Crna Gora i Češka Republika nastavljaju da jačaju ekonomsku saradnju, što potvrđuje i treći poslovni forum u manje od godinu dana, a dvije zemlje već imaju čvrstu osnovu za saradnju u oblasti bezbjednosti i odbrambene industrije, te ovakvi skupovi dodatno doprinose jačanju poslovnih veza, razmjeni iskustava i otvaranju novih mogućnosti za zajedničke projekte - poručeno je sa crnogorsko-češkog poslovnog foruma.&nbsp;
Forum je organizovala 7. marta Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Ambasadom Češke Republike i Udruženjem odbrambene i bezbjednosne industrije Češke Republike.
Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore, Nikola Vujović, naglasio je značaj ovakvih susreta, ističući da oni potvrđuju kvalitet odnosa između dvije zemlje i predstavljaju važan korak ka daljem unapređenju ekonomske saradnje. On je dodao da češka ekonomija može poslužiti kao primjer Crnoj Gori u pogledu ekonomske diverzifikacije, inovacija i otpornosti na globalne izazove.
- Naša privreda može mnogo naučiti iz češkog modela razvoja, posebno u oblastima vojne industrije, inženjeringa i informacionih tehnologija. Češka Republika se dokazala kao jedna od najbrže rastućih ekonomija u Evropi, a njihov pristup valorizaciji potencijala i korišćenju benefita Evropske unije može biti dragocjen za Crnu Goru - kazao je Vujović.
On je istakao otvorenost crnogorske ekonomije za češke investicije, posebno u sektorima odbrambene industrije i ICT-a. Vujović je naglasio da Crna Gora nudi stabilno poslovno okruženje, konkurentne poreske uslove i rastuću ekonomiju koja može biti privlačna za češke investitore.
Zaključio je da su šanse za unapređenje saradnje značajne i raznovrsne, te da će forum donijeti novu dodatnu vrijednost objema privredama i otvoriti nove perspektive za dalji razvoj poslovnih veza između dvije zemlje.
Potpredsjednica Asocijacije odbrambene i bezbjednosne industrije Češke (AOBP), Kristina Helm, istakla je značaj ekonomske diplomatije i državne podrške u jačanju međunarodne saradnje.
- Ova ekonomska dostignuća ne bi bila moguća bez sveobuhvatne i ciljno usmjerene državne podrške za našu ekonomsku diplomatiju - naglasila je ona.&nbsp;
Istakla je da Češka Republika kontinuirano proširuje svoj portfolio, ne samo u sektoru odbrane, već i kroz strateške privredne inicijative. Kao ključne partnere u ovom procesu, Helm je izdvojila Ministarstvo odbrane, Ministarstvo vanjskih poslova i poslovne delegacije koje aktivno rade na unapređenju međunarodne saradnje.
- Odbrambeni sektor je specifičan jer su njegovi glavni kupci države i oružane snage. Zato je od suštinskog značaja da industrija ima snažnu podršku državnih institucija i ekonomskih diplomatskih mreža - dodala je Helm.&nbsp;
Kako je navela, Asocijacija AOBP danas broji 210 članova i aktivno učestvuje u NATO strukturama, uključujući Savjetodavnu grupu za industriju i Organizaciju za nauku i tehnologiju. Njihov izvoz pokriva Evropu, Aziju i druge dijelove svijeta, a ovakvi forumi omogućavaju dodatno jačanje međunarodnih poslovnih veza.
Forum je okončan bilateralnim sastancima privrednika o mogućnostima uspostavljanja saradnje na zajedničkim projektima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Diverzifikacija privrede i inovativnost Češke primjer za Crnu Goru

Skup na Ekonomskom fakultetu, na kojem se juče diskutovalo o analizi cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori, još jednom je potvdio da crnogorska privreda, odnosno trgovinski lanci nijesu generator inflacije - ističu iz Privredne komore Crne Gore.
Podsjećaju da je ovu analizu za Privrednu komoru uradio tim profesora Ekonomskog fakulteta.
- Ponavljamo, nepodijeljeni zaključak predstavnika Vlade i akademske zajednice tokom jučerašnjeg sastanka najbolja je potvrda našeg stava da je bojkot privrede besmislen i da su uzroci inflacije na drugoj strani - naveli su iz PKCG.
U vezi ovog aktuelnog izazova crnogorska privreda je, kako dodaju, prošle sedmice uputila poziv premijeru Milojku Spajiću za hitan sastanak, kako bi se što prije preduzele mjere za sanaciju loših trendova u poslovnom ambijentu, te stvaranju pretpostavki za očuvanje i razvoj privrede.
- Mi se nadamo, a privrednici očekuju da će se sastanak dogoditi ubrzo, imajući u vidu da se danas još jednom potvrdilo da trgovina nije generator inflacije, već da je njene uzroke potrebno dodatno analizirati. Napominjemo, neopravdanim bojkotom i targetiranjem trgovinskih lanaca nanosi se šteta ne samo njima, nego i svima u lancu: proizvođačima, prvenstveno domaćim, distributerima, uvoznicima, zaposlenima, a u krajnjem i državi - zaključili su iz PKCG.

PKCG: Privrednici nijesu krivi za inflaciju

Bojkot trgovinskih lanaca ne donosi korist potrošačima koji s pravom traže bolji životni standard, a paralelno nanosi štetu cjelokupnoj crnogorskoj privredi – privredi, koja ja pokretač društvenog razvoja i čija snaga znači veći budžet za zdravstvo, obrazovanje, infrastrukturu i unapređenje kvaliteta života građana. Zato je neophodan hitan sastanak s predsjednikom Vlade Crne Gore kako bi se što prije dogovorile i preduzele mjere za sanaciju loših trendova u poslovnom ambijentu, te stvaranju pretpostavki za očuvanje i razvoj privrede, ocijenjeno je na sjednici Upravnog odbora Privredne komore Crne Gore (PKCG).
Na sjednici Upravnog odbora, dodaju, u proširenom sastavu, naglašeno je i da se crnogorska privreda ne smije stigmatizovati niti diskriminisati. Relevantna analiza koju je radio tim profesora sa Ekonomskog fakulteta, pokazala je da trgovina nije generator inflacije, već da je njene uzroke potrebno dodatno analizirati. Nezasluženim bojkotom i targetiranjem pojedinih trgovinskih lanaca nanosi se šteta ne samo njima, nego i svima u lancu: proizvođačima, prvenstveno domaćim, distributerima, uvoznicima, zaposlenima, a u krajnjem i državi.
- Bojkot je nerazuman i direktno pogađa privredu koja nije odgovorna za izazove koji se na ovaj način pokušavaju riješiti. Zbog toga je neophodno da se u najkraćem mogućem roku za zajedničkim stolom nađu predsjednik Vlade sa ministrima i predstavnici crnogorske privrede, kako bi se definisali relevantni modeli i mehanizmi prevazilaženja situacije koja negativno utiče na poslovni ambijent i može dalje uticati na našu privredu i usporiti njen rast - kazali su u saopštenju iz PKCG.&nbsp;

PKCG: Bojkot trgovinskih lanaca ne donosi korist potrošačima, a paralelno nanosi štetu cjelokupnoj crnogorskoj privredi

