Konstitutivna sjednica Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, klimatske promjene i integralno upravljanje obalnim područjem održana je danas u Vili „Gorica“, pod predsjedavanjem potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, Miluna Zogovića. Sjednici je prisustvovala i vršiteljka dužnosti rezidentne koordinatorke sistema UN u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova.
Na sjednici je za zamjenika predsjednika Savjeta imenovan ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, a članovi su usvojili Poslovnik o radu.
Zogović je istakao da ponovna uspostava Savjeta obezbjeđuje kontinuitet zajedničkog djelovanja državnih institucija, lokalnih samouprava, akademske zajednice, privrede, sindikata i civilnog sektora u cilju izgradnje održivog društva, zasnovanog na solidarnosti i odgovornosti prema budućim generacijama.
Podsjetio je da je Crna Gora još 2016. godine, usvajanjem Nacionalne strategije održivog razvoja 2030, institucionalizovala Ciljeve održivog razvoja, te poručio da će Savjet ostati ključna platforma za dijalog o javnim politikama u ovoj oblasti.
Posebno je zahvalio sistemu UN na dosadašnjoj podršci, naglasivši da se ciljevi održivog razvoja u potpunosti poklapaju sa prioritetima evropskih integracija – u oblastima zaštite prirode, energetske tranzicije, socijalne inkluzije i dobrog upravljanja.
<h2>Paniklova: Savjet ključan za integraciju Agende 2030</h2>
Vršiteljka dužnosti rezidentne koordinatorke UN, Ekaterina Paniklova, pozdravila je ponovno aktiviranje Savjeta i čestitala članovima i Vladi na prepoznavanju njegovog strateškog značaja.
Ona je naglasila da se ostvarivanje Agende 2030 zasniva na zajedničkom djelovanju i principu da niko ne smije biti izostavljen.
— Ovaj Savjet je centralni mehanizam za koordinaciju politika održivog razvoja, integraciju ciljeva Agende 2030 u nacionalne strategije i usklađivanje djelovanja na svim nivoima — poručila je Paniklova.
Istakla je i značaj inkluzivnog pristupa, kojim se omogućava učešće svih društvenih aktera, uključujući i mlade.
Paniklova je izrazila očekivanje da će Savjet imati proaktivnu ulogu u usklađivanju politika, podsticanju ulaganja u razvoj, stvaranju novih partnerstava te jačanju istraživanja i inovacija. Naglasila je da je Agenda 2030 u potpunosti kompatibilna sa procesom pristupanja EU, ali i da ide iznad pukog usvajanja pravne tekovine.
Zaključila je da Ujedinjene nacije ostaju pouzdan partner Crnoj Gori u ispunjavanju ciljeva održivog razvoja i sprovođenju Zajedničkog programa saradnje koji je na snazi do 2027. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Nacionalni savjet za održivi razvoj ponovo aktivan: Zajednički rad Vlade i UN u fokusu

