standarda i prakse i davanja preporuka sa ciljem izbjegavanja sličnih situacija u budućnosti - navedeno je u Nacrtu mišljenja VK u koji je naš portal imao uvid.</p>
<p>VK podsjeća da je sigurnost mandata do obavezne starosne granice za penzionisanje ili do isteka mandata, osnovna garancija nezavisnosti pravosuđa, a da je to još važnije u slučaju sudija Ustavnog suda jer ova institucija igra najvažniju ulogu u funkcionisanju demokratije kao konačni arbitar o pitanjima ustavnog prava, poštovanja vladavine prava i zaštite ljudskih prava.&nbsp;</p>
<h2>Izbjeći sumnje i dvosmislenosti</h2>
<p>- Iako je starosna granica, u principu, objektivan osnov za prestanak mandata i na demokratskom zakonodavcu je da definiše starosnu granicu za odlazak u penziju sudija, Komisija je kritikovala promjene starosne granice za odlazak u penziju ili trajanja mandata sudija, čak i kao dio opšte reforme pravosuđa, kada su te promjene bile ishitrene, nisu potkrijepljene ubjedljivim razlozima ili su retroaktivne, jer mogu uticati na nezavisnost i efikasnost Suda. Takođe, radi pravne sigurnosti, starosna granica za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda treba da bude jasno utvrđena u zakonu, izbjegavajući svaku sumnju ili dvosmislenost i svaku diskreciju tijela koje donosi odluke o penzionisanju, posebno ako je to političko tijelo kao što je parlament - napominje se u mišljenju.&nbsp;</p>
<p>Postojanje osnova za prijevremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda, napominju, treba da ocijeni sam Ustavni sud, kao element organizacione autonomije i nezavisnosti Suda, čime se sprječava bilo kakav neprimjeren spoljašnji uticaj.</p>
<p>Kako dodaju, vrhovni državni interes za funkcionisanje Ustavnog suda s jedne strane podrazumijeva da treba da postoje mehanizmi koji sprječavaju kašnjenja u obnavljanju sastava Ustavnog suda, a s druge da nijedna državna institucija, uključujući i sam Ustavni sud, ne bi trebalo da ima moć da blokira proces nominovanja.&nbsp;</p>
<p>- Pored toga, ako dođe do blokiranja ili odlaganja obnove sastava, trebalo bi da se uspostave mehanizmi kako bi Ustavni sud mogao da nastavi sa funkcionisanjem - konstatuje VK.</p>
<p>Podsjećaju da član 154 Ustava Crne Gore utvrđuje tri osnova za prijevremeni prestanak mandata sudija Ustavnog suda: na lični zahtjev sudije, kada sudija ispunjava uslove za starosnu penziju i ako je sudija osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.&nbsp;</p>
<p>- Ustavni sud je dužan da preduzme dvije radnje u postupku koji se odnosi na prijevremeni prestanak mandata svojih sudija radi ispunjenja uslova za starosnu penziju: prvo, da na sjednici utvrdi činjenice o ispunjenju uslova za starosnu penziju. Drugo da obavijesti predlagača o ispunjenju uslova za starosnu penziju, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za starosnu penziju. Zakon o Ustavnom sudu ne reguliše oblik takvog „utvrđivanja“, koje, čini se, &nbsp;nemaju formu ni „odluke“, ni „rješenja“ - ističe se u Nacrtu mišljenja.</p>
<p>Dalje se navodi da se čini da je Ustavni sud protumačio član 154 Ustava kao zahtjev za donošenje „odluke“, koja zauzvrat zahtijeva većinu glasova.&nbsp;</p>
<p>- Međutim, Ustavni sud, umjesto da konkretno odluči o postojanju uslova za prestanak mandata, donio je odluke samo o tome da li da pošalje obavještenje predlagaču ili ne. Kao posljedica ovog tumačenja, kada Sud nije postigao većinu za slanje obavještenja, nije donio nikakvu formalnu odluku, i postoji samo zapisnik o glasanju, koji ponekad, ali ne uvijek, sadrži i upućivanje na zakon koji je Sud uzeo u obzir. U većini slučajeva, stav Ustavnog suda o primjenljivosti Zakona o radu može se zaključiti samo "a contrario" (razlog suprotnosti), iz nepostizanja većine potrebne za slanje obavještenja predlagaču. Čak i kada je Ustavni sud naveo zakon koji smatra primjenljivim, nije naveo nikakvo obrazloženje - dodaje se u Nacrtu mišljenja.</p>
<h2>Poštovati procedure</h2>
<p>VK je izrazila žaljenje što su nedostatak jasnih zakonskih odredbi o starosnoj granici i propust Ustavnog suda da, kroz formalne, obrazložene odluke, razjasni koji je zakon po ovom pitanju mjerodavan, doveo do pravne nesigurnosti.</p>
<p>Ipak, Venecijanska komisija smatra da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru propisanu Zakonom o Ustavnom sudu, koji zahtijeva formalno obavještenje od strane Ustavnog suda i podsjeća na obavezu lojalne saradnje među državnim institucijama u skladu s principima vladavine prava.</p>
<p>Komisija takođe smatra da, čak i ako važeće zakonodavstvo ne predviđa opsežna pravila o sukobu interesa i samoizuzeću, sudije Ustavnog suda treba da pokažu uzdržanost, vodeći računa o potrebi da se osigura da Ustavni sud, kao garant Ustava, može da funkcioniše kao demokratska institucija.</p>
<p>Venecijanska komisija je pozdravila saglasje da je potrebna zakonska reforma kako bi se osiguralo da se slična situacija ne ponovi.&nbsp;</p>
<p>- Ovo mišljenje se odnosi na elemente koji bi mogli postati dio takvih reformi. Da bi se izbjegle slične situacije u budućnosti, Venecijanska komisija preporučuje razmatranje sljedećih predloga: usvajanje jasnog zakonskog okvira koji se izričito odnosi na starosnu granicu za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda; uvođenje pojednostavljenog mehanizma u vezi sa obavještavanjem o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda; usvajanje odredbe kojom se sudiji dozvoljava da nastavi da obavlja svoju funkciju dok novi sudija ne preuzme dužnost, kako bi se izbjegla situacija u kojoj su sudijske pozicije upražnjene zbog činjenice da novi sudije nisu imenovani; razmatranje proširenja odredbi o izuzeću sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa, uz dužno poštovanje proceduralnih garancija i očuvanja funkcionisanja Ustavnog suda - zaključuje se u Nacrtu mišljenja, uz poruku da VK ostaje na raspolaganju vlastima u Crnoj Gori za bilo kakvu dalju pomoć u ovom pitanju.</p>