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Udruženjem pravnika Crne Gore, u petak, 21. februara sa početkom u 10 sati, organizuje događaj na temu "Obezbjeđenje potraživanja privrednih društava prema trećim licima". 
Postupak prinudnog ostvarivanja potraživanja na osnovu domaće ili strane izvršne ili vjerodostojne isprave i obezbjeđenja potraživanja sprovodi se u skladu sa Zakonom o izvršenju i obezbjeđenju koji se primjenjuje i na prinudno izvršenje odluke donijete u upravnom postupku koja glasi na ispunjavanje novčane obaveze, ako se izvršenje sprovodi na nekretninama, akcijama i udjelima članova u privrednom društvu. Na događaju će biti riječi i o založnim pravima, načinima njihovog sticanja, značaju vlasništva i javnih registara pokretne i nepokretne imovine i formi ugovora.
Na ovogodišnjoj sesiji, o ovim temama, će govoriti prof. dr Larisa Velić, dekanica Pravnog fakulteta Univerziteta Zenica, Bosna i Hercegovina. Učesnicima skupa obratiće se i predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Radulović. 
- Prisustvo se može potvrditi popunjavanjem prijave preko <a href="https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSd0QPX_qEHzNOWqpxTkF-F00-yT7S0mkLYIJK4hkHXcQFZD3g/viewform?usp=header" target="_blank">linka</a>, najkasnije do četvrtka 20.02.2025. godine. Telefon za informacije je: 020 230 446 - kažu u Privrednoj komori.
<h2>Info dan Crnogorskog konzorcijuma Evropske mreže preduzetništva</h2>
Privredna komora Crne Gore, u okviru MontEENegro – crnogorskog konzorcijuma Evropske mreže preduzetništva (EEN), organizuje Info dan o mogućnostima koje ova mreža pruža mikro, malim i srednjim preduzećima. Na Info danu, koji će se održati 27. februara sa početkom u 11 sati, u Privrednoj komori Crne Gore (Ulica Novaka Miloševa 29/II – Podgorica), biće predstavljen i novi sajt ove poslovne mreže. 
Pored Privredne komore Crne Gore, članice MontEENegro-a su: Ministarstvo regionalno – investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama, Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore i Biznis startup centar iz Bara.
Evropska preduzetnička mreža je ključni instrument evropske strategije za podsticaj ekonomskog razvoja i za otvaranje novih radnih mjesta. Mreža pruža pomoć malim i srednjim preduzećima u: širenju poslovanja na međunarodna tržišta (internacionalizacija poslovanja, poslovno savjetovanje i podrška), razvoju inovacija i transfera tehnologija i istraživanju i razvoju.
EEN mreža je aktivna i izvan evropskog kontinenta, u više od 60 zemalja širom svijeta. Okuplja 3.000 eksperata koji dolaze iz više od 600 organizacija, a svaka od njih poznata je po odličnoj praksi pružanja poslovne podrške.
U cilju pravovremenog informisanja domaćih kompanija o uslugama koje mreža nudi i događajima koje organizuje, izrađen je novi web sajt <a href="http://www.monteenegro.me/" target="_blank">www.montEENegro.me</a>, koji će biti predstavljen tokom info dana. Za događaj se privrednici mogu prijaviti putem <a href="https://forms.gle/NeFQTcUimN1U6Cch7" target="_blank">LINK-a</a>, najkasnije do 25. februara.
<h2>Međunarodni sajam namještaja u Milanu </h2>
Privredna komora Crne Gore organizuje posjetu kompanija iz Crne Gore Međunarodnom sajmu namještaja Salone del Mobile, koji se održava od 8. do 13. aprila 2025. u Milanu. Riječ je o najpoznatijem Sajmu nameštaja, koji u Milano ogroman broj izlagača i posjetilaca iz cijelog svijeta.
- Cilj organizovanja ove posjete je podrška crnogorskim kompanijama kako bi ostvarili direktne kontakte sa potencijalnim partnerima i upoznali se sa poslovnim mogućnostima na tržištu Italije ali i zemalja učesnica Sajma, kao i najnovijim trendovima. Ova manifestacija predstavlja pokretačku snagu u oblasti vještina i kreativnosti, mjesto gdje se susreću proizvođači i dizajneri, mjesto gdje se kreacije pretvaraju u stvarnost i, naravno, mjesto gdje se kreira budućnost. Samo prisustvo na sajmu <a href="https://www.salonemilano.it/en" target="_blank">Salone del Mobile</a> predstavlja referencu kako za izlagače tako i za posjetioce - saopšteno je iz Privredne komore.
Posjeta Sajmu biće organizovana prva dva dana sajma, 8. i 9. aprila 2025. godine, a Privredna komora Crne Gore će, kako je najavljeno, participirati u pokrivanju dijela troškova posjete Sajmu, za jednog predstavnika kompanije.
- Pozivamo zainteresovane privrednike da se prijave za posjetu Sajmu najkasnije do 3. marta, na ovom <a href="https://forms.gle/XAq1wYN59Ksbesse9" target="_blank">LINK-U</a> - poručuju iz Privredne komore.

1250x600

1084x550

Poziv privrednicima da se prijave za događaje u PKCG-u i sajam namještaja u Milanu

U Privrednoj komori (PKCG) ocijenili su da bojkot trgovina, kao način uticaja na ekonomske politike, nije ni razuman ni opravdan.
Kažu da je zadatak i zakonska obaveza Privredne komore zastupanje i ostvarivanje interesa cjelokupne crnogorske privrede. Ukoliko nešto remeti privredne tokove, sada uz rizike da se uspori ekonomski rast, dužnost je Komore, napominju, da se tome argumentovano usprotivi. 
- Ne podržavamo bilo koju vrstu bojkota naših članica bez obzira na sektor u kojem posluju i smatramo ga neopravdanim, jer takav pristup direktno pogađa ne samo privredu već i državni ekonomski interes. Dodatno, i ne manje važno - privreda nije odgovorna za izazove koji se na ovaj način pokušavaju riješiti - naglasili su u Privrednoj komori. 
Posebno ukazuju na potrebu nediskriminacije u svakoj privrednoj oblasti i prema svakoj kompaniji, podvlačeći da bojkot kao način uticaja na ekonomske politike niti je razuman niti opravdan. 
- Da budemo direktni - bojkot je štetan, u prvom redu za domaće proizvođače; za supstancu naše proizvodne baze - koja je nikad ranjivija; i konačno štetan je po budžet i njegove prihode koji su umnogome zavisni od svakodnevnog priliva po osnovu PDV - kazali su u PKCG-u.
Kako ocjenjuju, bojkot trgovačkih lanaca predstavlja i bojkot svih učesnika u lancu stvaranja jednog proizvoda i formiranja njegove cijene. To uključuje proizvođače, prije svega domaće, uvoznike i distributere, zaposlene, ali i državni budžet. 
- S obzirom na to da se budžet puni i kroz porez na dodatu vrijednost, koji je sastavni dio cijene proizvoda, bojkot utiče i na njegovu stabilnost. A upravo iz budžeta se finansiraju ključni segmenti društva – obrazovanje, zdravstvo, socijalna davanja i sl, kao i cijeli državni aparat, gdje, paradoksalno, primanja često premašuju ona u realnom sektoru koji ih zapravo stvara - naglašavaju u Privrednoj komori.
Ako ćemo, kako kažu, da budemo profesionalno iskreni prema sebi i svojoj državi, poručuju da treba pogledati relevantne analize koje pokazuju da ukoliko 10 eura potrošimo na kupovinu domaćih proizvoda, osam eura ostaje u zemlji.
- A ako ih potrošimo na kupovinu uvezenih proizvoda, u Crnoj Gori ostaje svega dva eura. Da nije ništa drugo prisutno, osim rizika po domaću proizvodnju, ne bismo smjeli ni pomisliti na bojkot trgovinskih lanaca - ocijenili su u Privrednoj komori.
U PKCG-u smatraju da dijalog koji je Privredna komora započela i zatražila po ovoj i drugim povezanim temama, iskazujući potrebu razumijevanja od strane Vlade, treba da bude intenzivan kako bi izbjegli donošenje odluka koje mogu negativno uticati na crnogorsku privredu i usporiti njen rast.

