Arbitraža važna za pravnu sigurnost i poslovni ambijent

Arbitraža predstavlja značajan mehanizam za unapređenje pravne sigurnosti i poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, a njena veća primjena mogla bi doprinijeti efikasnijem rješavanju privrednih sporova i jačanju povjerenja investitora, ocijenio je predsjednik Arbitražnog suda pri Privrednoj komori (PKCG), Vesko Božović. 

On je saopštio da ugovaranje arbitražnog rješavanja eventualnih sporova pred Arbitražnim sudom pri PKCG predstavlja značajnu prednost, kako za domaća preduzeća, tako i za strane investitore koji posluju ili planiraju da investiraju u Crnoj Gori.

„Na taj način obezbjeđuje se dodatni nivo pravne sigurnosti, posebno imajući u vidu činjenicu da je Crna Gora potpisnica Njujorške konvencije o priznanju i izvršenju stranih arbitražnih odluka. To je od posebnog značaja za međunarodno poslovanje, jer omogućava priznavanje i izvršenje arbitražnih odluka u državama potpisnicama Konvencije, pod propisanim uslovima“, rekao je Božović u intervjuu agenciji Mina-business.

On smatra da su prednosti arbitražnog postupka za privredu višestruke.

„Privredni subjekti koji žele da eventualne sporove rješavaju putem arbitraže imaju mogućnost da to unaprijed ugovore, pri čemu samostalno određuju pred kojim će se arbitražnim sudom spor rješavati, na kojem jeziku će se voditi postupak, koje će se materijalno pravo primjenjivati, kao i broj arbitara koji će činiti arbitražni tribunal“, objasnio je Božović.

Prema njegovim riječima, jedna od značajnih prednosti je i efikasnost postupka.  

Prema pravilima Arbitražnog suda, predviđeno je da se postupak okonča u roku od šest mjeseci od dostavljanja spisa predmeta formiranom arbitražnom tribunalu.

„Arbitražni postupak je jednostepen, što znači da protiv odluke arbitražnog tribunala nije dozvoljena žalba. Ipak, stranke imaju zakonom propisanu mogućnost da traže poništenje odluke, ukoliko su ispunjeni predviđeni uslovi“, rekao je Božović.

On smatra da je arbitraža efikasan način rješavanja sporova, pogotovo kada se uzme u obzir brzina donošenja odluke, mogućnost njenog izvršenja i ukupni troškovi postupka. 

„Ona omogućava strankama da u kraćem roku dođu do konačnog rješenja i, ukoliko za to postoji obostrani interes, nastave poslovnu saradnju. Dodatno, odluka arbitražnog tribunala ima pravno dejstvo i snagu izvršne sudske isprave i može se pristupiti njenom izvršenju ukoliko su u pitanju stranke sa sjedištem u Crnoj Gori“, objasnio je Božović.

Božović će u četvrtak učestvovati na skupu Crnogorski arbitražni dan: Trgovačka arbitraža – sadašnjost i budućnost, koji će se održati u PKCG. Taj stručni skup okuplja predstavnike institucija, akademske zajednice, pravne struke i privrede radi razmjene iskustava i razmatranja aktuelnih pitanja trgovačke arbitraže, sa posebnim osvrtom na njen značaj za pravnu sigurnost i efikasno rješavanje privrednih sporova. 

Na pitanje koliko je arbitraža zastupljena u rješavanju privrednih sporova u Crnoj Gori i u kojoj mjeri kompanije prepoznaju njene prednosti u odnosu na sudske postupke, Božović je odgovorio da se to pitanje može posmatrati iz dva aspekta.

„Prvi se odnosi na činjenicu da sve veći broj preduzeća, ali i pojedinaca, prepoznaje značaj rješavanja potencijalnih sporova putem arbitraže i drugih oblika alternativnog rješavanja sporova. Takav način rješavanja sporova najčešće se ugovara kao sastavni dio osnovnog ugovora, ili kroz poseban sporazum kojim se definiše način rješavanja eventualnih sporova“, naveo je Božović.

