Marković: Adekvatnim postupanjem svih institucija poručiti da se nasilje ne smije tolerisati; Božović: Blaga kaznena politika nedopustiva

Rodno zasnovano nasilje je kontinuirani izazov u Crnoj Gori koji iziskuje hitne, dinamične i sistemske promjene. Neophodno je jačati institucije u cilju efikasnog postupanja u slučajevima rodno zasnovanog nasilja, obezbjeđivanju vladavine prava i pružanju pravde kroz specijalizovane obuke i podršku, osiguravajući da pristup slučajevima rodno zasnovanog nasilja bude usklađen sa međunarodnim standardima i najboljim praksama. 

To je poručeno na konferenciji „Rodno zasnovano nasilje i pravda“, koju su u Podgorici organizovali Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) Crne Gore. Konferencija je nastavak saradnje između UNDP-a i VDT-a, uspostavljene potpisivanjem Partnerstva za rodnu ravnopravnost koje ima za cilj rješavanje uzroka rodno zasnovanog nasilja i unapređenje odgovora pravosudnog sistema prema žrtvama. 

Na konferenciji su predstavljeni podaci koji ukazuju na dalekosežne posljedice rodne diskriminacije. Javno dostupna sudska statistika pokazuje da je od 2017. godine 17 žena u Crnoj Gori izgubilo život od intimnih partnera i srodnika, dok je najmlađa žrtva femicida imala samo 18 godina. Podaci MONSTAT-a i UNDP-a govore da, uprkos tome što 20% žena doživi partnersko nasilje tokom života, 62 odsto njih se plaši prijavljivanja zbog mogućih posljedica, što naglašava hitnu potrebu za povećanom saradnjom sa pravosudnim institucijama u cilju izgradnje pravednog i sigurnog društva.

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, kazala je da je preduslov za rješavanje problema rodno zasnovanog nasilja u Crnoj Gori saradnja među različitim akterima, uz integraciju principa rodne ravnopravnosti u sve aspekte sudskog procesa.

- Posvećeni smo unapređenju institucija i osnaživanju svih službi, kako bi se na slučajevima rodno zasnovanog nasilja radilo sa senzibilitetom, integritetom i dubokim razumijevanjem društvenih posljedica odluka pravosudnih organa. Saradnja između institucija, međunarodne zajednice, akademske zajednice, medija i civilnog društva je preduslov za pravedno društvo. Rodno odgovorni pristupi treba da budu pravilo, a ne izuzetak - rekla je ona. 

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković istakao je da je državnotužilačka organizacija svjesna neophodnosti efikasnijeg sistemskog odgovora na rodno zasnovano nasilje, zbog čega je nedavno izdato obavezujuće Uputstvo za postupanje državnih tužilaštava u slučajevima nasilja u porodici i porodičnoj zajednici.

- Nastojaćemo da u narednom periodu obezbijedimo kvalitetnu primjenu Uputstva, svjesni činjenice da rezultate ne možemo očekivati preko noći, jer uspostavljanje standarda, uslova i tužilačke prakse predstavlja proces za koji je potrebno vrijeme, ali je neupitna opredjeljenost Tužilaštva da u slučajevima rodno zasnovanog nasilja imamo pristup usklađen sa najboljim međunarodnim standardima i praksama. Vjerujem da današnji događaj doprinosi tome da i međuinstitucionalnu saradnju podignemo na veći nivo, kako bismo adekvatnim postupanjem svih institucija u lancu poslali jasnu poruku da nasilje ne može i ne smije biti tolerisano - poručio je Marković.

Ministar unutrašnjih poslova, Danilo Šaranović, naglasio je da resor kojim rukovodi ulaže napore da se borba protiv rodno zasnovanog nasilja, temelji na pravovremenom i efikasnom postupanju policijskih službenika. 

- Osjećaj sigurnosti je neprikosnoveno pravo svih, a naša dužnost je da obezbijedimo okruženje bez nasilja. Rodno zasnovano i porodično nasilje ne smiju biti lične i porodične teme, već teme od opšteg društvenog interesovanja. Samo takvim pristupom, međusektorskom koordinacijom, promocijom tolerancije i kulture nenasilja stvaramo zdravo društvo za buduće naraštaje - kazao je Šaranović.

Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić, istakla je da će Ministarstvo u narednom periodu nastaviti posvećeno da radi na razvoju edukativnih programa koji će pomoći poslodavcima i zaposlenima da prepoznaju znakove rodno zasnovanog nasilja.

- Stvaranjem radnog okruženja koje je sigurno i podržavajuće, uvjerena sam da Crna Gora može postati primjer za druge zemlje u regionu kada je riječ o borbi protiv rodno zasnovanog nasilja i promociji rodne ravnopravnosti. Ja sam spremna da uložim maksimalan napor da podstaknem cjelokupnu Vladu da se intenzivno posveti ovom pitanju i da zaista pokažemo da je društveni konsenzus moguć i to baš na polju nasilja nad ženama - istakla je Nišić.

Ministar pravde Bojan Božović naglasio je da je borba protiv rodno zasnovanog nasilja ključni društveni prioritet, te da je uloga institucija u tome jasna.

- Posebno me brine blaga kaznena politika koja je po mom mišljenju nedopustiva. Naša je dužnost da, kroz efikasnu pravnu zaštitu i odlučno sprovođenje zakona, stanemo na kraj nasilju koje ima dramatične i dugoročne posljedice u Crnoj Gori. Moramo kontinuirano raditi na implementaciji zakonskog okvira i koordinaciji sa svim relevantnim institucijama kako bismo obezbijedili da žrtve dobiju potrebnu podršku i pravdu, a počinioci budu adekvatno sankcionisani - kazao je on.

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, ukazao je na važnost efikasne implementacije Istanbulske konvencije, kao i na podizanje kadrovskih i administrativnih kapaciteta institucija koje se bave zaštitom od rodno zasnovanog nasilja. 

- Poštujući ženska prava i prijavljivanjem nasilja stvorićemo sigurno okruženje za žene i djevojčice u našoj državi - saopštio je Gutić.

Događaj u Podgorici pružio je platformu za otvoreni dijalog među ključnim akterima, kao i pregled inovativnih praksi i strategija koje se mogu primijeniti za unapređenje odgovora na rodno zasnovano nasilje i poboljšanje usluga podrške žrtvama, u skladu sa obavezama Crne Gore prema Agendi za održivi razvoj 2030 i Akcionom planu za rodnu ravnopravnost EU.