Generalni sekretarijat Vlade (GSV), Skupština, institucija Predsjednika Crne Gore i 22 ministarstva u ovoj godini potrošiće oko 3,55 miliona eura na službena putovanja (avionske karte, smještaj u zemlji i inostranstvu...), dok će organizacija događaja (seminara, konferencija, skupova...) poreske obveznike koštati oko milion eura, piše <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/drustvo/za-avio-karte-i-hotele-trose-tri-i-po-miliona-eura-5336115">Portal Dan.</a>
To pokazuju podaci iz planova javnih nabavki za 2026. godinu, koje je "Dan" analizirao, iako ta cifra nije konačna i utrošak u te namjene biće znatno veći s obzirom na to da se u ovoj analizi nismo bavili upravama, agencijama, niti drugim institucijama i preduzećima koji su obveznici Zakona o javnim nabavkama.&nbsp;
Skupština Crne Gore će tokom ove godine potrošiti 300.000 eura za kupovinu i rezervaciju avionskih karata. Rezervacija hotela u Podgorici poreske obveznike će koštati 26.000 eura, dok je za smještaj u zemlji i inostranstvu planiran iznos od 272.000. Za usluge u vezi sa kompletnom organizacijom događaja (izložbi, sajmova i kongresa, seminara i društvenih događaja) planiran je iznos od 542.000 eura.
Generalni sekretarijat Vlade, prema podacima iz ovogodišnjeg plana javnih nabavki, na hotelski smještaj će potrošiti 287.500 eura. Za avio-karte GSV planira da utroši 230.000 eura, dok je za organizaciju nacionalnih i međunarodnih događaja planiran iznos od preko 149.000 eura.
Znatna sredstva za smještaj u zemlji i inostanstvu u ovoj godini utrošiće i institucija Predsjednika. Prema planu javnih nabavki, u tu namjenu biće utrošeno 222.845 eura.
Usluge putničkih agencija i nabavke avio-karata za potrebe Ministarstva odbrane poreski obveznici će platiti 737.461 euro. Ovaj resor planirao je iznos od 80.000 eura za organizovanje svečanosti.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) planiralo je iznos od 300.000 eura za usluge avio-prevoza. Za iznajmljivanje bina i druge opreme za svečanosti opredijeljen je iznos od 30.000 eura. Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) će za avio-karte u ovoj godini dati 190.000, dok je za usluge hotelskog smještaja planiran iznos od 5.000 eura. Za organizaciju događaja ovaj resor planira iznos od 30.000 eura.
Ministarstvo turizma će za službena putovanja utrošiti 143.820 eura, dok je resor rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga opredijelio 91.000 za usluge putničkih agencija.
Službena putovanja čelnika i službenika Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) građane će koštati 76.000 eura, dok će Ministarstvo finansija usluge putničkih agencija u ovoj godini platiti oko 70.000 eura.
Ministarstvo energetike će putničkim agencijama dati oko 60.000 eura, resor urbanizma oko 53.000 eura, a ministarstva poljoprivrede i ekonomskog razvoja po 50.000 eura. Ministarstvo kulture i medija je za službena putovanja planiralo iznos od 58.000 eura, a za organizaciju događaja još 30.000 eura.
Ministarstvo evropskih poslova (MEP) planom javnih nabavki opredijelilo je iznos od 30.000 eura za organizaciju događaja, 24.999 eura za nabavku avio-karata i 20.000 eura za hotele. Taj resor je 2. februara raspisao tender kojim traži usluge organizovanja društvenih događaja (konferencija, seminara, odbora, panel-diskusija, okruglih stolova, predavanja i sl.) za iznos od 20.900 eura. Istog dana raspisan je i tender vrijedan 20.449 eura za agencijske usluge rezervacije hotelskog smještaja u inostranstvu u hotelima sa tri, četiri ili pet zvjezdica.
Ministarstvo javne uprave (MJU) će utrošiti 60.000 eura za hotelske, usluge kopnenog prevoza, putničkih agencija, organizovanja seminara, društvenih događaja. Usluge putničkih agencija plaćaće i Ministarstvo dijaspore, koje je za tu namjenu opredijelilo iznos od 42.750 eura.
Ovogodišnjim planom javnih nabavki Ministarstva pravde planirano je 30.000 eura za organizaciju događaja i 24.999 eura za avio-karte i hotelski smještaj. Taj resor je 2. februara rapisao tender za uslugu organizovanja seminara, konferencija i okruglih stolova, za vrijednost planiranu u planu javnih nabavki – 30.248 eura. Tender je otvoren do danas, a njime su traženi zakup konferencijskih sala, posluženje, ručak, hotelski smještaj u Baru, Podgorici, Budvi, Herceg Novom, Beranama i Bijelom Polju, kao i zakup tehnike, transfer na relacijama od Podgorice do Budve, Bara, Herceg Novog, Berana, Bijelog Polja, Tirane i Dubrovnika.
Ministarstvo saobraćaja će za avio-karte dati 24.999 eura, za rezervaciju hotela 30.000 eura. Za službena putovanja Ministarstvo zdravlja je planiralo iznos od 30.000 eura i oko 20.000 za organizaciju događaja.
Ministarstvo socijalnog staranja će usluge putničkih agencija u ovoj godini platiti 30.000 eura. Usluge putničkih agencija Ministarstvo regionalno-ivesticionog razvoja platiće 24.219 eura, a organizaciju događaja još 4.000.
Ministarstvo ekologije je opredijelilo oko 19.000 eura za organizaciju više radionica i 26.864 eura za usluge rezervacije smještaja i avio-karata. Ministarstvo pomorstva će za službena putovanja dati 20.000 eura.
I ručkove plaćaju novcem građana
Što se tiče troškova za reprezentaciju, institucija Predsjednika Crne Gore je za organizaciju ručkova, ali i nabavku protokolarnih poklona, fotografske usluge i organizaciju društvenih događaja opredijelila iznos od 106.055 eura.
Skupština je planirala iznos od 64.600 eura za ugostiteljske usluge. Za hotelsko-ugostiteljske usluge, resor odbrane je namijenio 49.812 eura.
Ministarstvo zdravlja je za reprezentaciju planiralo iznos od 6.175 eura, resor poljoprivrede 2.241 euro, a ministarstvo saobraćaja 1.998 eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Za avio-karte i hotele troše tri i po miliona eura, ručkovi na račun građana