PKCG: Bojkot trgovina je štetan za domaće proizvođače i državni budžet

- Ne smijemo ugroziti ljetnju turističku sezonu niti poremetiti ekonomski razvoj naše zemlje. U potpunosti sam saglasan sa jedinstvenim stavom predsjednika primorskih opština, a moje tvrdnje su potkrijepljene i pismom Privredne komore Crne Gore, saopštio je ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj.
Kako je kazao, novi Zakon o morskom dobru, kako smo i sporazumom o formiranju 44. Vlade Crne Gore potpisali, definiše da se vrati nadležnost opštinama po hitnom postupku, kako bi primorske opštine 2026. godine na osnovu svojih planova raspisivale tendere za kupališta.
- Zaključak Vlade bio je i prošle godine da se na vrijeme pokrenu procedure za kupališta u 2025. godini, a pošto to nije urađeno, jedino rješenje je, kao i prošle godine, da se aneksiraju postojeći ugovori za plaže kao i 2024. godine, nešto za šta se zalaže i Privredna komora - istakao je on.
On je kazao da očekuje da se odgovori zašto se nije na vrijeme pristupilo implementaciji zaključaka Vlade, a odgovorni treba da budu sankcionisani.
- Neprihvatljivo da se još jednom dovodi u pitanje spremnost plaža za turističku sezonu, odnosno sada je morao biti poznat spisak svih zakupaca da bi krenuli sa pripremama, a nadležni nijesu ni raspisali tendere, a sada je već kasno za ovu godinu i ne smijemo rizikovati haos -zaključio je Đeljošaj.&nbsp;

Đeljošaj: Ne smijemo ugroziti ekonomski razvoj naše zemlje, neprihvatljivo da se još jednom dovodi u pitanje spremnost plaža za turističku sezonu

Grupacija priređivača igara na sreću pri Privrednoj komori Crne Gore izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog izostanka adekvatne komunikacije i saradnje Ministarstva finansija sa priređivačima igara na sreću, uprkos višestrukim apelima na dijalog, saopštili su iz Privredne komore Crne Gore.
- Nakon više pokušaja institucionalnog djelovanja, imamo obavezu da i putem medija javnost obavijestimo o našim stavovima i reagujemo nakon više tekstova koji se tiču cjelokupne industrije igara na sreću i primjene, odnosno nemogućnosti adekvatne primjene, Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (poreza na dobitke od igara na sreću)- kazali su iz Grupe priređivača.
Kako navode, već duži vremenski period, od početka javne rasprave povodom ovog zakona, priređivači pojedinačno kao i putem grupacije, jasno su ukazivali na ključne probleme i konkretne razloge zbog kojih je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, kojim je uveden porez na dobitak od igara na sreću, neprimjenjiv u praksi.
Iako je država uvela porez na dobitak od igara na sreću koji je u ovom obliku neprimjenjiv a koji suštinski predstavlja i biznis barijeru na relaciji priređivač igrač, situaciju dodatno pogoršava činjenica da država nije prethodno obezbijedila ni efikasne mehanizme za borbu protiv nelegalnog poslovanja. Dok legalni priređivači, koji uredno izmiruju sve zakonske obaveze, posluju u izuzetno zahtjevnim uslovima sa kontinuiranim novim nametima i barijerama, nelegalni subjekti nesmetano posluju, izazivajući ozbiljne štete po budžet i tržište, kazali su iz Grupacije priređivača.
Priređivači su u tom procesu dostavili stručne analize, iznijeli argumente zasnovane na višedecenijskom iskustvu, te detaljno obrazložili sve pravne i tehničke manjkavosti i posljedice ovakvog zakonskog rješenja.&nbsp;
Uprkos kontinuiranim pozivima na dijalog, uključujući i posljednji zahtjev za prisustvo predstavnika Ministarstva finansija sastanku Grupacije, održanom 17. januara, kojem se nijesu odazvali, ponovo je ukazao na neprihvatljivu praksu izbjegavanja institucionalne odgovornosti i uskraćivanja prostora za otvorenu, stručnu i konstruktivnu komunikaciju.
- Vjerujemo da ignorisanje ovih inicijativa narušava principe transparentnosti, partnerskog odnosa i zakonodavne prakse koja zahtijeva aktivno uključivanje svih relevantnih aktera. Upravo nepostojanje kvalitetnog dijaloga i povjerenja rezultiralo je donošenjem neprimjenjivih zakonskih rješenja koja ugrožavaju legalno poslovanje i stvaraju prostor za dalji rast sivog tržišta- kazali su iz grupe priređivača.
Da će proces implementacije biti neuspješan, priređivačima je bilo jasno iz posljednje situacije sa regulatornom agencijom EKIP oko nemogućnosti ukidanja nelegalnih sajtova za igre na sreću što im jasno ukazuje na ozbiljne manjkavosti u koordinaciji državnih institucija.&nbsp;
Kako kažu, nepostojanje dogovora između Ministarstva finansija i EKIP-a o borbi protiv nelegalnih sajtova za igre na sreću dodatno potvrđuje da ni Predlog zakona o igrama na sreću koji je trenutno u skupštinskoj proceduri, nije adekvatno pripremljen niti može biti implementiran. Problem, izgleda, nije samo u izostanku komunikacije Ministarstva finansija sa priređivačima, već i u nedostatku koordinacije između ključnih institucija zaduženih za implementaciju zakona. Ova situacija direktno sugeriše neophodnost istovremenog donošenja Zakona o igrama na sreću i adekvatnog regulisanja pitanja potencijalnog oporezivanja dobitaka od igra na sreću.
- Podsjećamo da su legalni priređivači značajno doprinijeli budžetskim prihodima u 2024. godini, koji su prema posljednjem izvještaju Uprave za igre na sreću samo od koncesionih naknada za priređivanje igara na sreću iznosili 33.812.130,00 €, odnosno 51,27% više nego u poređenju sa 2023. godinom, pa ih opravdano i sama država naziva „rekordnim“. Za očekivati je bilo da to bude podsticaj da država stvori siguran i održiv ambijent za poslovanje uz poštovanje principa odgovornog priređivanja igara na sreću. Međutim, i pored toga što se može očekivati da, imajući u vidu kontinuirano uvećanje svakog mjeseca, prihodi bužeta budu veći od planiranih 40 miliona eura po osnovu navedenih naknada, trenutno svjedočimo uvođenju novih finansijskih opterećenja, koja pritom na neadekvatan način oporezuju krajnje korisnike - igrače- navode priređivači.
Iz ove grupacije su pozvali &nbsp;Ministarstvo finansija, da u što kraćem roku, organizuje sastanak sa priređivačima igara na sreću - predstavnicima njihove grupacije, kako bi kroz konstruktivan dijalog stvorili osnov za održivu primjenu Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica.&nbsp;
- Iako vjerujemo da odredbe poreza na dobitak treba u potpunosti ukinuti, jer iste ne predstavljaju trošak priređivača već korisnika (igrača), spremni smo da damo pun doprinos u cilju definisanja primjenjivih mehanizama za naplatu poreza na dobitak shodno komparativnim iskustvima i osiguranja jednakih uslova za sve učesnike u sektoru igara na sreću- naveli su u pozivu.
Iz ove grupacije su upozorili da ukoliko Ministarstvo finansija nastavi da ignoriše njihove pozive i ne preduzme konkretne korake ka rješavanju ovih pitanja, smatraju da će isključiva odgovornost za neefikasnost i nefunkcionalnost sistema priređivanja igara na sreću, a posljedično i značajno umanjenje prihoda u državnom budžetu, biti na strani nadležnih državnih institucija.