Drugi aspekt odnosi se na broj predmeta koji se rješavaju pred Arbitražnim i Privrednim sudom.

„U poređenju sa brojem sporova pred redovnim privrednim sudovima, taj broj je relativno mali i iznosi svega neznatan broj predmeta godišnje u odnosu na broj pristiglih predmeta u Privrednom sudu na godišnjem nivou“, kazao je Božović navodeći da je slična situacija i u svijetu.

On je saopštio da su među najčešćim sporovima koji se rješavaju pred Arbitražnim sudom oni iz oblasti građevinarstva. Ti sporovi mogu biti između investitora i izvođača radova, izvođača i podizvođača, kao i između investitora i nadzornih organa.

„Analizirajući predmete koji se vode pred našim Arbitražnim sudom, možemo konstatovati da više od polovine sporova ima međunarodni element. To znači da je jedna od stranaka u postupku kompanija sa sjedištem van Crne Gore, ali imamo i slučajeve u kojima strana kompanija posluje u Crnoj Gori putem svoje kćerke kompanije i ona je stranka u arbitražnom postupku“, saopštio je Božović.

Kako je naveo, sve više imaju sporova koji proističu iz ugovora o pružanju usluga, revizorskih, pravnih i drugih.

„Smatramo da je potrebno dodatno raditi na promociji arbitraže i kontinuirano ukazivati na njene prednosti, kako bi preduzeća u većoj mjeri prepoznavala ovaj vid rješavanja potencijalnih sporova“, naglasio je Božović.

On tvrdi i da crnogorski pravni i institucionalni okvir pruža dobre uslove za dalji razvoj arbitraže.

„Postoje svi neophodni elementi da se eventualni sporovi uspješno rješavaju pred Arbitražnim sudom, u skladu sa standardima koji važe i u drugim razvijenim arbitražnim centrima“, dodao je Božović.

Crnogorski Zakon o arbitraži predstavlja savremen pravni okvir, zasnovan na Model zakonu UNCITRAL-a o međunarodnoj trgovačkoj arbitraži. Takođe, Arbitražna pravila, usvojena 2022. godine, dobila su veoma pozitivne ocjene međunarodnih eksperata.

„Kada je riječ o tehničkim i organizacionim kapacitetima, Arbitražni sud koristi prostor i tehnička sredstva koje obezbjeđuje PKCG, čime su stvoreni odgovarajući uslovi za nesmetano i efikasno funkcionisanje ove institucije“, istakao je Božović.

Božović je ocijenio i da obilježavanje 20 godina postojanja Arbitražnog suda predstavlja značajan jubilej i potvrdu kontinuiranog rada na razvoju arbitraže u Crnoj Gori.

„Uz podršku PKCG, Arbitražni sud je tokom prethodnih godina izgradio institucionalne, organizacione i tehničke kapacitete koji ga svrstavaju među savremene arbitražne institucije“, poručio je Božović.

Kada je riječ o budućnosti, jedan od prioriteta je, kako smatra, dalje unapređenje međunarodne saradnje.

„To podrazumijeva jačanje postojećih odnosa sa više od 15 arbitražnih institucija sa kojima već imamo potpisane sporazume o saradnji, ali i uspostavljanje novih partnerstava sa institucijama u regionu i širom svijeta“, naveo je Božović.

Pored toga, važno je nastaviti saradnju sa državnim sudovima, pravnim fakultetima, Advokatskom i Inženjerskom komorom, kako bi se dodatno unaprijedili znanje, praksa i razumijevanje arbitražnog postupka.

„Na kraju, obrazovanje i otvoren dijalog ostaju ključni za razbijanje postojećih zabluda o arbitraži, podizanje svijesti o njenim prednostima i jačanje povjerenja u cjelokupan sistem alternativnog rješavanja sporova“, zaključio je Božović.