Vraćanje u skupštinsku proceduru zakona koji su prošli kompletnu proceduru može ugroziti institucionalnu efikasnost i evropsku agendu, upozorili su iz Ministarstva finansija, navodeći da su svi zakoni koje su predložili pripremljeni u skladu sa važećim procedurama.
Iz tog Vladinog resora pojasnili su da za zakone koje su predložili sprovedene javne rasprave, konsultacije sa relevantnim institucijama i socijalnim partnerima, kao i usklađenost sa evropskim standardima i obavezama koje Crna Gora ima u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU).
- Javna rasprava je sprovedena u skladu sa propisima, a izvještaj sa javne rasprave je objavljen na internet stranici Ministarstva finansija- kazali su iz Ministarstva finansija.
&nbsp;Kako su dodali, ti zakoni su pravovremeno i u skladu sa Poslovnikom Skupštine dostavljeni u skupštinsku proceduru, uz svu prateću dokumentaciju, obrazloženja i mišljenja nadležnih organa.
&nbsp;Iz Ministarstva su istakli da to poslanicima omogućava dovoljno vremena i materijala za kvalitetno razmatranje.
&nbsp;- Smatramo da ponovno vraćanje zakona na razmatranje, bez navođenja konkretnih proceduralnih ili suštinskih nedostataka, predstavlja dodatno usporavanje zakonodavnog procesa i šalje negativan signal u trenutku kada je Crnoj Gori neophodna institucionalna efikasnost i jasno političko opredjeljenje ka ubrzanju evropske agende- ocijenili su iz Ministarstva finansija.
Iz tog Vladinog resora naglasili su da evropske reforme podrazumijevaju i poštovanje institucionalnih uloga i odgovornosti, kao i konstruktivnu saradnju svih grana vlasti.
&nbsp;- Ministarstvo finansija ostaje otvoreno za dijalog i dodatna pojašnjenja, ali istovremeno naglašava da odlaganje usvajanja reformskih zakona direktno utiče na dinamiku ispunjavanja obaveza iz EU integracionog procesa, kao i na finansijsku stabilnost i predvidivost za građane i privredu- istakli su iz tog resora.
&nbsp;Ministarstvo će, kako su dodali, i dalje dosljedno raditi na reformama koje su u interesu građana Crne Gore i njenog evropskog puta i na to pozivamo sve nosioce ključnih državnih funkcija.

