<p>Treća sjednica Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2025. godini biće nastavljena sjutra, sa početkom u 12.00 sati, u ovkiru koje će biti razmatrani: Predlog zakona o potvrđivanju akata Svjetskog poštanskog saveza i Predlog zakona o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti, saopšteno je iz Skupštine.</p>
<p>Nakon toga, uslijediće Druga-posebna sjednica prvog redovnog (proljećenjeg) zasijedanja u 2025. godini, u okviru koje će na pitanja poslanika/ca odgovarati Dragan Krapović, ministar odbrane.</p>
<p>U nastavku sjutrašnjeg dana, biće i Četvrta sjednica Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2025. godini, u okviru koje će biti raspravljano o Predlogu odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav misije vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini.&nbsp;</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sjutra tri sjednice Skupštine

<p>Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu crnogorske Skupštine, nastaviće danas sa radom, a na dnevnom redu je Nacrt zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.</p>
<p>Kako pišu Vijesti, Nacrtom Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja predviđeno je povećavanje izdvajanja novca iz budžeta za stranke, kao i više donacija iz privatnih izvora za njih.</p>
<p>U dokumentu u koji je list imao uvid, predloženo je da se za redovan rad parlamentarnih partija iz budžeta izdvaja 0,8 odsto, umjesto dosadašnjih 0,5 odsto ukupnih budžetskih sredstava, umanjenih za kapitalni i budžet državnih fondova (tekući budžet).</p>
<p>Tekući budžet za ovu godinu iznosi oko 1,5 milijardi eura, od čega strankama pripada 7,55 miliona (0,5 odsto). Ako se izdvajanja povećaju na 0,8 odsto, partije bi, prema tekućem budžetu, dobile 12,08 miliona, odnosno 4,5 miliona više.</p>
<p>U dokumentu je predloženo i da fizičko lice može za redovan rad i finansiranje izbornih kampanja političkog subjekta uplatiti najviše 10 hiljada eura, a pravno najviše 40 hiljada eura godišnje.</p>
<p>Na dnevnom redu sjednice je i analiza situacije u Šavniku, usled nemogućnosti održavanja izbora, kao i plan rada Odbora do kraja godine.</p>

Odbor za izbornu reformu danas nastavlja sa radom

<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić</b> sastao se danas sa predsjednikom Republike Estonije Nj. E. <b>Alarom Karisom</b>, u okviru njegove zvanične posjete Crnoj Gori, saopšteno je iz kabineta predsjednika Skupštine.</p>
<p>Tokom srdačnog razgovora, klako navode, predsjednik Karis je ponovio snažnu podršku Estonije evropskim integracijama Crne Gore, istakavši da će njegova zemlja ostati posvećen partner na tom putu. Predsjednik Mandić izrazio je zahvalnost na toj podršci, naglašavajući važnost saradnje sa državama članicama Evropske unije koje dijele iste demokratske vrijednosti.</p>
<p>Sagovornici su razgovarali o mogućnostima produbljivanja bilateralne saradnje, posebno u oblasti obrazovanja, s akcentom na iskustva Estonije u okviru međunarodnog PISA testiranja, gdje se ta zemlja već duže vrijeme svrstava među vodeće u Evropi.</p>
<p>Takođe, dodaju, značajan segment razgovora bio je posvećen razvoju i primjeni vještačke inteligencije. U tom kontekstu, razmatrana je mogućnost organizovanja uzajamnih posjeta na nivou generalnih sekretara parlamenata, kako bi stručne službe i kabineti imali priliku da se direktno upoznaju sa inovativnim digitalnim rješenjima implementiranim u estonskom zakonodavnom sistemu.</p>
<p>- Na kraju sastanka, predsjednik Karis uputio je zvaničan poziv predsjedniku Mandiću da posjeti Estoniju, što je sa zahvalnošću prihvaćeno - zaključuje se u saopštenju kabineta.</p>

Mandić sa predsjednikom Estonije: Podrška evropskom putu Crne Gore i saradnja u oblasti obrazovanja i vještačke inteligencije

Jasmina Beharovic

Mandić ostaje na čelu Skupštine Crne Gore: Protiv njegovog razrješenja glasao 41 poslanik, za bilo njih 20