Tamara Klikovac

VK: Skupština morala da poštuje proceduru u slučaju Đuranović, ne smije imati diskreciono pravo u odlučivanju o prestanku mandata sudija

<p>Venecijanska komisija danas će razmatrati Nacrt mišljenja o pitanjima koja se odnose na postupak prijevremenog prestanka mandata sutkinje Ustavnog suda <b>Dragane Đuranović </b>zbog starosnih ograničenja, navodi se na sajtu ovog tijela Savjeta Evrope.</p>
<p>Prema agendi, ovo pitanje će biti razmatrano od 14.30 sati u okviru dvodnevne Plenarne sjednice Venecijanske komisije.</p>
<p>- Komisija je pozvana da razmijeni mišljenja sa ministrom pravde <b>Bojanom Božovićem</b> i da ispita, radi usvajanja, nacrt mišljenja o nekim pitanjima koja se odnose na postupak prijevremenog prestanka mandata sudija Ustavnog suda zbog starosnih ograničenja - navodi se u agendi.</p>
<p>Nacrt mišljenja, kako je precizirano, kreirali su članovi Venecijanske komisije <b>Marta Kartabija</b> (Italija), <b>Majkl Frend</b> (Malta), kao i dvojica delegata koji su posjetili Crnu Goru <b>Erik Holmojvik</b> (Norveška) i ekspert i bivši član VK <b>Filip Dimitrov </b>(Bugarska).</p>
<p>Podsjećaju da je ovo mišljenje zatražio premijer Crne Gore <b>Milojko Spajić </b>25. marta.</p>
<p>Dodaje se da su komisije za ustavno pravosuđe i za osnovna prava ispitali ovaj nacrt mišljenja 12. juna, a da je dokument pripremljen u okviru Mehanizma za saradnju stručnjaka u okviru zajedničkog programa EU/SE „Horizontalni fond za Zapadni Balkan i Tursku“, koji sufinansiraju Evropska unija i Savjet Evrope.</p>
<p>Na Plenaroj sjednici Venecijanske komisije razmatraće se i Nacrt dodatnog mišljenja u vezi sa mišljenjem o Nacrtu zakona o Vladi.</p>
<p>- Komisija je pozvana da održi razmjenu mišljenja sa vršiteljkom dužnosti generalne direktorice Direktorata za državnu upravu u Ministarstvu javne uprave <b>Jelenom Pejović </b>- navodi se u agendi.</p>
<p>Nacrt dodatnog mišljenja kreirali su članovi <b>Fransoa Seners</b>, <b>Vladimir Vardanjan</b> i bivši član i stručnjak <b>Voren Njumen</b>.&nbsp;</p>
<p>- Ovo dodatno mišljenje je zatražio ministar javne uprave (<b>Maraš Dukaj</b>) 22. aprila - podsjećaju iz Venecijanske komisije.&nbsp;</p>
<h2>Poštovanje procedura</h2>
<p>"Vijesti", koje su imale u uvid u mišljenje Venecijanske komisije, pišu da je Skupština Crne Gore trebalo da poštuje proceduru koja zahtijeva formalno obavještenje od Ustavnog suda (US) o sticanju uslova za prestanak funkcije Dragani Đuranović u toj sudskoj instituciji.</p>
<p>Venecijanska komisija nije se upustila u tumačenje da li sudije Ustavnog suda stiču uslove za penzionisanje po Zakonu o radu ili Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO).</p>
<p>Ovo tijelo Savjeta Evrope navelo je da nije u njenoj nadležnosti da tumači nacionalne ustavne norme i sporne odredbe domaćeg zakonodavstva, niti da ocjenjuje ustavnost konkretnih postupaka koje su preduzeli Skupština i Ustavni sud.</p>
<p>Da bi se izbjegle slične situacije u budućnosti, Venecijanska komisija preporučila je razmatranje nekoliko predloga: Usvajanje jasnog zakonskog okvira koji izričito uređuje starosnu granicu za penzionisanje sudija Ustavnog suda; uvođenje pojednostavljenog automatskog mehanizma za obavještavanje o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda; donošenje odredbe kojom se omogućava sudiji da nastavi s obavljanjem dužnosti do stupanja na dužnost novog sudije, kako bi se izbjegle situacije u kojima su sudijske pozicije nepopunjene; razmatranje proširenja odredbi o izuzeću sudija Ustavnog suda u slučaju sukoba interesa, uz puno poštovanje proceduralnih garancija i očuvanje funkcionalnosti Ustavnog suda.</p>
<p>Parlament je, na osnovu zaključka Ustavnog odbora, prošle godine Đuranović konstatovao prestanak funkcije, jer je stekla uslov za penziju shodno propisu o PIO. Zbog toga je opozicija bila napustila parlament i blokirala Odbor za reformu izbornog zakonodavstva.</p>
<p>Blokada je prekinuta nakon što je dio stranaka opozicije sa Spajićem potpisao sporazum o rješavanju političke krize, nakon čega je Venecijanskoj komisiji upućen zahtjev za mišljenje o spornom slučaju.&nbsp;</p>
<p><b>J. B.&nbsp;</b></p>