MF: Vraćanje zakona može ugroziti efikasnost i evropsku agendu

Predsjednik je često neosnovano kritikovao dinamiku usvajanja EU zakona, a sada otvorenim opstrukcijama preuzima ulogu glavnog kočničara evropskog puta, poručila je Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova reagujući na odluku Jakova Milatovića da vrati Skupštini juče usvojene zakone na ponovno odlučivanje.
- Povratak zakona Skupštini ne znači dodatnu raspravu, već isključivo odlaganje njihovog usvajanja – zakoni su bili u proceduri mjesecima, razmatrani na svim skupštinskim odborima i dobili mišljenje Evropske komisije- smatra Gorčević.
 
Djela, dodaje ministarka, a ne retorika, pokazuju koliko je neko istinski posvećen evropskom putu.
 
- U mandatu 44. Vlade neophodno je zatvoriti 30 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Pred Crnom Gorom je intenzivan rad na zatvaranju još 20 poglavlja i zato je obeshrabrujuće kada pojedini politički akteri, u namjeri da nanesu štetu aktuelnoj Vladi, svjesno nanose štetu i državi i njenom evropskom putu- poručila je Gorčević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmaidagorcevic%2Fstatus%2F2018690950659264648%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
&nbsp;

Gorčević: Milatović otvorenim opstrukcijama preuzima ulogu glavnog kočničara evropskog puta

Bez obzira na zacrtanu dinamiku evropskog puta i planove za zatvaranje poglavlja do kraja godine, nedopustivo je da se 25 kompleksnih zakona koji direktno utiču na građane usvajaju u Skupštini Crne Gore za nešto više od sat vremena, poručili su iz Građanskog pokreta URA.
Upozoravaju da je poražavajuće da se bez rasprave, bez pojašnjenja, pukim pritiskom na taster, poslanici izjašnjavaju o zakonima koje objektivno nijesu ni pročitali i da na taj način pristaju na ponižavanje svog digniteta i institucije parlamenta.
- Ovakva dinamika je sve osim, evropska. Ako su neke druge države činile isto ili slično da bi ubrzale zatvaranje poglavlja, to ne treba da bude primjer na koji se ugledamo, nego primjer iz kojeg učimo kako ne treba. Svi zakoni doneseni na ovakav način će se mijenjati, a posljedice takvog rada će plaćati građani. I da ne idemo dalje od sopstvenog dvorišta, imali smo isto iskustvo sa IBAR zakonima. Tada su, pod pritiskom u žurbi za dobijanje IBARA usvojeni štetni zakoni u oblasti korupcije i organizovanog kriminala, koje je ista Vlada, odmah nakon dobijanja IBARA morala mijenjati- navode iz pokreta URA.
Oni su naglasili da takav površan rad Vlade, uz ponižavanje i obesmišljavanje Skupštine, nije nikakva odlika evropskog društva kakvom težimo.
- Zato ova Vlada i parlamentarna većina, koja pokazuje disfunkcionalnost na svakom polju: bezbjednosnom, ekonomskom, u zdravstvu, energetici, treba što prije da bude smijenjena, da ne bi njihove greške ispravljali decenijama nakon ulaska u EU- zaključili su iz Građanskog pokreta URA.

GP URA: Evropski put postao izgovor vlasti za urušavanje Skupštine i donošenje štetnih zakona