<p>Poslanicima nudimo rješenje - a to je da se ovaj sporazum ne usvoji u ovakvom obliku, nego da se o tome vodi stručna javna rasprava, da se uključe stručnjaci iz Evropske unije - poručila je izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) <b>Vanja Ćalović-Marković</b> na performansu ispred Skupštine uoči sjednice na kojoj bi trebalo da bude usvojen zakon o potvrđivanju Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).</p> <p>Građani i predstavnici NVO sektora su na ulaz u Skupštinu razvili transparent sa natpisom "Čast i bruka žive dovijeka", a na kojem su fotografije poslanika većine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603120616_3cf57b14fb7ce4c9b22c7193cd0fb2a7dbc914da3d741e66f1bc04f3b0bfdf10.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250603120616_3cf57b14fb7ce4c9b22c7193cd0fb2a7dbc914da3d741e66f1bc04f3b0bfdf10" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="transpsaernt"> </figure>  <p>Ćalović-Marković je poručila da je ova odluka trebalo da bude donijeta 16. aprila, kada je premijer <b>Milojko Spajić</b> rekao da se pošto-poto mora usvojiti, jer će nastati katastrofalne posljedice.&nbsp;</p> <p>- Imali smo više od mjesec i po da Vlada organizuje bilo koju ozbiljnu javnu raspravu na ovu temu, da čujemo bilo koji argument zbog čega treba usvojiti ovaj sporazum. Umjesto toga čuli smo samo dodatne kritike - pvenstveno iz Evropske unije, i to sa više adresa iz EU, kritike od stručnjaka u Crnoj Gori, kao i kritike od crnogorskih institucija - ukazala je Ćalović-Marković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060312068_faff4b0d83ce5782542a01bc403f42063feeb1c06943d170ca2a48688aacd2ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060312068_faff4b0d83ce5782542a01bc403f42063feeb1c06943d170ca2a48688aacd2ea" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="vanja"> </figure>  <p>Podsjetila je na Agenciju za zašititu konkurencije koja je rekla da ovaj sporazujm može imati ozbiljne posljedice i da je trebalo da bude konsultovana, podsjeća i na Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) koja je rekla da postoji problem sa Zakonom o lobiranju i način na koji se došlo do ovog sporazuma, te upozoravala na transparentost.</p> <p>&nbsp;- Podsjetiću na strukovna udruženja i profesore koji su ukazali na brojne soorne odredbe, kao i na to da Vlada ni u jednom trenutku nije bila spremna da organizuje raspravu - dodala je Ćalović-Marković.</p> <p>Poslanicima, kako je rekla, nude konstruktivno rješenje, a to podrazumijeva da se ovaj sporazum ne usvoji u ovakvom obliku - nego da se o tome vodi stručna javna rasprava.</p> <p>- Da se uključe stručnjaci iz EU, ako ima problema - a mislimo da imamo - da se uklone, a ako nema problema - kao što oni tvrde - to će se pokazati u javnoj raspravi - istakla je ona.</p> <p>Od 17. aprila, kako dodaje, samo imamo izbjegavanje javne rasprave, nemamo nijednog poslanika ni premijera koji o tome govore, a govorili su da je ovo istorijski sporazum.&nbsp;</p> <p>- Zašto su sad svi zaćutali. Pozivamo poslanike da prestanu da prave sitne političke trgovine, nego da se zauzmu za javni interes da ovaj sporazum bude predmet rasprave stručnjaka i u njega ugrade antikorupcijske klauzule i klauzule koje će spriječiti pranje novca i uništavanje prirode. Nadamo se da će pobijediti savjest - poručila je Ćalović Marković.</p> <h2>Nijesmo prodavci sapuna i šampona</h2> <p><b>Jovana Janjušević</b> iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica je rekla da je danas dan kada će poslanici ući u istoriju kao heroji ili izdajnici.</p> <p>- Velika plaža, Sinjajevina i Buljarica nijesu vama ostavljene u prćiju. Crna Gora nije destinacija za pranje novca, već je ovo pravna država - poručila je Janjušević.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603120616_77c84228c4f1c059d9de88cde3bbe49a2ab193ff8694f3c138befcaaff3a83c8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250603120616_77c84228c4f1c059d9de88cde3bbe49a2ab193ff8694f3c138befcaaff3a83c8" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Jovana J"> </figure>  <p>Poručila je poslanicima da ovo nije vaša đedovina da je preprodajete.</p> <p>- Naše plaže nisu vaše da ih beskrupulozno iznajmljujete, zakone da zaobilazite, a Ustav da gazite. Struka i nauka se neće ugasiti. Riječi nećemo mijenjati za Alaborave kvadrate - Istakla je Janjušević.</p> <p>Nijesmo, kaže, prodavci sapuna i šampona kako nas doživljava investitor.</p> <p>- Ovo nije igrica monopola. Ne želimo nikad više da se sporazumi donose iza zatvorenih vrata, ovo je zemlja u kojoj je priroda izgubila svako pravo glasa, ali njeni građani su i dalje glasni - rekla je Janjušević.