Privredna komora Crne Gore drugog dana prestižnog međunarodnog vinskog sajma “Vinska vizija” u Beogradu, predstavila je crnogorske vinare na zajedničkom štandu koji je privukao izuzetnu pažnju i veliki broj posjetilaca. Crnogorski proizvođači tom prilikom izložili su najbolje iz svoje ponude, još jednom potvrđujući status Crne Gore kao značajne vinske destinacije u regionalnim okvirima, saopšteno je iz PKCG.
Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore, Dragan Kujović, osvrnuo se na izuzetno dobru posjećenost i pozitivnu atmosferu na zajedničkom štandu crnogorskih vinara, ističući da ovakvi događaji dodatno jačaju poziciju Crne Gore na vinskoj mapi regiona i Evrope.
- Privredna komora, kroz grupaciju vinara i druge vidove udruživanja, pruža punu podršku njihovim nastojanjima da Crna Gora bude visoko pozicionirana na vinskoj mapi — što ona, u skladu sa kvalitetom svojih vina, zaista i zaslužuje. Crnogorska vina danas se piju širom Evrope i svijeta, a ovakvi događaji, poput sajma u Beogradu, izvanredna su prilika da dodatno ojačamo prepoznatljivost i održimo kontinuitet prisustva naših vina na međunarodnoj vinskoj sceni. Siguran sam da će naši vinari iskoristiti ove sajamske dane da kroz razne aktivnosti i B2B sastanke sklope nove poslovne aranžmane, ojačaju svoje biznise i spremno dočekaju period koji je pred nama, posebno u kontekstu procesa približavanja Evropskoj uniji- poručio je on.
Predstavnica kompanije 13. jul Plantaže, Marija Gošović, istakla je da je učešće na ovom sajmu od izuzetnog značaja, kako za promociju kompanije, tako i za potvrdu visokog kvaliteta crnogorskih vina na međunarodnoj sceni.
- Ovaj sajam je mnogo više od izložbenog prostora — on je radna platforma na kojoj tokom nekoliko dana možemo iskoristiti prisustvo velikog broja profesionalnih kupaca, somelijera, novinara i vinskih kritičara, i prenijeti jasnu poruku da Plantaže i Crna Gora imaju vina koja stojе uz rame velikim svjetskim etiketama.Brojne međunarodne nagrade iz Velike Britanije, Njemačke, Kine i Grčke, njih ukupno 28 ove godine, potvrđuju ono što znamo mi, ali i potrošači širom svijeta — da se u Crnoj Gori proizvode vina izuzetnog kvaliteta- kazala je ona i podsjetila na izuzetan uspjeh koji obilježava ovu godinu, ističući da je riječ o rezultatu na koji treba da bude ponosna cijela Crna Gora.
Riječ je o vrancu Pro Corde, koji je osvojio titulu najboljeg crvenog vina Balkana za 2025. godinu, uz zlatne medalje na svim međunarodnim takmičenjima na kojima se predstavio.
Govoreći o značaju zajedničkog nastupa na sajmu, Paško Dedvukaj, predstavnika vinarije Dedvukaj, naglasio je da je učešće na ovakvim manifestacijama važno ne samo za promociju vina, već i za afirmaciju crnogorske privrede i domaće proizvodnje.
- Ovo je lijepa prilika da promovišemo svoju državu, da pokažemo da imamo svoj proizvod i da se i kod nas radi. Svi koji probaju naša vina oduševljeni su kvalitetom i karakterom. Iako smo nova vinarija i mnogi za nas još nijesu čuli, vjerujem da ćemo za nekoliko godina biti daleko prepoznatljiviji nego do sada- istakao je on.
Predstavnik vinarije Bogojević, Aleksandar Bogojević, kazao je da učešće na sajmu predstavlja značajnu priliku za dodatno približavanje crnogorskih vina regionalnom tržištu, ističući da je nastup organizovan uz podršku Privredne komore Crne Gore.
- Za sada smo zadovoljni odzivom – posjetioci rado dolaze da probaju naša vina, a posebno me raduje što interesovanje izazivaju i specijalne etikete, poput našeg oranž vina, koje je privuklo posebnu pažnju gostiju. U narednim danima očekujemo i dolazak distributera, pa se nadamo da će ovaj sajam otvoriti i nove mogućnosti za plasman naših vina na tržištu Srbije- poručio je on.
Predstavnik vinarije Knežević, Simo Knežević, istakao je da je nastup na sajmu Wine Vision prilika da se predstavi rad i ponuda vinarije, te da se posjetioci upoznaju sa njihovim vinima.
- Ovo je naš prvi nastup na sajmu Wine Vision u Beogradu i želimo da se zahvalimo Privrednoj komori Crne Gore na podršci. Naša vinarija se nalazi u blizini Skadarskog jezera, a godišnja proizvodnja iznosi oko 30.000 do 35.000 flaša. Cilj nam je da predstavimo vinariju, da posjetioci probaju naša vina i da saznaju više o tome što radimo. Upravo to je povod našeg učešća- istakao je on.
Učešće crnogorskih vinara na ovom prestižnom sajmu, uz organizacionu podršku Privredne komore Crne Gore, još jednom je potvrdilo kvalitet domaćih vina, jačanje prepoznatljivosti Crne Gore na međunarodnoj vinskoj sceni i kontinuirani napredak crnogorskog vinarstva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