Venecijanska komisija danas o prijevremenom prestanku mandata sutkinje Dragane Đuranović i Nacrtu zakona o Vladi

<p>Vlada Crne Gore imenovala je <b>Ivicu Janovića</b> za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.</p>
<p>Kako se navodi u saopštenju, Janović je imenovan danas bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova Vlade.</p>
<p>- Rješenje o imenovanju biće dostupno ujutru na portalu Vlade Crne Gore - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.4924%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-sporno-sto-janovic-nema-iskustva-u-ovom-poslu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Podsjećamo, poslanici u Skupštini Crne Gore podržali su danas sa 42 glasa izbor Janovića za čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost.</p>
<p>Nije bilo poslanika koji su protiv i onih koji su uzdržani.</p>
<p>Janović je u decembru prošle godine imenovan za vršioca dužnosti direktora ANB-a, nakon što je ostavku na tu funkciju podnio <b>Boris Milić</b>.</p>

Vlada imenovala Ivicu Janovića za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost

<p>Poslanici u Skupštini Crne Gore podržali su danas sa 42 glasa izbor <b>Ivice Janovića</b> za čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost.</p>
<p>Nije bilo poslanika koji su protiv i onih koji su uzdržani.</p>
<p>Poslanici Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata, koji su bili u skupštinskoj sali, nisu glasali.</p>
<p>Poslanici su danas usvojili i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gimnaziji, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fondu rada i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru drvoprerađivačke industrije.</p>
<h2>Tok sjednice</h2>
<p>Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Jevto Eraković </b>ocijenio je da su na izbor Janovića uticale rođačko-kumovse veze kakve su karakteristične za imenovanje u nekim italijanskim porodicima, kazao je - Novi šef ANB-a je kum šefa Kabineta premijera, neki kažu i najuticajnijeg čovjeka u Vladi nakon premijera. On je brat drugog uticajnog funkcionera i poslanika PES-a, i suprug funkcionerke PES-a, predsjednice Upravnog odbora "Morsko dobro" - kazao je Eraković.&nbsp;</p>
<p>On je dodao da je veliki problem Crne Gore u ovom trenutku što su u ANB-u instalirani pojedinici koji otvoreno rade za interese drugih država, dodajući da nova kadrovska rješenja ne ulivaju povjerenje da će biti nešto drugačije.&nbsp;</p>
<p>- Isto tako sprovode se čistke i mnogi su poslati kući da ne dolaze na posao, i time se otvaraju pozicije za nova kumovska-prijateljska-porodična zapošljavanja i potpunu kontrolu nad ANB-om.&nbsp;</p>
<p>On je kazao da njegova partija neće glasati za izbor Ivice Janovića za direktora AAB-a.</p>
<p>- I od vašeg dolaska na vlast, uvijek se postavljala jedna jedina dilema - da li ste potpuno neznaveni ili imate loše namjere prema ovoj državi. Nažalost, istina pokazuje da ste kombinacija i jednog i drugog. Današnji izbor direktora ANB-a to takođe potvršuje - zaključio je Eraković.&nbsp;</p>
<p>Poslanik SD-a <b>Nikola Zirojević </b>kazao je da se ANB suočava sa problemima duži niz godina.</p>
<p>Na dnevnom redu su i Izbori, imenovanja i razrješenja, a poslanici trenutno raspravljaju o imenovanju <b>Ivice Janovića</b> za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp;</p>
<p>Zirojević je istakao da nema ništa protiv Janovića, međutim za njega je sporno što Janović nema iskustva u ovom poslu.</p>
<p>- Janović dolazi na čelo institucije koja se suočava sa brojnim problemima. Taj problem se najbolje očitava na slučaju Tunel kada naša agencija nije znala da joj neko dva mjeseca kopa tunel ispod depoa Višeg suda. Još jedna činjenica, Janović je blizak srodnik jednog našeg kolege. To na neki način nije pohvalno kada govorimo o njegovom imenovanju - rekao je Zirojević.</p>