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603110656_89eccf98801d88e2088bb01008079f8e64c751c046c6c035253eb4136ca66d4c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250603110656_89eccf98801d88e2088bb01008079f8e64c751c046c6c035253eb4136ca66d4c" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Počinje protest"> </figure>  <p>Zato, kako dodaje, ako poslanici ikako poznaju čojstvo i junaštvo, sada je vrijeme da to pokažu radi dobra svih nas.&nbsp;</p> <p>- Čojstvo znači štititi što pripada svima, a junaštvo stati pred moćnike i reći ne može. U pamet se poslanici - poručila je Janjušević.</p> <p>Nevladine organizacije će na performansu još jednom pozvati poslanike da glasaju u javnom interesu i odbace pomenuti Zakon.&nbsp;</p> <p>Današnji performans organizuju Mreža za afirmaciju nevladinog sektora - MANS, Green Home, Centar za zaštitu i proučavanje ptica - CZIP, Centar za građansko obrazovanje - CGO, Fidelity Consulting, KANA/ko ako ne arhitekt, Bankwatch Network, Biciklo.me, Dr Martin Schneider-Jacoby Assoc. -MSJA. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore - CIN-CG, Mogul -Ulcinj, Expeditio.</p> <p>Oni su više puta protestovali pozivajući parlamentarnu većinu da ne usvajaju predloženi zakon, a neki od njih su čak uzeli učešće i na skupštinskim odborima gdje su podrobno obrazložili razloge zbog kojih se protive njihovoj namjeri.</p> <p>- Pozivamo vas da donesete odluku u skladu sa interesima građana koje predstavljate i zaštitite budućnost Crne Gore tako što ćete glasati protiv Sporazuma. Ova odluka nije samo pitanje ekonomskog razvoja. Radi se o budućnosti građana, očuvanju životne sredine, transparentnosti odlučivanja, vladavini prava i evropskom putu Crne Gore - poručili su oni prošle sedmice.</p> <p>I tada naveli da je taj Sporazum izazvao veliku zabrinutost među građanima i civilnim društvom, kao i predstavnicima Evropske unije.</p> <p>- Vaša je dužnost, kao predstavnika građana, da odluke donosite transparentno, odgovorno i u skladu sa interesima građana. Stoga očekujemo da pažljivo razmotrite argumente protiv usvajanja ovog Sporazuma - navodi se u njihovom pismu.</p> <p>Kao jedan od razloga navodi se da se odluke o lokacijama za infrastrukturne i turističke projekte donose bez preciznih i transparentnih informacija, što znači da građani širom Crne Gore mogu biti direktno ugroženi gubitkom svoje imovine. Odluke koje će trajno uticati na živote ljudi širom države ne mogu se donositi bez neophodnih podataka.</p> <p>- Predloženi Sporazum omogućava proglašenje javnog interesa bez jasnih kriterijuma, što povećava rizik od zloupotrebe eksproprijacije. Građani mogu izgubiti imovinu po nepravedno niskim cijenama, uz dugotrajne sudske postupke i mogućnost prisilnog iseljavanja sa lokacija koje investitori izaberu - istakli su ranije u NVO sektoru.</p> <p>Predloženi pristup razvoju dovešće do, kako su rekli, stvaranja zatvorenih, ekskluzivnih enklava za bogate, dok će ostatak stanovništva biti ekonomski i socijalno marginalizovan. Posljedica će biti dalja emigracija mladih i povećanje osjećaja nepravednog i neravnomjernog razvoja kod građana.</p> <p>- Izgradnja stanova namijenjenih bogatim stranim državljanima izazvaće dodatno povećanje cijena nekretnina i troškova života. Za većinu naših građana takvi turistički kapaciteti će biti nepristupačni. Turistička sezona kratko traje, a visoki troškovi života ostaju tokom cijele godine - smatraju NVO i aktivisti.</p> <p>Odluke se donose bez, kako se dodaje, prethodno izrađenih i usvojenih planskih dokumenata. Investitorima se pruža sloboda da odlučuju gdje će graditi, šta će graditi i kakve će posljedice imati njihovi projekti na život lokalnih zajednica i životnu sredinu. To ugrožava mogućnost održivog razvoja i očuvanja biodiverziteta.</p> <p>- Država nema finansijskih sredstava za infrastrukturu koju se obavezala da izgradi u skladu sa Sporazumom. Ukoliko država ne ispuni te obaveze, građani će platiti visoke penale investitoru. Čak i u slučaju raskida Sporazuma, država ostaje dužna dovršiti sve započete projekte, što dodatno ugrožava finansijsku stabilnost - ukazali su oni.</p> <p>Odluka o tom Sporazumu donešena je, kako su ukazali, daleko od očiju javnosti, bez javne rasprave i uz kršenje demokratskih principa odlučivanja. Ovo je, kako su pored ostalog poručili, u direktnoj suprotnosti sa obećanjima nove vlasti da ključne odluke neće donositi u tajnosti i bez učešća građana.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnvo-i-aktivisti-pozvali-poslanike-da-glasaju-protiv-sporazuma-sa-uae&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ćalović-Marković: Vlada imala više od mjesec da organizuje ozbiljnu javnu raspravu, poslanici da ne usvoje sporazum u ovakvom obliku