''Vinska vizija'': Uspjeh crnogorskih vinara na sajmu vina u Beogradu

Ulaganje u kvalitet i standardizaciju temelj je povjerenja i održivog razvoja u Crnoj Gori - poručeno je sa Crnogorskog dana kvaliteta koji je Privredna komora organizovala na temu ,,Mislimo različito, radimo zajedno – unapređujmo kulturu kvaliteta’’.
Cilje je bio da se razmotre načini na koje različiti pristupi, iskustva i perspektive mogu doprinijeti zajedničkom cilju - izgradnji i njegovanju kulture kvaliteta u organizacijama.
- Danas je prilika da se svi podsjetimo da kvalitet nije slučajnost, već rezultat predanosti, znanja i istinske želje da budemo bolji, ne zato što to traže tržišni standardi, već zato što znamo da samo kvalitet stvara trajnu vrijednost – istakao je u uvodnom obraćanju potpredsjednik Privredne komore, Dragan Kujović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora, iako mala zemlja i mala ekonomija, pokazuje izvanredno razumijevanje za važnost standarda, mjerljivosti i kontinuiteta.
-Kroz institucije, privredu, akademsku zajednicu i civilni sektor raste svijest da kvalitet nije trošak – već investicija u povjerenje, održivost i budućnost. Taj put nas vodi ka društvu koje cijeni znanje, etiku i odgovornost, društvu u kojem svi želimo da živimo - poručio je Kujović, naglasivši da kvalitet nije samo skup standarda i procedura, već način razmišljanja, rada i života svake uspješne organizacije.
Prof dr Aleksandar Vujović, predsjednik Kooridnacionog odbora za kvalitet u PKCG, istakao je da, u vremenu skorijeg pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, ubrzanog tehnološkog razvoja zasnovanog na vještačkoj inteligenciji i stalnog rasta očekivanja korisnika, kvalitet postaje ključni način razmišljanja i garant održivog razvoja, konkurentnosti i povjerenja. On je ukazao i na to da kvalitet nije samo ispunjavanje standarda, već predstavlja dublju kulturu kontinuiranog unapređenja, inovacija i posvećenosti izvrsnosti u svim segmentima poslovanja.
-Kvalitet nije samo cilj koji postižemo; to je put kojim svakodnevno oblikujemo naše odluke, procese i inovacije. Kvalitet je način razmišljanja, temelj povjerenja i pokretač održivog razvoja. Samo kroz stalno unapređenje, posvećenost izvrsnosti i otvorenost za nova rješenja možemo izgraditi konkurentno društvo koje odgovara potrebama svojih građana i tržišta – poručio je on.
Tokom panela „Mislimo različito, radimo zajedno – Unapređujmo kulturu kvaliteta“, predstavnici ključnih institucija u Crnoj Gori podijelili su svoja razmišljanja o značaju kvaliteta, akreditacije, metrologije i razvijanju kulture kvaliteta u zemlji.
Gordana Bajić, direktorica Zavoda za metrologiju Crne Gore, istakla je da je metrologija osnov kvaliteta.
-Naše društvo može biti uređeno i uspješno samo ukoliko se oslanja na povjerenje, odgovornost i ispravne odluke. Kvalitet u metrologiji omogućava da korisnici naših usluga, bilo da su građani ili privredni subjekti, budu sigurni da su mjerila i mjerni uređaji ispravni i pouzdani – kazala je ona.
Bajić je naglasila da misija Zavoda za metrologiju obuhvata ostvarenje visokog kvaliteta usluga, sticanje povjerenja u sistem mjerenja, razvoj naučne metrologije i uspostavljanje efikasnog metrološkog sistema u Crnoj Gori kroz inovacije i stalno usavršavanje. 
Anita Krulanović, direktorica Akreditacionog tijela Crne Gore, kazala je da akreditacija predstavlja proces potvrđivanja kompetentnosti institucija i osiguravanja kvalitetnih usluga.
-Sertifikati koje izdaje naše akreditaciono tijelo pokazuju da je ocjenjivano tijelo kompetentno, da posjeduje odgovarajuće metode, opremu i stručno osoblje. Na međunarodnom nivou, naši sertifikati su priznati i pouzdani, jer smo uskladili svoj rad sa evropskim i međunarodnim standardima – navela je ona.
Krulanović je posebno istakla da je saradnja sa Privrednom komorom Crne Gore od velikog značaja za širenje misije kvaliteta i promociju standarda u svim sektorima društva.
Neško Šćekić, predstavnik Instituta za standardizaciju je istakao važnost građenja kulture kvaliteta, poručujući da kvalitet nije samo ispunjavanje standarda, već skup karakteristika koji zadovoljava ili prevazilazi očekivanja korisnika.
-Da bismo imali kvalitetnu proizvodnju i usluge, potrebna su snažna tijela, akreditacija, metrologija i standardizacija. Samo na tom temelju možemo razviti pravu kulturu kvaliteta i osigurati da standardi budu primijenjeni odgovorno i efikasno – kazao je on.
Panelisti su poslalii jasnu poruku, a to je da razvoj kulture kvaliteta podrazumijeva stalnu edukaciju, inovacije, primjenu međunarodnih standarda i aktivnu saradnju svih relevantnih institucija, te ukazali na važnost kontinuiranog ulaganja u kvalitet i standardizaciju kao temelje povjerenja i održivog razvoja u Crnoj Gori.
Primjere dobre prakse predstavili su Slavica Jovanović, DLS - Montenegro doo Podgorica i Jovana Marković, specijalistkinja za kvalitet Kompanija One Crna Gora.
Slavica Jovanović govorila je o bezbjednosti hrane koja podrazumijeva sprovođenje svih neophodnih mjera kako hrana ne bi imala štetan uticaj na zdravlje potrošača kada se pravilno pripremi i konzumira, pri čemu je važno jasno razlikovati bezbjednost od pojma sigurnosti hrane.
Jovanović je naglasila da kvalitet hrane zahtijeva dodatne napore koji nadilaze minimalne standarde bezbjednosti, te da se odgovornost za postizanje najviših standarda dijeli među svim akterima u lancu proizvodnje, prerade, skladištenja i distribucije.
-Bezbjednost hrane je odgovornost svih učesnika u proizvodnji i distribuciji, a samo zajedničkim naporima možemo ostvariti najviše standarde kvaliteta i bezbjednosti - zaključila je Jovanović.
Jovana Marković, istakla je da je kvalitet integralni dio identiteta kompanije One i ključ strateškog pristupa u svakodnevnom poslovanju. Prema njenim riječima, One Crna Gora kontinuirano unapređuje iskustvo svojih korisnika kroz primjenu inovacija i posvećeni pristup svakoj usluzi.
Navela je da se vidljivi rezultati implementacije sistema kvaliteta ogledaju u smanjenju broja reklamacija, povećanju efikasnosti komunikacije i unapređenju internih procesa.
-Sistem kvaliteta omogućava organizaciji da posluje dosljedno, predvidivo i efikasno, da blagovremeno prepozna rizike i prilike te njeguje kulturu zajedničke odgovornosti i vrijednosti među zaposlenima i partnerima – poručila je ona.
Skup je moderirala Marga Koković, sekretarka Koordinacionog odbora za kvalitet Privredne komore Crne Gore.

PKCG: Ulaganje u kvalitet i standardizaciju temelj je povjerenja i održivog razvoja u Crnoj Gori