<p>Poslanik DPS-a <b>Nikola Janović</b> kazao je da su loše prakse, u smislu kadriranja, protiv kojih se borila aktuelna većina, u ovom trenutku unaprijeđene.<br/>
<br/>
- Pozivam sve da radimo na Zakonu o ANB-u, mislim da su u ovom smislu važne četiri oblasti. Mislim da je potrebno napraviti sistemsku reformu nadzora nad ANB-om, da se kadrovski, materijalno i stručno jača Odbor za bezbjednost i odbranu i da se obezbijedi trajna saradnja između Odbora i unutrašnjeg kontrolnog mehanizma ANB-a - naveo je Janović.<br/>
<br/>
Istakao je da nacionalna bezbjednost ne smije biti prostor za politička zapošljavanja.</p>
<p>Poslanik PES-a <b>Miodrag Laković</b> je kazao da podržava stav kolege Janovića da se zajednički radi na Zakonu o ANB-u, koji je sada u fazi nacrta.&nbsp;</p>
<p>Poslanica DPS-a <b>Aleksandra Vuković Kuč</b> kazala je da je iskustvo naučilo da ne daje povjerenje nekom ko nema iskustvo.<br/>
<br/>
- Nadam se da će Janović vratiti ANB u normalnost, da zaštiti našu nacionalnu bezbjednost, da štiti naš ustavni poredak - navela je Vuković Kuč.<br/>
<br/>
Nakon rasprave uslijediće glasanje o tačkama za koje je prethodno završena rasprava.</p>
<p>Poslanik DPS-a <b>Oskar Huter</b> kazao je da treba postaviti pitanje da li predloženi kandidat ispunjava uslove za direktora za ANB-a.&nbsp;</p>
<p>- Kada je Janović stekao državljanstvo Hrvatske? Imamo informacije da se čovjek tog državljanstva odrekao - kazao je Oskar.&nbsp;</p>
<p>On je pitao i da li Janović ima sedmi stepen visoke školske spreme i da li ima položen ispit za rad u državnim organima.&nbsp;</p>
<p>Poslanik NSD-a <b>Jovan Vučurović</b> kazao je da je vrijeme da Crna Gora dobije instiruciju ANB koja će biti od koristi građanima,a ne političkim subjektima.</p>
<p>- Ova institucija je nažalost i posljednjih godina ostala zarobljena i zatvorena - kazao je Vučurović.&nbsp;</p>
<p>On je kazao da parlamentarna većina od 2020. godine nije uspjela da reformiše Agenciju za nacionalnu bezbjednost.</p>
<p>Poslanik Demokrata <b>Duško Stijepović</b> kazao je da je veting neophodan.</p>
<p>- To podrazumijeva čišćenje kriminalaca iz bezbjednosnog sektora. Neka niko nema dilemu da je veting potreban, osim u policiji i vojsci, naročito u ANB-u - kazao je Stijepović.&nbsp;</p>
<p>On je dodao da će Janović imati njihovu podršku.&nbsp;</p>
<p>- U ANB- ne treba da se desi čišćenje, već pročišćenje - kazao je Stijepović.&nbsp;</p>
<p>Poslanik DPS-a, <b>Danijel Živković</b>, kazao je da je bezbjednosni sektor najviše devastiran u Crnoj Gori.</p>
<p>- Njime upravljaju ljudi koji nemaju ni životnog ni profesionalnog iskustva, ljudi kojima je najveći domet da stave lisice na ruke ljudima u Crnoj Gori. Tvrdim da se danas određenim sektorima bezbjednosti u Crnoj Gori upravlja iz Beograda i to da se upravlja od strane određenih kriminalnih struktura, tvrdim da se radi o prpdužetku Zemunskog klana koji ima državne poslove u Srbiji i koji ulazi sa svojim poslovima u Crnu Goru - naveo je Živković.</p>
<p>Poslanik NSD-a <b>Jovan Vučurović </b>kazao je da je vrijeme da Crna Gora dobije instiruciju ANB koja će biti od koristi građanima,a ne političkim subjektima.</p>
<p>- Ova institucija je nažalost i posljednjih godina ostala zarobljena i zatvorena - kazao je Vučurović.&nbsp;</p>
<p>On je kazao da parlamentarna većina od 2020. godine nije uspjela da reformiše Agenciju za nacionalnu bezbjednost.</p>
<p>Istakao je da očekuje od Janovića da otkrije "ko su ljudi koji su spalili dokumentaciju iz ANB-a na Žabljaku 2020. godine".</p>