Uprkos zakonodavnom napretku, rodno zasnovano nasilje i dalje je široko rasprostranjeno, što ukazuje na dubinu rodnih stereotipa i sistemskih prepreka pristupu pravdi. Od 2017. godine u Crnoj Gori, 22 žene ubili su partneri ili članovi porodice, iako je većina njih prijavljivala nasilje. Tri od četiri žene koje dožive seksualno nasilje nikada ne potraže pomoć, dok više od 60 odsto žena strahuje da prijavi nasilje zbog stigmatizacije i odmazde. Istovremeno, svaki treći građanin vjeruje da žene ponekad izmišljaju tvrdnje o psihološkom nasilju, dok samo četiri osto prepoznaje prisiljavanje na seksualne odnose kao oblik zlostavljanja. Ovi podaci predstavljeni su na današnjem događaju koji je Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori organizovao u saradnji sa Vladom Crne Gore, Savjetom Evrope, Vrhovnim državnim tužilaštvom i Ženskom liderskom mrežom, kako bi ojačao međusektorski dijalog, partnerstva za unapređenje rodne ravnopravnosti i reforme pravosudnog sektora. Dijalogom koji je moderirala liderka tima UNDP-a za rodnu ravnopravnost Kaća Đuričković poručeno je da Crna Gora može dostići društvo nulte tolerancije na rodno zasnovano nasilje samo kroz promjenu duboko ukorijenjenih stavova, snažniju institucionalnu odgovornost i dosljednu primjenu Istanbulske konvencije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova istakla je da rodno zasnovano nasilje opstaje jer ga podupiru štetni stereotipi, normalizovani obrasci ponašanja i institucionalne slabosti. - Reformski procesi se ne mogu posmatrati odvojeno od promjene organizacione kulture – unutar institucija koje treba da štite građane mora vladati nulta tolerancija na nasilje, diskriminaciju i zloupotrebu moći. UNDP snažno podržava ove promjene kroz jačanje integriteta, odgovornosti i kapaciteta pravosudnog sistema, ali i kroz unapređenje sopstvenih standarda, politika i praksi - kazala je Paniklova. Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić kazala je da je jedno ubistvo žene poraz države, a još jedno ubistvo nemar države, dodajući da sudovi moraju biti linija na kojoj nasilje prestaje, odlučno, brzo i bez izuzetka. - To je naša obaveza prema pravdi i prema svakom životu koji možemo zaštititi - istakla je Pavličić. Milorad Marković, vrhovni državni tužilac, istakao je da je u rad državnih tužilaštava uveden novi model postupanja tužilaca koji je doprinio kvalitetnijem prikupljanju dokaza, boljoj zaštiti žrtava i bržem donošenju odluka. - Sve institucije sistema moraju raditi na unapređenju svog djelovanja, a za Državno tužilaštvo će u narednoj godini prioritet biti dalje unapređenje primjene uspostavljenih standarda i stvaranje boljih uslova za podršku i zaštitu žrtava, uz dalje podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti, u samoj instituciji - naglasio je Marković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Ministar pravde Bojan Božović podsjetio je da Crna Gora intenzivno radi na usklađivanju zakonodavstva sa savremenim evropskim standardima: - Uveli smo strože sankcije i predvidjeli nova krivična djela, koja će uskoro biti sastavni dio krivičnopravnog sistema Crne Gore. Naša obaveza je da zakonodavni okvir odgovori na realne izazove društva, uključujući i one koji se najdublje tiču bezbjednosti žena i djevojaka - poručio je Božović i naglasio da su ove reforme posebno važne u trenutku kada se Crna Gora suočava sa porastom rodno zasnovanog nasilja, uključujući i slučajeve femicida. Podaci iz istraživanja UNDP-a o rodnoj dimenziji u pravosudju koje je podržao Savjet Evrope, ukazuju da iako žene čine većinu u pravosuđu, i dalje se suočavaju sa preprekama u napredovanju, rukovođenju. Istovremeno, institucionalni mehanizmi rodne ravnopravnosti ostaju slabi što zahtijeva prelazak sa deklarativne na stvarne, sistemski podržane mjere. Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka poručio je da je rodno zasnovano nasilje test povjerenja u državu, te da sistem ne funkcioniše dobro ako žene ne vjeruju institucijama i ne prijavljuju nasilje. - Cilj nam je da rodna ravnopravnost ne bude samo zakonski princip već realnost. Nijedna žena ne smije ostati nevidljiva i nezaštićena. Najranjivije žene ne stavljamo na kraj, već u središte naših politika i mjera - kazao je Đeka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kazala je da svaka žena u društvu, a i na radnom mjestu mora da se osjeća dostojanstveno i uvaženo a prije svega bezbjedno. Nišić je ukazala da unaprjeđenjem radnog zakonodavstva Ministarstvo kreira sigurno i dostojanstveno radno okruženje, doprinosi uskladjivanju privatnog i poslovnog života i osnaživanju žena za ravnopravno učešće na tržištu rada. Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da se intenzivno radi na novom Protokolu o postupanju u slučajevima nasilja nad ženama, čija će dosljedna primjena biti obavezna za sve nadležne institucije, kako bi se spriječilo prebacivanje žrtava „od vrata do vrata“ i obezbijedila brza i pouzdana reakcija sistema. - Novi Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti jasno će prepoznati žrtve rodno zasnovanog nasilja i obezbijediti im ekonomsku podršku te prepoznati nove usluge. Ovaj proces mora biti prioritet institucija kako bi bio sproveden do kraja, bez odlaganja - kazao je Gutić i dodao da će poseban fokus biti stavljen na jačanje medjusektorske saradnje. Iako institucionalni odgovori na nasilje još uvijek nijesu dovoljno snažni, više od 65 odsto zaposlenih u javnoj upravi smatra da je rodno zasnovano nasilje veoma ili donekle prisutno u Crnoj Gori, dok takav stav ima više od 97 odsto tužilaca i tužiteljki, pokazuje najnovije istraživanje UNDP-a o percepciji zaposlenih u javnoj upravi o rodno zasnovanom nasilju. Prema svjedočenju zaposlenih, različiti oblici nasilja prisutni su i u javnim institucijama - psihičko 30 odsto, političko 28 odsto i seksualno uznemiravanje pet odsto, što dodatno ukazuje na potrebu za efikasnijim institucionalnim mehanizmima zaštite. Na događaju su govorile i ambasadorka Italije, Andreina Marsela, državna sekretarka MUP-a, Dragana Kažanegra Stanišić, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, kao i predstavnice civilnog društva, aktivistkinje i ekspertkinje: Aida Petrović, Branka Žigante - Mašić, Duška Pejović, Sabina Muratović i Marija Pešić. Učesnice i učesnici su poručili da se napredak u borbi protiv nasilja može postići samo udruženim djelovanjem – pravosuđa, policije, socijalne zaštite, civilnog društva, medija, međunarodnih partnera i lokalnih institucija. Izgradnja društva u kojem svaka žena živi bezbjedno i dostojanstveno zajednička je odgovornost svih.

