Crna Gora i Ujedinjeni Arapski Emirati započinju pregovore o potpisivanju Sporazuma o ekstradiciji i Sporazuma o pravnoj saradnji u krivičnim stvarima, što predstavlja značajan korak u jačanju ugovorne baze između dvije države, čiji su odnosi ocijenjeni kao izuzetno dobri i na najvišem nivou. To je poručeno tokom susreta ministra pravde Crne Gore Bojana Božovića sa ministrom pravde UAE Abdulahom bin Sutanom bin Awadom Al Nuaimijem, održanog u Abu Dabiju.
Ministar Božović boravi u službenoj posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je sa svojim domaćinom razgovarao o mogućnostima unapređenja bilateralne saradnje, predstavljajući pritom reformske procese koje Crna Gora sprovodi u okviru evropskih integracija.
– U punom kapacitetu smo posvećeni procesu evropske integracije jer je to imperativ za našu Vladu. Usaglašavanje sa pravnim okvirom Evropske unije je zahtjevan, ali ključan proces za reformu pravosudnog sistema i stvaranje sigurnog i pouzdanog ambijenta za građane i privredu – poručio je Božović.
On je istakao da Crna Gora, paralelno sa EU putem, jača odnose i sa strateškim partnerima poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, što potvrđuju i međudržavni sporazumi potpisani tokom ove godine.
Ministar pravde UAE Abdulah Al Nuaimi naglasio je značaj institucionalne saradnje dva ministarstva pravde, ocijenivši Crnu Goru kao važnog partnera i prijatelja.
– Postoje brojne mogućnosti za saradnju i spremni smo da sarađujemo na svim nivoima kako bismo ojačali ugovornu bazu, kao temelj buduće, još uspješnije saradnje – kazao je Al Nuaimi, uz poruku da Crna Gora može računati na punu podršku, posebno u oblasti digitalizacije pravosuđa i razvoja modela mirnog rješavanja sporova.
Sagovornici su se saglasili da su dosadašnji međudržavni sporazumi dali snažan impuls odnosima dvije zemlje, te da je došlo vrijeme da se veoma dobri politički i ekonomski odnosi dodatno osnaže kroz precizniji i snažniji pravni okvir.
U tom kontekstu, iskazana je spremnost za formiranje zajedničkih radnih timova koji će u narednom periodu raditi na jačanju međunarodne saradnje u krivičnim stvarima i oblasti ekstradicije, ali i na unapređenju digitalizacije pravosuđa, kao i promociji arbitraže i medijacije kao savremenih modela mirnog rješavanja sporova.
Tokom susreta je ocijenjeno da dvije zemlje ulaze u fazu intenzivnije saradnje, te da je ovo pravi trenutak za jačanje ugovorne baze i razmjenu najboljih praksi, koje će doprinijeti većoj efikasnosti i sigurnosti pravnog sistema, kako u funkciji budućih investicija, tako i u drugim oblastima od obostranog interesa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Božović u Emiratima: Buduću saradnju podstaći snažnijim pravnim okvirom

Uprkos zakonodavnom napretku, rodno zasnovano nasilje i dalje je široko rasprostranjeno, što ukazuje na dubinu rodnih stereotipa i sistemskih prepreka pristupu pravdi. Od 2017. godine u Crnoj Gori, 22 žene ubili su partneri ili članovi porodice, iako je većina njih prijavljivala nasilje. Tri od četiri žene koje dožive seksualno nasilje nikada ne potraže pomoć, dok više od 60 odsto žena strahuje da prijavi nasilje zbog stigmatizacije i odmazde. Istovremeno, svaki treći građanin vjeruje da žene ponekad izmišljaju tvrdnje o psihološkom nasilju, dok samo četiri osto prepoznaje prisiljavanje na seksualne odnose kao oblik zlostavljanja. Ovi podaci predstavljeni su na današnjem događaju koji je Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori organizovao u saradnji sa Vladom Crne Gore, Savjetom Evrope, Vrhovnim državnim tužilaštvom i Ženskom liderskom mrežom, kako bi ojačao međusektorski dijalog, partnerstva za unapređenje rodne ravnopravnosti i reforme pravosudnog sektora. Dijalogom koji je moderirala liderka tima UNDP-a za rodnu ravnopravnost Kaća Đuričković poručeno je da Crna Gora može dostići društvo nulte tolerancije na rodno zasnovano nasilje samo kroz promjenu duboko ukorijenjenih stavova, snažniju institucionalnu odgovornost i dosljednu primjenu Istanbulske konvencije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova istakla je da rodno zasnovano nasilje opstaje jer ga podupiru štetni stereotipi, normalizovani obrasci ponašanja i institucionalne slabosti. - Reformski procesi se ne mogu posmatrati odvojeno od promjene organizacione kulture – unutar institucija koje treba da štite građane mora vladati nulta tolerancija na nasilje, diskriminaciju i zloupotrebu moći. UNDP snažno podržava ove promjene kroz jačanje integriteta, odgovornosti i kapaciteta pravosudnog sistema, ali i kroz unapređenje sopstvenih standarda, politika i praksi - kazala je Paniklova. Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić kazala je da je jedno ubistvo žene poraz države, a još jedno ubistvo nemar države, dodajući da sudovi moraju biti linija na kojoj nasilje prestaje, odlučno, brzo i bez izuzetka. - To je naša obaveza prema pravdi i prema svakom životu koji možemo zaštititi - istakla je Pavličić. Milorad Marković, vrhovni državni tužilac, istakao je da je u rad državnih tužilaštava uveden novi model postupanja tužilaca koji je doprinio kvalitetnijem prikupljanju dokaza, boljoj zaštiti žrtava i bržem donošenju odluka. - Sve institucije sistema moraju raditi na unapređenju svog djelovanja, a za Državno tužilaštvo će u narednoj godini prioritet biti dalje unapređenje primjene uspostavljenih standarda i stvaranje boljih uslova za podršku i zaštitu žrtava, uz dalje podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti, u samoj instituciji - naglasio je Marković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Ministar pravde Bojan Božović podsjetio je da Crna Gora intenzivno radi na usklađivanju zakonodavstva sa savremenim evropskim standardima: - Uveli smo strože sankcije i predvidjeli nova krivična djela, koja će uskoro biti sastavni dio krivičnopravnog sistema Crne Gore. Naša obaveza je da zakonodavni okvir odgovori na realne izazove društva, uključujući i one koji se najdublje tiču bezbjednosti žena i djevojaka - poručio je Božović i naglasio da su ove reforme posebno važne u trenutku kada se Crna Gora suočava sa porastom rodno zasnovanog nasilja, uključujući i slučajeve femicida. Podaci iz istraživanja UNDP-a o rodnoj dimenziji u pravosudju koje je podržao Savjet Evrope, ukazuju da iako žene čine većinu u pravosuđu, i dalje se suočavaju sa preprekama u napredovanju, rukovođenju. Istovremeno, institucionalni mehanizmi rodne ravnopravnosti ostaju slabi što zahtijeva prelazak sa deklarativne na stvarne, sistemski podržane mjere. Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka poručio je da je rodno zasnovano nasilje test povjerenja u državu, te da sistem ne funkcioniše dobro ako žene ne vjeruju institucijama i ne prijavljuju nasilje. - Cilj nam je da rodna ravnopravnost ne bude samo zakonski princip već realnost. Nijedna žena ne smije ostati nevidljiva i nezaštićena. Najranjivije žene ne stavljamo na kraj, već u središte naših politika i mjera - kazao je Đeka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kazala je da svaka žena u društvu, a i na radnom mjestu mora da se osjeća dostojanstveno i uvaženo a prije svega bezbjedno. Nišić je ukazala da unaprjeđenjem radnog zakonodavstva Ministarstvo kreira sigurno i dostojanstveno radno okruženje, doprinosi uskladjivanju privatnog i poslovnog života i osnaživanju žena za ravnopravno učešće na tržištu rada. Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da se intenzivno radi na novom Protokolu o postupanju u slučajevima nasilja nad ženama, čija će dosljedna primjena biti obavezna za sve nadležne institucije, kako bi se spriječilo prebacivanje žrtava „od vrata do vrata“ i obezbijedila brza i pouzdana reakcija sistema. - Novi Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti jasno će prepoznati žrtve rodno zasnovanog nasilja i obezbijediti im ekonomsku podršku te prepoznati nove usluge. Ovaj proces mora biti prioritet institucija kako bi bio sproveden do kraja, bez odlaganja - kazao je Gutić i dodao da će poseban fokus biti stavljen na jačanje medjusektorske saradnje. Iako institucionalni odgovori na nasilje još uvijek nijesu dovoljno snažni, više od 65 odsto zaposlenih u javnoj upravi smatra da je rodno zasnovano nasilje veoma ili donekle prisutno u Crnoj Gori, dok takav stav ima više od 97 odsto tužilaca i tužiteljki, pokazuje najnovije istraživanje UNDP-a o percepciji zaposlenih u javnoj upravi o rodno zasnovanom nasilju. Prema svjedočenju zaposlenih, različiti oblici nasilja prisutni su i u javnim institucijama - psihičko 30 odsto, političko 28 odsto i seksualno uznemiravanje pet odsto, što dodatno ukazuje na potrebu za efikasnijim institucionalnim mehanizmima zaštite. Na događaju su govorile i ambasadorka Italije, Andreina Marsela, državna sekretarka MUP-a, Dragana Kažanegra Stanišić, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, kao i predstavnice civilnog društva, aktivistkinje i ekspertkinje: Aida Petrović, Branka Žigante - Mašić, Duška Pejović, Sabina Muratović i Marija Pešić. Učesnice i učesnici su poručili da se napredak u borbi protiv nasilja može postići samo udruženim djelovanjem – pravosuđa, policije, socijalne zaštite, civilnog društva, medija, međunarodnih partnera i lokalnih institucija. Izgradnja društva u kojem svaka žena živi bezbjedno i dostojanstveno zajednička je odgovornost svih.