<p>Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza<b> Ivan Vujović</b> ocijenio je da neće biti dovoljno ruku za razrješenje predsjednika Skupštine Crne Gore<b> Andrije Mandića</b> i da će politička trgovina, kako smatra, biti uspješno završena kao i do sada.</p>
<p>Vujović je, u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E, komentarisao vezu između glasanja o sporazumu sa Emiratima i razrješenja Andrije Mandića.</p>
<p>– Andrija Mandić stavlja glasanje o sporazumu kao prvu tačku, kako bi odluku vezanu za svoje razrješenje prilagodio glasanju o sporazumu. Neće biti dovoljno ruku za razrješenje Andrije Mandića, tu nema nikakve dileme, nažalost. Smatram da će se ta politička trgovina očigledno uspješno završiti kao i uvijek do sada. Vidjećemo kako će se izjasniti predstavnici manjinskih partija, ali jedno je sigurno – svako ko ne bude glasao za smjenu Andrije Mandića mora ubuduće biti tretiran kao Andrija Mandić – istakao je Vujović.</p>
<p>Vujović je naglasio da predstavnici parlamentarne većine pribjegavaju političkim trgovinama kako bi zakrpili političke rupe koje nemaju nikakve veze sa principima.</p>
<p>– Bez ikakvog obrazloženja su odložili sjednicu za sedam dana, čekajući premijera <b>Milojka Spajića </b>da se vrati iz Japana, da, kako vjerujem, stavi tačku na očiglednu trgovinu. Da vi do te mjere potcijenite javnost, da suštinski priznate na taj način da to nema nikakve veze sa političkim principima – izjavio je Vujović.</p>
<p>On je komentarisao i nedavnu odluku Upravnog suda, koji je poništio razrješenje direktorice Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) <b>Jelene Perović</b>, koja je bila onemogućena da uđe u zgradu Agencije. Vujović je kritikovao pristup parlamentarne većine, koja, kako kaže, selektivno poštuje sudske presude.</p>
<p>– Imate najočigledniji primjer odluku Apelacionog suda kojom je poništena prvostepena presuda za državni udar, a te presude koje politički odgovaraju interesima parlamentarne većine se ne dovode u pitanje. Sa druge strane, imate presude, kao što je ona za direktoricu ASK-a, nakon kojih Pokret Evropa sad, vladajuća partija, izdaje saopštenje u kojem osuđuju te ili pravosnažne, ili prvostepene presude, saopštavajući da imamo odsustvo reforme pravosuđa, koje su oni trebali da sprovedu i koje su navodno sproveli. Imate potpuno pristup dvostrukih aršina, tako je i u ovom slučaju – rekao je Vujović.</p>
<p>Vujović je dodao da principijelan stav mora biti poštovanje presuda pravosudnih organa i istakao promjene u političkom okruženju u Crnoj Gori.</p>
<p>– Mi pet godina imamo jednu drugačiju političku klimu. Više nije na vlasti DPS ili koalicioni partneri, i ukoliko možemo da govorimo o nekoj vrsti pristrasnosti ili zaštitničkog odnosa prema aktuelnoj vlasti, onda bismo mogli da govorimo o zaštitničkom odnosu prema bivšoj vlasti – izjavio je Vujović.</p>
<p>U kontekstu političkih pitanja, Vujović je komentarisao i sporazum sa Emiratima o turizmu i razvoju nekretnina, koji će biti ponovo razmatran u parlamentu. On smatra da će sporazum biti izglasan jer, kako ističe, argumentacija koja je izneta, ni opoziciji ni nevladinim organizacijama, ne dotiče aktere parlamentarne većine.</p>
<p>– Toliko je argumenata iznešeno od različitih predstavnika društvene zajednice, ne samo od opozicionih političkih partija, već i od mnogih predstavnika nevladinih organizacija, strukovnih udruženja, pojedinaca, pa i od Zaštitnice imovinskih interesa Crne Gore. Ona je jasno rekla da taj sporazum otvara vrata korupciji. Vidjeli ste i saopštenje Evropske komisije, koja je u veoma diplomatskom tonu jasno saopštila o čemu se tu radi – rekao je Vujović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVhcReLCoRZY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Svako ko ne glasa za smjenu Andrije Mandića mora biti tretiran kao on