500x500

1250x600

1084x550

Pavličić: Jedno ubistvo žene je poraz države, drugo je nemar; Božović: Obaveza da akonodavni okvir odgovori na realne izazove

U Gusinju je postavljen kamen temeljac za višenamjenski objekat, namijenjen za potrebe Centra za socijalni rad, Fonda za zdravstveno osiguranje, Dnevnog boravka, Fonda PIO i Zavoda za zapošljavanje.
Kamen temeljac su postavili ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova i predsjednik Opštine Sanel Balić.
- Ovdje danas započinjemo gradnju ne samo objekta, već i nade za dalju posvećenost dobrobiti građana i razvoju opštine Gusinje, postavljamo temelje iz kojih će nastati čvrsta građevina, izgrađena na razumijevanju da svaki član zajednice, bez obzira na godine, prihode ili okolnosti, zaslužuje pristup podršci, bezbijednosti i osjećaju pripadnosti. Kada bude izgrađen, ovaj višenamjenski objekat će služiti kao svetionik društvene odgovornosti. Osmišljen je da bude fleksibilan po svrsi, ali jedinstven po misiji, da služi javnom dobru - kazao je Gutić.
Za izgradnju objekta površine 280 kvadratnih metara, Vlada Crne Gore je opredijelila sredstva u iznosu od oko 445.000 eura, a UNDP je sproveo tendersku proceduru i odabrao izvođača radova.
- Ovaj objekat predstavlja značajan iskorak ka dostupnijim i kvalitetnijim javnim uslugama za sve građanke i građane Gusinja, posebno za starije i osobe sa invaliditetom. Kroz blisku saradnju sa Ministarstvom i lokalnim vlastima, UNDP nastoji da doprinese razvoju servisa koji jačaju osjećaj pripadnosti i unapređuju svakodnevni život. Ovo je još jedan primjer kako zajedničkim naporima možemo graditi inkluzivnije društvo u kojem niko nije izostavljen,“ naglasila je stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori - rekao je Paniklova.
Objekat je značajan za opštinu Gusinje posebno zbog uspostavljanja usluge dnevnog boravka za odrasla i stara lica i odrasla i stara lica sa invaliditetom, a sve u cilju očuvanja njihovog dostojanstva, prava na izbor i smanjivanja institucionalnog smještaja.
- Mogu reći da je ovo jedan svečani čin za naše građane, ovaj objekat čekamo od 2017.godine. Uspjeli smo uz sve napore sa našim partnerom u Ministarstvu da dogovorimo sve, da uklonimo nelegalni objekat i danas konačno položimo kamen temeljac za jedan budući objekat, u kojem će biti smješteni CSR, ZZZ i Fond PIO i što je za nas najvažnije Dnevni boravak za stara lica. Nadam se da će dnevni boravak unaprijediti našim starijim građanima mogućnost da se druže i da budemo mi svima njima na usluzi i da im se zahvalimo što su doživjeli starost u našem gradu - kazao je Balić.