1250x600

1084x550

Pavličić: Jedno ubistvo žene je poraz države, drugo je nemar; Božović: Obaveza da akonodavni okvir odgovori na realne izazove

Crna Gora neće slati nove zamolnice Srbiji za izručenje Svetozara Marovića, rekao je za Newsmax Balkans u emisiji Dijagnoza ministar pravde Bojan Božović.
Božović smatra da Srbija neće izručiti Marovića, ali navodi da je odgovornost zbog čega je nekadašnji visoki funkcioner u toj državi prije svega u Crnoj Gori jer mu je nakon izricanja kazne faktički dozvoljeno da je nesmetano napusti.
Marović je, nakon što je priznao da je bio vođa kriminalne grupe, po izlasku iz šestomjesečnog pritvora u maju 2016. umjesto na odsluženje kazne otišao u Beograd zbog, kako je saopštila njegova odbrana, liječenja od depresije.
Od tada se nalazi u prijestonici Srbije, koja uprkos brojnim zamolnicama nije željela da ga izruči.
Iako je ranije govorio da nema smisla slati nove zamolnice Srbiji za izručenje Marovića, Božović je to učinio u maju ove godine.
“Razlog je bio da se ne stekne utisak da i ja kao novi ministar pravde izbjegavam taj vid korespondencije, ali sam bio svjestan činjenice da to neće mnogo promijeniti stvari”, naveo je Božović.
Dodao je da kada se priča o slučaju Marović, prvo treba govoriti o uzrocima pa tek onda o posljedicama.
“Mislim da je ključni problem ovdje u Crnoj Gori a ne u Srbiji. Srbija, kao i bilo koja druga država, ima pravo da nekoga izruči ili da to ne uradi. I ja kao ministar imam pravo da nekoga ne izručim i da državi koja ga traži apsolutno ne objašnjavam zbog čega je to tako. To je suvereno pravo države. Da li gospodin Marović ima neku vrstu azila u Srbiji, da li postoje drugi razlozi zbog čega ga ne izručuju, to je stvar Srbije. Ali nije bila stvar Srbije zbog čega je Marović završio tamo. To je bila odgovornost Crne Gore i naših institucija koji su osobi koja je priznala krivicu dopustili da pređe preko granice i ode u neku drugu državu”, navodi Božović.
Rekao je da Crna Gora ima odličnu saradnju sa Srbijom u sličnim slučajevima, ali da to za Marovića izostaje.
“Ali, volio bih i zaista se nadam da ćemo dobiti odgovore ko je odgovoran za to što je Marović napustio Crnu Goru. Kao ministra pravde to me najviše zanima, a da li će ministar pravde Srbije izručiti Marovića, to mi je itekako važno, ali je to isključiva nadležnost Srbije”, poručuje Božović.
Upitan ko bi trebalo da pokrene pitanje odgovornosti zbog činjenice da je Marović nesmetano napustio Crnu Goru, Božović je kazao da ukoliko je bilo krivičnog djela to bi trebalo da uradi tužilaštvo.
“Takođe, ako je riječ o odgovornosti sudija, to može da uradi Sudski savjet. Zaista jeste simptomatično da Maroviću nijesu oduzete isprave nakon što je napustio pritvor i da se osoba koja je priznala krivicu tako prosto pusti da ode u drugu državu. Isprave se oduzimaju i za mnogo lakša krivična djela”, precizirao je Božović.
Iduće godine zastara kazne Maroviću
Marović je, nakon što je potpisao sporazum o priznanju krivice, 2016. osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora, a apsolutna zastara kazne nastupa u oktobru 2026.
Nekadašnji šef crnogorskog parlamenta, ali i državne zajednice Srbije i Crne Gore, specijalnom tužiocu je tada priznao da je bio vođa kriminalne organizacije od oko 30 ljudi, koju je formirao radi sticanja protivpravne imovinske koristi.
Grupa, čiji je Marović bio šef, a u kojoj je bilo više lokalnih funkcionera Demokratske partije socijalista, teretila se da je oštetila budžet Opštine Budva za više od 15 miliona eura, koje su navodno prenijeti na više inostranih računa. Marović je tada tvrdio da novac nije uzeo već je “i sam prevaren” u tom korupcionaškom poslu.
Upitan da li je razgovarao sa ministrom pravde Srbije Nenadom Vujićem o slučaju Marovića, Božović kaže da se srbijanskim kolegom sreo samo jednom i da tada nije bilo riječi o izručenju.
“Biće prilike da i ovom slučaju razgovaramo. Slučaj Marovića je vrlo dobro poznat Ministarstvu pravde Srbije. Vrlo sam realan i ne očekujem da Marović bude izručen Crnoj Gori. Neću slati novu zamolnicu za izručenje jer u diplomatskoj korespondenciji smatra se i nedostatkom dobrog ukusa ako pošaljete više od jedne zamolnice za izručenje a Crna Gora ih je poslala sedam”, poručio je Božović.
Pretjerane kritike na račun VDT
Skupština Crne Gore prošlog mjeseca nije usvojila Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta za 2024. Tada je najviše kritika dobio vrhovni državni tužilac Milorad Marković čiji rad su kritikovali i opozicija ali i dio vladajuće većine zamjerajući mu što se ne odaziva pozivima na kontrolna saslušanja resornih parlamentarnih odbora.
Tako ga je predsjednik Skupštine Andrija Mandić pozvao da podnese ostavku, navodeći da nije ispunio njihova očekivanja prije svega u istragama o navodnim zloupotrebama bivše vlasti. I nakon toga prosrpske partije su više puta pozivale VDT-a da podnese ostavku, što je Marković odbio da uradi navodeći da su kritike neutemeljene.
Božović smatra da se prešla granica u kritikama VDT.
“Pogotovo ne mislim da je to bilo vrijeme, jer izvještaj o radu Tužilačkog savjeta nije vrijeme za priču o vrhovnom državnom tužiocu. Rekao sam i ranije da je taj Izvještaj trebalo podržati. Mislim da političari ne bi trebalo da vrše bilo kakav pritisak na donosioce pravosudnih odluka. Moramo svi da se tog principa pridržavamo”, naveo je Božović.
Podsjetio je da je zakonsko rješenje takvo da nakon što Skupština izabere VDT, ne može da ga razriješi, već to može uraditi Tužilački savjet na predlog zakonodavnog doma.
“Mislim da su kritike na računa VDT pretjerene. Možemo otvoriti dijalog o bilo kome, ali čini mi se da u tom momentu to nije bila prava prilika. Ali, takođe mislim da je jako važna komunikacija između institucija. Razumijem da pravosuđe treba da komunicira kroz njihove odluke i rad. I tu ne mislim samo na pozive Skupštine da se dođe na neki odbor, već i na pozive medija ili NVO sektora. I ja sam biran u Skupštini, kao i mnogi drugi, i zato kada ih parlament pozove, tu bi trebalo da budu fleksibilniji”, zaključio je Božović.