Nastup crnogorskih startapova na zajedničkom štandu na prestižnom međunarodnom tehnološkom događaju Web Summit 2025 koji se u Lisabonu održava od 10. do 13. novembra bio je prilika za domaće inovatore da razmijene iskustva i sklope partnerstva sa investitorima i kolegama iz više od 150 zemalja.
Kako je saopšteno iz PKCG, osim povezivanja sa inostranim partnerima, Web Summit je omogućio da se predstavnici sedam crnogorskih startapova - Bucketora, GoGrant, Gold Bear Technologies, Limo express, LoRaSi, My turn, Pillbie i Skenify, međusobno povežu i pošalju poruku da Crna Gora ima znanje, kreativnost i potencijal da bude prepoznata kao tehnološki inovativna destinacija.
Zajednički nastup na Web Summit-u organizovala je Privredna komora Crne Gore.
- Podrška Privredne komore nam jako znači i značajno je što u posljednjim godinama prepoznaje inovativne kompanije i pruža im priliku da učestvuju na upravo ovakvim događajima, koji nam puno znače kako bi došli do korisnika i pravih partnera, te da se povežemo sa investitorima. Web Summit je platforma koja vam omogućava da dođete do svih aktera u našem inovativnom eko-sistemu- ispričala je predstavnica startapa MyTurn, Milica Matović.
Na značaj učešća na Web Summit-u ukazao je i Nemanja Nikolić, izvršni direktor GoldBear Technologies koji je na samitu prezentovao globalni SaaS proizvod za limo/VIP transport industriju — LimoExpress.
- Dolazak na Web Summit za nas ima veliki značaj kako bismo stvorili konekcije sa drugim SaaS osnivačima, da vidimo njihova iskustva, da tražimo partnere za brendiranje, te da uzdignemo brend našeg proizvoda u svijetu i da saznamo o novim tehnologijama, konkretno u oblasti vještačke inteligencije, kako bismo ih implementirali u naš proizvod- istakao je Nikolić.
U Lisabonu je prezentovana i Bucketora - platforma za putovanja zasnovana na događajima koja omogućava korisnicima da pronađu inspirativne događaje širom svijeta i isplaniraju cijelo putovanje — od letova i smještaja do lokalnih aktivnosti i druženja.
- Turizam je u Crnoj Gori jedna od najznačajnijih grana privrede, te mislim da su startapovi koji se bave ugostiteljstvom ili bilo kojom drugom oblasti turizma i te kako bitni. Mislim da njihovo predstavljanje može da doprinese Crnoj Gori kao zemlji koja, po mom mišljenju, ima kvalitetan kadar i ljude koji mogu da iznesu veoma velike ideje. Ovakvi samiti, osim za predstavljanje ideja, jako su bitni za umrežavanje i pronalaženje investicija za startapove u bilo kojoj fazi da se oni nalaze- kazao je Čedomir Burić, predstavnik Bucketora startapa.
Pažnju posjetilaca crnogorskog štanda takođe je privukao i startap GoGrant - AI platforma koja automatizuje proces javnih poziva i grantova, čineći ih bržim, transparentnijim i efikasnijim za institucije, donatore i fondacije.
- Riječ je o ideji koja se pojavila iz realne potrebe u samom crnogorskom društvu da se javne nabavke digitalizuju i da skratimo proces prijave na te javne nabavke. Na Web Summit-u želimo da proširimo ideju na sve zemlje regiona. Imamo partnere iz regiona sa kojima smo već stupili u kontakt kako bi se što lakše probili na ta tržišta. Znači nam podrška Privredne komore, jer bez njih u ovom trenutku ne bismo bili spremni za ovakav samit- naveo je Milan Marković, suosnivač firme Web Falcon koja stoji iza startapa GoGrant.
Na podstrek koji Privredna komora i Web Summit daju daljem razvoju startapova ukazao je i Ivan Marić, osnivač i izvršni direktor LoRaSi kompanije.
- Očekujemo da budemo vidljivi, da nam Privredna komora i štand na Web Summit-u daju jedan legitimitet koji će naši partneri prepoznati. Ovo je tek priprema za pravo pojavljivanje koje ćemo imati naredne godine na Web Summit-u. Mi smo sada u uzlaznom periodu startapa kada provjeravamo našu ideju, te želimo da vidimo kako se na nju reaguje. Sljedeće godine ćemo predstaviti proizvod na istom ovom sajmu i očekujem da ovo bude samo zagrijavanje za sljedeću godinu- saopštio je Marić.
Osim nastupa sedam startapova na zajedničkom štandu, Privredna komora je organizovala i posjetu još 17 kompanija iz Crne Gore ovom svjetskom tehnološkom događaju. Pozitivne utiske nakon posjete sajmu iznio je Nikola Milović, direktor Sektora podrške, organizacije i digitalne transformacije Hipotekarne banke.
- Znamo koliko je Crna Gora lijepa i koliki su naši potencijali, te je bitno da održimo korak sa novim tehnologijama, dodatnom vrijednošću i inovacijama. Pravi korak Privredne komore je da podrži IT kompanije i mlade startapove. Ovo je pravi put kojim treba da nastavimo da idemo. Ovo su dobri koraci koji će akvizirati sve nove ideje- poručio je Milović.
Web Summit je okupio više od 70.000 učesnika iz preko 150 zemalja i smatra se jednim od vodećih svjetskih tehnoloških konferencija — mjestom gdje tehnološki lideri, inovatori, investitori i donosioci odluka razmjenjuju ideje i grade partnerstva. Web Summit pružio je i izuzetne mogućnosti za umrežavanje uz brojne sesije, izložbene prostore, panele, investitorske sastanke i dodatne događaje nakon konferencije.

Sedam crnogorskih startapova uspješno predstavljeno na Web Summitu u Lisabonu

Učešće crnogorskih inovativnih kompanija na prestižnom međunarodnom tehnološkom događaju Web Summit 2025 presudno je za dalji razvoj inovativne zajednice Crne Gore, rekao je vlasnik kompanije Pillbie Batrić Krvavac.
&nbsp;Privredna komora Crne Gore (PKCG) po prvi put organizovala je nastup crnogorskih startapova na zajedničkom štandu na Web Summit 2025, koji se održava u Lisabonu.&nbsp;
&nbsp;Kako je saopšteno iz PKCG, sedam crnogorskih startapova - Bucketora, GoGrant, Gold Bear Technologies, Limo express, LoRaSi, My turn, Pillbie i Skenify koji se predstavljaju na zajedničkom štandu - već su danas, prvog dana samita privukli veliko interesovanje potencijalnih stranih partnera.&nbsp;
&nbsp;Predsjednica PKCG Nina Drakić navela j da događaj okuplja preko 70 hiljada učesnika iz preko 150 zemalja svijeta.
&nbsp;- I učešće crnogorskih startapova na njemu je izuzetna prilika da se poboljša vidljivost crnogorske startap zajednice na međunarodnoj sceni, da domaći startapovi nađu nove investitore, nove partnere i da unapređuju inovacionu &nbsp;statap zajednicu u Crnoj Gori - rekla je Drakić.&nbsp;
&nbsp;Prema njenim riječima, crnogorska inovaciona zajednica posjeduje &nbsp;znanje, potencijal i kreativnost da učestvuje na ovakvim događajima.&nbsp;
&nbsp;- Kroz nova rješenja i inovacije, startapovi doprinose unapređenju poslovanja, pojednostavljenju procesa, većoj efikasnosti i to je jako značajno za diverzifikaciju naše ekonomije i njen dalji razvoj - navela je Drakić.
&nbsp;Krvavac je u okviru crnogorskog štanda predstavio svoj startup Pillbie.&nbsp;
&nbsp;- S obzirom da je ovo najveći tehnološki događaj u Evropi, ako ne i šire, mislim da je prisustvo Crne Gore i inovativnih kompanija iz Crne Gore presudno za dalji razvoj naše inovativne zajednice. Mislim da je imperativ da se crnogorski startapovi nađu na svakom idućem Web Summit-u - smatra Krvavac.&nbsp;
&nbsp;Izvršnio direktor kompanije Secfix Branko Džakula na Web Summit-u &nbsp;prezentuje Skenify - AI platformu za sajber bezbjednost kreiranu za mala i srednja preduzeća u Evropi.
&nbsp;- Na Web Summit-u možemo da pokažemo da imamo inovacije u jako atraktivnom sektoru kao što je sajber bezbjednost - rekao je Džakula.&nbsp;
&nbsp;On je naveo da je sajber bezbjednost trenutno u velikom fokusu u Crnoj Gori i da se mnogo radi po pitanju podizanja nivoa sajber bezbjednosti u državi, kako u privatnom, tako i državnom sektoru.&nbsp;
&nbsp;- Mi iz privatnog sektora pokušavamo inovacijama da pomognemo kompanijama, kao i državi, da taj nivo bezbjednosti podignu na veći nivo što prije - kazao je Džakula.
&nbsp;Predstavnik kompanije LoRaSi, posvećene razvoju digitalnih blizanaca putem inovativnih tehnologija, Danilo Marić, rekao je da na konferenciji mogu da provjere koliko je njihova ideja inovativna.
&nbsp;- Činjenica &nbsp;je da ovdje možemo da vidimo čime se bave drugi startapovi u Evropi, ali i svijetu, da provjerimo koliko je naša ideja inovativna, koliko ima široku primjenu u industriji, da vidimo za šta su tačno zainteresovani investitori i koji je najbolji način da njima približimo našu ideju i da u krajnjem dobijemo investicije i sredstva od njih - naveo je Murić.&nbsp;
&nbsp;On je kazao da su nakon današnjih sastanaka sa investitorima shvatili da je ideja prilično inovativna.
&nbsp;- Fokusirali smo se na monitoring energetske mreže, detekciju anomalija i podizanju performansi iz te mreže, ali je rješenje polivalentno i primjenjivo u drugim granama industrije. Ovo rješenje je vrlo skalabilno i može služiti da se kreira regionalna ili evropska energetska mreža za razmjenu energije i informacija - naveo je Marić.