<p>Svako smanjenje broja sudija dodatno ugrožava rad Ustavnog suda i njegove kapacitete da obavlja svoju funkciju. Zato je važno da što prije bude kompletiran njegov sastav, kako bi ta institucija efikasno obavljala svoje ustavne nadležnosti, rečeno je Portalu ETV iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore <b>Jakova Milatovića</b>.</p> <p>Odugovlačenje Skupštine u imenovanju makar jednog sudija Ustavnog suda ukazuje, smatraju u Akciji za ljudska prava (HRA), na ozbiljan nedostatak efikasnosti i svijesti o prioritetima, dok određenim političkim akterima otvara prostor za manipulacije.</p> <h2>Pravo na čekanju</h2> <p>Ustavni sud obavijestio je predsjednika Skupštine da su se 31. maja i po Zakonu o radu i Zakonu o PIO, stekli uslovi za prestanak funkcije sudiji <b>Budimiru Šćepanoviću</b>. Ta odluka donijeta je jednoglasno na sjednici suda, bez prisustva Šćepanovića, a informacija je proslijeđena Administrativnom odboru Skupštine i predsjedniku države.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115130140_c08033cad3ec654e63a59225608f0242544c852c9e129cc11111262110a52bb3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250115130140_c08033cad3ec654e63a59225608f0242544c852c9e129cc11111262110a52bb3" data-rendition-name="original" width="1024" height="722" loading="lazy" alt="Budimir Šćepanović"> <figcaption>Budimir Šćepanović<span>(Photo: Ivan Petrović)</span></figcaption> </figure>  <p>Milatović je 15. maja uputio prijedlog da se za Šćepanovićevog nasljednika izabere pravnica<b> Mirjana Vučinić</b>, što još nije stiglo na dnevni red Skupštine.</p> <p>Tako je najviša sudska instance, koja broji sedam sudija, od ponedjeljka ponovo na “ivici kvoruma”, jer je u međuvremenu penzionisan sudija <b>Milorad Gogić</b>, a sutkinji <b>Dragani Đuranović </b>konstatovan prestanak funkcije.</p> <p>Nasljednik Gogića traži se duže od godinu, dok je Đuranović prestanak funkcije konstatovao predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić </b>&nbsp;u kontroverznoj proceduri sredinom decembra prošle godine tokom koje je zaključak Ustavnog odbora donešen bez prethodnog obavještenja Sjednice Ustavnog suda o sticanju uslova za prestanak funkcije, čime se danas bavi Venecijanska komisija. Tako je kreirana još jedna politička kriza, parlament je bio u blokadi do postizanja konsenzusa vladajuće većine i opozicije da se privremeno obustavi izbor njenog nasljednika dok o tom problemu mišljenje ne da VK, koje se očekuje sredinom juna i koje će, prema sporazumu vlasti i opozicije, biti obavezujuće za obje strane.&nbsp;</p> <p>U međuvremenu, Ustavnom sudu ponovo prijeti blokada jer ostaje sa četvoro, od sedam sudija - <b>Farukom Resulbegovićem</b>, <b>Snežanom Armenko</b>, <b>Momirkom Tešić</b> i <b>Desankom Lopičić</b>, kojoj krajem godine svakako ističe 12-godišnji mandat. To je minimum potreban za odlučivanje, ali predstavlja ozbiljno ograničenje u radu ove institucije, posebno u slučajevima kada je na sjednicama Ustavnog suda neophodno odlučivanje većinom glasova svih sudija - odnosno većinom od četiri glasa.&nbsp;</p> <h2>Bez nasljednika</h2> <p>Razlog za dodatnu zabrinutost, upozoravaju u HRA, je što sutkinja Lopičić neustavno obavlja funkciju jer je, kako ističu u toj organizaciji prema Ustavu i Zakonu o PIO ispunila uslove za penziju još u junu prošle godine, a o izboru njenog nasljednika se još ne govori.&nbsp;</p> <p>- Zbog toga Ustavni sud trenutno ima samo troje zakonitih sudija - kazala je za Portal ETV<b> Amra Bajrović</b>, pravna savjetnica u HRA.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602230640_5dc618b870255bafbb3cd76ac5202deb0e2d50e5997bad8aae48d070f1c6fbd8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250602230640_5dc618b870255bafbb3cd76ac5202deb0e2d50e5997bad8aae48d070f1c6fbd8" data-rendition-name="original" width="947" height="546" loading="lazy" alt="Amra Bajrović"> <figcaption>Amra Bajrović<span>(Photo: Gradska TV - stop kadar)</span></figcaption> </figure>  <p>Sa druge strane, Milatović očekuje da uskoro, u skladu sa Zakonom o Ustavnom sudu, dobije obavještenje Ustavnog suda o skorom ispunjenju uslova za prestanak funkcije Lopičić.&nbsp;</p> <p>- Nakon toga, predsjednik Milatović će raspisati javni poziv za izbor novog sudije koji će, kada se ispune zakonski preduslovi, popuniti njeno mjesto - rečeno nam je iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052012058_652f3e2fc62b56f8852bf7cb7c3f5b0e16e36b87b51aa8322a34ad5000bb81f9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025052012058_652f3e2fc62b56f8852bf7cb7c3f5b0e16e36b87b51aa8322a34ad5000bb81f9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Jakov Milatović odlikovanja"> <figcaption>Jakov Milatović<span></span></figcaption> </figure>  <p>U HRA pozitivnim tumače to što je Milatović predložio kandidata za sudiju koji bi zamijenio Budimira Šćepanovića, ali zabrinjava, kako navode, što još nema kandidata za nasljednika Milorada Gogića, čiji je mandat istekao još u avgustu prošle godine.</p> <p>- Akcija za ljudska prava je još u julu prošle godine protestovala zato što poslanici ni na koji način nijesu obrazložili zašto nijesu izabrali nijednog kandidata za nasljednika sudije Milorada Gogića, iako je na konkursu bilo više kandidata koji su ispunjavali sve uslove za funkciju sudije Ustavnog suda. Među njima su bili istaknuti pravnici i stručnjaci sa dugogodišnjim iskustvom. Tada nijedan kandidat nije dobio glas protiv, nego su poslanice i poslanici u odnosu na sve bili većinom uzdržani. Smatramo da je takvo ponašanje primjer postupanja protiv opšteg interesa, radi zadovoljavanja uskopartijskih potreba. Sada, u ponovnom pokušaju izbora nasljednika sudije Gogića, i dalje nije jasno zašto se nije nastavilo sa izborom kandidata - smatra Bajrović.</p> <h2>Manjak političke volje</h2> <p>Prema njenom mišljenju, dosadašnje pokušaje izbora nasljednika Gogića karakteriše izostanak političke volje, trgovina funkcijama i inertnost zakonodavnog doma, što ozbiljno šteti efikasnom i djelotvornom radu Ustavnog suda.</p> <p>- Dok sutkinja Desanka Lopičić, iako je prema Ustavu i Zakonu o PIO ispunila uslove za penziju još u junu prošle godine, ostaje neustavno na funkciji - a o izboru njenog nasljednika se još ne govori. Odugovlačenje Skupštine, uz sve ove okolnosti, ukazuje na ozbiljan nedostatak efikasnosti i svijesti o prioritetima - stava je Bajrović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217111232_fb1c5705a91db678a4b8af2e67b636c2691c596005855fb5d5b4224213c5d0ef.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241217111232_fb1c5705a91db678a4b8af2e67b636c2691c596005855fb5d5b4224213c5d0ef" data-rendition-name="original" width="768" height="576" loading="lazy" alt="Ustavni sud"> <figcaption>Zgrada Ustavnog suda<span>(Photo: Ustavni sud)</span></figcaption> </figure>  <p>Zbog svega, upozorava ona, Ustavni sud trenutno funkcioniše s ozbiljno ograničenim kapacitetom. Prosječno trajanje postupka pred Ustavnim sudom iznosi oko dvije godine, a ukoliko Skupština ubrzo ne izabere nove sudije, napominje Bajrović, vrijeme rješavanja predmeta moglo bi se znatno produžiti.</p> <h2>Pravna nesigurnost i institucionalna paraliza</h2> <p>- Za odlučivanje o važnim pitanjima, poput normativne kontrole i izbornih sporova, potrebna su najmanje četiri glasa. Zbog nedostatka većine, između ostalog, još uvijek nije riješena ni žalba u vezi sa izborima u Kotoru, pa konačni rezultati još uvijek nijesu proglašeni. Zbog smanjenog broja sudija, trenutno može raditi samo jedno vijeće od troje sudija, što značajno usporava rad i umanjuje efikasnost Ustavnog suda - dodala je Bajrović.</p> <p>Takvo stanje, kaže ona, ne odgovara građanima Crne Gore koji čekaju na pravdu i efikasnu zaštitu Ustavom zagarantovanih prava.</p> <p>- Može odgovarati samo određenim političkim akterima, jer otvara prostor za manipulacije i omogućava da neka važna pitanja, poput izbornih sporova i ocjene ustavnosti zakonskih i podzakonskih akata ostanu neriješena, što nas uvodi u polje pravne nesigurnosti i pravne neizvjesnosti. Time se dodatno narušava vladavina prava i povjerenje u institucije - zaključuje za naš portal Bajrović.</p> <p>Zato je neophodno da Skupština preuzme odgovornost i hitno pristupi izboru novih sudija, vođena principima stručnosti, transparentnosti i javnog interesa, a ne partijskim kalkulacijama. U suprotnom, dalja blokada Ustavnog suda, prema mišljenju stručne javnosti, ne samo da će ugroziti efikasnost i legitimitet ove institucije, već i temeljna prava građana i funkcionalnost pravnog poretka.</p>