Božović: Ne očekujem da Srbija izruči Marovića, više nećemo slati zamolnice

Veting u pravosuđu mora da bude kontinuirani proces, jer jedno je veting, a drugo hajka, poručio je ministar pravde Bojan Božović na otvaranju CDT-ove konferencije “Prvih 25 godina pravosudne reforme”.
Božović je kazao da se Crna Gora nalazi u odsudnom trenutku u 25 godina reformi zbog izazova, planova i ciljeva koje imamo, a kako bismo do kraja sljedeće godine zaključili pregovore u poglavljima 23 i 24.
Upitan šta su ključne tačke i prepreke u reformi pravosuđa, Božović je rekao da sama činjenica da nešto zovemo reformom, a da traje četvrt vijeka, znači da reforma nije postojala u onom formatu koji su svi željeli.
“Sama činjenica da pregovori sa EU traju toliko dugo govori da nismo bili dovoljno zreli da reformišemo naše društvo i dostignemo taj nivo demokratije koji nam je neophodan i nije bilo političke volje da se sve to sprovode” rekao je Božović.
Balasti prošlosti, ali i loša dinamika u protekle četiri godine
Kazao je da razlozi za to leže u donosiocima odluka.
“Tu mislim na brojne izazove i probleme, balaste prošlosti, ali i u prethodne 4 godine ni mi vjerovatno nismo odradili stvari onom dinamikom kojom smo željeli. Pomaka ima što se konstatuje kroz izvještaje”, rekao je Božović.
“Ne smijemo se uljuljkati i govoriti sve je odogovornost nekog prethodnog vremena, ima odgovornosti i kod nas i zbog toga moramo voditi računa o tome da ne tražimo izgovore već da rješavamo probleme, a problema ima prilično”, dodao je Božović.
Problemi se, kako kaže, prije svega odnose na obezbjeđivanje što većeg stepena nezavisnosti unutar samog pravosuđa.
“Odsustvo političkog uticaja mora biti apsolutno, moramo uvesti što je moguće veći stepen mjerljivih kriterijuma kako bi oni najbolji unutar sistema bili, ne samo sačuvani, već na svaki način zaštićeni od bilo kakvih uticaja”, rekao je ministar.
Veting kao populizam
Govoreći o vetingu u pravosuđu, on je kazao da je Vijeće za nacionalnu bezbjednost dalo saglasnost Ministarstvu pravde da nastavi proces sagledavanja i kreiranja sistema vetinga uz saglasnost i mišljenja Evropske komisije.
“Kod nas se taj proces vetinga doživljava kao potpun i totalni reizbor tužilaca i sudija. To nije ni u ovom momentu jedini oblik vetinga o kojem se može pričati. Čak danas postoje brojni razlozi da takav reizbor nije moguć nego je i neracionalan” rekao je Božović.
“Kada govorim o vetingu govorim o provjeri etičke i disciplinske odgovornosti, profesionalnog i ličnog integriteta nosilaca pravosudnih funkcija i svih nas koji smo uvezani sa tim, veting mora da bude jedan kontinuirani proces. Ja bih postao najpopularniji političar da sa ove bine kažem sve ćemo da dovedemo nove sudije i tužioci i biće svi najbolji na kugli zemaljskoj, to je nerealna priča, neću da potpadam pod taj nivo populizma”, istakao je ministar.
Ipak, kako dodaje, treba nam dodatno jačanje izvora prava i implementacije tih izvora prava u smislu provjere prava i dsiciplinskog kvaliteta svih u sistemu.
“Treba nam provjera uvezanosti javnih funkcionera, samim tim sudija i tužilaca, unutar sistema, sa licima koja imaju imovinu koju ne mogu da opravdaju”, kazao je Božović.
Problem je, kako je kazao, veći nego što se misli.
“Usvajajući IBAR zakone mi smo predvidjeli nove kriterijume za provjeru disciplinske odgovornosti, ali da bi se, npr. u tužilaštvu to realizovalo, Tužilački savjet je morao da formira komisiju koja će to pratiti, a do prije neki dan nismo imali formiran Tužilački savjet”, kazao je ministar.
“U ovoj sali nema osobe koja će reći da je protiv vetinga, ali veting je jedno, hajka je drugo”, naglasio je on.
“Danas više nego ikad nam je potrebno mišljenje EK za svaki ovakav zakon. Bilo je propuštenih šansi ali i iznevjerenog povjerenja. U posljednjih pet godina skoro polovina sudija nije dio sudskog sistema u odnosu na 2020, slična je situacija sa ukupnim brojem tužilaca, da smo krenuli u totalni reizbor 2021, u apsolutnim brojkama situacija ne bi bila puno drguačija”, naveo je on.
Apstraktne norme za brojne pozicije
Komentarišući neuspjeli izbor svih sudija Ustavnog suda, on je kazao da mu je žao mi je što nisu izabrani svo troje kandiata, da je dobro što ipak nećemo biti u blokadi Ustavnog suda, ali da to ne treba da nas zavara i da ga moramo kompletirati što prije.
“Za neke pozicije moramo uvoditi jasne i mjerljive kriterijume i standarde. Naše norme previše apstraktno postavljene za brojne pozicije. Jako loše što sudija Ustavnog suda može biti svako ko ima preko 40 godina života, preko 15 godina radnog iskustva i samo da je pravnik. Mislim da je to nedopustivo. Zbog toga smo napravili radnu grupu za novi zakon o ustavnom sudu, treba nam korjenita promjena tog zakona gdje ćemo jasno naznačiti ko može da bude a ko ipak ne jer je prerano”, kazao je Božović.
Koprivica: Partitokratija se neće tako lako odreći uticaja na sudstvo
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica rekao je da pravosuđe u Crnoj Gori danas funkcioniše između formalne usklađenosti sa evropskim standardima i stvarnih ograničenja u pogledu nezavisnosti, efikasnosti i odgovornosti, a partitokratija se neće tako lako odreći uticaja na sudstvo.
“Sami naziv našeg događaja - Prvih 25 godina pravosudne reforme - govori o jednom veoma dugom procesu. U njemu je Crna Gora dobila normativni i institucionalni okvir koji treba da dovede do funkcionisanje nezavisnog i efikasnog pravosuđa”, naveo je Koprivica i dodao da učinak ovog procesa nakon 25 godina pokazuje da se promjene pretežno odvijaju u sferi forme, a ne suštine.
“Takođe, vrijeme je pokazalo da ključni problemi – nepovjerenje građana, sporo postupanje, neujednačena praksa, nejasna odgovornost i politički uticaji – ostaju prisutni” istakao je.
Pravosuđe se, kako je ocijenio, i dalje doživljava kao sporo, neefikasno i podložno političkim uticajima.
“Nova Strategija reforme pravosuđa za period 2024–2027, pripremljena u toku dobijanja IBAR-a, trebalo je da postavi novu viziju razvoja pravosuđa. Umjesto da pokaže put za stvarne promjene ona je napisana tako da zadovolji formu evropskih zahtjeva, bez analitičke dubine, jasnih ciljeva i odgovornosti institucija” kazao je direktor CDT-a.
“Reforme ključnih pravosudnih tijela ostale su nedovršene. Promjena Ustava u dijelu koji se odnosi na Sudski savjet započeta je, dok u slučaju Tužilačkog savjeta još nije. Istovremeno, sastav i način izbora dijela članova Tužilačkog savjeta izmijenjeni su zakonom koji je faktički isključio osobe sa značajnim pravosudnim iskustvom”, dodao je.
Kao slabe tačke Sistema istakao je finansijsku nezavisnost i status pravosuđa.
“Zarade sudija i tužilaca nijesu usklađene sa njihovim poslom, budžetska izdvajanja su nedovoljna, a planirano povećanje sredstava odvija se sporo i parcijalno” rekao je Koprivica.
On je naglasio da efikasnost pravosuđa ostaje hronični problem, da sudovi iz godine u godinu primaju više predmeta nego što ih rješavaju, dok broj starih predmeta i dalje raste.
“Sistem odgovornosti u pravosuđu, iako je nominalno unaprijeđen izmjenama u oblasti ocjenjivanja i disciplinske kontrole, i dalje je nedovoljno djelotvoran. Uvedene promjene nijesu prethodno testirane, niti se prate se kroz mjerljive rezultate”, kazao je on.
Koncept vetinga se, kako je ocijenio, pretvorio u populističku političku poštapalicu koja možda kratkoročno donosi veće procente podrške partijama, ali vrlo malo ima onih koji o ovom procesu debatuju uz spominjanje jasne vizije, metodologije, opisa procesa i garancija nepristrasnosti.
Prošlo je vrijeme, kako navodi, u kojem se reforme u Crnoj Gori iniciraju samo kroz spoljnopolitičke ocjene, zadate rokove i uspostavljena mjerila. “Unutrašnje potrebe našeg društva moraju postati ključan okidač za promjene”, naveo je Koprivica.
Zato je, kako navodi, ovdje jasna odgovornost i pravosuđa i izvršne vlasti koji će ostaviti 25 godišnje dosadašnje prakse sakrivanja iza EU izvještaja i diplomatskih fraza i razumjeti da je u njihovom portfoliju najvažnija borba ovog društva - stvaranje pravedne države.
“Uz sve ove, sistemske probleme, ne smijemo zaboraviti još jedan, možda najopasniji – partitokratija koja 30 godina vlada našom scenom i koja se neće tako lako odreći uticaja na pravosuđe. Vjerujem da teško da u ovoj prostoriji ima ljudi koji nijesu svjesni značaja ove prepreke”, stakao je Koprivica.
“Očuvanje partijskih monopola i vođenje politike na destruktivan način zapravo predstavljaju ključnu prepreku našem učlanjenju u EU. Zato u ovoj, veoma važnoj i osjetljivoj fazi našeg evropskog puta, želimo skrenuti pažnju na dvolično ponašanje značajnog dijela političke elite (čast izuzecima) kojoj su usta puna reformi, demokratije i vladavine prava, a koja u praksi radi sve da se ovi principi ne uspostave”, dodao je on.
Koprivica navodi da se Crna Gora nalazi u kritičnoj tački procesa u kome je partitokratija koja želi status quo, do sada, odnosila pobjedu nad progresivnim djelovima društva.
“Ne smijemo zaboraviti da u dijelu civilnog društva, političkim partijama i državnoj upravi postoji još uvijek posvećenih i progresivnih ljudi koji moraju imati hrabrosti da se suprotstave neutaživoj potrebi partitokratije da sve procese u državi drži pod potpunom kontrolom. Da li će se odnos snaga ovoga puta promijeniti i da li će pravosudna reforma postati velika prilika ili još jedna propuštena šansa za Crnu Goru, ostaje da vidimo”, zaključio je on.