Učešće na Web Summit 2025 presudno za dalji razvoj inovativne zajednice Crne Gore

Privredna komora (PKCG) organizovaće prvi put nastup crnogorskih startapova na zajedničkom štandu na prestižnom međunarodnom tehnološkom događaju Veb samit 2025 koji danas počinje u Lisabonu.
&nbsp;Na zajedničkom štandu predstaviće se devet crnogorskih startapova. &nbsp;
- Zajednički nastup crnogorskih startapova na jednom od vodećih svjetskih tehnoloških konferencija ima za cilj da ojača međunarodnu vidljivost domaće start up scene, unaprijedi saradnju sa investitorima i partnerima iz inostranstva, te podstakne dalji razvoj inovativnih biznisa u Crnoj Gori - saopšteno je iz PKCG.
&nbsp;Pored nastupa devet start up-ova na zajedničkom štandu, Komora je organizovala i posjetu još 17 kompanija iz Crne Gore tom svjetskom tehnološkom događaju.
&nbsp;U okviru nacionalnog štanda, devet crnogorskih start up-ova – Bucketora, GoGrant, Gold Bear Technologies, Limo express, Higem AI, LoRaSi, My turn, Pillbie i Skenify, predstaviće širok spektar inovativnih rješenja - od putovanja i turizma do zdravlja, obrazovanja, pametnih mreža i sajber bezbjednosti.&nbsp;
&nbsp;- Zajedničko učešće na Web Summitu je jedinstvena prilika da naši startapovi pokažu da Crna Gora ima znanje, kreativnost i potencijal da bude prepoznata kao tehnološki inovativna destinacija - dodaje se u saopštenju.
Veb samit, koji traje do četvrtka, okuplja više od 70 hiljada učesnika iz preko 150 zemalja i smatra se jednim od vodećih svjetskih tehnoloških konferencija - mjesta gdje tehnološki lideri, inovatori, investitori i donosioci odluka razmjenjuju ideje i grade partnerstva.
Veb samit pruža i izuzetne mogućnosti za umrežavanje uz brojne sesije, izložbene prostore, panele, investitorske sastanke i dodatne događaje nakon konferencije.

Crnogorski startapovi danas na samitu u Lisabonu

Privredna komora Crne Gore (PKCG) po prvi put organizuje nastup crnogorskih startapova na zajedničkom štandu na prestižnom međunarodnom tehnološkom događaju Veb Samit 2025, koji se od 10. do 13. novembra održava u Lisabonu. Na zajedničkom štandu predstaviće se devet crnogorskih &nbsp;startapova. &nbsp;
- Zajednički nastup crnogorskih startapova na jednom od vodećih svjetskih tehnoloških konferencija ima za cilj da ojača međunarodnu vidljivost domaće startap scene, unaprijedi saradnju sa investitorima i partnerima iz inostranstva, te podstakne dalji razvoj inovativnih biznisa u Crnoj Gori. Pored nastupa devet startapova na zajedničkom štandu, Privredna komora je organizovala i posjetu još 17 kompanija iz Crne Gore ovom svjetskom tehnološkom događaju - naveli su u Privredno9j komori.
U okviru nacionalnog štanda, devet crnogorskih startapova – Bucketora, GoGrant, Gold Bear Technologies, Limo express, Higem AI, LoRaSi, My turn, Pillbie i Skenify predstaviće širok spektar inovativnih rješenja — od putovanja i turizma do zdravlja, obrazovanja, pametnih mreža i sajber bezbjednosti.
- Zajedničko učešće na Veb Samitu je jedinstvena prilika da naši startapovi pokažu da Crna Gora ima znanje, kreativnost i potencijal da bude prepoznata kao tehnološki inovativna destinacija - istakli su u Privrednoj komori.
Veb Samit okuplja više od 70.000 učesnika iz preko 150 zemalja i smatra se jednim od vodećih svjetskih tehnoloških konferencija - mjesta gdje tehnološki lideri, inovatori, investitori i donosioci odluka razmjenjuju ideje i grade partnerstva.&nbsp;
- Veb Samit pruža i izuzetne mogućnosti za umrežavanje uz brojne sesije, izložbene prostore, panele, investitorske sastanke i dodatne događaje nakon konferencije - naveli su u saopštenju.

Crnogorski startapovi na zajedničkom štandu na Veb samitu u Lisabonu

Privredna komora (PKCG) organizovaće prvu konferenciju turističke privrede u Crnoj Gori pod sloganom Novi dani boljeg turizma 16. i 17. decembra u hotelu Splendid u Budvi.
&nbsp;Iz PKCG su rekli da crnogorski turizam ima ogroman potencijal, ali i ozbiljne strukturne izazove.&nbsp;
&nbsp;- Vrijeme je da se kroz otvoren i argumentovan dijalog svih aktera koji čine turistički lanac ponude Crne Gore, kreira novi, održivi model razvoja. Takav razvoj se zasniva na znanju, inovacijama i partnerstvu privatnog i javnog sektora - navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Konferencija će okupiti predstavnike turističke privrede, domaće i inostrane eksperte, predstavnike Vlade, lokalnih samouprava, turističkih organizacija, međunarodnih partnera i akademske zajednice, a sve sa ciljem da se kroz dijalog i razmjenu iskustava definišu prioriteti razvoja crnogorskog turizma i predlože konkretne mjere za njegovo unapređenje.&nbsp;
&nbsp;- Tokom dvodnevnog programa, konferencija će se kroz panele i interaktivne sesije baviti nekim od najvažnijih tema od značaja za budućnost turizma: upravljanje turističkom destinacijom, destinacijski marketing, poreska politika, razvoj premijum turizma, upravljanje i valorizacija plaža - rekli su iz PKCG. &nbsp;
&nbsp;Bogato iskustvo privrednika u sektoru turizma, kroz konstruktivnu diskusiju, pretočiće se u zaključke sa konkretnim i jasnim predlozima. &nbsp;
&nbsp;- Namjera je da ovi zaključci dalje budu dragocjena platforma donosiocima odluka za definisanje boljih strateških smjernica budućeg razvoja crnogorskog turizma &nbsp;zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Konferencija Novi dani boljeg turizma sredinom decembra