Grupa nevladinih organizacija izrazila je protest zbog odluke Vlade i Skupštine Crne Gore da na dnevnom redu Drugog vanrednog zasijedanja zadrže Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Prijedlog zakona o unutrašnjim poslovima, iako Evropska komisija o tim aktima još nije dostavila mišljenje.
Kako ističe grupa od 18 civilnih organizacija, i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević saopštila je da će prijedlozi tih zakona biti razmatrani i usvajani tek nakon dobijanja mišljenja i okončanja konsultacija sa Evropskom komisijom, u skladu sa propisanom procedurom.
- Zahtijevamo da se ovi predlozi hitno skinu sa dnevnog reda do pribavljanja konačnog mišljenja Evropske komisije i njihovog potpunog usaglašavanja sa evropskim i međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava, vladavine prava i demokratskog nadzora bezbjednosnog sektora - ističu u saopštenju.
Zadržavanje ovih zakona na dnevnom redu, kako su naglasili, predstavlja grubo kršenje principa transparentnosti zakonodavnog procesa i svjesno ignorisanje domaće i međunarodne javnosti.
- Radi se o beskrupuloznoj upornosti vlasti da bez javne rasprave progura zakone koji ozbiljno ugrožavaju ljudska prava i slobode građana, što je obilježje autoritarnih praksi, a ne države koja teži članstvu u Evropskoj uniji. Posebno naglašavamo da ove izmjene zakona nisu potrebne za proces pridruživanja EU (nemaju "plavu zastavicu") i da su predložene bez usaglašavanja s evropskim standardima - navodi se u saopštenju.
Podsjećaju da su ovi prijedlozi zakona već jednom povučeni iz procedure nakon snažnih reakcija javnosti, uz obećanje da će se proces unaprijediti i da će se javnost i međunarodni partneri uključiti u izradu rješenja.&nbsp;
Do danas nijedna javna rasprava nije održana, niti su građanima i stručnoj javnosti predočene eventualne izmjene koje bi opravdale njihovo ponovno razmatranje.
&nbsp;- Posebno je problematično to što predlagači ovih zakona crnogorsku javnost ni ne obavještavaju o tome da li je Evropska komisija dostavila konačno mišljenje i kakvo o ovim zakonima, već te informacije novinari moraju da traže od Evropske komisije. Zakoni koji uređuju rad Agencije za nacionalnu bezbjednost i policije predstavljaju temelj sistema bezbjednosti i moraju se donositi u otvorenom, inkluzivnom i transparentnom postupku - navodi se u saopštenju grupe NVO.
Dodaju da astavak netransparentnog procesa njihovog nametanja predstavlja korak unazad za demokratiju, vladavinu prava i evropski put Crne Gore.
Saopštenje potpisuju:&nbsp;
Akcija za ljudska prava
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)
Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Centar za ženska prava (CŽP)
Asocijacija Spektra
Centar za građanske slobode (CEGAS)
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro
Juventas
Prima
Sigurna ženska kuća
SOS PG
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)
Udruženje pravnika Crne Gore

Grupa NVO: Prijedlozi spornih zakona o bezbjednosti na dnevnom redu Skupštine bez zelenog svjetla EU

Odlučio sam da vratim juče usvojene zakone Skupštini na ponovno razmatranje kako bi poslanici mogli da ih zaista i pročitaju, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
- Evropske reforme ne znače puko dizanje ruku u Skupštini, ni usvajanje zakona bez rasprave i diskusije. Građani od poslanika očekuju ozbiljan i odgovoran pristup prilikom donošenja zakona koji određuju njihov svakodnevni život- kazao je Milatovič.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F2018678596580098102%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Vratiću Skupštini usvojene zakone na ponovno odlučivanje da ih poslanici zaista i pročitaju