Božović: Jedno je veting, a drugo hajka

Oktobarske plate za 11 rukovodilaca u Ministarstvu pravde iznosile su 18.000 eura, pokazuju podaci o mjesečnim neto zaradama u tom resoru, koji su objavljeni na sajtu Vlade Crne Gore.
Ministru pravde Bojanu Božoviću za prošli mjesec je isplaćeno 1.831 euro, a državnom sekretaru Sergeju Sekuloviću 1.913 eura.
V.D. sekretar Ministarstva Đorđije Ivanović zaradio je 1.742 eura, generalni direktor za pravosuđe Miomir Jauković 1.636 eura, a generalni direktor Direktorata za saradnju sa vjerskim zajednicama Dragan Radović 1.582 eura.
Plate generalnom direktoru za krivične sankcije i nadzor Stevanu Brajuškoviću i generalnom direktoru Direktorata za informaciono-komunikacionu tehnologiju pravosuđa i bezbjednost podataka Draženu Radonjiću iznosile su 1.575 eura.
Generalna direktorka Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo Jelena Grdinić u oktobru je zaradila 1.528 eura, v.d. generalnog direktora za međunarodnu pravosudnu saradnju Blagoje Gledović 1.582 eura, a v.d.generalne direktorice Direktorata za kapitalne, međunarodne i projekte iz fondova EU Jasna Jovović 1.496 eura.
V.D. generalnom direktoru Direktorata za pravosudni nadzor u Ministarstvu pravde Senidu Strikoviću isplaćeno je 1.543 eura.

Tamara Klikovac

Za plate rukovodiocima u Ministarstvu pravde 18.000 eura: Božoviću 1.830, a Sekuloviću 1.913 eura...