Na mostu između odgovornosti i solidarnosti treba graditi održivo partnerstvo između Zavoda za zapošljavanje i privrede - partnerstvo zasnovano na povjerenju, zajedničkim ciljevima i dugoročnoj viziji razvoja domaće radne snage, jer samo takav odnos može obezbijediti stabilan rast, veće zapošljavanje i spremnost Crne Gore za evropsko tržište rada, poručeno je na okruglom stolu "Povezivanje potreba privrede i mjera aktivne politike zapošljavanja“ koji su zajednički organizovali Zavod za zapošljavanje Crne Gore i Privredna komora Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107131156_4c9f3a94447bbd7978fc4b842914d2d6a8d489849b6e196e50e54ed125635098.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107131156_4c9f3a94447bbd7978fc4b842914d2d6a8d489849b6e196e50e54ed125635098" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="Sa događaja u Privrednoj komori"> <figcaption>Sa događaja u Privrednoj komori(Photo: PKCG)</figcaption> </figure>  Skup je okupio predstavnike sektorskih odbora Privredne komore, institucija i poslodavaca, koji su u otvorenom dijalogu iznijeli perspektive privrede o ključnim izazovima i deficitarnim kompetencijama, kao i prijedloge za jačanje saradnje sa Zavodom. Tokom događaja predstavljeni su rezultati istraživanja sprovedenog među poslodavcima i nezaposlenim licima, koji su ukazali na najizraženije izazove i trendove u zapošljavanju. Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić istakla je da je tema povezivanja potreba privrede i mjera aktivne politike zapošljavanja od suštinskog značaja za stabilnost i konkurentnost crnogorske ekonomije. Govoreći o istraživanjima Komore, Drakić je naglasila da je nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vještinama jedno od najvećih ograničenja poslovanju u Crnoj Gori, jer ukazuje na jaz između obrazovne ponude i potreba tržišta rada.&nbsp; - Privreda nije samo pokretač ekonomskog rasta – ona je i partner državi u razvoju cjelokupnog društva. Kada zajednički ulažemo u jačanje domaće radne snage, u znanje i vještine, te u stvaranje stabilnog tržišta rada, gradimo konkurentnu privredu i društvo u kojem svako ima priliku da doprinese i uspije. Privredna komora, kao most između realnog i javnog sektora, ima ključnu ulogu u povezivanju obrazovanja i privrede na način koji donosi konkretne rezultate – da mladi stiču znanja i vještine koje tržište rada stvarno traži – poručila je Drakić. Mr David Perčobić, direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore poručio je da je reforma Zavoda složen, ali nužan proces, koji će instituciju dovesti na nivo usklađenosti sa standardima Evropske unije. On je zahvalio kolegama na doprinosu transformaciji Zavoda, ističući da uspjeh reforme zavisi od kvalitetne saradnje sa privredom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107131156_ba0a8247b18004ef74e0d58aa5fa104d0d3b63b02d055075e4db7c8edd162435.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251107131156_ba0a8247b18004ef74e0d58aa5fa104d0d3b63b02d055075e4db7c8edd162435" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="Sa događaja u Privrednoj komori"> <figcaption>Sa događaja u Privrednoj komori(Photo: PKCG)</figcaption> </figure>  - U toku je izrada kataloga mjera, kojim će sve mjere aktivne politike zapošljavanja postati svakodnevno dostupne i nezaposlenima i poslodavcima. Želimo da budemo fleksibilni, dinamični i efikasni u implementaciji mjera, kako bismo poslodavcima omogućili da brzo dođu do potrebnih kadrova - &nbsp;kazao je on.&nbsp; Kako je dodao, odluke Zavoda ubuduće će se zasnivati na istraživanjima među poslodavcima, kako bi mjere bile prilagođene stvarnim potrebama tržišta rada. Fokus će biti na obukama u oblastima informacionih tehnologija, turizma, energetike i zanata. Poseban akcenat biće stavljen na aktivaciju teško zapošljivih grupa, jer, kako je naglasio, njihovo uključivanje na tržište rada smanjuje socijalne razlike. Mr Gordana Bošković, v.d. pomoćnice direktora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore stakla je da rezultati istraživanja, koje su sproveli među 360 poslodavaca, jasno ukazuju na potrebu modernizacije mjera aktivne politike zapošljavanja i njihovo snažnije povezivanje s realnim potrebama privrede. Kazala je da će Zavod u narednom periodu posebnu pažnju usmjeriti na razvoj programa prakse i obuka u saradnji s poslodavcima, kao i na uvođenje mikrokvalifikacija koje omogućavaju brze i ciljane obuke u deficitarnim zanimanjima.&nbsp; - Naš cilj je da sistem zapošljavanja učinimo fleksibilnijim, efikasnijim i bližim potrebama tržišta rada. Zavod za zapošljavanje Crne Gore želi da se pozicionira kao strateški partner privrede i centralni most između ponude i potražnje radne snage, čime će doprinijeti stvaranju dinamičnijeg i održivijeg tržišta rada u zemlji - zaključila je Bošković. Mr Gordana Vukčević, v.d. pomoćnice direktora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore istakla je da je ključna uloga Zavoda da omogući privredi adekvatnu radnu snagu i da poveže nezaposlene sa poslodavcima. - Želimo da pripremimo nezaposlena lica za tržište rada i povežemo ih sa poslodavcima koji traže upravo takve profile. Oko devet odsto nezaposlenih suočava se s teškoćama pri zapošljavanju, često zbog nedostatka radnih navika, i zato kroz obuke i radionice radimo na njihovoj pripremi i osnaživanju - kazala je Vukčević. Ona je apelovala na poslodavce da budu dostupni kolegama iz biroa rada i podružnih jedinica Zavoda, kako bi na vrijeme dostavljali informacije o potrebnim profilima radne snage.&nbsp; - Naš zadatak je da maksimalno angažujemo sve kapacitete kako bismo kreirali radnu snagu koja vam je potrebna. Posvećeni smo vama i naći ćemo način da odgovorimo na vaše zahtjeve - poručila je Vukčević. U okviru panela „Perspektiva privrede – ključni izazovi i potrebe“, kroz izlaganja predstavnika sektorskih odbora i diskusiju koja je uslijedila, jasno je prepoznato da su deficitarne kompetencije, zapošljavanje domaće radne snage, kao i razvoj zelenih i digitalnih vještina od presudnog značaja za budući rast i otpornost crnogorske privrede. Predstavnici privrednih sektora istakli su da je neophodno pravovremeno djelovanje i analitički pristup, jer je kašnjenje s mjerama i analizama dovelo do gubitka dragocjenog vremena. Posebno je ukazano na problem nedostatka kvalifikovane radne snage, koji će se, ukoliko se ne reaguje sistemski, dodatno produbljivati u godinama koje dolaze. U tom kontekstu, ulazak Crne Gore u Evropsku uniju prepoznat je kao i veliki izazov i velika prilika za unapređenje standarda i podizanje kvaliteta radne snage. Predstavnici privrede su poručili da dijalog mora prerasti u konkretne akcije, jer bez jasne podrške države, ulaganja u domaću proizvodnju i podsticanja razvoja novih tehnologija – nema održivog zapošljavanja ni zadržavanja mladih u zemlji. Potrebno je, kako je istaknuto, preusmjeriti pažnju sa inertnih sektora na ulaganje u znanje, inovacije i tehnološki razvoj. Poručeno je da uspjeh svih inicijativa zavisi od otvorenosti i saradnje između institucija i privrede. Zavod za zapošljavanje je istakao da će i dalje ulagati u programe za obuku, podršku i zapošljavanje onih koji su spremni da rade, dok od privrede očekuje da otvori vrata onima koji su pripremljeni i motivisani.