Priređivači igara na sreću zabrinuti da novi Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica neće biti primjenjiv

Privredna komora Crne Gore organizuje poslovni forum i bilateralne sastanke crnogorskih i čeških privrednika, u okviru posjete državno-privredne delegacije Republike Češke, koju predvodi predsjednik Republike Češke, Petr Pavel, saopšteno je iz PKCG.
U uvodnom dijelu Foruma učesnicima će se obratiti predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i predsjednik Republike Češke Petr Pavel.
Forum se organizuje u saradnji sa Konfederacijom industrije Češke Republike, Ambasadom Češke u Crnoj Gori &nbsp;i u partnerstvu sa Agencijom za investicije Crne Gore, a održaće se 21. januara 2025. godine, sa početkom u 16h, u hotelu Hilton.
- Pozivamo crnogorske privrednike da uzmu učešće u radu ovog foruma i uspostavljanjem poslovnih kontakata tokom bilateralnih sastanaka sa potencijalnim partnerima iz Češke ostvare svoj poslovni interes, te istovremeno doprinesu daljem jačanju privredne i ukupne saradnje Crne Gore i Češke- navodi se u saopštenju.

PKCG: Poslovni forum za jačanje privredne i ukupne saradnje između dvije zemlje

Crnogorska ekonomija je u prošloj godini nastavila rast, iako je došlo do značajnog usporavanja, a akcenat u narednom periodu treba staviti na unapređenje poslovnog ambijenta i diversifikaciju privrede, saopštila je predsjednica Privredne komore (PKCG) Nina Drakić.
- U narednom periodu, poseban akcenat potrebno je staviti na unapređenje poslovnog ambijenta, diverzifikaciju privrede, posebno sektora turizma koji je prepoznat kao glavni pokretač lanca vrijednosti u cijeloj ekonomiji. Takođe, dodatnu pažnju treba usmjeriti na snaženje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora - rekla je Drakić u intervjuu agenciji Mina-business.
Ona je kazala da projekcije međunarodnih organizacija za ovu godinu ukazuju na nastavak umjerenog rasta crnogorske ekonomije, ali sa značajnim izazovima. Prema projekcijama, realni rast bruto domaći proizvod (BDP) očekuje se u rasponu od tri do četiri odsto. Evropska komisija (EK) je nešto optimističnija u odnosu na Svjetsku banku (SB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) i predviđa rast od 4,2 odsto, dok Ministarstvo finansija procjenjuje da će stopa rasta u ovoj godini iznositi 4,8 odsto.
Međutim, kako smatra Drakić, nekoliko faktora ograničava ovaj optimizam.
- Slabija turistička sezona u prošloj godini, zajedno sa planiranim povećanjem poreza na dodatu vrijednost (PDV) na 15 odsto za usluge u turizmu, mogla bi dodatno opteretiti ovaj sektor koji ima dominantnu ulogu u našoj ekonomiji. S obzirom na multiplikativni efekat turizma, posljedice bi se mogle osjetiti i u drugim granama privrede - poručila je Drakić.
Dodatno, kako je istakla, rizici za javne finansije i dalje su prisutni.
- Značajno povećanje minimalnih zarada, redovna indeksacija penzija i smanjenje doprinosa za penzijsko osiguranje povećavaju pritisak na budžet. Očekuje se da će javni dug rasti, kako bi se osigurala sredstva za refinansiranje obaveza koje dospijevaju u ovoj godini. To može uticati na fiskalnu stabilnost i sposobnost sprovođenja strukturnih reformi - smatra Drakić.
Prema istraživanju koje je PKCG realizovala u aprilu prošle godine, privreda je saopštila da očekuje unapređenje poslovnog ambijenta u ovoj godini, ali privrednici ostaju zabrinuti zbog administrativnih barijera, sive ekonomije, rastućih troškova poslovanja, nedostatka kvalifikovane radne snage i ograničenog pristupa izvorima finansiranja.
- Fokus ekonomske politike, u smislu horizontalnih mjera, trebalo bi da bude na olakšanju pristupa finansiranju, podršci zelenoj tranziciji i klimatskoj otpornosti, te sprovođenju digitalne transformacije društva i unapređenja efikasnosti javne administracije, što će podstaći rast i razvoj, odnosno ekonomsku integraciju u EU - saopštila je Drakić.
Ona je, govoreći o ekonomskoj situaciji u prošloj godini, naglasila da je Crna Gora u protekle tri godine bila u samom vrhu liste zemalja sa najbrže rastućim BDP-om, sa prosjekom 8,6 odsto godišnje.
- Iako je rast nastavljen i u prošloj godini, došlo je do značajnog usporavanja. Naime, realna stopa rasta BDP-a za prošlogodišnjih devet mjeseci iznosi tri odsto, dok je u istom periodu 2023. iznosila sedam odsto - precizirala je Drakić.
Rastu je najviše doprinijela lična potrošnja, koja je povećana 8,3 odsto u odnosu na 2023. godinu, podstaknuta rastom minimalnih penzija, zarada i pojačanim kreditiranjem.
Ohrabrujući je i podatak da su bruto investicije u osnovna sredstva rasle po stopi od deset odsto.
Drakić je kazala i da su tokom deset mjeseci prošle godine, kretanja na tržištu rada pratila trend ukupnog rasta ekonomije.
- Priliv stranih direktnih investicija bilježi blagi oporavak u odnosu na negativni trend iz prethodne godine, iako bi bilo poželjno da je struktura povoljnija. Zabilježeni su pozitivni trendovi u trgovini na malo, građevinarstvu, poljoprivredi i prehrambenoj industiji, svim vidovima saobraćaja, osim prevoza robe željeznicom - dodala je Drakić.
Ipak, kako je rekla, strukturni izazovi sa kojima se suočava crnogorska ekonomija i dalje su prisutni. Deficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom iznosio je 2,9 milijardi eura, čemu je najviše doprinio pad vrijednosti izvoza električne energije i aluminijuma, uz rast uvoza.
Negativna kretanja zabilježena su u šumarstvu i industriji, posebno u sektoru snabdijevanje električnom energijom, gasom i parom.
- Turizam kao djelatnost koja ima najveći multiplikativni efekat na našu ekonomiju ostvario je rezulatate koji su ispod očekivanja, što je i bio jedan od najvećih rizika u prošloj godini. Niz faktora kao što su loša avio-povezanost, radovi na putnoj infrastrukturi tokom sezone, jačanje regionalne konkurencije, kao i hronični izazovi sa kojima se suočava turistička privreda, ukazivali su da se tako nešto može desiti - istakla je Drakić.
Ono što, prema njenim riječima, još više zabrinjava, je pad prihoda od turizma četiri odsto za devet mjeseci prošle godine u odnosu na uporedni period 2023.

„Imajući u vidu značaj turizma za cjelokupnu ekonomiju, neophodno je otkloniti rizike koji bi mogli usloviti nastavljanje ovog trenda i u ovoj godini”, poručila je Drakić.

Na pitanje koliko su u prošloj godini na stanje u crnogorskoj ekonomiji uticali eksterni faktori, a u kolikoj mjeri je poslovni ambijent bio definisan internim dešavanjima, Drakić je odgovorila da globalni geopolitički, zdravstveni i klimatski kontekst ima snažan uticaj na uvozno zavisnu i uslužno orijentisanu ekonomiju Crne Gore.

To je čini i izuzetno osjetljivom na eksterne prilike.