Crna Gora napreduje najbrže u regionu, ali sada ulazi u fazu u kojoj su presudne brze i odlučne institucionalne akcije kako bi zatvorila poglavlja 23 i 24, prije svega ključna institucionalna imenovanja i jačanje borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, što su preporuke koje Vlada Crne Gore jasno želi da ispuni.
To je poručeno tokom I panel-diskusije „Završni koraci: Put ka zatvaranju Poglavlja 23 i 24“, na kojem su govorili Johann Sattler, ambasador EU u Crnoj Gori, Bojan Božović, ministar pravde i Danilo Šaranović, ministar unutrašnjih poslova.
Johan Satler, ambasador EU u Crnoj Gori je rekao da je jasno da postoji napredak u oblasti vladavine prava, ali postoje i oblasti u kojima je potrebana odlučna akcija i ubrzano djelovanje.
- Ima dosta posla na koji se morate fokusirati i zadaci koje morate ispuniti - rekao je Satler. 
Prema njegovom mišljenju “brzo djelovanje je sada ključno”.
Ambasador je naglasio neophodnost izbora troje sudija odnosno kompletiranja sastava Ustavnog suda.
- Takođe potreban nam je kompletan Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge. To su koraci na kojima možete da ostvarite brze rezultate - naglasio je Satler.
Naveo je da Evropska unija očekuje da vidi jedinstvo u Skupštini u podršci za evropske zakone.
- Vidjeli smo da je to moguće na primjeru izborne reforme. Sada nema lokalnih izbora koji mogu predstavljarti distrakciju i možete se fokusirati na ono što vas povezuje, a ne na ono sto vas dijeli. Vidim dobrušansu da se ovaj zadatak možete ispuniti do kraja naredne godine - saopštio je.
Govoreći o obavezama u poglavlju 24, ambasador je naglasio da je potrebno ubrzati sprovođenje ključnih obaveza, uključujući najznačajnija imenovanja u Ministarstvu unutrašnjih poslova kao i puno usklađivanje vizne politike sa EU.
Ministar pravde Bojan Božović, kazao je da poglavlja 23 i 24 nijesu samo najznačajnija za pregovore, već su istovremeno i „pepeljuge“ pregovaračkog procesa.
- Demokratije nema bez pregovaračkih poglavlja 23 i 24. Zato su nam apsolutno podudarna mišljenja i stavovi sa predstavnicima Evropske unije. Naš zadatak je puna implementacija preporuka. Vremena nemamo, imamo svega nekoliko mjeseci pred nama koje moramo iskoristiti na najbolji način da dobijemo najpozitivniji mogući izvještaj, jer da bismo zaokružili pregovarački proces nemamo vremena za kreativna tumačenja. Imamo jasne zadatke i te zadatke moramo ispuniti - rekao je on.
Božović je istakao da je Vlada poslala jasnu političku poruka da” želi ustavne izmjene po pitanju sastava Sudskog savjeta”.
On je kazao da je Zakonik o krivičnom postupku "najvažniji izvor prava" i da je ključan za reformu pravosuđa.
Naveo je da se na zakonu konstantno radi i da se očekuje brža saglasnost Evropske komisije za slanje izmjena na usvajanje. 
- Evropskoj komisiji poslali smo veoma važne zakonske propise koji će omogućiti brže i efikasnije sprovođenje sudskih postupaka, prije svega kroz izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku. Takođe, kada je riječ o antikorupciju, kreirali smo Zakon o zaštiti zviždača i brojne druge izmjene. Imali smo određene prepreke, ali očekujemo da sljedeće godine imamo 20-ak novozaposlenih, kvalitetnih pravnika koji će dati doprinos rješavanju ovih pitanja - kazao je Božović i dodao da se moraju pratiti preporuke EK i VK.
Naglasio je da je apsolutno moguće da do kraja 2026. godine završimo pregovore.
- To nije nama palo na pamet to je bio dogovor. Mi to moramo završiti do septembra sljedeće godine - kazao je on.
Božović je najavio da će do kraja godine biti prezentovane izmjene krivičnog zakonika koje se odnose na nezakonito bogaćenje funkcionera, izmjene zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu u skladu sa preporukama Venecijanske komisije, kao i izmjene nacrta zakona o trajnom oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao je da uz jasnu koordinaciju Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva pravde kraj naredne godine možemo da dočekamo sa 100 odsto ispunjenosti preduslova neophodnih za zatvaranje poglavlja 23 i 24.
Rezultati koji su postignuti u borbi protiv kriminala naglašeni su u izvještaju o napretku.
- Ukoliko postoji jedna oblast u kojoj ova država demonstrira nepodijeljenost i odlučnost, to je borba protiv organizovanog kriminala - rekao je Šaranović.
Kada je u pitanju Zakon o unutrašnjim poslovima, očekuje da dobijemo mišljenje od Evropske komisije i da uđe u skupštinsku proceduru, što je jedan od uslova za postizanje rezultata u narednih 12 mjeseci.
- Zakon o oružju je u finalnoj fazi i očekujemo da će u sljedećih 10 dana biti poslat Evropskoj Komisiji na mišljenje. I Zakon o strancima je prošao ozbiljnu javnu raspravu, na dnevnom je redu Skupštine Crne Gore - rekao je on.
Šaranović je istakao je da su dobri rezultati postignuti zahvaljujući dobroj saradnji sa Ministarstvom pravde i SDT-om.
- Izvršili smo temeljnu reorganizaciju Uprave policije, ali ono što je posebno istaknuto je jačanje sistema interne kontrole, provjere i osiguranja integriteta policijske službe - kazao je Šaranović.
Kako je dodao, sprovodi se puna profesionalizacija koja, ističe, mora da počne od vrha.
- Prije nekoliko sedmica je raspisan konkurs za izbor direktora UP u punom mandatu, očekujemo da to bude završeno do kraja godine - istakao je Šaranović.
Forum predstavlja platformu na visokom nivou, koja je okupila državne zvaničnike, predstavnike ključnih institucija i predstavnike Evropske unije radi razmjene mišljenja o ključnim reformskim obavezama iz oblasti vladavine prava na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji.
Kroz više tematskih panela, diskusija će biti fokusirana na obaveze koje proizilaze iz poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava u okviru pregovaračkog procesa o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, kao i na dinamiku i vremenske okvire njihovog sprovođenja.

Satler: Sada je ključno brzo djelovanje, EU očekuje jedinstvo u Skupštini za evropske zakone

Ministar pravde Bojan Božović kazao je za Portal ETV da su Ministarstvu pravde Italije 8. oktobra poslali zahtjev za izručenje Stevana Simijanovića, a kojeg Crna Gora potražuje zbog krivičnog djela falsifikovanja isprava. - Ministarstvo pravde nije u posjedu novih informacija tim povodom - rekao je Božović. Simijanović je uhapšen 30. septembra u Milanu a po međunarodnoj potjernici crnogorskih vlasti. Pravosudni organi Italije odredili su mu ekstradicioni pritvor. Njemu je suđeno u odsustvu i pred Osnovnim sudom u Nikšiću 3. oktobra mu je izrečen presuda. Osuđen je na tri mjeseca zatvora zbog falsifikovanja isprava.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120091140_82492ef8d4e3a89d34b7458d86df9ae17991ab0b411aa6b5d860e0efaf9d7053.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120091140_82492ef8d4e3a89d34b7458d86df9ae17991ab0b411aa6b5d860e0efaf9d7053" data-rendition-name="original" width="1098" height="1194" loading="lazy" alt="Simijanović"> <figcaption>LAŽNE ISPRAVE: Američki pasoš Simijanovićaetv</figcaption> </figure>  Portal ETV je u više navrata pisao o Simijanoviću.&nbsp; Crnogorske vlasti su u julu raspisale nacionalu i međunarodnu potjernicu za lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem, optuženim za flasifikovanje isprava, i to nakon dvije godine i devet mjeseci od podizanje optužnog prijedloga i čak četiri godine i pet mjeseci nakon što je on februara 2021. uhapšen u Nikšiću a potom nesmetano napustio Crnu Goru preko Graničnog prelaza Dobrakova. Simijanović je, nakon političkih promjena 2020. godine, u Crnoj Gori napravio čvrste konekcije sa liderom URE Dritanom Abazovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade, ali i sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. Tokom boravka u Crnoj Gori Simijanović je, prema Skaj komunikacijama koje je objavio portal Librtas u junu prošle godine, dogovarao i poslove šverca cigareta. Njegov zadatak je bio da nagovori Davidovića da što prije uđu u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga „pritisne“ preko Abazovića. U tom slučaju jedino je procesuiran bivši načelnik kriminalističke policije u Baru Ilija Vasović i protiv njega je podignuta optužnica.