Tamara Klikovac

Duško Mihailović

Kvorum na klimavim nogama: Politička igra sa sudbinom Ustavnog suda

<p>Sjednica Skupštine, na kojoj bi trebalo da poslanici raspravljaju o inicijativi dijela opozicije za razrješenje predsjednika Skupštine <b>Andrije Mandića </b>i ponovo se izjasne o Sporazumu sa UAE, trebalo bi da bude nastavljena danas, nakon što je je prvi čovjek zakonodavnog doma pauzirao prošlog četvrtka na zahtjev parlamentarne većine.</p>
<p>Na dnevnom redu sjednice je i Prijedlog odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav misije vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini, a jedna od tačaka biće i predlog o produženju roka za rad Anketnog odbora.</p>
<p>U dnevni red sjednice uvršten je i Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o biračkom spisku nakon što je, većinom glasova, prihvaćen prijedlog dijela parlamentarne većine da se dnevni red sjednice dopuni tom tačkom.  </p>
<p>Dopunu dnevnog reda tom tačkom predložili su poslanici<b> Momčilo Leković, Dragan Bojović, Marko Kovačević</b> i <b>Bogdan Božović</b>.</p>
<p>Sjednica bi trebalo da počne u 13 sati.</p>

Poslanici o smjeni Mandića i Sporazumu sa UAE

<p>Podgorički muzičar <b>Bato Vujošević </b>reagovao je povodom navoda bivšeg visokorangiranog policajca <b>Milana Paunović</b> kako je on jedna od više osoba koje su napale njegovog sina, ističući da je njegovo ime zloupotrijebljeno tokom sjednice Anketnog odbora.</p>
<p>Vujošević u reagovanju, koje prenosi Portal Analitika, ističe da je zapravo Paunovićev sin te 2009. godine izazvao tuču u jednom ugostiteljskom objektu. Pritom, kako dodaje muzičar, nije znao čiji je sin u pitanju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.6714%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpocela-cetvrta-sjednica-paunovic-pred-anketnim-odborom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Povodom izjave pred Anketnim odborom od strane gospodina Paunovića, moja je dužnost kao čovjeka i umjetnika, koji je svoj život posvetio pjesmi i miru među ljudima, da demantujem i predočim istinu javnosti povodom svađe sa sinom Milana Paunovića. Izjavljujem da je Milan Paunović izrekao laž da je njegov sin dobio batine po nalogu države ili da nas je neko poslao da ga provociramo ili napadnemo - naveo je Vujošević.</p>
<p>To veče su se, kako je rekao, u jednom ugostiteljskom objektu okupili na veselju kod njihove rođake, gdje su bili i Banović Mirko i Marinko sa familijama i Vujošević sa suprugom.&nbsp;</p>
<p>- Pomenuti događaj, to jest svađa je nastala kada je, meni tada nepoznat momak, u blizini toaleta prigovorio i provocirao me zbog moje profesije, govoreći mi "zar još nisi u krevetu da spavaš" i što radim u ovo vrijeme, nakon čega sam njegovom društvu i njemu rekao da se ne poznajemo da bi se tako tim pošalicama ponašali. Ista grupa nije me pustila u WC, nakon čega dolazi do fizičkog kontakta između nas. Napominjem da me spasio težih povreda Mirko Banović, jer se nisam mogao baš boriti sa četvoricom momaka. Tek sam kasnije saznao da je jedan od momaka koji su me napali sin Milana Paunovića. Što je bilo poslije nemilog događaja ne znam, samo jedno da je ovo istina i iznenadila me izjava Milana Paunovića da se obična kafanska tuča izazvana od njegovog sina direktno koristi i zloupotrebljava na Anketnom odboru - zaključio je Vujošević.</p>

Vujošević: Paunović izrekao laž o meni, njegov sin bio jedan od momaka koji su me napali