„Ekonomski rast u prošloj godini dominantno je podržan kroz ekspanzivne fiskalne mjere i lakšu dostupnost kredita, što je dovelo do rasta potrošnje. Naime, minimalne penzije su početkom godine povećane 52 odsto, na 450 EUR, a u septembru je usvojen program Evropa sad 2, u okviru kojeg je jedna od ključnih reformi povećanje minimalne zarade sa 450 EUR na 600 i 800 EUR i smanjenje doprinosa za penzijsko osiguranje 50 odsto. Usporavanje inflacije i povećanje plata tokom godine dodatno su podstakli rast kroz povećanje raspoloživih prihoda”, kazala je Drakić.

Takođe, kako je dodala, ukupni krediti banaka su na kraju oktobra prošle godine bili veći 15 odsto u odnosu na oktobar 2023, a u strukturi dominatno učešće imaju krediti stanovništva koji čine 41 odsto i bilježe rast od 15 odsto. Krediti dati privrednim društvima iznosili su 1,4 milijarde EUR ili 30 odsto ukupnih kredita i porasli su 12 odsto.

„I prošle godine je naša ekonomija bila pod uticajem pozitivnih i negativnih eksternih faktora, ali ključna karakteristika bila im je umjerenost. Naime, globalna inflacija se polako stabilizuje, što se, imajući u vidu uvoznu zavisnost, umjerenom dinamikom prelilo i na naše tržište. Takođe, u našoj zemlji i dalje borave državljani Rusije, Ukrajine i Turske, što ima pozitivan uticaj na ekonomiju. Međutim, slabiji ekonomski rezultati glavnih evropskih partnera negativno su se odrazili na spoljnu potražnju, investicije, doznake i turizam”, ocijenila je Drakić.

Ona je dodala da ne treba zanemariti ni klimatske prilike, koje su imale značajan uticaj na ekonomiju.
Nepovoljna hidrometeorološka situacija uticala je na pad izvoza električne energije, a mrazevi tokom proljeća i suša tokom ljeta na primarnu poljoprivrednu proizvodnju.
Komentarišući to što se dugi niz godina Crna Gora suočava sa visokim stepenom uvozne zavisnosti, Drakić je saopštila da deficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom u kontinuitetu raste i značajno utiče na usporavanje rasta ekonomije.
- Međutim, važno je praviti razliku između deficita koji je nastao usljed uvoza tehnologija ili materijala za realizaciju krupnih infrastrukturnih i razvojnih projekata i deficita čija je struktura dominantno ili u cjelosti sačinjena od proizvoda za finalnu potrošnju, koji ukazuje na veoma nizak stepen konkurentnosti domaće proizvodnje - naglasila je Drakić.
U PKCG su, kako je navela, svjesni da imaju problem pa i dalje ostaju na istom stanovištu - diversifikacija crnogorske ekonomje je neophodna.
- I to je nesporno čini mi se za sve aktere na ekonomsko-političkoj sceni. Pitanje je kako doći do toga. Možemo rješenje tražiti u kratkom, srednjem ili dugom roku, ali prije svega toga važno je da imamo strategiju ili plan kako doći do cilja. Iako naš Ustav propisuje obavezu donošenja plana razvoja takav dokument nemamo, a često smo lišeni osjećaja da strateški promišljamo i planiramo – i tu leži ključni problem. Tek ako zajednički krenemo da strateški pristupamo ovom izazovu možemo očekivati pozitivan ishod. A potencijala nesporno imamo - tvrdi Drakić.
Prema njenim riječima, činjenica je da određene vrste robe, kako poljoprivredne tako i industrijske, Crna Gora ne može da proizvodi i mora ih uvoziti.
- Ali, zato imamo proizvode koji bi uz određene podsticaje mogli biti konkurentni na našem, kao i na međunarodnom tržištu, pa da u određenom dijelu supstituišemo uvoz domaćim proizvodima. Imajući u vidu usitnjenost parcela i status ekološke države, mišljenja sam da fokus treba staviti na proizvodnju organskih i proizvoda visokog kvaliteta, koje je lakše plasirati kroz turističku ponudu, što se smarta izvozom na kućnom pragu - rekla je Drakić.
Takođe, proizvodnja električne energije iz obnovljih izvora, kako smatra, predstavlja ogroman potencijal i u budućnosti će sve više doprinositi smanjenju trgovinskog deficita.
- Naravno, tu je turizam, ali i druge usluge poput transporta i potencijalno razvoja pametnih usluga koje ne treba zanemarivati, već podsticati, imajući u vidu konkurentske prednosti kojima Crna Gora raspolaže - poručila je Drakić.
Da bi proces diversifikacije bio uspješan, kako je naglasila, potrebno je zajedničko, strateško djelovanje donosilaca odluka, akademske i poslovne zajednice, a posebna pažnja mora biti posvećena sinhronizaciji sektorskih strategija.
Na pitanje kakva je, sa stanovišta zakonske regulative, bila prošla godina i da li je Vlada osluškivala potrebe privrede, Drakić je odgovorila da veoma često zakonodavni okvir predstavlja izazov za poslovanje i to ne samo zbog neadekvatno definisanih odredbi i njihovog sprovođenja u praksi, već u pojedinim slučajevima zbog izostanka komunikacije sa privredom u procesu kreiranja propisa.
- Preporuka donosiocima odluka je da privredu uključe u ranoj fazi pripreme zakona kako bi zajednički došli do rješenja i odredbi koje prilikom sprovođenja neće predstavljati nove biznis barijere - navela je Drakić.
Izmjenama zakonskih rješenja bez prethodne najave, kako je upozorila, kreira se nepredvidiv poslovni ambijent, ali i stvaraju problemi privredi, posebno onim sektorima koji poslove ugovaraju mnogo ranije, kao što je slučaj sa sektorom turizma.
- Kao primjer, bez blagovremene najave, imali smo izmjene Zakona o PDV-u, koje pored ostalog, predviđaju povećanje stope PDV-a na smještaj sa sedam na 15 odsto, a hotelijeri su već potpisali ugovore primjenjujući važeću stopu od sedam odsto - navela je Drakić.
Ona je podsjetila da su u toku prošlu godine razmatrana i dva sistemska zakona - Zakon o privrednim društvima i Zakon o radu.
Na zahtjev privrede, nacrti zakona su pripremljeni, ali brojne sugestije privrede nijesu uvažene.
- Kao pozitivan primjer pomenuću da smo uz podršku GIZ-a i u saradnji sa Ministarstvom rada radili na pripremi nacrta zakona kojim treba da se uvode pojam stalnog sezonca i pojednostave procedure zapošljavanja sezonske radne snage, a sve u cilju obezbjeđivanja radne snage koja nedostaje. Stoga je važno donijeti ovo rješenje u što kraćem roku, jer su pripreme za ovogodišnju sezonu uveliko počele, i uspostaviti institut stalnog sezonca na način koji neće opteretiti samo privredu, već i da država prepozna svoje obaveze, što jeste praksa u zemljama u kojima ovaj vid zapošljavanja postoji - saopštila je Drakić.
Dobar primjer zajedničke i uspješne saradnje na pripremi zakona je i Zakon o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti, koji je PKCG pripremila sa predstavnicima ovog sektora i u formi nacrta uputila Ministarstvu ekonomskog razvoja koje ga je stavilo u dalju proceduru uz potpunu uključenost predstavnika privrede.
- U ovoj godini, prije svega, očekujemo usvajanje pomenutih zakona, donošenje podzakonskih akata kao i rad na novim zakonskim rješenjima iz sektora saobraćaja, rudarstva, e-trgovine i drugog - saopštila je Drakić.
Prema njenim riječima, PKCG će i dalje insistirati na stalnoj komunikaciji donosioca odluka sa privredom i njenom uključivanju u pripremu propisa jer stimulativan, stabilan i predvidljiv poslovni ambijent osnov za privlačenje domaćih i stranih investicija.
Govoreći o postavljenom cilju Vlade za ulazak Crne Gore u EU do 2028. godine i spremnosti privrede, Drakić je kazala da je postavljeni cilj ambiciozan, ali ostvariv, pod uslovom da svi akteri – Vlada, privreda i civilno društvo, djeluju sinhronizovano.
- Vjerujem da je crnogorska privreda u značajnoj mjeri spremna kada je u pitanju usklađenost sa evropskim zakonodavstvom, ali predstoji još posla na polju jačanja kapaciteta, digitalne transformacije i podizanja standarda kvaliteta, posebno u malim i srednjim preduzećima - naglasila je Drakić.
Na pitanje da li se u dovoljnoj mjeri “osluškuje puls privrede”, ona je ocijenila da je prostor za unapređenje u tom dijelu uvijek prisutan.
- Privrednici su svakodnevno suočeni sa izazovima u prilagođavanju regulatornim zahtjevima i očekuju aktivnu podršku u vidu jasnih smjernica, edukacije i naprednih digitalnih rješenja. Povratne informacije iz privatnog sektora su neophodne kako bi proces integracija bio efikasan i održiv - rekla je Drakić.
Takođe, kako je dodala, važno je istaći da EU integracije treba posmatrati kao priliku za unapređenje poslovnog ambijenta, povećanje konkurentnosti i otvaranje novih tržišta za crnogorsku privredu.
PKCG će nastaviti da bude pouzdan partner Vladi u ovom procesu, kako bi osigurala da se glas privrede jasno čuje i sa dužnom pažnjom uze u razmatranje.
Na pitanje koje će biti ključne aktivnosti koje će PKCG realizovati u ovoj godini, Drakić je odgovorila da će Komora, u cilju unapređenja poslovnog ambijenta i stvaranja preduslova za dalji ekonomski rast, i u ovoj godini nastaviti aktivnosti usmjerene na analizu uslova i mogućnosti poslovanja, pokretanje inicijativa za donošenje i izmjene zakona i drugih propisa, te praćenju sprovođenja mjera ekonomske politike.
- Takođe, radićemo na poslovnom povezivanju, promovisanju privrednih potencijala i privlačenju stranih investicija organizovanjem poslovnih foruma i nastupa na sajmovima, izdavanjem promotivnih publikacija i kataloga, prezentovanjem privrede posredstvom interneta, društvenih mreža i drugo. Pomenula bih da će crnogorska privreda po prvi put prezentovati svoje potencijale na zajedničkom štandu na sajmu GITEX Berlin 2025, jednom od najvećih tehnoloških sajmova na svijetu. Očekuje nas i prezentovanje naše zemlje na najvećoj svjetskoj izložbi EXPO 2025 koja se održava u Osaki, u okviru koje ćemo organizovati i poslovni forum - navela je Drakić.
Komora će u ovoj godini raditi i na implementaciji 30 projekata finansiranih iz fondova EU i drugih međunarodnih donatora koji su usmjereni na unapređenje znanja i vještina, inovacije, održivo zapošljavanje, cirkularnu ekonomije, zelene javne nabavke, elektronsku trgovinu, digitalnu i zelenu transformaciju malih i srednjih preduzeća, promociju ESG i brojne druge oblasti.
- Ljudski resursi predstavljaju jedan od najvažnijih faktora za uspjeh privrede i društva u cijelini. S tim u vezi, PKCG će nastaviti sa aktivnosti usmjerenim na razvoj sistema obrazovanja za potrebe privrede, i organizovati formalne i neformalne oblike poslovne edukacije, usavršavanja i obuke kadrova u privredi kroz specijalizovane kurseve, predavanja, seminare, radionice - saopštila je Drakić.
U ovoj godini nastaviće sa radom i sudovi pri PKCG.
- Posebno bih pomenula Arbitražni sud gdje smo planirali intenzivnu promociju prednosti arbitraže u odnosu na tradicionalno rješavanje sporova pred sudovima, budući da ovaj vid rješavanja sporova donosi brojne benefite privredi sa aspekta uštede i vremena i novca - zaključila je Drakić.