Marija Žižić

Božović: Zahtjev za izručenje Simijanovića poslat je Italiji 8. oktobra

Ministarstvo pravde potpisalo je nezakonit sporazum sa Sindikatom sudstva Crne Gore, čime su stvorene ozbiljne pravne i institucionalne posljedice koje zahtijevaju hitnu reakciju - saopštili su iz Sindikata uprave i pravosuđa.
Oni su decidni da je sporazum o uvećanju zarada za zaposlene u sudovima i državnim tužilaštvima zaključen protivno važećim propisima.
- Jer se predviđeno uvećanje zasniva na varijabilnom dijelu zarade u skladu sa Odlukom Vlade o varijabilnom dijelu zarade koja se, prema članu 1, izričito ne odnosi na državne službenike i namještenike zaposlene u organima sudske vlasti - naveli su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Oni su stava da je jasno da se navedena odluka ne može primjenjivati na zaposlene u pravosuđu, te da bi realizacija ovog sporazuma predstavljala očigledno prekoračenje službenih ovlašćenja i preduzimanje radnje izvršenja koja bi mogla imati obilježja krivičnog djela zloupotreba službenog položaja.
- Pored toga, sam sporazum je ništavan jer ga je potpisalo lice koje, u skladu s pozitivnim pravom Crne Gore i važećim zakonskim rješenjima, nema status granskog sindikata i stoga nije ovlašćeno da u ime zaposlenih u pravosuđu potpisuje dokumente ove vrste. Na taj način dovedena je u pitanje sama zakonitost i validnost potpisanog sporazuma - naveli su u reagovanju.
Dodatno ih, kažu, zabrinjava činjenica da sporazum, osim što je nezakonit, ne sadrži ni suštinsko uvećanje zarada.
- Varijabilni dio zarade zavisi od raspoloživih budžetskih sredstava i saglasnosti Ministarstva finansija, što znači da bi u svako doba, usljed nedostatka sredstava ili uskraćene saglasnosti, zaposleni u sudovima i tužilaštvima mogli ostati bez najavljenog povećanja - naglasili su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Posebno je, podvlače, sporno što je predviđeno uvećanje od 102 eura planirano da se isplaćuje na svaka tri mjeseca - što, cijene oni, dodatno potvrđuje manjkavost i neodrživost ovog rješenja koje se pokušava predstaviti kao korak ka poboljšanju položaja zaposlenih u pravosuđu.
Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore posebno ukazuje na javne izjave predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Valentine Pavličić koja je pozvala na poštovanje zakona prilikom sprovođenja štrajka.
- Imajući u vidu da predsjednica obavlja funkciju koja simbolizuje stub pravosudnog sistema, smatramo da je nužno da se javno izjasni o zakonitosti zaključenog sporazuma, o primjenjivosti njegovih odredaba i o eventualnoj odgovornosti potpisnika - naveli su oni.
Smatraju da je njena dužnost, s obzirom na funkciju na kojoj se nalazi, da javnosti objasni koje će konkretne mjere preduzeti u cilju zaštite zakonitosti, državnih službenika i namještenika koji rade u sudovima i tužilaštvima, kao i same reputacije pravosuđa.
- Takođe, pozivamo je da objasni na koji način ovakav sporazum, koji je očigledno nezakonit i nepravedan, može doprinijeti evropskim integracijama Crne Gore, odnosno napretku u zatvaranju poglavlja 23 i 24, koja se odnose upravo na vladavinu prava i pravosuđe. Ako predsjednica Vrhovnog suda nije u stanju da zaštiti državne službenike i namještenike od nezakonitih i štetnih akata, postavlja se pitanje kako može doprinijeti izgradnji pravnog poretka i evropskog puta Crne Gore zasnovanog na zakonitosti, jednakosti i pravdi - naglasili su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Pozvali su i ministra pravde Bojana Božovića da se izjasni da li je navedeni sporazum i dalje na snazi i da li će ga, uprkos njegovoj očiglednoj nezakonitosti nastajati da realizuje, iako bi njegovom realizacijom mogao ući u zonu krivične odgovornosti.
- Pozivamo i ministra finansija (Novicu Vukovića) da javno saopšti da li zaposleni u pravosuđu, koji svakodnevno nose teret funkcionisanja sistema, zaslužuju zarade koje bi privukle i zadržale stručan i kvalitetan kadar, ili će se nastaviti politika potcjenjivanja njihovog rada i obesmišljavanja pravosudne profesije, sve zarad prikupljanja političkih poena - naveli su oni.
Sindikat upozorava da će svaki vid pritiska ili uticaja na zaposlene u sudovima i državnim tužilaštvima, kao i svaki pokušaj ograničavanja sindikalnog organizovanja i djelovanja, biti smatran ozbiljnim kršenjem ustavnih prava i međunarodnih konvencija koje garantuju slobodu sindikalnog djelovanja.
- U tom smislu, Sindikat će iskoristiti sve raspoložive pravne mehanizme radi zaštite zaposlenih i ukoliko bude potrebno, podnijeti krivične prijave protiv pojedinaca koji vrše pritiske na zaposlene i sindikalne predstavnike, te će javno ukazati na njih kao na lica koja ne poštuju evropske i međunarodne standarde u oblasti radnih i sindikalnih prava - jasni su oni.
Državni službenici i namještenici – sekretari, savjetnici, psiholozi, vještaci, šefovi pisarnica, upisničari, daktilografi, tehnički sekretari, dostavljači i mnogi drugi predstavljaju, naglašavaju oni, sami stub pravosudnog sistema Crne Gore.
- Oni svakodnevno sprovode pravdu, a istovremeno žive u nepravdi. Bez pravednog i adekvatnog vrednovanja njihovog rada, bez minimalnih uslova za dostojanstven život i rad, ne može se očekivati da će pravosudni sistem davati rezultate koji se od njega očekuju, niti da će doprinijeti napretku Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji. Zaposleni u pravosuđu traže samo ono što pripada svakom građaninu Crne Gore, a to je minimum poštovanja i jednaka prava, dok su zarade u drugim sektorima već uvećavane i po nekoliko puta - naveli su u reagovanju.
Zbog svega navedenog, Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore ponovo poziva sve relevantne subjekte da usaglase minimum potrebnih uslova kojim će se obezbijediti dostojanstven život i rad državnim službenicima i namještenicima u pravosuđu, prije nego što šteta po sistem i društvo postane nenadoknadiva.