The Parliament of Montenegro adopted 25 laws in just 87 minutes yesterday, which together with accompanying materials amount to a total of 4.457 pages. The decision not to conduct a detailed debate on these laws represents yet another step in the degradation of Parliament and democratic procedures, all under the banner of European integration – said Deputy Executive Director of the Center for Democratic Transition (CDT) Milena Gvozdenović.
According to her, this further deepens the dilemma that has been raised several times in Parliament itself: whether MPs have truly read these laws or merely voted on them.
- At the first session of the extraordinary sitting, 20 laws proposed by the Government were adopted in one hour and 11 minutes, following statements by the Minister of European Affairs and three opposition MPs. The second session lasted 16 minutes - long enough to pass five more laws proposed by MPs. Although we have repeatedly witnessed violations of democratic principles and parliamentary procedures, the erosion of Parliament’s role has reached a new peak at a moment when some MPs, without any difficulty, silently adopt as many as 25 laws in plenary session - Gvozdenović recalled.
At the session, the Minister of European Affairs stated that these were key European laws that are „not merely technical, but systemic“.
Nevertheless, Gvozdenović notes, for some MPs they were apparently not important enough to warrant a serious parliamentary debate, nor to allow citizens to become familiar with their content in this way.
- Among the laws that were not discussed at all in plenary are, among others, the Law on Medicines with 360 articles, the Law on Consumer Protection, which together with accompanying materials spans 435 pages, and the Law on the Capital Market, for which 32 Government amendments totaling 189 pages were submitted just two days before the session began - emphasized the Deputy Executive Director of CDT.
As Gvozdenović explains, this poor practice in the preparation and adoption of laws was established during the adoption of the so-called IBAR laws, after which „rushing through“ legislative solutions became the modus operandi of the current parliamentary convocation.
- Negative experiences with parts of the amendments to the Law on the Prevention of Corruption, the Law on the Election of Councillors and Members of Parliament, the Law on the Financing of Political Entities and Election Campaigns, as well as other regulations to which, even under the recommendations of the European Commission, we must return, were not a sufficient warning to the Government and the Parliament of Montenegro. Laws are still not being prepared on time, nor through a transparent and inclusive process, as is appropriate for democratic societies - Gvozdenović stressed.
Gvozdenović believes that although some MPs may feel they have „passed“ an administrative speed test in adopting laws in this manner, their task and obligation is to enable citizens, through debate, to gain insight into legal solutions that directly affect their everyday lives.
For citizens, she emphasizes, there are no unimportant laws, and European integration must not serve as an excuse for adopting legislation in an average of four minutes, without discussion, public participation, or respect for expert opinions - because such practices, sooner or later, always come back to harm society.
- Our Parliament is forgetting that transparent and inclusive legislative procedures are among the fundamental principles of European democracy. Had Parliament truly wanted to act in a European manner, the laws would first have been read, then thoroughly considered through debate, and their effects clearly explained to citizens - because that is the essence of responsible and democratic governance - Gvozdenović concluded.

Gvozdenović: Parliament’s infamous record - 25 laws in 87 minutes; The decision to forgo debate is yet another step in the degradation of Parliament and democratic procedures

Skupština Crne Gore je juče, za svega 87 minuta, usvojila 25 zakona koji zajedno sa propratnim materijalima broje ukupno 4.457 stranica. Odluka da se o ovim zakonima ne vodi rasprava u pojedinostima, predstavlja još jedan korak u degradaciji parlamenta i demokratskih procedura, a sve pod firmom evropskih integracija, kazala je zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milena Gvozdenović. 
Prema njenim riječima, ovim se dodatno produbljuje dilema koja je više puta iznošena i u samoj Skupštini: da li su poslanici ove zakone zaista pročitali ili su za njih samo glasali.
- Na prvoj sjednici vanrednog zasijedanja usvojeno je 20 zakona na predlog Vlade, za sat i 11 minuta, uz izlaganje ministarke evropskih poslova i tri poslanika opozicije. Druga sjednica trajala je 16 minuta – dovoljno da se izglasa još pet zakona na predlog poslanika. Iako smo više puta imali priliku da svjedočimo kršenju demokratskih principa i parlamentarnih procedura, urušavanje uloge Skupštine dostiže novi vrhunac u trenutku kada dio poslanika, bez ikakvog problema, „ćutke“ na plenumu usvaja čak 25 zakona - podsjeća Gvozdenović. 
Na sjednici je ministarka evropskih poslova poručila da su ovo ključni evropski zakoni, koji „nijesu samo tehnički, već sistemski“. 
Ipak, navodi Gvozdenović, za dio poslanika nedovoljno važni da se o njima vodi ozbiljna parlamentarna rasprava i da se građani i građanke na taj način upoznaju sa njihovim sadržajem. 
- Među zakonima o kojima se na plenumu ništa nije čulo nalaze se, između ostalih, Zakon o ljekovima sa 360 članova, Zakon o zaštiti potrošača koji sa propratnim materijalima ima 435 stranica, Zakon o tržištu kapitala, na koji su svega dva dana prije početka sjednice stigla 32 Vladina amandmana na 189 stranica… - ističe zamjenica izvršnog direktora CDT-a. 
Kako kaže Gvozdenović, ovakva loša praksa u pripremi i usvajanju zakona uspostavljena je tokom izglasavanja tzv. IBAR zakona, nakon čega je „pretrčavanje“ zakonskih rješenja postalo modus operandi ovog saziva parlamenta. 
- Negativna iskustva sa dijelom izmjena Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i drugih propisa kojima se, i po preporukama Evropske komisije, moramo ponovo vraćati, nijesu bila dovoljna opomena Vladi i Skupštini Crne Gore. Zakoni se i dalje ne pripremaju na vrijeme, niti u transparentnom i inkluzivnom procesu, onako kako to priliči demokratskim društvima - ističe Gvozdenović. 
Gvozdenović smatra da, iako dio poslanika i poslanica zasigurno smatra da su ovakvim postupanjem „položili“ administrativni ispit brzine u usvajanju zakona, njihov je zadatak i obaveza da kroz raspravu omoguće građanima i građankama uvid u rješenja koja direktno utiču na njihov svakodnevni život.
Za građane, poručuje ona, nema nevažnih zakona, a evropske integracije ne smiju služiti kao izgovor za donošenje propisa za, prosječno, četiri minuta, bez razgovora, uključivanja javnosti i uvažavanja stručnih mišljenja – jer se takva praksa, prije ili kasnije, uvijek vraća na štetu društva.
- Naša Skupština zaboravlja da su upravo transparentne i inkluzivne zakonodavne procedure jedan od temeljnih principa evropske demokratije. Da se parlament zaista htio ponašati evropski, zakoni bi najprije bili pročitani, zatim temeljno razmotreni kroz raspravu, a njihovi efekti jasno objašnjeni građanima — jer je to suština odgovorne i demokratske vlasti - zaključila je Gvozdenović.