Gusinje dobija višenamjenski centar za javne usluge

Osamnaesta međunarodna Ljetnja škola za mlade diplomate „Gavro Vuković“, koju Ministarstvo vanjskih poslova realizuje uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), otvorena je u Beranama, u parku Jasikovac, saopšteno je iz MVP.
Na otvaranju su, kako je navedeno, govorili potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova i predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac.&nbsp;
Ovogodišnja škola, kako je saopšteno, okupila je mlade diplomate iz 53 zemlje, što predstavlja najveći broj država učesnica do sada.&nbsp;
Pozdravljajući učesnike, Ibrahimović je istakao da je ova inicijativa, započeta radi regionalnog povezivanja mladih diplomata, danas prerasla u globalno prepoznatu platformu.
- Do danas, više od 1000 profesionalaca međunarodnih odnosa iz gotovo 100 zemalja imalo je priliku da kroz ovu školu produbi svoje znanje i proširi diplomatske kontakte - poručio je Ibrahimović.
On je naglasio važnost neposrednih susreta u vremenu kada komunikacija sve više prelazi u digitalni prostor.&nbsp;
- Upravo u tome je suština diplomatije – razumjeti, istražiti, prenositi informacije i donositi odluke u interesu onih koje predstavljamo. Vi ćete tražiti rješenja gdje drugi vide prepreke. Vi ste oni koji će graditi mostove saradnje i donositi odluke koje povezuju ljude i ideje - kazao je Ibrahimović.&nbsp;
Stalna predstavnica UNDP-a Ekaterina Paniklova istakla je da je ova Škola primjer diplomatije kakva bi uvijek trebalo da bude – susret umova, most među kulturama i prostor u kojem se gradi povjerenje.
- U svijetu obilježenom neizvjesnošću i podjelama, diplomatija nas povezuje. Ona pokreće transformaciju sukoba u saradnju, a različitosti u dijalog - spajajući ljude, kulture i vlade u cilju izgradnje mira i unaprjeđenja ljudskog razvoja - poručila je stalna predstavnica Paniklova.&nbsp;
Istakla je da upravo mlade diplomate i diplomatkinje imaju ključnu ulogu u oblikovanju današnjeg svijeta kroz svoju posvećenost saradnji, jednakosti i izgradnji inkluzivnije i otpornije budućnosti.&nbsp;
Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac poželio je dobrodošlicu učesnicima u grad Gavra Vukovića, prvog crnogorskog ministra inostranih poslova, kazavši da Berane ovom prilikom šalje poruku otvorenosti, saradnje i mladosti.&nbsp;
- Vi ste budući lideri i liderke, a vaša uloga u svijetu biće nezamjenjiva - poručio je Lutovac.&nbsp;
Program, kako se navoodi, traje do 27. juna, a u narednim danima nastavlja se u Kolašinu, Podgorici, Cetinju i Kotoru, gdje će učesnici, kroz dijalog i razmjenu iskustava imati priliku da se povežu, upoznaju Crnu Goru i razgovaraju o savremenim globalnim izazovima.