Drakić: Neophodna diversifikacija ekonomije i unapređenje poslovnog ambijenta

Nastavak evropskog puta Crne Gore najviše će odgovarati privredi, kazao je predsjednik Vlade Milojko Spajić na sastaku sa privrednicima. Privredna komora Crne Gore (PKCG) organizovala je tradicionalni sastanak privrednika sa Spajićem i ministrima, čiji je povod bio dokument „Crnogorska privreda u 2024. godini“ koju je izradila ta asocijacija. Predsjednica PKCG, Nina Drakić, kazala je da u dinamičnom globalnom okruženju, u kojem se ekonomije suočavaju s inflatornim pritiscima, geopolitičkim i trgovinskim izazovima, te usporenim rastom, Crna Gora zbog niza svojih specifičnosti mora brzo i efikasno reagovati kako bi očuvala stabilnost i iskoristila svoje komparativne prednosti. - Pokazalo se da je uprkos tim izazovima, u protekle tri godine naša zemlja bila među najbrže rastućim evropskim ekonomijama, s prosječnom stopom rasta od 8,6 odsto godišnje - navela je Drakić. Ona je kazala da su u ovoj godini usporene ekonomske aktivnosti, sa realnom stopom rasta od tri odsto za devet mjeseci. - Rastu je najviše doprinijela lična potrošnja koja je povećana 8,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu, podstaknuta rastom minimalnih penzija, zarada i pojačanim kreditiranjem - istakla je Drakić. Prema njenim riječima, kvartalne stope rasta u ovoj godini, značajno niže u odnosu na prethodnu, potvrđuju da se stabilan dugoročni ekonomski rast ne može zasnivati samo na snaženju potrošnje. Drakić je rekla da je pred crnogorskom ekonomijom i društvom mnogo izazova. - Intenziviranje dijaloga sa Evropskom unijom (EU) koje treba da rezultira članstvom u ovoj zajednici staviće pred sve nas brojne zahtjeve i zadatke koje ćemo morati ispuniti. To nas dodatno obavezuje na analitičnost i duboko promišljanje pri donošenju mjera i akata koje se odnose na privredu - kazala je Drakić. Ona je poručila da su vrata Komore otvorena, da žele saradnju i dogovor, te da su svjesni da su temelj dostizanja održivog razvoja crnogorske ekonomije. Spajić je istakao da će nastavak evropskog puta Crne Gore najviše odgovarati privredi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122718128_ed3e3824108219a857527161917f0df21dfe8457142b23379ef302ca025320bb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024122718128_ed3e3824108219a857527161917f0df21dfe8457142b23379ef302ca025320bb" data-rendition-name="original" width="1417" height="946" loading="lazy" alt="Sastanak premijera sa provrednicima"> <figcaption>Sastanak premijera sa provrednicima(Photo: Privredna komora Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Barijere koje smo imali u prošlosti će polako padati kako budemo pristupali EU i jedinstvenom tržištu. Ne treba da se toga plašimo, već da to iskoristimo. To zavisi primarno od nas koliko budemo vrijedni, pametni i strateški orijentisani - rekao je Spajić. On smatra da Crna Gora ispunjava uslove da ulaskom u EU postane članica eurozone. Spajić je naglasio važnost razvoja infrastrukture kroz nastavak izgradnje druge dioice autoputa, brzih cesti i Jadransko-jonskog autoputa, valorizaciju aerodroma imajući u vidu da je već upućen poziv ponuđačima zadostavljanje finalnih ponuda, razvoj Luke Bar kroz opredjeljenje Vlade da objedini lučko područje i na taj način valorizuje taj vrijedan resurs. On je saopštio privrednicima planove koji se odnose na rješavanje problema nedostatka radne snage kao jedne od ključnih prepreka za dalji razvoj biznisa kroz usvajanje zakona o stalnom sezoncu i o strancima. U dijelu diversifikacije turističke privrede i produžetka turističke sezone, Spajić je upoznao privrednike sa odukom Vlade da ukine vize za građane Saudijske Arabije i Bahreina i uvođenje olakšice za jahte što će doprinijeti razvoju nautičkog turizma i privlačenju visokoplatežnih turista, što je Privredna komora pozdravila. On je najavio početak rada Razvojne banke, kao i Kreditno-garantnog fonda, i naglasio važnost usvajanja Prostornog plana Crne Gore. Kada su u pitanju zloupotrebe bolovanja, na šta su posebno ukazali privrednici, iz Vlade su saopštili da je u ovoj godini broj zloupotreba kada je u pitanju broj dana bolovanja smanjen za gotovo trećinu. Govoreći o projektu Velje Brdo, Spajić je najavio pokretanje sajta kako bi se utvrdilo interesovanje za stanove koji će biti izgrađeni. On smatra da nosilac izgradnje ovog naselja treba da bude domaći građevinski sektor. Spajić je istakao da će sva pitanja od važnosti za poslovni ambijent, uključujući sedmočasovno radno vrijeme, rješavati u dijalogu sa privredom. Privrednici u Crnoj Gori ukazali su na potrebu za jačanjem saradnje između Vlade i privrednog sektora kako bi se ostvarili bolji rezultati i iskoristili potencijali programa Evropa sad 2. Oni su istakli važnost rješavanja problema radne snage, jer trenutni deficit kvalifikovanih radnika ozbiljno utiče na efikasnost i održivost poslovanja. Privrednici su ukazali na važnost poljoprivrede za održivi ekonomski razvoj i zaustavljanje depopulacije sjevera. - Zato je neophodno u najvećoj mogućoj mjeri podsticati razvoj ove grane, najmanje udvostručiti agrobudžet, obezbijediti premije, ali i dovesti putnu infrastrukturu do proizvođači - navodi se u saopštenju PKCG. Zabrinutost je, kako je saopšteno, izražena u vezi sa zloupotrebama bolovanja, te planovima o uvođenju sedmočasovnog radnog vremena, koji bi mogli izazvati dodatne troškove. Navodi se da je naglašena važnost rješavanja administrativnih barijera i ubrzanja procesa izdavanja dozvola, čime bi se podstakao razvoj investicija i omogućio brži rast. - Istaknuta je potreba za većom digitalizacijom i modernizacijom javnih usluga kako bi se olakšala komunikacija između privrede i države, smanjila birokratija i unaprijedila efikasnost poslovanja. Posebno je ukazano na izazove u sektoru trgovine, uključujući sivu ekonomiju, otežanu naplatu potraživanja i posljedice odluka o ograničavanju marži bez konsultacija sa privrednicima - dodaje se u saopštenju. Iz PKCG su rekli da privrednici očekuju hitno stavljanje u funkciju poslovnih zona, kako bi se privukle investicije. Bankarski sektor je ukazao