Gvozdenović: Neslavni rekord parlamenta - 25 zakona za 87 minuta; Odluka da se ne vodi rasprava još jedan korak u degradaciji parlamenta i demokratskih procedura

Skupština Crne Gore usvojila je večeras, na vanrednim sjednicama, 25 zakona koji su neophodni za ispunjavanje kriterijuma u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom (EU), iako o njima nije vođena rasprava u plenarnoj sali.
&nbsp;Usvojene su izmjene i dopune Zakona o sanaciji kreditnih institucija, zakoni o slobodnim zonama, o zaštiti potrošača, o ugovornim odnosima u željezničkom saobraćaju.
&nbsp;Poslanici su podržali izmjene i dopune zakona o kreditnim institucijama i o finansijskom obezbjeđenju, dopune Zakona o parničnom postupku, izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima.
&nbsp;Na današnjoj sjednici usvojeni su zakoni o zelenim i održivim obveznicama, o referentnim vrijednostima, o sanaciji centralnih drugih ugovornih strana, kao i izmjene i dopune zakona o sanaciji investicionih društava, o otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom, o alternativnim investicionim fondovima i o izdavanju pokrivenih obveznica i nadzoru pokrivenih obveznica.
&nbsp;Poslanici su glasali i za zakone o tržištu kapitala, o digitalnoj operativnoj otpornosti finansijskog sektora, &nbsp;o povlastici na putovanje lica sa invaliditetom, kao i izmjene i dopune Zakona o finansijskim konglomeratima.
&nbsp;Na drugoj vandrednoj sjednici usvojeni su zakon o ljekovima, izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, izmjene i dopune zakona o socijalnom stanovanju, o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja i &nbsp;dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
&nbsp;U toku sjednica usvojene su i izmjene i dopune Zakona o porezu na dodatu vrijednost u turističkoj privredi, što je problamatizovao poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković, navodeći da on nije bio na spisku “evropskih zakona” i tražio objašnjenje zbog čega je usvojen večeras.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić odgovorio je da je to jedan od evropskih zakona važan za zatvaranje poglavlja 16- Porezi, da niko nije prevaren i da je usvojen glasovima DPS-a.
&nbsp;On je prethodno, na početku sjednice, kazao da je na kolegijumu dogovoreno da se usvoje zakoni koje je predložila Vlada, a koji su prioritetni za zatvaranje pregovaračkih poglavlja u prvoj polovini ove godine.