<p>Vlada Crne Gore predala je u skupštinsku proceduru prijedlog ustavnih izmjena kojima se predviđa nova struktura Sudskog savjeta bez mjesta za ministra pravde.</p>
<p>Iz Vlade su kazali da je Reformskom agendom Crne Gore 2024–2027 za Instrument Evropske unije (EU) za reforme i rast predviđeno da će Ustav biti izmijenjen do juna ove godine. Predložena promjena se odnosi na odredbe amandmana VIII i IX na Ustav Crne Gore kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.</p>
<p>Prijedlog je, tvrde, usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije (EK), mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO).</p>
<p>U dokumentima se navodi da prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu otvara prostor za politički uticaj na pravosuđe, što je u suprotnosti s principom nezavisnosti sudske vlasti.</p>
<p>- Opravdana je potreba za promjenu navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od strane svih sudija. Da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerijivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - navedeno je u prijedlogu upućenom Skupštini.</p>
<p>Ističe se da prilikom izmjena ovih ustavnih odredaba treba uzeti u obzir relevantne međunarodne standarde koji su sadržani u dokumentima Savjeta Evrope, Ujedinjenih nacija i Evropske unije.&nbsp;</p>
<p>Podsjetimo, ministar pravde je u maju 2024. godine odlučio da privremeno ne prisustvuje sjednicama Sudskog savjeta i da ne učestvuje u glasanju, dok se ne sprovedu ustavne izmjene.</p>

Vladine ustavne izmjene stigle u Skupštinu: Bez ministra pravde u Sudskom savjetu

<p>Njemačka je prošle godine dodijelila državljanstvo rekordnom broju od 291.955 osoba, što predstavlja povećanje od 46 odsto u odnosu na 2023. godinu, pri čemu su Sirijci činili najveću grupu, pokazuju podaci koje je objavio Savezni zavod za statistiku.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Zavoda, reforme zakona o državljanstvu doprinijele su ovom naglom porastu.</p>
<p>U junu prošle godine Njemačka je smanjila uslov boravka za naturalizaciju s osam na pet godina, a u posebnim slučajevima čak i na tri godine.</p>
<p>Mnogi Sirijci koji su stigli kao izbjeglice 2015. i 2016. godine, kada je tadašnja kancelarka<b> Angela Merkel</b> otvorila granice Njemačke za stotine hiljada ljudi koji su bježali od rata i progona na Bliskom istoku, stekli su pravo na državljanstvo tokom 2024. godine.</p>
<p>Kao rezultat toga, Sirijci su činili najveću grupu novih državljana, s ukupno 83.150 osoba, što je 10,1 odsto povećanje, odnosno 28 odsto svih naturalizacija.</p>
<p>Slijede ih Turci, Iračani, Rusi i Avganistanci, koji su činili osam odsto, pet odsto, četiri odsto i tri odsto od ukupnog broja.</p>
<p>Rusi su zabilježili najveći procentualni porast u broju naturalizacija, s 12.980 osoba u 2024. u poređenju s 1.995 godinu ranije.</p>
<p>Broj Turaka koji su dobili njemačko državljanstvo više nego se udvostručio, dosegnuvši 22.525.</p>
<p>Novi zakon o državljanstvu takođe omogućava zadržavanje prethodnog državljanstva pri sticanju njemačkog, što je omogućilo desetinama hiljada turskih državljana – od kojih su mnogi, ili njihovi preci, došli u Njemačku kao gastarbajteri u 1960-im i 1970-im.</p>
<p>Međutim, nova vlada koju čine konzervativci i socijaldemokrate planira ukidanje dijela ovih mjera i vraćanje minimalnog roka čekanja od pet godina za sticanje državljanstva.</p>
<p>Konzervativci tvrde da državljanstvo treba da predstavlja krunu procesa integracije, a ne njegov početak, te izražavaju zabrinutost da bi kraći rokovi mogli da povećaju migraciju i izazovu javno nezadovoljstvo.</p>

Njemačka u 2024. dodijelila državljanstvo rekordnom broju ljudi, prednjače Sirijci