Živković: Određenim sektorima bezbjednosti u Crnoj Gori upravlja se iz Beograda; Vučurović: Očekujem da Janović otkrije ko je spalio dokumentaciju ANB

<p>Poslanici Skupštine Crne Gore nastavili su danas zasijedanje Prve sjednice proljećnog zasijedanja Skupštine Crne Gore, raspravom o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fondu rada, kao i o Prijedlogu zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku bivšim zaposlenima u privrednim društvima iz sektora drvoprerađivačke industrije.</p>
<p>U okviru dnevnog reda razmatraju se i tačke koje se odnose na izbore, imenovanja i razrješenja.</p>
<p>Nakon okončanja rasprave o svim predviđenim tačkama, poslanici će pristupiti glasanju o onima za koje je prethodno vođena i završena rasprava.</p>
<p>U ime predlagača Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fondu rada, &nbsp;koji su podnijeli poslanici <b>Slađana Kaluđerović</b> (SNP) i <b>Bogdan Božović </b>(SNP), Kaluđerović je istakla da će se usvajanjem predloženih izmjena ispraviti nepravda prema radnicima kojima nijesu uplaćeni doprinosi zbog nesavjesnih poslodavaca.</p>
<p>Poslanik SD-a <b>Boris Mugoša</b> je rekao da će oni podržati ovaj prijedlog, ali je podsjetio da je zakon predat u proceduru četrnaest mjeseci ranije, te da za to vrijeme ne postoji mišljenje Vlade o tom zakonu.</p>
<p>Poslanik DPS-a <b>Mihailo Anđušić</b> kazao je da &nbsp;Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fondu rada za njega predstavlja svojevrsno pozitivno iznenađenje, te da je zanimljivo zašto Vlada ćuti o tome već toliko mjeseci.</p>
<p>On je podsjetio na period nakon 2020. godine i populističke poteze pojedinih predstavnika Vlade.</p>
<p>- Podsjetiću kako je bivši premijer Abazović donio odluku o upućivanju pomoći Željezari, i kakav je rezultat bio, a to je da nakon 20 i više miliona eura koje je država tamo dala, imamo situaciju da &nbsp;investitor koji je preuzeo tu firmu se ne javlja nikom iz Vlade na telefon - podsjetio je Anđušić.</p>
<p>Danas, kako kaže, ne možemo govoriti o pravima radnika u potpunom nedostatku kapitalnih investicija.</p>
<p>- Što se dešava sa drugom dionicom auto-puta? Niko se živ ne čuje iz Vlade Svjedočili smo da je juče najavljeno raspisivanje tendera za Velje Brdo, bez ikakvog DUP.- a &nbsp;i elaborata. Kud će ti ljudi sa kanalizacijom? Sem ako ne planiraju da to ide direktno u Moraču - pitao je poslanik DPS-a.</p>
<p>Njegov partijski kolega <b>Elvir Zvrko </b>(DPS)<b> </b>je takođe pozdravio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fondu rada, naglasivši da je svima za cilj da se proširi obim prava radnika, onima kojima je to bilo uskraćeno u prthodnom periodu.</p>
<p>- Ono što zabrinjava jeste odnos Vlade prema Prijedlogu zakona, &nbsp;i pored obećanja premijera Spajića da ćemo teško pratiti brzinu rada Vlade, ni nakon četrnaest mjeseci nemamo mišljenje Vlade o ovom Prijedlogu zakona- kazao je Zvrko.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D254EpNXuH9A&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(UŽIVO) Anđušić: Investitor Željezare se ne javlja Vladi, a država uložila preko 20 miliona