Graditi održivo partnerstvo između Zavoda za zapošljavanje i privrede

Okrugli sto na temu Povezivanje potreba privrede i mjera aktivne politike zapošljavanja, koji organizuje Zavod za zapošljavanje (ZZZ) u saradnji sa Privrednom komorom (PKCG), održaće se danas.
&nbsp;Događaj se organizuje u cilju uspostavljanja konstruktivnog dijaloga između predstavnika privrede i Zavoda, te jačanja međusobne saradnje i usklađivanja mjera aktivne politike zapošljavanja sa potrebama tržišta rada.
&nbsp;Iz PKCG je saopšteno da će tokom skupa biti predstavljeni rezultati istraživanja o mjerama aktivne politike zapošljavanja, koja su sprovedena među poslodavcima i nezaposlenima, kao i postojeće inicijative Zavoda u oblasti unapređenja zapošljivosti.
&nbsp;- Posebna pažnja biće posvećena identifikovanju kompetencija koje su deficitarne u različitim privrednim sektorima, kao i mogućnostima za dugoročnije partnerstvo između institucija i poslodavaca- navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Takođe, biće predstavljeni rezultati istraživanja o mjerama aktivne politike zapošljavanja posmatrano iz ugla poslodavaca.
&nbsp;Okrugli sto će početi u deset sati u prostorijama PKCG.

PKCG i ZZZCG: Danas okrugli sto o povezivanju privrede i zapošljavanja

Sertifikati o uspješno završenoj obuci za menadžera društvenih mreža svečano su uručeni na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore, a riječ je o obuci koju je organizovala Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Lingva Mont, a u cilju rješavanja problema nedostatka kadrova na tržištu rada.
Sertifikat su zavrijedili: Irena Rogošić, Jelena Pejović, Klara Drobnjak, Balša Bakić, Manja Bojić, Iva Đorđević, Vlado Pavićević, Ana Vukčević, Sofija Stanković, Aleksandra Peičić, Maja Pavićević-Aleksić, Dragana Kostić, Tina Mijović, Milica Bogićević, Dragana Janković, Lidija Vučinić, Jovan Dašić, Nada Đurović, Bogdan Lazarević, Hristina Bojović, Jadranka Đurković i Mladen Radanović.
- Ova obuka pokazuje koliko je važno ulagati u nova znanja i digitalne vještine – jer upravo one predstavljaju ključ uspjeha u modernom poslovanju, komunikaciji i promociji. Menadžeri društvenih mreža danas nisu samo osobe koje objavljuju sadržaj – oni su kreatori digitalne reputacije, graditelji zajednice i most između brendova i ljudi- kazao je direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet u Privrednoj komori Crne Gore prof. dr Mladen Perazić.
Prema njegovim riječima, znanje koje su polaznici stekli tokom obuke predstavlja čvrst temelj za profesionalan rad u oblasti upravljanja društvenim mrežama – oblasti koja zahtijeva kreativnost, strateško razmišljanje i stalno praćenje novih trendova.
On je najavio da Komora u saradnji sa obrazovnim institucijama nastavlja sa akreditovanim programima obuka, te da je u planu da naredne godine one budu realizovane za zanimanja bravar, kondukter, vozovođa, mehaničar i instruktor motornih vozila, viljuškar, moler i konfekcionar.
Jadranka Đurković, Lingva Mont, izrazila je posebnu zahvalnost Privrednoj komori Crne Gore na podršci i omogućavanju realizacije ovog programa. Istakla je i predavačice na programu, Anđelu Đokić i Aleksandru Đurković, koje su nesebično podijelile svoje znanje iz oblasti digitalnog marketinga.
- Pored stručnog usavršavanja, učesnici su imali priliku za umrežavanje, što omogućava stvaranje zajednice i međusobne podrške koja će biti važna u budućim projektima i poslovnim inicijativama. Digitalne promjene neminovno dolaze i šire se velikom brzinom, zato je važno da kontinuirano ulažemo u svoje znanje i pratimo nove trendove kako bismo ostali konkurentni i spremni za buduće izazove- poručila je Đurković.

Privredna komora i Lingva Mont uručili sertifikate polaznicima obuke: Ovo su novi menadžeri društvenih mreža

Protiv podgoričke firme „L-E.“ i izvršne direktorice K.D. (49) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na utaju poreza i doprinosa od 206.007 eura.
- Sumnja se da su u periodu poslovne 2024. - 2025. godine Poreskoj upravi nijesu pružili tačne i istinite podatke o stečenim prihodima, u namjeri da potpuno ili djelimično izbjegnu plaćanje poreza i doprinosa. Na taj način su oštetili budžet Crne Gore u ukupnom iznosu od 206.007 eura - saopšteno je iz Uprave policije.
Oni su naglasili da službenici Sektora za borbu protiv kriminala u kontinuiranoj multisektorskoj saradnji i kroz nacionalni projekat trajnog karaktera pod kodnim nazivom “Evazija”, nastavljaju da preduzimaju intenzivne policijsko-tužilačke mjere i radnje usmjerene na razotkrivanje i procesuiranje odgovornih iz privrednih aktivnosti čije kriminalne radnje podrivaju ekonomski sistem države.
- Sve aktivnosti sprovode se sa ciljem zaštite građana i očuvanja budžeta Crne Gore, uz odlučnu posvećenost jačanju integriteta institucija - zaključili su u policiji.

Krivična prijava podgoričkoj firmi i direktorici zbog utaje poreza od preko 200.000 eura