Skupština za večeras završila rad: Usvojeno 25 zakona iz evropske agende

The Institute Alternative has warned that the Government and Parliament of Montenegro are entering one of the most important years in the EU integration process without adopted work plans, which seriously hampers the planning of legislative reforms and the fulfillment of obligations toward the European Union.
In a statement, signed by Jelena Radulović, it is stated that the Government is operating without an adopted work program for 2026, while none of the 14 permanent parliamentary committees had adopted annual activity plans by the beginning of February.
As highlighted, during December 2025, 73 legislative proposals were submitted to parliamentary procedure, while an additional 23 were submitted in January 2026. An intensification of legislative activity is also envisaged in the Draft Programme for Montenegro’s Accession to the European Union for 2026, according to which the fulfillment of benchmarks and the closing of negotiating chapters by the end of the year depends on the adoption of as many as 122 strategic, legislative, and by-law acts.
Despite this, the Institute emphasizes that neither the Government nor parliamentary committees have adopted work plans that would serve as a basis for organizing this extensive legislative process.
Particular attention is drawn to the fact that the Parliament’s Rules of Procedure do not prescribe an obligation or deadlines for the adoption of annual work plans by committees, except for the Committee on Security and Defence, which is required to do so under the Law on Parliamentary Oversight in the Field of Security and Defence.
A similar situation exists with the Government, whose Rules of Procedure provide that the annual work program should be adopted by the end of the current year for the following year, but this deadline has not been respected in the past either - the work program for 2025 was adopted only mid-February.
The Institute Alternative assesses that without clear obligations, deadlines, and accountability, good practices remain the exception rather than the rule. They recall that in early 2021, Parliament adopted a Legislative Work Plan and an Action Plan for Strengthening the Legislative and Oversight Role, but this practice was never formalized through the Rules of Procedure and was not continued in subsequent years.
The analysis also shows that in previous years, a large number of committees operated without adopted work plans - four committees in 2025, one in 2024, and as many as eight committees in 2023.
- In a year in which the adoption of nearly 500 acts and the closure of key negotiating chapters are planned, operating without clearly defined plans poses a serious risk to the efficiency of reforms and the transparency of the legislative process - Radulović said.
The Institute Alternative calls on the Government and Parliament to adopt work programs and plans as soon as possible, in order to enable quality planning of reforms and the inclusion of other societal actors in the legislative process.

Institute Alternative warns: A key year for EU integration begins without work plans of the Government and Parliament

Jonuz Mujević razriješen je sa pozicije direktora Zavoda za geološka istraživanja, dok je za vršioca dužnosti direktora ove javne ustanove imenovan Emir Dacić - odlučeno je na danas održanoj sjednici Vlade u okviru kadrovskih pitanja.
Vlada je ponovo odredila Jelenu Đukić i Armina Čalakovića za vršitelje dužnosti pomoćnika direktora Uprave carina.
Vlada je donijela i rješenje o postavljenju Alehandra Sugič Lopez Ariasa za počasnog konzula Crne Gore u Meksiko Sitiju u Sjedinjenim Meksičkim Državama, dok je Danice Valeric Petricevic Suarez imenovana za počasnu konzulku Crne Gore u La Pazu u Boliviji.
Imenovani su i članovi Upravnog odbora Kreditno-garantnog fonda - Anđela Gajević, Adrijana Stevanović, Zoran Martinovski, Vjosa Balaj i Katarina Đulić.
Donijeto je i rješenje o razrješenju predsjednice Komisije za žalbe u postupku za povraćaj oduzetih imovinskih prava ili obeštećenje Ane Srdanović, dok je na ovu poziciju imenovan Vladimir Ružičić.
Goran Idrizović je ponovo imenovan za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu u Ministarstvu pomorstva.
Ivan Ivanović određen je za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za kreiranje i realizaciju politika i programa u Ministarstvu dijaspore.
Vlada je donijela i rješenje o prestanku vršenja dužnosti vršiteljke dužnosti generalne direktorice Direktorata za elektronske komunikacije, poštansku djelatnost i radio-spektar u Ministarstvu ekonomskog razvoja Marije Čvorović, a mandat je završen i Ivoni Savićević na poziciji generalne direktorice Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integracije i implementaciju EU fondova u Ministarstvu ekonomskog razvoja.
Suada Musić &nbsp;određena je za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za nevladine organizacije i političke partije u Ministarstvu regionalno- investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.
Vlada je donijela i rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za sprovođenje projekata iz pretpristupne podrške EU – IPA, kontrolu kvaliteta i realizaciju ugovora u Ministarstvu javnih radova Luke Mugoše.
Milutin Buturović imenovan je za predsjednika, a Dijana Nuculović za sekretarku Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
Vlada je ponovo odredila Nikolu Markovića za vršioca dužnosti sekretara Sekretarijata za zakonodavstvo.