na važnost unapređenja finansijske infrastrukture, uključujući implementaciju SEPA sistema, ali i potrebu za balansiranjem propisa kako bi se izbjegli negativni efekti na privredu. Kako je saopšteno, naglašena je važnost podrške ICT sektoru, koji bilježi kontinuirani rast i može imati još veći doprinos razvoju ekonomije ako se dodatno stimulišu domaće kompanije. Privrednici su istakli značaj socijalnog dijaloga kao temelja stabilnosti i razvoja društva, pozivajući na reforme koje bi obezbijedile ravnopravno učešće reprezentativnih socijalnih partnera. Na sastanku su učestvovali potpredsjednici Vlade Nik Đeljošaj i Vladimir Joković, ministar energetike Saša Mujović, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić, šef kabineta premijera Branko Krvavac, kao i visoki predstavnici ministarstava. Đeljošaj se osvrnuo na zakon koji limitira kamatne stope čiji je cilj usaglašavanje sa EU i zaštita građana. Mujović je istakao važnost kompletiranja transbalkanskog koridora koji predstavlja preduslov za postavljanje druge žile podmorskog kabla prema Italiji. Nišić je govorila o značaju Zakona o stalnom sezonskom radniku koji će donijeti brojne olakšice kada je u pitanju zapošljavanje, i kazala da se radi na tome da se olakša dobijanje dozvola za privremeni i povremene poslove. Ona je najavila i usvajanje novog zakona o reprezentativnosti sindikalnih i poslovnih udruženja.

Spajić: Privreda će imati najviše koristi od evropskog puta

Premijer Milojko Spajić izjavio je da država mijenja pristup valorizaciji prirodnih resursa, naglašavajući da više neće biti riječ o starim modelima, kada su zemljišta davana pod dugoročnu koncesiju za, kako je rekao, „smiješne cifre“.
U intervjuu za Televiziju Crne Gore, Spajić je najavio novi modalitet saradnje sa investitorima, u kojem će Crna Gora ulaziti kao suvlasnik u zajednička preduzeća sa investorom kojeg odrede Ujedinjeni Arapski Emirati, zadržavajući ključna prava odlučivanja.
- Modalitet za koji se ja zalažem, ali ne kažem da će to na kraju biti tako, je da država Crna Gora ulazi sa zemljištem u preduzeće koje je crnogorski rezident i potpada pod sve crnogorske zakone - poručio je Spajić.
Prema njegovim riječima, strani investitori će biti partneri, ali Crna Gora će zadržati pravo veta u bordu direktora tog preduzeća na sva strateška pitanja, uključujući arhitektonska rješenja i sve velike odluke koje se tiču poslovanja zajedničkih firmi.
- Mislim da je to idealan model. Umjesto dosadašnjih zakupa gdje smo zemljišta davali za dva miliona eura ili pet centi po kvadratu, sada ćemo dugoročno dobijati dividende, a ne kratkoročne prihode - kazao je premijer.
Spajić je istakao da ovakav pristup garantuje održiv razvoj i veću korist za buduće generacije, te da Crna Gora želi da „na pravi način valorizuje svoje prirodne ljepote“.
<h2>Podrška u parlamentu&nbsp;</h2>
Spajić je optimista u pogledu parlamentarne podrške za Zakon o potvrđivanju sporazuma između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). On je istakao da je riječ o osnovi za buduću ekonomsku saradnju, a ne o konkretnim investicionim projektima.
- Nakon današnjih konsultacija sa predstavnicima poslaničkih klubova Demokratske narodne partije, Nove srpske demokratije, Demokratske partije socijalista... Prvi utisak je da imamo podršku. Bili su jako konstruktivni razgovori. Prošle sedmice imali smo razgovore sa predstavnicima Pokreta Evropa sad, zatim sa Bošnjačkom strankom, pa sa SNP-om, Civisom, Demokratama. Imamo kontinuum dobrih razgovora, jako konstruktivnih - kazao je Spajić.
Prema njegovim riječima, pozitivno ga je iznenadila ozbiljnost kojom su sve partije pristupile sporazumu.
- Za sada sam zadovoljan razgovorima, očekujem mnogo veću podršku u parlamentu od 41 poslanika – kazao je Spajić
<h2>U igri i Buljarica, Jaz i Luštica&nbsp;</h2>
Spajić je ponovio da se sporazum ne odnosi na pojedinačne projekte već da postavlja institucionalni okvir za saradnju.
- Dakle, u pitanju je samo jedna baza za ekonomsku saradnju i vrlo je bitno da to usvojimo što prije u parlamentu. Prvi razlog je da bi pokazali ozbiljnost, kao i da bi konkurenciju koja je negdje tu ostavili u prašini – rekao je premijer.
Dodao je da bi nakon ratifikacije, Emirati mogli nominovati kompaniju sa kojom bi se započela konkretna komunikacija.
- ...gdje bi oni poslali kompaniju za koju garantuju, a onda bi ta kompanija poslala pismo namjera, gdje bi mi i javnost mnogo više razumijeli o konkretnim investicijama u Crnoj Gori – kazao je on.
Upitan o stavu opozicione Demokratske partije socijalista, Spajić je naveo da formalna odluka još nije poznata, ali da vidi interesovanje u redovima DPS-a.
- Ne znam kako će se DPS formalno odrediti, ali vidimo da su mnogi ljudi iz DPS-a jako zainteresovani za to, vidjeli smo i iz SD-a, neki predsjednici opština, glavnog odbora su za, ali neki i protiv – dodao je.
Podsjetio je i na raniji okvirni sporazum sa UAE iz 2011. godine, koji je istekao 2022. bez produženja, što je, prema njegovom mišljenju, bio propust prethodne vlasti.
- Niko nije pošao na sahranu osnivača Emirata koja se dogodila 2022. godine. To nam je jako zamjereno – kazao je Spajić.
Na iskazane sumnje u moguće pranje novca, Spajić je kazao da će svi zakoni biti striktno primijenjeni, uključujući i Zakon o sprečavanju pranja novca usvojen u novembru 2023. godine
- Naše zakonodavstvo će se do kraja primjenjivati na bilo kog investitora koga nominuje država Emirate. Što se tiče prljavog novca, mi imamo Zakon o sprečavanju pranja novca koji je usvojen u novembru 2023. godine i koji nam je omogućio da izbjegnemo sivu listu i da nam aplaudiraju svi iz Savjeta Evrope – kazao je Spajić.
On je odbacio i, kako je kazao, spekulacije o dugoročnom zakupu zemljišta.
- Ne znam odakle ta priča i zašto smo se uhvatili te priče, to će se raspravljati u ugovoru... transparentnost će biti maksimalna – kazao je on
Govoreći o potencijalnim lokacijama za investicije, Spajić je pomenuo više crnogorskih primorskih oblasti koje bi mogle biti interesantne UAE partnerima.
- U igri su Buljarica i Jaz, kao i hercegnovski dio Luštice... – kazao je Spajić.