Srbijanski dan mrmota, započet rušenjem nadstrešnice novosadske železničke stanice, ušao je u 14. mesec. Od 1. novembra 2024. Srbija se budi i leže u istom. Građani zahtevaju odgovornost, kako za pad nadstrešnice, tako i za brojne nezakonite postupke posle toga; vlast odbija da se o odgovornosti uopšte i govori, praveći „kontramitinge“ i optužujući „blokadere“ za rušenje države po – to je poznati recept već 35 godina – receptu stranih (zapadnih) sila zaverenih protiv Srbije.
O sudbini 12 uhapšenih malo se zna, osim da je danas većina na slobodi. I da predsednik Srbije Aleksandar Vučić koristi svaku priliku da ih opravda i istakne njihove kvalitete. A za čoveka koji ima u proseku jedno TV pojavljivanje dnevno, te su prilike zaista česte.&nbsp;
Činjenica jeste da proces utvrđivanja odgovornosti tapka u mestu, opstruiran sa više adresa, što nagoni na sumnju da vrhu države i nije baš stalo da se sve to rasplete. Samo je jedna nezavisna, ad-hok komisija izašla sa zaključcima koji nesumnjivo optužuju najviše državno rukovodstvo.&nbsp;
Logika, zato, navodi na pomisao da razlog za tu državnu opstrukciju može da bude samo jedan. Jer, posle tragedije u Hong Kongu ovog novembra, uhapšeno je (dosad) 27 ljudi, s optužbama za nehatno ubistvo i korupciju, i na tome insistira upravo politički vrh. Zbog rušenja mosta i pogibije u Đenovi 2018. - što su srbijanska vlast i njena propagandna sredstva koja se lažno predstavljaju kao mediji često pominjali kao opravdanje „dešava se“ – na optuženičkoj klupi se našlo 59 ljudi, a proces ima podršku iz samog vrha države. Samo u Srbiji politički i državni vrh ponaša se sasvim suprotno.
U međuvremenu, od novosadske tragedije naovamo, obrušilo se bar deset plafona u raznim sveže renoviranim objektima škola i domova zdravlja u Srbiji. Srećom, epilog je samo nekoliko lakših povreda. Otkriveno je da je i nova železnička stanica u Beogradu potencijalna opasnost, jer zbog težine četvorostruko više izgrađenih komercijalnih sadržaja u odnosu na dozvoljeno projektom – pucaju noseći stubovi nad peronima. Zapažena su i oštećenja na infrastrukturnim objektima novootvorene brze pruge ka Subotici; konstatovano i da je pruga puštena u rad, a da je većina zgrada stanica na trasi nebezbedna. I tako redom.
Možda bi se neupućeni čitalac prevario da pomisli da je neko odgovarao bar zbog nekog od tih propusta, upravo posle strašnog iskustva iz Novog Sada. Ne, niko. Umesto otklanjanja, „feleri“ se zamazuju da ne budu vidljivi. I na već pomenutoj stanici u „Prokopu“, ali i na tunelima (na političku silu u saobraćaj puštene) deonice auto-puta do Požege – gde su, dok drugi problemi nisu zaokupili javnost, instalirane stalne ekipe hitne pomoći i vatrogasaca, da zamažu oči.
Najnoviji slučaj neznanja, ošljarstva ali i moguće korupcije, desio se nedavno kod Centra izvrsnosti u Kragujevcu. Srećom, obrušavanje puta prošlo je bez žrtava, jer još nije otvoren. Navodno, započeta je istraga, ali, javnost u Srbiji je opravdano sumnjičava u pogledu njenog epiloga. Jer, u Srbiji se godinama ništa ne radi, a da nije pod direktnim učešćem ili bar kontrolom ljudi iz vladajuće stranke. U tome skoro po pravilu ima kršenja zakona, ali nikad niko nije odgovarao, sem u nekoliko slučajeva kada je zbog velikog uznemirenja javnosti bilo nužno „podmetnuti“ žrtvu – koja je za to dobro nagrađena.
<h2>Šta će se još srušiti?</h2>
I nisu samo to razlozi zbog kojih se u javnosti sve otvorenije i hrabrije uz nazive Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije upotrebljava akronim OKG (organizovana kriminalna grupa). Treba da se setimo noćnog „krečenja“ prostorija Državne lutrije u režiji naglo afirmisanog beogradskog advokata, koga ćemo kasnije još jednom pomenuti. Pa da se prisetimo slučaja Koluvija i „Jovanica“, sa silnom drogom, čiji je epilog takav da se policajci koji su sve otkrili sada proganjaju, a glavni kriminalni akter sa slobode svima smeje i „podbada“. Ili, kad smo kod slobode – kada je kum predsednika države i direktor „Elektromreže“ iz 2012, a sad „uspešni biznismen“ – moguće pijan i drogiran - slupao „meklaren“ i povredio dve osobe, što je zataškavano, a na kraju je slučaj tiho zastareo. Da dalje ne pišemo.
Znajući sve to, znajući kako se u Srbiji dobijaju poslovi – jer to više i nije tajna, znajući da se „leks specijalisi“ donose zloupotrebom skupštinske većine zarad privatnih finansijskih interesa... nekako je logično da običan narod strahuje šta će još da se obruši od onoga šta su gradili naprednjaci i ortaci u ovih 13 godina nekontrolisanog uživanja vlasti. I sve češće i glasnije ukazuje se da je prvo šta su naprednjaci srušili – država i sistem.
A i za to je primera na svakom koraku. Najnoviji je slučaj kada je ministar kulture Nikola Selaković, u svojstvu osumnjičenog, dobio poziv Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK) na saslušanje zbog „Generalštaba“. U čijem je slučaju, izgleda, kraći spisak zakona koji nisu prekršeni, od onih koji jesu - sve da bi se zetu Donalda Trampa namestio posao na najatraktivnijoj lokaciji u centru Beograda. I to posao za koji je dokazano da će Srbija biti u debelom minusu, dok bi Džared Kušner ostvario ogromnu dobit.
Uglavnom, Selaković (inače, ministar pravde u vreme imenovanja tih tužilaca) se najpre nije odazvao na poziv – uz salvu uvreda na račun TOK i besprizornu kampanju iz onoga što se u Srbiji na žalost zove medijima – a onda je po završetku radnog vremena otišao u TOK, tek da bi mogao da ponovo u stilu Aleksandra Vučića izvređa tužioce kako „ne rade“, da im preti kako će „oni njih hapsiti“ i da „objasni“ kako on nije meta, već sam Vučić. Uz njega je bio već pomenuti noćni moler Državne lutrije, advokat Vladimir Đukanović, koji je – gle čuda – zastupao sve dosad za nešto optužene partijske drugove, i kojima se procesi nikad nisu završili ili se nisu završili osudom.
Stvari su se uozbiljile, a strasti splasnule, kada je TOK izdao nalog za privođenje Selakovića. Tada je očigledno procenjeno da je bolje da se odazove na poziv. Јer, ako bi SNS dopustio da ga policija privede to bi bio krah za organizaciju kojoj je modus vivendi da čuva svoje članove šta god uradili, a ako bi odbila da to učini usledio bi potpuni društveno-politički kolaps srpskog društva, jer policija ne radi posao zbog kog postoji.&nbsp;
Najzad, šteta i ne mora da bude prevelika, jer ministar može da se pozove na imunitet, a baražna vatra iz onoga što se zove medijima lako će u tom slučaju „pokriti“ glasove onih koji bi u tome pronašli krivicu. Svojevrsdnu generalnu probu imali smo ovih dana, kada je „glavnoj urednici“ veb-sajta nekad uglednih dnevnih novina iz doba SFRJ odrezana prvostepena kazna od godinu dana zabrane obavljanja te delatnosti, zbog uvrede advokata Zdenka Tomanovića. Iz svih „oružja“ udarilo je po „sudijama – blokaderima“, javilo se i Ministarstvo informisanja i telekomunikacija tvrdnjom da je „jasno i nedvosmisleno“ reč o „političkoj presudi i otetom pravosuđu“, a čak je i Sandra Božić, potpredsednica vojvođanske vlade, ispalila optužbe iz svih cevi.
No, već samim pozivom na saslušanje ozbiljno je ugrožena doskora nedodiriva naprednjačka organizacija, pa se brže-bolje pristupilo još jednom „demokratskom nasilju“ u Skupštini. Predložene su hitne izmene Zakona, kojima bi se TOK ukinuo kao „nepotreban“, zajedno sa Tužilaštvom za ratne zločine. I sve tužilačke stvari poverile podobnom tužioicu, baš kako je nedavno učinjeno u slučaju nedovoljno lojalnih policijskih jedinica.
<h2>Izborno nasilje</h2>
&nbsp;Nasilje u Skupštini nije jedino ovih dana. Bilo ga je, u svakoj mogućoj formi, na nedavno održanim lokalnim izborima u tri srpske opštine. Glasanje u Mionici, Negotinu i Sečnju više je ličilo na ratno stanje ili okupaciju, nego na demokratski proces. Ta tri mesta bila su „okupirana“ aktivistima vladajuće stranke iz cele Srbije, a oni odavno državne resurse koriste kao lične, pa su tu bila i vozila javnih preduzeća i vozila bez tablica. Iz njih su izvirivali revnosni „zupčanici sistema“ sa biračkim spiskovima, koji, jasno je, ne mogu da budu u legalnom posedu nikome sem članovima biračkih odbora.&nbsp;
Sa druge strane, članovi posmatračkih misija nisu smeli ni da izvire iz svojih vozila, od nasilnika koji su ih u tome sprečavali i fizički. Policija – sada već tradicionalno – nije reagovala, pa je većina posmatračkih misija obustavila rad usred izbornog dana. Sada bez ikakvog skrivanja, kroz ova tri mesta defilovali su banditi maskirani fantomkama, koje se policija pravila da ne vidi. Valjda im je svrha bila da podsete birače u tri opštine na tri kraja države da će kamere ono malo nezavisnih medija i posmatrači otići, a da onda ostaju na milost i nemilost bitangama svake fele. Onima koje je režim pustio s lanca pre godinu dana, kad građani nisu prihvatili objašnjenje da se padovi nadstrešnica dešavaju svuda.
Istini za volju, neki su batinaši ili oni sa spiskovima i bili „privođeni“ u maricu, kada su policajci baš bili primorani na to. Ali su se kasnije pojavili snimci s maricama koje odlaze, pa „iza ćoška“ puštaju privedene da se presele u partijska vozila koja su ih dalje sklanjala sa „mesta zločina“. Uz pritiske i ucene birača, uz „bugarski voz“ i Vučićeve optužbe da su „oni“ (to su kritičari režima, politički protivnici, ukratko, svi koji nisu pod njegovom kontrolom) imali batinaše – rezultat izbora je unapred bio jasan.&nbsp;
Primetiće neko da rezultat izbora u tri opštine, od 174 jedinice lokalne samouprave koliko ih u Srbiji ima, i nije preterano bitan, a posebno ne vredan tolikog angažovanja resursa i stvaranja atmosfere ratnog stanja. Da, to je tako u demokratskim i uređenim državama: Srbija, na žalost, već desetak godina nije demokratska i uređena, ni u najslobodnijoj interpretaciji; a od pada nadstrešnice, po svim parametrima, pokazuje se da nije zaista ni država.
Evo jedne ilustracije toj tvrdnji u prilog: odmah posle izbora izašao je formalni šef naprednjaka, doskorašnji gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, da proklamuje pobedu nad „blokaderima“ i svoje zadovoljstvo. Iza njega su, očigledno namerno, bili i friško optuženi i pravosuđu nedostupni ministar kulture Selaković i jedan „student“ iz „Ćacilenda“ koji se nekoliko dana ranije „proslavio“ pretnjom klanjem jednoj poslanici republičkog parlamenta. Tek da se pokažu snaga i nedodirivost, odnosno, da se ponajviše uputi poruka svom načetom članstvu da stranka stoji iza svakog čoveka, šta god radio, i da joj niko ne može ništa.
Doduše, i naprednjaci i srpska javnost su svesni da kada se izvuče jedna cigla iz tog zida mafijaške organizovanosti – pada ceo zid postavljen na principima omerte. Čuvaju se i osvedočeni kriminalci poput Radojičića i Veselinovića, bez obzira na cenu koju država može da plati zbog toga, dok „padaju“ samo oni koji izdaju, iznevere ili budu manja šteta u zaštiti kriminalnog interesa, kao Belivuk na primer. A izgleda da je previše para i poslova u igri, čim postoji spremnost vrha SNS da stanje u društvu zateže do tanke ivice građanskog rata.
Najzad, time što vladajuća kamarila u Srbiji ne daje odgovorne ni za novosadsku tragediju, ni za čitav niz drugih nesreća, promašaja, bačenog ili zloupotrebljenog novca i drugih krivičnih dela – za mnoge analitičare predstavlja najbolji dokaz da odgovornost za sve ide do samog vrha Srbije, odnosno - do braće Vučić.