Paniklova: U svijetu obilježenom neizvjesnošću i podjelama, diplomatija nas povezuje

Rezidentni koordinator Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Dijego Sorilja, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova, programska koordinatorka UNESCO-a Milica Nikolić i šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei, posjetili su danas Cetinje povodom tragedije koja se dogodila 1. januara, saopšteno je iz Prijestonice Cetinje.
Na sastanku sa gradonačelnikom Prijestonice Cetinje Nikolom Đuraškovićem razgovarano je o posljedicama tragedije, značaju pružanja podrške ugroženim građanima i mogućnostima buduće saradnje. Delegacija Ujedinjenih nacija izrazila je solidarnost sa građanima Cetinja i ponudila pomoć u unapređenju socijalnih i institucionalnih kapaciteta.
Posebna pažnja tokom razgovora posvećena je temama zaštite mentalnog zdravlja, pružanju podrške najugroženijim kategorijama stanovništva, kao i promociji mira i tolerancije. Predstavnici UN-a govorili su o programima socijalne kohezije i podrške mladima i istakli značaj zajedničkog djelovanja na lokalnom i međunarodnom nivou kako bi se spriječile slične tragedije u budućnosti.
Gradonačelnik Đurašković zahvalio se predstavnicima UN-a na posjeti i iskazanoj podršci, naglašavajući važnost saradnje sa međunarodnim organizacijama u jačanju socijalne kohezije i unaprjeđenju kvaliteta života građana Cetinja.
&nbsp;- Tragedija koja nas je zadesila zahtijeva zajednički napor svih nas – lokalne uprave, državnih institucija i međunarodnih partnera. Ujedinjene nacije su još jednom pokazale spremnost da budu uz nas u najtežim trenucima- poručio je Đurašković.
Sastanku su prisustvovali rukovodilac sektora za upravljanje i odgovorne institucije Ivan Bošković i šefica Kancelarije rezidentnog koordinatora Ana Zec.

Predstavnici UN-a sa Đuraškovićem: Pomoć institucija UN-a u unapređenju socijalnih i institucionalnih kapaciteta na Cetinju u cilju sprečavanja sličnih tragedija u budućnosti

Crna Gora mora da jača avio-povezanost, s obzirom na to da zbog saobraćajne dostupnosti za udaljena emitivna tržišta ima osobine ostrvske zemlje - ocijenila je ministarska turizma Simonida Kordić na sastanku sa stalnom predstavnicom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori Ekaterinom Paniklovom.
Savremeni turista, smatra Kordić, ne želi da provodi više dana na jednom mjestu, već da cirkuliše i obilazi više.
- Crna Gora je, zbog svoje veličine, idealna za to, zbog čega je neophodno da putna infrastruktura prati taj trend, kako bi gosti došli do svih krajeva. Današnji gost želi jedan kompletan paket. Jug i sjever naše države nijesu dvije odvojene cjeline, one su komplementarne i iz toga treba crpiti benefite - kazala je Kordić.
Na sastanku je, kako je saopšteno iz resora Kordić, obostrano ocijenjeno da sjeveru treba pokloniti više pažnje jer postaje sve zanimljiviji posjetiocima.
Za to je, osim investicija, važno jačati i ljudske kapacitete, u čemu UNDP može pružiti podršku kroz obuke i treninge, kako bi kvalitet ponude bio podignut na veći nivo.
Na sastanku je ocijenjeno da je UNDP veoma pouzdan partner crnogorske Vlade i istaknuta spremnost za pružanjem podrške Ministarstvu turizma kada je u pitanju realizacija brojnih projekata.
- Istaknuto je da je UNDP kontinuirano pružao podršku definisanju strateškog okvira kad je u pitanju oblast niskokarbonskog turizma - navodi se u saopšenju.
Kordić je Paniklovu upoznala sa namjerom Vlade da paralelno sa evaluacijom implementacije aktuelne Strategije turizma, bude napravljen novi, dugotrajniji dokument, sa jasno definisanim i realnim ciljevima.
- Saglasile su se da bi ta Strategija potencijalno mogla trajati najmanje do 2030. godine, kako bi odražavala ambicije globalne Agende 2030, kao i realne potrebe turističkog tržišta, u čemu je UNDP ponudio stručnu i konsultantsku pomoć - dodaje se u saopštenju.
Paniklova je kazala da joj je drago što će crnogorska delegacija učestvovati u Azerbejdžanu na konferenciji COP29, čime će Crna Gora još jednom potvrditi posvećenost održivom razvoju i prilagođavanju na neizbježne klimatske promjene.
Ona je dodala i da je UNDP spreman da doprinese, najboljim praksama i primjerima, predstavljanju Crne Gore u okviru EXPO izložbe u Japanu.
- Prepoznajući potrebu za razvojem zelenog turizma, nastavićemo da podržavamo napore Vlade i Ministarstva u kreiranju i sprovođenju projekata koji će biti usmjereni na ispunjavanje obaveza iz procesa pregovaranja sa EU i dostizanje Agende 2030 - poručila je Paniklova.