<p>Skupština Crne Gore usvojila je odluku o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav misije EU za podršku Ukrajini.</p>
<p>Za tu odluku glasalo je 49 poslanika, a tri su bila uzdržana.</p>
<p>Ministar odbrane<b> Dragan Krapović</b> na sjednici Skupštine u srijedu je objasnio da misija EUMAM pruža obuku pripadnicima Oružanim snagama Ukrajine u hemijsko-nuklearnoj odbrani, medicinskom aspektu i miniranju, kao i operativnu obuku pripreme četa.</p>
<p>- Prema raspoloživim podacima, u ovim misijama je do sad obučeno 75 hiljada pripadnika Oružanih snaga Ukrajine - istakao je Krapović, prenosi.</p>
<p>Kako je dodao, 24 članice EU su ponudile obuku i ljudstvo za implentaciju.</p>
<p>Skupština je danas usvojila i izmjene i dopune Zakona o gimnaziji i Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija.</p>
<p>Za predložene izmjene i dopune Zakona o gimnaziji glasalo je 55 poslanika, a nije bilo glasova protiv i uzdržanih.</p>
<p>Izmjene i dopune Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija podržalo je 57 poslanika, a nije bilo glasova protiv i uzdržanih.</p>
<p>Parlament je danas usvojio i Zakon o potvrđivanju akata Svjetskog poštanskog saveza.</p>

Usvojena odluka o upućivanje vojnika u misiju vojne pomoći EU za podršku Ukrajini

<p>Niti je parlament privatna firma <b>Andrije Mandića</b>, niti je Vlada privatna firma <b>Milojka Spajića</b>, poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša na početku današnje sjednice.</p>
<p>Mugoša je reagovao na izjavu premijera Spajića, za koga je rekao da se na besprizoran način odnosio na pitanje zašto ga nema u parlamentu tri mjeseca.&nbsp;</p>
<p>- On je rekao da neće dolaziti u parlament dok Skuptšina ne usvoji zakone koje je predložila Vlada. Niti je parlament privatna firma Andrije Mandića, niti je Vlada privatna firma Milojka Spajića. Ovo što se dozvolilo da se na ovaj način urušava kontrolna uloga parlamenta i osnovni princip podjele vlasti je neprihvatljivo - naglasio je Mugoša.</p>
<p>On poručio parlamentarnoj većini i predsjedniku Skupštine da očekuje da odgovore premijeru.</p>
<p>- On vas uslovljava kad će da dođe u Skupštinu, a vi ste njega u ovom parlamentu izabrali - konstatuje Mugoša.</p>
<p>Na to je Mandić kazao da će odgovoriti premijeru.</p>
<p>- Imaćemo prilike da odgovaramo premijeru - poručio je Mandić.</p>
<p><b>T.K.</b></p>

Mugoša: Spajić uslovljava kad će doći u Skupštinu; Mandić: Imaćemo prilike da odgovaramo premijeru

<p>Treća sjednica Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2025. godini biće nastavljena sjutra, sa početkom u 12.00 sati, u ovkiru koje će biti razmatrani: Predlog zakona o potvrđivanju akata Svjetskog poštanskog saveza i Predlog zakona o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti, saopšteno je iz Skupštine.</p>
<p>Nakon toga, uslijediće Druga-posebna sjednica prvog redovnog (proljećenjeg) zasijedanja u 2025. godini, u okviru koje će na pitanja poslanika/ca odgovarati Dragan Krapović, ministar odbrane.</p>
<p>U nastavku sjutrašnjeg dana, biće i Četvrta sjednica Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2025. godini, u okviru koje će biti raspravljano o Predlogu odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav misije vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini.&nbsp;</p>

Sjutra tri sjednice Skupštine

<p>Državno tužilaštvo ili generalno pravosuđe ne može da postupa po željama funkcionera ili bilo koje političke partije, ono bi trebalo da postupa u skladu sa zakonom - ocijenio je advokat <b>Veselin Radulović</b> u izjavi za informativni program "24 sata" Televizije E.&nbsp;</p>
<p>Na sjednici Anketnog odbora juče je predstavnik parlamentarne većine <b>Milan Knežević </b>ne tako diplomatskim tonom poslao poruku pravosudnim instancama, javno prozivajući vrhovnog državnog tužioca <b>Milorada Markovića</b> i glavnog specijalnog tužioca <b>Vladimira Novovića</b>, pitajući ih da li su gledali sjednice ovog skupštinskog tijela, navodeći da ukoliko jesu ne postoji nijedan razlog da "koliko danas" ne upute poziv za saslušanje <b>Brajušku Brajuškoviću</b>, <b>Veselinu Veljoviću</b>, <b>Miljanu Peroviću</b>, <b>Marku Kaleziću</b> i <b>Slavku Đuroviću</b>.</p>
<p>- Ukoliko ovo ne urade gospoda iz tužilaštva, postaju direktni saučesnici u zataškavanju i prikrivanju zločina protiv čovječnosti - naveo je, pored ostalog, Knežević.</p>
<p>Tužilaštvo ćuti na pozive Kneževića, ali i na pitanja Televizije E da li ovakve poruke od političkih funkcionera doživljavaju kao pritisak na pravosuđe.</p>
<p>Tužioci ćute, ali advokati ne. Advokat Veselin Radulović ocjenjuju da su ovakve izjave opasne i neprihvatljive, posebno kada dolaze od političara ili funkcionera koji vrše vlast.</p>
<p>- Kada su ovi slučajevi u pitanju o kojima se govori na Anketnom odboru sasvim je jasno da se radi, u slučaju da su izvršena krivična djela, radi se o krivičnim djelima za koje je nastupila apsolutna zastarjelost za krivično gonjenje - ističe Radulović.</p>
<p>Ocjenjuje da Crna Gora nema, niti je ikada imala pravosuđe koje je potpuno imuno na politički uticaje, pa zbog toga postoji opasnost da neko u pravosudnom sistemu podlegne pod političkim pritiscima.</p>
<p>- Anketni odbor je formiran, čini mi se da se to svakim danom i potvrđuje, iz političkih interesa da bi se ta priča držala aktuelnom i da bi određeni pojedinci i političke partije ubirale političke poene. Činjenica je da su se neke stvari vjerovatno dešavale u prošlosti i da nisu razotkrivene i procesuirane na način kako je to trebalo, ali to svakako ne daje pravo bilo kojoj političkoj partiji sada da te svari zlouptrebljava i koristi za političku promociju - naglasio je Radulović.</p>
<p>Iako je jasna namjera parlamentarne većine da pravosudni organi slijede rad Anketnog odbora, te da ovo tijelo pretenduje da bude mjera pravde u Crnoj Gori, zanimljivo je da od 10 članova odbora samo je jedan pravnik i to <b>Momčilo Leković</b>, poslanik Demokrata koji je u javnosti poznat po činjenici da je četiri godine prava završio za 14.</p>
<p><b>J. B.&nbsp;</b></p>