Spajić najavio model saradnje sa UAE: Država u posao ulazi sa zemljištem kao suvlasnik

Zgrada Skupštine Crne Gore večeras je simbolično osvijetljena u bojama romske zastave, povodom obilježavanja 8. aprila - Međunarodnog dana Roma. 
 
Kako su naveli iz partlamenta, Međunarodni dan Roma je dan obilježavanja romske kulture i podizanja svijesti o problemima sa kojima se ta populacija suočava. 
 
Međunarodni dan Roma zvanično je proglašen 1990. godine, u mjestu Serock u Poljskoj, gdje je održan četvrti Svjetski romski kongres Međunarodne romske unije (IRU), u znak sjećanja na prvi veći međunarodni susret romskih predstavnika održan od 7. do 11. aprila 1971. u Česfildu kod Londona.

Zgrada Skupštine u bojama romske zastave

Za svakog Nikšićanina je uvreda da predsjednik Opštine ode u drugu državu i podnosi izvještaj nekom u liku Milice Zavetnice, ili nekom Vulinu, Vučićeviću, ili kome god takvog profila. Možete biti protiv partija bivše vlasti, možete biti prosrpske orijentacije, ali je za grad uvredljivo da imate predsjednika Opštine koji ode u drugu državu, podnosi izvještaj o svom radu, iskazuje ljubav prema drugoj državi, negira osjećanja prema sopstvenoj državi i gradu - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E potpredsjednik SDP-a i predstavnik Evropskog saveza, Bojan Zeković.
Građani Nikšića, uvjeren je Zeković, očekuju da poslije četiri godine dobiju vlast koja će njima podnositi izvještaje a ne, kako kaže, vlastima u Srbiji, u liku Milice Zavetnice.
- Građani očekuju vlast koja Nikšić i Crnu Goru doživljavaju svojim, a ne kao aktuelni predsjednik opštine (Marko Kovačević), koji takva osjećanja gaji za susjednu državu. Sada im je gazda (Aleksandar Vučić) u problemima, jer se bori da zaustavi otpor stotina hiljada mladih koji se na ulicama bore za slobodu u Srbiji. Zato (Vučić) neće moći da im pomogne kao prije četiri godine u “bitki za Nikšić”, kao što nije mogao ni da im “reši Budvu” kako je obećavao uoči lokalnih izbora - kaže Zeković.
Smatra i da je vlast duboko delegitimisana, jer je prvo izgubila većinu u Podgorici i Kotoru, zatim Gusinju, Budvi. Uvjeren je da u Nikšiću, glavni konstituent vlasti - PES neće dobiti ni polovinu glasova koje je imao. Ništa bolje neće proći ni Demokrate.
- Demokrate neće imati ni polovinu glasova koje su imale na prethodnim lokalnim izborima. Partija premijera (PES) uopšte ne učestvuje na izborima u Herceg Novom, a u Kotoru su imali jednog odbornika. Vlast je duboko delegitimisana, ali nemojmo da nas to zavara i da će oni spoznati tu činjenicu, priznati i vratiti mandat građanima da odluče koga žele da upravlja Crnom Gorom. Nastaviće još više da služe interesima suštinskog političkog vođe parlamentarne većine Andriji Mandiću kako bi što duže, do konačne propasti, odgađali svoj neminovni odlazak sa vlasti - istakao je Zeković.
Prema njegovom mišljenju, na sceni je jeftina politika sa veoma skupim posljedicama. Dodaje da nijesu problem antievropejci već, kako kaže, lažni Evropljani.
- Ako pogledate rezultate te vlasti, u kakve su nas odnose doveli sa Hrvatskom… Ključni ljudi vlasti ne mogu preću najbližu granicu, koja je na sat i po vožnje autom! Oni će nas uvesti u Evropsku uniju? Kakvi su odnosi sa Bosnom i Hercegovinom? Da ne pominjem sa Albanijom i Kosovom. Odnosi sa Srbijom nijesu zdravi, to je služenje vlastima u Beogradu, apsolutisti koji im pomaže da se održe na vlasti u Crnoj Gori. To je duboko antievropska politika. Što ih prije sagledamo u tom jasnom svjetlu, bolje ćemo pronaći odgovor na probleme koje isporučuju građanima - zaključio je Zeković.

Zeković: Na sceni je jeftina politika sa veoma skupim posljedicama

Na Trgu "Šaka Petrovića" u Nikšiću večeras su uslijed požara oštećena dva vozila, oba sa registarskim tablicama Bosne i Hercegovine (BiH), javlja RTNK, a portal RTCG piše i da je večeras u istom gradu kamenicom pogođeno vozilo gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića.&nbsp;
Slučaj je prijavljen policiji i ona radi na otkrivanju počinilaca i utvrđivanju svih okolnosti, piše portal RTCG.
U pitanju je službeno vozilo Ćurića, a iz policije je rečeno da su angažovali sve raspoložive kapacitete za utvrđivanje svih okolnosti događaja.
Prema nezvaničnim saznanjima RTNK, požar na dva druga automobila je podmetnut, ali će sve okolnosti utvrditi nadležne službe MUP-a.
Brzom intervencijom ekipe nikšićke Vatrogasno-spasilačke jedinice spriječena je veća šteta i širenje požara na okolna vozila.

Gorjela dva vozila sa BiH tablicama u Nikšiću, kamenica u vozilo gradonačelnika Trebinja

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: privredna-komora-crne-gore