Neophodno jačati avio povezanost

Rodno zasnovano nasilje je kontinuirani izazov u Crnoj Gori koji iziskuje hitne, dinamične i sistemske promjene. Neophodno je jačati institucije u cilju efikasnog postupanja u slučajevima rodno zasnovanog nasilja, obezbjeđivanju vladavine prava i pružanju pravde kroz specijalizovane obuke i podršku, osiguravajući da pristup slučajevima rodno zasnovanog nasilja bude usklađen sa međunarodnim standardima i najboljim praksama.&nbsp; To je poručeno na konferenciji „Rodno zasnovano nasilje i pravda“, koju su u Podgorici organizovali Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) Crne Gore. Konferencija je nastavak saradnje između UNDP-a i VDT-a, uspostavljene potpisivanjem Partnerstva za rodnu ravnopravnost koje ima za cilj rješavanje uzroka rodno zasnovanog nasilja i unapređenje odgovora pravosudnog sistema prema žrtvama.&nbsp; Na konferenciji su predstavljeni podaci koji ukazuju na dalekosežne posljedice rodne diskriminacije. Javno dostupna sudska statistika pokazuje da je od 2017. godine 17 žena u Crnoj Gori izgubilo život od intimnih partnera i srodnika, dok je najmlađa žrtva femicida imala samo 18 godina. Podaci MONSTAT-a i UNDP-a govore da, uprkos tome što 20% žena doživi partnersko nasilje tokom života, 62 odsto njih se plaši prijavljivanja zbog mogućih posljedica, što naglašava hitnu potrebu za povećanom saradnjom sa pravosudnim institucijama u cilju izgradnje pravednog i sigurnog društva. Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, kazala je da je preduslov za rješavanje problema rodno zasnovanog nasilja u Crnoj Gori saradnja među različitim akterima, uz integraciju principa rodne ravnopravnosti u sve aspekte sudskog procesa. - Posvećeni smo unapređenju institucija i osnaživanju svih službi, kako bi se na slučajevima rodno zasnovanog nasilja radilo sa senzibilitetom, integritetom i dubokim razumijevanjem društvenih posljedica odluka pravosudnih organa. Saradnja između institucija, međunarodne zajednice, akademske zajednice, medija i civilnog društva je preduslov za pravedno društvo. Rodno odgovorni pristupi treba da budu pravilo, a ne izuzetak - rekla je ona.&nbsp; Vrhovni državni tužilac Milorad Marković istakao je da je državnotužilačka organizacija svjesna neophodnosti efikasnijeg sistemskog odgovora na rodno zasnovano nasilje, zbog čega je nedavno izdato obavezujuće Uputstvo za postupanje državnih tužilaštava u slučajevima nasilja u porodici i porodičnoj zajednici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024103017108_95d2b8a083cb5cb43ce3b56b7f3d784c228b2d0ba1d7314c7ab1274fbc047099.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024103017108_95d2b8a083cb5cb43ce3b56b7f3d784c228b2d0ba1d7314c7ab1274fbc047099" data-rendition-name="original" width="1728" height="1151" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković(Photo: UNDP)</figcaption> </figure>  - Nastojaćemo da u narednom periodu obezbijedimo kvalitetnu primjenu Uputstva, svjesni činjenice da rezultate ne možemo očekivati preko noći, jer uspostavljanje standarda, uslova i tužilačke prakse predstavlja proces za koji je potrebno vrijeme, ali je neupitna opredjeljenost Tužilaštva da u slučajevima rodno zasnovanog nasilja imamo pristup usklađen sa najboljim međunarodnim standardima i praksama. Vjerujem da današnji događaj doprinosi tome da i međuinstitucionalnu saradnju podignemo na veći nivo, kako bismo adekvatnim postupanjem svih institucija u lancu poslali jasnu poruku da nasilje ne može i ne smije biti tolerisano - poručio je Marković. Ministar unutrašnjih poslova, Danilo Šaranović, naglasio je da resor kojim rukovodi ulaže napore da se borba protiv rodno zasnovanog nasilja, temelji na pravovremenom i efikasnom postupanju policijskih službenika.