Radulović: Anketni odbor formiran iz političkih interesa, pravosuđe ne može da postupa po željama bilo koje političke partije

<p>U okviru programa Interreg IPA Južni Jadran 49 institucija i organizacija iz Crne Gore sprovodiće projekte u saradnji sa partnerima iz Italije i Albanije, a za njihovo učešće je opredijeljeno više od 11 miliona eura bespovratnih sredstava Evropske unije (EU).</p>
<p>Iz Ministarstva evropskih poslova (MEP) saopšteno je da je danas u Tirani organizovana svečanost povodom potpisivanja ugovora sa vodećim partnerima na projektima, uz učešće predstavnika Italije, Albanije i Crne Gore, Upravljačkog tijela, Zajedničkog sekretarijata, kao i Evropske komisije.</p>
<p>- Od 198 pristiglih projektnih predloga, za finansiranje je odobreno 43, a ukupna vrijednost svih projekata iznosi oko 41 milion euro. U sprovođenju učestvuje ukupno 220 partnera, koji uključuju univerzitete, istraživačke centre, obrazovne institucije, privredne komore, regionalne i lokalne organe - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Navodi se da projekti obuhvataju četiri strateške oblasti - konkurentnost i inovacije, održivi razvoj i životna sredina, mobilnost i transport, kao i socijalnu inkluziju.</p>
<p>Generalni direktor Direktorata za evropsku teritorijalnu saradnju u MEP-u <b>Miloš Marković</b> kazao je da su ponosni što će 49 crnogorskih institucija i organizacija učestvovati u tim prekograničnim projektima.</p>
<p>- Uvjeren sam da će dati puni doprinos našoj zajedničkoj viziji povezanijeg i prosperitetnijeg regiona Južnog Jadrana - istakao je Marković.</p>
<p>Kako je naveo, zajedničkim radom mogu ojačati veze i efikasno se suočiti sa zajedničkim društvenim, ekonomskim i ekološkim izazovima.</p>
<p>- Očekujemo da će novoodobreni projekti, uz tekuće strateške projekte i one manjeg obima, donijeti opipljive koristi koje će poboljšati kvalitet života širom Južnog Jadrana - rekao je Marković.</p>
<p>Šef Upravljačkog tijela programa – Regije Pulja <b>Klaudio Polinjano</b> kazao je da su odabrani projekti zasnovani na osnovnim principima teritorijalnog razvoja, a to su inovativna rješenja, praktična primjena i dugoročna održivost.</p>
<p>- Program već finansira 5 strateških projekata ukupne vrijednosti od više od 31 milion eura, kao i 40 projekata manjeg obima za koje je skupa opredijeljeno osam miliona eura - naveo je Polinjano.</p>
<p>Direktorica Nacionalne agencije za strateško programiranje i koordinaciju podrške Republike Albanije (SASPAC) <b>Eridana Ćano</b> naglasila je da učešće albanskih korisnika u projektima odražava sve jaču ulogu Albanije u regionu i njihovu posvećenost inkluzivnom razvoju, inovacijama i održivosti.</p>
<p>- Ulaganje od 13 miliona eura nije samo znak podrške EU našoj državi, već i dokaz njene kontinuirane posvećenosti reformama i poboljšanju kvaliteta života svih građana Albanije - kazala je Ćano.</p>
<p><b>Žil Kitel</b> iz Generalnog direktorata za regionalnu i urbanu politiku Evropske komisije (DG REGIO) naglasio je da su ovi projekti značajni za jačanje administrativnih kapaciteta Albanije i Crne Gore u okviru njihovog puta ka EU.</p>
<p>- Kroz opipljivu saradnju sa državom članicom, ovi projekti služe kao neka vrsta pretpristupne akademije, koja omogućava partnerima da svakodnevno grade nove vještine upravljanja. Pored izgradnje tehničkih kapaciteta, projekti nude praktičan prostor za primjenu i poboljšanje komunikacionih strategija, kako bi stvarne koristi za građane i preduzeća bili što vidljiviji - naveo je Kitel.</p>
<p>Iz MEP-a su naveli da je Interreg IPA Južni Jadran 2021-2027 program prekogranične saradnje sufinansiran od strane EU kroz Instrument pretpristupne podrške (IPA III), sa ukupnim budžetom od preko 81 milion EUR.</p>
<p>Iz tog Vladinog resora su dodali da se program u velikoj mjeri nadovezuje na rezultate prethodnog programa Interreg IPA CBC Italija – Albanija – Crna Gora 2014-2020.</p>
<p>Navodi se da programsko područje u Italiji obuhvata regije Pulja i Molize, dok Albanija i Crna Gora učestvuju sa cijelim svojim teritorijama.</p>
<p>- Cilj ovog programa je pametniji, zeleniji, povezaniji i inkluzivniji Južni Jadran, sa boljim upravljanjem, kao i jačanje regionalne saradnje kroz zajedničke projekte institucionalnih i neprofitnih aktera na nacionalnom i regionalnom nivou - navodi se u saopštenju.</p>