Mujević razriješen sa pozicije direktora Zavoda za geološka istraživanja, za vršioca dužnosti čelnika ove javne ustanove imenovan Dacić

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore izdao je za danas i sjutra narandžasti meteoalarm za cijelu državu zbog najavljenih jakih udara vjetra i obilnih padavina. Očekuju se udari vjetra jači od 17 m/s (preko 60 km/h, oko 8 Bofora) i obilne padavine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260205160212_60c75f9f4062ce6656328c9faef02c1d23244a89a50164133c5453e431baecbc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260205160212_60c75f9f4062ce6656328c9faef02c1d23244a89a50164133c5453e431baecbc" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="kiša"></figure>  Danas je u Crnoj Gori pretežno oblačno sa povremenom kišom u većem dijelu zemlje. Slab snijeg i susnježica su mogući samo u višim planinskim predjelima. Na krajnjem sjeveru uglavnom suvo, a u južnim predjelima ima uslova za pojavu pljuskova, ponegdje i grmljavine. Duva slab do umjeren vjetar, pretežno južni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 3 do 15 stepeni. U većem dijelu zemlje saobraća se po mokrim kolovozima. Iz Auto-moto saveza Crne Gore skreću pažnju na učestale sitnije odrone duž klisura i usjeka. Vozačima savjetuju maksimalno opreznu vožnju i poštovanje pravila saobraćaja.

Danas i sjutra narandžasti meteoalarm za cijelu Crnu Goru

Osnovni sud u Podgorici saopštio je da je policija, u slučaju osuđene Lidije Mitrović, po naredbi suda postupala u razumnom roku i u skladu sa zakonom.
U Osnovnom sudu podsjećaju da su narebu za prinudno dovođenje osuđene Lidije Mitrović izdali 14. januara, nakon što joj nije mogao biti uručen poziv na datoj adresi.
- Ovu naredbu Uprava policije je primila 19. januara 2026. godine (ponedeljak), nakon sprovedene neophodne administrativne procedure u dostavljanju - navedeno je u saopštenju Osnovnog suda.
Dodaje se da je policija u više navrata tražila Mitrović i sačinila obavještenje sudu 30. januara 2026. godine, u kome se konstatuje da osuđena izbjegava policiju. Sud je, dodaju, obavještenje primio 2. februara, kada je naređeno izdavanje potjernice.&nbsp;
- Obzirom na postupanje policije u razumnom roku, kada se preduzima više radnji radi izvođenja zaključka da li neko lice izbjegava prijem poziva, nije bilo razloga za urgenciju u postupanju. Dakle, u redovnom postupanju, vrijeme od 11 dana ne iziskuje potrebu obraćanja suda policiji o preduzetim radnjama po naredbi, budući da je istoj potrebno preduzimanje više radnji i traženja odnosnog lica u više navrata, kako bi se dalo konačno i valjano obavještenje sudu, koje se cijeni za ispunjenost uslova za naređivanje potjernice - ističe se u saopštenju Osnovnog suda.
Ukazuju da je saradnja između ovog suda i policije na dobrom nivou, te da u postupanju, do sada, nisu primijećeni problemi koji se nisu mogli u skladu sa zakonom i prevazići.
- Radi efikasnijeg postupanja i bolje saradnje u kontinuitetu se održavaju sastanci predstavnika suda i policije. Posebno upućujemo na sastanak sa direktorom policije Lazarom Šćepanovićem u prostorijama Osnovnog suda, na kome se razgovaralo upravo o unapređenju saradnje po pitanjima postupanja po naredbama suda, koje su sada predmet vašeg interesovanja. Zaključke sa sastanka možete vidjeti na sajtu suda, objava od 18. februara 2025. godine - poručeno je u saopštenju Osnovnog suda.

Osnovni sud o slučaju Lidije Mitrović: Policija postupila ažurno

U večerašnjoj Informativnoj emisiji "24 sata" od 19 sati pogledajte: Tema dana: Posljedice manipulacija tužilačkim dokazima.
Ostale teme:
- Šta nam govore posljednja bjekstva o stanju u bezbjednosnom sektoru?
- Promjena odluke predsjednika Milatovića o usvajanju zakona
- Ponovo podignuta optužnica za ubistvo Danke Ilić
- Doživotna kazna za pokušaj atentata na Donalda Trampa iz 2024.
Gost "24 sata" je advokat Marko Radović.
Informativnu emisiju večeras vodi Itana Kaluđerović.

Tag: skupstina-crne-gore