&nbsp; - Osjećaj sigurnosti je neprikosnoveno pravo svih, a naša dužnost je da obezbijedimo okruženje bez nasilja. Rodno zasnovano i porodično nasilje ne smiju biti lične i porodične teme, već teme od opšteg društvenog interesovanja. Samo takvim pristupom, međusektorskom koordinacijom, promocijom tolerancije i kulture nenasilja stvaramo zdravo društvo za buduće naraštaje - kazao je Šaranović. Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić, istakla je da će Ministarstvo u narednom periodu nastaviti posvećeno da radi na razvoju edukativnih programa koji će pomoći poslodavcima i zaposlenima da prepoznaju znakove rodno zasnovanog nasilja. - Stvaranjem radnog okruženja koje je sigurno i podržavajuće, uvjerena sam da Crna Gora može postati primjer za druge zemlje u regionu kada je riječ o borbi protiv rodno zasnovanog nasilja i promociji rodne ravnopravnosti. Ja sam spremna da uložim maksimalan napor da podstaknem cjelokupnu Vladu da se intenzivno posveti ovom pitanju i da zaista pokažemo da je društveni konsenzus moguć i to baš na polju nasilja nad ženama - istakla je Nišić. Ministar pravde Bojan Božović naglasio je da je borba protiv rodno zasnovanog nasilja ključni društveni prioritet, te da je uloga institucija u tome jasna. - Posebno me brine blaga kaznena politika koja je po mom mišljenju nedopustiva. Naša je dužnost da, kroz efikasnu pravnu zaštitu i odlučno sprovođenje zakona, stanemo na kraj nasilju koje ima dramatične i dugoročne posljedice u Crnoj Gori. Moramo kontinuirano raditi na implementaciji zakonskog okvira i koordinaciji sa svim relevantnim institucijama kako bismo obezbijedili da žrtve dobiju potrebnu podršku i pravdu, a počinioci budu adekvatno sankcionisani - kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024103017108_6b95ea329d815c6fdf5df9c9512868096a1220e2057cdd7ec0e9acce632bc7fc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024103017108_6b95ea329d815c6fdf5df9c9512868096a1220e2057cdd7ec0e9acce632bc7fc" data-rendition-name="original" width="1728" height="1152" loading="lazy" alt="Sa današnjeg događaja u Podgorici"> <figcaption>Sa današnjeg događaja u Podgorici(Photo: UNDP)</figcaption> </figure>  Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, ukazao je na važnost efikasne implementacije Istanbulske konvencije, kao i na podizanje kadrovskih i administrativnih kapaciteta institucija koje se bave zaštitom od rodno zasnovanog nasilja.&nbsp; - Poštujući ženska prava i prijavljivanjem nasilja stvorićemo sigurno okruženje za žene i djevojčice u našoj državi - saopštio je Gutić. Događaj u Podgorici pružio je platformu za otvoreni dijalog među ključnim akterima, kao i pregled inovativnih praksi i strategija koje se mogu primijeniti za unapređenje odgovora na rodno zasnovano nasilje i poboljšanje usluga podrške žrtvama, u skladu sa obavezama Crne Gore prema Agendi za održivi razvoj 2030 i Akcionom planu za rodnu ravnopravnost EU.