<p>Svečanom ceremonijom postavljanja kamena temeljca danas je otpočela realizacija jedne od najznačajnijih turističkih investicija na obali Jadrana. Hotelsko-rezidencijalni kompleks Porta Rai Beachfront Hotel &amp; Residences projekat je kojim će se Crna Gora dodatno pozicionirati na globalnoj turističkoj mapi. Njegov značaj za lokalnu zajednicu ogleda se u novih 800 radnih mjesta pretežno za lokalno stanovništvo, dok se ukupni ekonomski efekat projekta procjenjuje na 278 miliona eura.&nbsp;</p>
<p>Tokom ceremonije polaganja kamena temeljca, za uspješnu realizaciju projekta istaknuta je važnost dijaloga sa lokalnom zajednicom, transparentnost u poslovanju, kao i institucionalna podrška i efikasna saradnja sa državom.&nbsp;</p>
<p>Investicija je zajednički poduhvat međunarodnih kompanija Karisma Hotels &amp; Resorts i Dobrov &amp; Family Group. Suvlasnik hotelske grupacije Karisma Hotels &amp; Resorts, <b>Ljubiša Krstajić</b>, poručio je na događaju da je projekat rezultat snažne vizije i dugoročnog povjerenja u potencijal Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>- Porta Rai nije samo ostvarenje mog sna, već i zajedničke vizije koju dijelim sa svojim partnerom i prijateljem Rafaelom Félizom. Kao osnivači i lideri kompanije Karisma Hotels &amp; Resorts, posvećeni smo turizmu koji donosi više od luksuza – turizmu koji poštuje zajednicu, prostor i ljude. Danas ne govorimo samo o simboličnom polaganju kamena temeljca. Govorimo o početku jedne ambiciozne vizije razvoja – vizije koja se rađa upravo ovdje, na mjestu koje vidimo kao novo, prepoznatljivo lice crnogorskog turizma. Porta Rai nije samo još jedan luksuzni projekat – to je najkompletniji i najsadržajniji porodični kompleks u Crnoj Gori i na cijelom Jadranu. Osmišljen je da odgovori na potrebe porodica – kroz sadržaje za sve generacije, bez kompromisa po pitanju udobnosti, bezbjednosti i kvaliteta boravka - rekao je Krstajić.&nbsp;</p>
<p>Obraćajući se prisutnima<b>, Andrey Dobro</b>v, osnivač međunarodne kompanije Dobrov &amp; Family Group, istakao je da ambicija ove grupacije nije bila samo da realizuje još jednu investiciju, već da stvori stvarnu vrijednost za građane, posjetioce i Crnu Goru u cjelini.</p>
<p>&nbsp;Ovaj projekat nikada nije bio samo izgradnja još jednog rizorta. Za nas, to je ostvarenje vizije koju moja porodica njeguje još od 2006. godine, kada smo investirali u ovo zemljište – vizije da crnogorsku obalu oblikujemo kao destinaciju svjetskog značaja, uz puno poštovanje njene izuzetne prirodne ljepote i autentičnosti. To je rezultat skoro dvije decenije posvećenosti i vjere u potencijal ove izuzetne obale. Naša misija je uvijek bila da kroz pažljivo planiran razvoj i podršku lokalnim zajednicama stvaramo dugoročnu vrijednost. Porta Rai odražava upravo tu misiju: donijeće 800 novih radnih mjesta, osnažiti crnogorsku ekonomiju s ukupnim ekonomskim efektom od 278 miliona eura, podstaći razvoj lokalnog preduzetništva i doprinijeti pozicioniranju Crne Gore kao premium mediteranske destinacije i jedne od najuzbudljivijih u Evropi - poručio je Dobrov.</p>
<p>Ceremoniju je nastupom otvorio hor učenika Škole za osnovno muzičko i baletsko obrazovanje Ulcinj, pod dirigentskom palicom profesora<b> Gzima Đekaja,</b> dok je završni čin – postavljanje kamena temeljca – simbolično označio početak novog poglavlja ulcinjskog razvoja.&nbsp;</p>
<p>Prva faza radova obuhvataće izgradnju dijela hotelskih sadržaja, rezidencijalnih jedinica i infrastrukture, a završetak cijelog kompleksa planiran je do kraja 2029. godine.</p>
<p>Kompleks Porta Rai biće prvi ovog tipa u Crnoj Gori – kategorizovan sa pet zvjezdica, sa sedam bazena, sportskim terenima, spa centrom, restoranima, sadržajima za djecu i ekskluzivnom šoping zonom.</p>

Položen kamen temeljac luksuznog kompleksa „Porta Rai“ na Velikoj plaži

<p>Svojevremeno me je, zbog projekta biznis zona (koji je garantovao investicije vrijedne više stotina miliona eura) u Podgorici, PES-ova gradonačelnica (<b>Olivera Injac</b>) prijavljivala SDT-u i Ustavnom sudu, podsjetio je poslanik DPS-a<b> Ivan Vuković</b>, u objavi na mreži Iks.</p> <p>PES danas, kako ističe Vuković, promoviše taj projekat na međunarodnim skupovima.</p> <p>- To vam je PES, u najkraćem - poručuje poslanik DPS-a.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610170628_071fe0a5b59db1dfc354218b2bc0cd7fc2674f24a54c03c62701b269b8b10822.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610170628_071fe0a5b59db1dfc354218b2bc0cd7fc2674f24a54c03c62701b269b8b10822" data-rendition-name="original" width="723" height="812" loading="lazy" alt="x"> </figure>

Vuković: Nekada su me prijavljivali zbog projekta biznis zona, sad ga sami promovišu - to je PES

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Tag: skupstina-crne-gore

Sjutra tri sjednice Skupštine

Odbor za izbornu reformu danas nastavlja sa radom

Mandić sa predsjednikom Estonije: Podrška evropskom putu Crne Gore i saradnja u oblasti obrazovanja i vještačke inteligencije

Mandić ostaje na čelu Skupštine Crne Gore: Protiv njegovog razrješenja glasao 41 poslanik, za bilo njih 20

Ćalović-Marković: Vlada imala više od mjesec da organizuje ozbiljnu javnu raspravu, poslanici da ne usvoje sporazum u ovakvom obliku

Vujović: Svako ko ne glasa za smjenu Andrije Mandića mora biti tretiran kao on

Kvorum na klimavim nogama: Politička igra sa sudbinom Ustavnog suda

Poslanici o smjeni Mandića i Sporazumu sa UAE

Vujošević: Paunović izrekao laž o meni, njegov sin bio jedan od momaka koji su me napali

Vladine ustavne izmjene stigle u Skupštinu: Bez ministra pravde u Sudskom savjetu

Sjutra tri sjednice Skupštine

Njemačka u 2024. dodijelila državljanstvo rekordnom broju ljudi, prednjače Sirijci

Položen kamen temeljac luksuznog kompleksa „Porta Rai“ na Velikoj plaži

Vuković: Nekada su me prijavljivali zbog projekta biznis zona, sad ga sami promovišu - to je PES

PRATITE TVe UŽIVO