Sindikat uprave i pravosuđa: Sporazum sa Ministarstvom pravde je nezakonit i ne sadrži ni suštinsko uvećanje zarada

Ministar pravde Bojan Božović najavio je da se ovog mjeseca očekuje da Radna grupa startuje sa kreiranjem Prijedloga zakona o Specijalnom sudu.&nbsp;
Božović smatra da u dosta kratkom roku Crna Gora može dobiti Specijalni sud, ali nije želio da licitira mjesecima. Cijeni da Specijalni sud mora da prati sudbinu izmjena i dopuna Zakona o oduzimanju imovinske koriste stečene krimalnom djelatnošću.
On je, u odgovorima na poslanička pitanja, poručio da će Specijlani sud biti formiran po najvišim standardima, uz konsultacije sa evropskim partnerima, kako bi se osiguralo da zakonodavna rješenja budu u skladu sa najboljom evropskom praksom.
- Snažne institucije, prije svega Specijalno državno tužilastvo, Specijalno policijsko odjeljenje i Agencija za sprečavanje korupcije su okosnica borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Ta poruka mora biti snažna i vidljiva, kako kroz njihovo kadrovsko jačanje, tako i u dijelu objekata u kojima ove institucije rade, ali i u dijelu informaciono komunikacionih tehnologija. Specijalni sud je karika bez koje se ne može ostvariti ovaj cilj – navedeno je u odgovoru Božovića na pitanja poslanika Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdana Božovića i Nove srpske demokratije (NSD) Dejana Đurovića.
Zbog toga je važno, ističe on, da se osnivanjem tog suda pošalje i simbolička poruka da je Crna Gora odlučna da izgradi snažnu, nezavisnu i profesionalnu instituciju za borbu protiv najsloženijih oblika kriminala koja daje konkretne rezultate.&nbsp;
U tom cilju podsjeća da je Ministarstvo pravde obrazovalo je Radnu grupu za izradu Prijedloga zakona o Specijalnom sudu. Radnu grupu, kako kaže, čine sudije, državni tužioci i predstavnici Ministarstva pravde.&nbsp;
- Zadatak radne grupe je da izradi Prijedlog zakona o Specijalnom sudu, koji će biti nadležan za vođenje krivičnog postupka za krivična djela organizovanog kriminala, visoke korupcije, pranja novca i ratnih zločina. Početak rada ove Radne grupe očekuje se već u novembru – saopštio je Božović.
Okosnicu ovog suda će, kaže on, činiti sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, uz ojačane administrativne i infrastrukturne kapacitete.&nbsp;
- U ovom sudu će raditi profesionalci u čiji profesionalni i lični integritet se ne smije sumnjati. Sudije ovog suda biće samo oni profesionalci koji će nam svima služiti na čast, da bi jačali povjerenje u naše pravosuđe – kazao je ministar pravde.
Prema njegovim riječima, kreiranje ovog suda će pratiti dodatna kontrola integriteta, čemu će se, uvjerava, posvetiti posebna pažnja.&nbsp;
- Ovaj proces možemo posmatrati i kao uvodnu fazu sveobuhvatne provjere integriteta u pravosuđu tzv. „fazni veting”. Može mu se dati i drugi naziv, ali suština je ista – naglasio je Božović.
Formiranjem Specijalnog suda, Božović kaže da država šalje jasnu poruku da stoji iza onih koji se bore protiv organizovanog kriminala i korupcije i da želi da ohrabri najbolje kadrove u pravosuđu da nastave svoj rad u unaprijeđenim usiovima, sa punom podrškom institucija sistema.
<h2>Intencija oduzimanje imovine od pokretanja istrage</h2>
Na dodatno pitanje poslanika SNP-a da li je Zakonom o oduzimanju imovinske koriste stečene krimalnom djelatnošću predviđeno da se imovina oduzima i prije pravosnažnih presuda, Božović je odgovorio da je intencija da se to desi od pokretanja istrage.
- Umjesto sadašnje situacije gdje neku imovinu čuvamo, pazimo i njegujemo i na kraju je vratimo s kamatom, nama tregba i Agencija posebna. To ćemo vidjeti sa kolegama iz Uprave za državnu imovinu da li nam treba posebna institucija koja će se baviti samo oduzetom imovinom - kazao je Božović.
On je najavio i da će Skupštini predložiti izmjene i dopune Krivičnog zakonika koje se odnose na nezakonito bogaćenje javnih funkciinera.
- I u pravosuđu su javni funkcioneri, pa ćemo vidjeti da li je neko nezakito stekao imovinu - poručio je Božović.

Božović: Specijalni sud biće formiran po najvišim standardima, kreće rad na zakonskom prijedlogu

Ako je neko iz tužilaštva uradio nešto nezakonito, treba da odgovara, bilo etički, disciplinski, krivično, i vjerujte mi, Ministarstvo pravde niti jednoj osobi u takvim radnjama neće biti saveznik. Naprotiv, poručio je ministar pravde Bojan Božović.
Božović je to istakao u pisanom odgovoru poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Oskaru Huteru kojeg je interesovalo da li ministar smatra da je povrijeđen član 35 Ustava Crne Gore i ostvareno biće jednog od krivičnih djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore (protiv sloboda i prava čovjeka i građanina, ili zloupotreba službenog položaja) time što su iz tužilaštva dostavljene telefonske, lične prepiske određenim medijima.
Podsjećamo, dio medija objavio je djelove sadržaja naredbe o sprovođenju istrage Specijalnog državnog tužilaštva protiv crnogorskog biznismena Aleksandra Mijajlovića, visokih funkcionera policije i bezbjednosnih službi Milovana Pavićevića i Draga Spičanovića, policajca Vladana Lazovića, tužiteljke Andrijane Nastić i bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića, zavedenu pod brojem Kti-S br. 21/25 iako je bila pod oznakom tajnosti. Naknadno su se oglasili iz SDT-a, navodeći da je postupak do 5. oktobra bio tajan, kad je skinuta oznaka tajnosti.
Huter je u pitanju, koje je bilo predviđeno da danas postavi u parlamentu, istakao da je Zakonom o krivičnom postupku, u dijelu koji se odnosi na istragu, jasno propisan postupak i ovlašćenja iz nadležnih organa.
- Ovo posebno imajući u vidu činjenicu da je postupak bio proglašen tajnim, a oznaka tajnosti skinuta sa istog ne obavještavajući advokate pritvorenih lica, koji su za skidanje oznake tajnosti saznali putem medija – naveo je Huter.
Božović je u pisanom odgovoru kazao da ne nema informaciju da su lični podaci građana nezakonito proslijeđeni medijima iz tužilaštva.
- Ja takvu informaciju nemam, a da imam, i sam bih bio u obavezi da takvo postupanje prijavim nadležnim institucijama u ciiju utvrđivanja odgovornosti. Sve dok takva tvrdnja ne bude potvrđena neću je komentarisati, baš kao što nisam komentarisao niti jedno hapšenje, niti jedno otvaranje istrage, podizanje optužnice – poručio je Božović.
<h2>Mandićevu izjavu o VDT-u doživljava kao politički stav</h2>
Odgovarajući na drugo pitanje Hutera o izjavi predsjednika Skupštine Andrije Mandića da je on bio presudan političar koji je odlučio da Milorad Marković postane vrhovni državni tužilac, Božović je rekao da je ne doživljava kao urušavanje procedura i institucije, već kao politički stav.
Na sličan način Božović kaže da je doživio pitanje poslanika DPS-a da li je Mandić svojim javnim svjedočenjem o izboru VDT-a diskreditovao sve institucije koje su učestvovale u predlaganju i izboru VDT-a, te da li je njegovo izlaganje javni uticaj na tužilaštvo i pravi pokazatelj stanja u Crnoj Gori?
- Činjenica je da se VDT bira u Skupštini Crne Gore kvalifikovanom većinom od strane poslanika, dakle nas političara. Pravo je svakog od vas da iz određenih razloga glasate za ili protiv nekog kandidata. Dobro je što je danas Crna Gora na tom nivou demokratije da javno svi 
 iznosimo stavove i što je sloboda izražavanja doprla do svih pora ovog društva, iako svi mi ponekad moramo imati i mjeru, jer ni ta sloboda nije apsolutna. Uostalom, EU je u svom posljednjem Izvještaju govorila i o tome, i kako je dobro da nekad svi malo zastanemo, jer pravosuđe nije i ne treba da bude u poziciji da nam odgovara i da komunicira uvijek na način na koji to Vi i ja činimo trenutno – zaključio je Božović u pisanom odgovoru.
<h2>Prenijeće poruku Ankari da Crna Gora ne podržava nasilje</h2>
Ministar Božović izrazio je očekivanje da će uskoro posetiti Ankatu i tom prilikom prenijeti poruku crnogorskoj dijaspori koja je, kaže, zabrinuta zbog nedavnih dešavanja u Podgorici i ksenofobnih ispada.
Božović je to saopštio u odgovoru poslaniku Bošnjačke stranke (BS) Jasminu Ćoroviću koji je pitao ministra da li planira da nešto učini po pitanju sprečavanja stvaranja, izazivanja, podsticanja i učestvovanja u “atmosferi linča”, kakvu smo nedavno imali u glavnom gradu, čiji su motivi vjerska i nacionalna netrpeljivost, ksenofobija, politički motivi i slično?
Božović navodi da se trudio da lično ne istupa u javnosti kako se njegove riječi ne bi okarakterisale kao pritisak na pravosuđe i zaštita bilo koga, dok je, podsjeća, institucionalni, ali i lični stav javno iznio i državni sekretar Sergej Sekulović, osuđujući ova dešavanja.
- Ako mislite da treba nešto da uradim, što već nijesam, otvoren sam za vaše sugestije. Naš Krivični zakonik je jedan od najstrožih u Evropi i pozivam sve koji ga primjenjuju da to čine dosljedno i nediskriminatorno. Osim toga, nadam se da ću uskoro posjetiti i Ankaru i da ću i zvanično razmijeniti iskustva i poruke sa uvaženim kolegama iz prijateljske Turske, ali i kako bih prenio poruku našoj dijaspori koja se trenutno osjeća veoma zabrinuto, da Crna Gora ne podržava nasilje, napade i atmosferu linča, i da ćemo dati institucionalni odgovor – poručio je Božović.
On je istakao dobre odnose sa Turskom i podsjetio da više od 250.000 naših građana živi u toj zemlji.
- Moramo nastaviti saradnju koja je u prethodnom periodu bila izuzetno kvalitetna, posebno u oblasti ekstradicija. Naši ljudi u Turskoj, kao i turski državljani koji poštuju zakone i propise Crne Gore, moraju se osjećati dobrodošlo i bezbjedno - zaključio je Božović.