Više od 11 miliona eura za crnogorske partnere u okviru programa Interreg IPA Južni Jadran

<p>Predsjednik Turske <b>Redžep Tajip Erdogan</b> je danas, šestog dana rata Izraela protiv Irana, izjavio da Iran ima pravo da se brani od izraelskog bombardovanja.</p>
<p>- Veoma je prirodno, legitimno i legalno da se Iran brani od izraelske brutalnosti i državnog terorizma - rekao je Erdogan, dan pošto je premijera Izraela <b>Benjamina Netanjahua</b> nazvao "najvećom prijetnjom bezbjednosti regiona".</p>
<p>Erdogan je dodao da Turska pažljivo prati "izraelske terorističke napade na Iran" i da su sve njihove "institucije u pripravnosti u vezi sa mogućim posljedicama ovih napada na Tursku".</p>
<p>Dodao je da se Turska sprema "za sve scenarije".</p>
<p>Izraelski ministar spoljnih poslova <b>Gideon Sar </b>mu je na platformi Iks (X) odgovorio da Turska ima "imperijalističke ambicije", posebno prema Siriji.</p>
<p>Erdogan je u ponedjeljak rekao da je naredio turskoj odbrambenoj industriji da poveća proizvodnju raketa srednjeg i dugog dometa da bi "povećala nivo odvraćanja" u vrijeme rata Izraela i Irana.</p>

Erdogan: Iran ima pravo da se brani od Izraela

<p>Predsjednik SAD <b>Donald Tramp</b> izjavio je danas da mu je strpljenje sa Iranom već na izmaku i da je Teheranu dao "ultimatum ultimatuma", ali nije htio da se izjasni da li će se SAD priključiti Izraelu u intervenciji protiv Teherana, niti je predočio sadržinu ultimatuma.</p>
<p>Kako prenosi AFP, Tramp je novinarima ispred Bijele kuće rekao, u pogledu svoga strpljenja, da je ono "već na izmaku" i dodao je: "Zato radimo ono što radimo".</p>
<p>U vezi sa eventualnom američkom vojnom intervencijom protiv Irana, rekao je "Možda hoću, možda neću. Mislim, niko ne zna šta ću ja da uradim", prenosi SiEnEn (CNN).</p>
<p>Upitan da li je Iranu postavio nekakav ultimatum, Tramp je rekao: "Moglo bi se tako reći. Moglo bi se to nazvati ultimativnim - ultimativnim ultimatumom, je l' tako?"</p>
<p>Međutim, kada je SiEnEn (CNN) insistirao na sadržini ultimatuma, Tramp nije htio da se upušta u detalje. Takođe je priznao da su neki u njegovoj stranci "malo nesrećni" zbog mogućnosti američke intervencije u Iranu, dok su neki "veoma srećni".</p>
<p>Povodom izjave vrhovnog vođe Irana ajatolaha<b> Alija Hamneija</b> da se njegova zemlja "nikada neće predati" u konfliktu sa Izraelom, Tramp je prokomentarisao: "Ja na to kažem: Puno sreće."</p>

Tramp: Dao sam Iranu ultimativni ultimatum, strpljenje mi je na izmaku

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: skupstina-crne-gore