Srbijanski Dan mrmota

Politički analitičar Danilo Kalezić ocijenio je da je karakter akcije Lugansk stvaranje Potemkinovih sela u odnosu na međunarodnu zajednicu.
- Kako može da se pokaže tobože da se Crna Gora bori sa nečim što je ruski maligni uticaj, a zapravo oni tom akcijom nijesu čak ni zahvatili vrh ledenog brijega - naveo je on gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-danilovgradanin-osumnjicen-za-ucestvovanje-u-oruzanim-formacijama-rusije-na-racunu-imao-milion-i-po-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On smatra da je neophodno obratiti pažnju na što su neka od lica prije više od pola godine privedena, a da u tužilačko-policijskom obrtu nijesu sprovedene mjere koje bi bile logične.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpodgoricanin-uhapsen-u-akciji-lugansk-pronadeni-pistolj-i-municija-u-ilegalnom-posjedu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Mislim da bi to bila dovoljna tema da opozicija traži kontrolno saslušanje ljudi iz bezbjednosne zajednice. Drugi segment koji je takođe indikativan i iz koga se takođe možemo da zaključimo dosta je zašto Agencija za nacionalnu bezbjednost kao primarna obavještajna zajednica za ova pitanja nije uključena u ovu operaciju - naveo je on.
Misli, kaže, da su to dvije teme koje bi morale biti predmet saslušanja pred nadležnim skupštinskim odborom.
<h2>Moskva i Beograd rade na tome da ne uđemo u EU</h2>
- Režimi u Beogradu i Moskvi će učiniti sve - i vrlo aktivno rade na tome da Crna Gora nikad ne uđe u Evropsku uniju - naglasio je on.
On je, gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, ocijenio da je opstrukcija izbora sudija Ustavnog suda očigledno smišljena van Crne Gore, te da se tiče upravo zaustavljanja evropskih integracija Crne Gore.
- Što se ne dešava po prvi put - naglasio je on.
Podsjetio je na nekadašnjeg glasanja bivše poslanice Suade Zoronjić iz Građanskog pokreta URA, koje je 13 puta bila uzdržana tokom glasanja.
- Tragom te prakse u bavljenju politikom, da nešto što treba da bude stvar kompromisa i stvar dijaloga vi privatizujete, preuzmete i monopolizujete kao politička stranka ili ko vladajuća većina, iako je norma i duh Ustava i način na koji se sudije Ustavnog suda biraju podrazumijeva širi politički dijalog i toga nema ne zato što ne žele da do dijaloga dođe, već suptilno usporavaju ono što su evropske obaveze i neka niko nema bilo koju dilemu šta je cilj svega ovoga, cilj je ds Crna Gora ne da ne postane članica ‘28. nsgo da ne postane članica ni ‘30” - rekao je Kalezić.
Pored institucionalnih opstrukcija, objašnjava Kalezić, poput neizbora sudija uporedo su na snazi i vaninstitucionalne opstrukcije - poput onoga što se trenutno dešava u Botunu.
- Što su mehanizmi vladajuće većine da na suptilan i perfidan način zaustavili integracije - dodao je on.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Kalezić: Akcija Lugansk je stvaranje Potemkinovih sela u odnosu na međunarodnu zajednicu

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa uslovima za povremenu kišu u drugom dijelu dana i tokom noći.
U višim planinskim predjelima na sjeveru tokom noći je moguć snijeg ili susnježica.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab, krajem dana slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od jedan do 12, a najviša dnevna od pet do 17 stepeni.

Danas pretežno oblačno, povremeno kiša

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: privredna-komora-crne-gore