Božović: Nemam informaciju da su lični podaci građana proslijeđeni medijima iz tužilaštva, ako je neko uradio nešto nezakonito treba da odgovara

Dobro je da ćemo zatvoriti pet, odnosno onoliko poglavlja koliko je u posljednje vrijeme i najavljivano, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
No, kako dodaje, nema prostora niti za radovanje, niti za manipulacije da je nekome krivo što će biti zatvorena i dva poglavlja iz poljoprivrede.&nbsp;
- Nije ovo vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja i nezrela hvalisanja. Ostalo je jos 21 poglavlje medju kojima su i najkompleksnija. Kao što sam više puta ukazivao, proces proširenja nije samo donošenje zakona, podzakonskih akata, strategija, popunjavanje upražnjenih mjesta u raznim institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata- dodaje on.
Proces evropskih integracija, kaže Mugoša, podrazumijeva adekvatnu primjenu propisa, izgradnju institucija odnosno stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema i njegovu pripremljenost za zajedničko evropsko tržište, kao i jasnu političku volju zemalja članica.
- Ono što posebno zabrinjava je olako shvatanje nakompleksnije faze u procesu pregovaranja. To papagajisanje kako smo mi najuspješniji u regionu je daleko od dovoljnog da kompletiramo i ovu poslednju fazu EU integracionog procesa. Teza mi smo otvorili toliko a vi kad ste bili na vlasti toliko poglavlja je argument za “malu djecu” i pokazatelj odsustva odgovornosti i ozbiljnosti u mnogim segmentima sistema. Zatvaranje poglavlja ne smije da bude maska za stavljanje pod tepih brojnih izazova sa kojima se suočava naše društvo i nesprovođenje suštinskih strukturnih reformi- naveo je on.
Veoma je bitno kada ćemo, ali i kao kakva ćemo država ući u EU, smatra Mugoša.
- Zato 2026. mora biti godina suštinskih reformi i promjene mnogih loših praksi- zaključio je on. 
&nbsp;

Mugoša: Nema prostora za nezrela hvalisanja i olako shvatanje najkompleksnije faze pregovora

U Splitu je potvrđen izolovani slučaj gube, odnosno lepre, prenosei Index.hr.
Riječ je o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine živi u Hrvatskoj sa porodicom, a nadležni uvjeravaju kako je situacija pod kontrolom te da nema razloga za paniku. Zadnji slučaj gube u Hrvatskoj je bio 1993. godine
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a neliječena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta. Iako je stoljećima bila sinonim za stigmu i izolaciju, danas se guba uspješno liječi kombinacijom antibiotika te predstavlja izlečivu bolest. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, većina oboljelih uz pravovremeno liječenje može voditi normalan život bez rizika za okolinu.

Hrvatska: Registrovan slučaj gube kod radnika iz Nepala

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas da će SAD uzvratiti, nakon ubistva dva američka vojnika i jednog američkog civila u Siriji, za koja SAD krive organizaciju Islamska država.
- Ovo je napad Islamske države- rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući uoči odlaska na fudbalsku utakmicu vojske i mornarice u Baltimoru.
On je izrazio saučešće porodicama troje ubijenih Amerikanaca i rekao da su troje ranjenih u istom napadu "dosta dobro".
Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingtonu.
Tri vojnika su tada ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije. Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli zajedno sa američkim.
Ovaj napad na američke trupe u Siriji prvi je sa fatalnim ishodom, nakon svrgavanja predsjednika Bašara al Asada pijre godiu dana.
Nastradali su helikopterom prevezeni do garnizona al Tanaf blizu granice sa Irakom i Jordanom.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Portparol sirijskog ministarstva unutrašnjih poslova Nur al Din al Baba rekao je da napadač, povezan sa Islamskom državom, otvorio vatru na kapiji vojne postave. On je dodao da sirijske vlasti ispituju da li je napadač član Islamske države, ili je samo zastupnik njene ekstremističke ideologije. Negirao je izvještaje da je napadač pripadnik sirijskih bezbjednosnih snaga.
SAD imaju stotine vojnika u istočnoj Siriji kao dio koalicije koja se bori protiv Islamske države. Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

Tramp zaprijetio da će SAD uzvratiti zbog ubistva troje Amerikanaca u Siriji

Nikola Šaranović novi je član SC Derbija, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.
- Šaranović je visok 200 centimetara i ima 22 godine, ponikao je u mlađim kategorijama Crvene zvezde, a potom nastavio razvoj u FMP-u. Iako još veoma mlad, Nikola već dugo nastupa u ABA ligi. Sa sobom donosi jak karakter, čvrstinu i agresivnost, a odlikuje ga dobar spot-up šut i posvećena igra u službi kolektiva. Njegov profesionalni pristup i kvalitet koji posjeduje biće od velike koristi timu pred izazove koji su pred nama- piše u saopštenju.

Šaranović novo pojašanje SC Derbija

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Vraneš: Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Tag: bojan-bozovic