Marković: Adekvatnim postupanjem svih institucija poručiti da se nasilje ne smije tolerisati; Božović: Blaga kaznena politika nedopustiva

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove dr Filip Ivanović i stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova razgovarali su danas o daljem jačanju saradnje u strateški važnim oblastima u skladu sa prioritetima Vlade Crne Gore.&nbsp;
Ivanović naglasio je značaj podrške UNDP-a i istakao da Crna Gora cijeni pomoć koju ta organizacija pruža u demokratizaciji i daljem razvoju naše zemlje.&nbsp;
Paniklova je izrazila zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom definisanom programskim okvirom saradnje između UNDP-a i Crne Gore za period 2023-2027, ističući da UNDP ostaje pouzdan partner Crnoj Gori u sprovođenju sveobuhvatnih reformi na putu ka EU.
Sagovornici su istakli spremnost za nastavkom uspješne saradnje na zajedničkim ciljevima koji uključuju realizaciju projekata koji doprinose ispunjavanju Agende 2030, dostizanju ciljeva održivog razvoja i ubrzanju završetka procesa evropskih integracija.
- Tokom sastanka bilo je riječi o pitanju multilateralizma, njegovim vrijednostima i značaju bliske saradnje i ojačanog partnerstva s Ujedinjenim nacijama, kao i načinima na koje se Crna Gora može više uključiti u pronalaženje zajedničkih odgovora na globalne izazove - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Paniklova je navela da Izvještaj o trendovima UNDP-a za 2024. godinu ukazuje da se multilateralizam suočava s novim izazovima, jer se sukobi intenziviraju, a geopolitičke tenzije negativno odražavaju na globalnu trgovinu i saradnju, što utiče i na napredak u ljudskom razvoju.&nbsp;
Istakla je da Crna Gora ima značajnu ulogu na regionalnom i globalnom nivou, pružajući dobar primjer, jer će ispunjavanjem kriterijuma za pristupanje EU, Crna Gora ispuniti i dvije trećine ciljeva održivog razvoja.

Tamara Klikovac

Ivanović-Paniklova: UNDP ostaje pouzdan partner Crnoj Gori

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da je stav "Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir".
On je to izjavio nakon telefonskog razgovora sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem.
Uoči sjednice Odbora za finansije na kojem će predstaviti kandidata za ministra finansija Tomislava Ćorića, premijer Andrej Plenković obratio se medijima.
- S obzirom da je Milanović prošle nedjelje nešto komunicirao da treba da se čujemo, čuli smo se kratko u vezi Odbora za mir. Moram reći da je stav Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir iz niza razloga. Saopštili smo to Milanoviću. On je rekao da je taj stav danas komunicirao javno i nemam tu šta da dodam - rekao je premijer.
Donald Tramp je osnovao svoj „Odbor za mir“ na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u ​​Davosu.
Nešto više od desetak zemalja potpisalo je povelju Odbora za mir (BoP) u Davosu ovog četvrtka 22. januara 2026. Na marginama Svjetskog ekonomskog foruma, imenovali su Donalda Trampa za predsjedavajućeg tom novom tijelu čiji osnivački dokument navodi da je ono namijenjeno pragmatičnom posredovanju u međunarodnim sukobima i uspostavljanju trajnog mira. Među potpisnicima je i sam Tramp, u svojstvu predsjednika SAD.
Dok su neke zemlje brzo prihvatile Trampov poziv u Odbor za mir, druge oklijevaju – uključujući i nekoliko partnera u NATO, kao što su Njemačka i Italija. Druge, među kojima su Francuska, Velika Britanija i Dansku, to su već odbile.

Plenković: Hrvatska u ovom trenutku ne bi da pristupi Trampovom Odboru za mir

Direktorat za inspekcijske poslove Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine staviće rješenje o iseljenju i rušenju dijela „plave zgrade“ van pravne snage samo u slučaju da službenim putem dobije pisani nalaz vještaka građevinske struke, prof. dr Duška Lučića i prof. dr Radenka Pejovića, koje je Opština Herceg Novi angažovala da procijene oštećenja na takozvanoj „plavoj zgradi“. 
Oni su juče, nakon obilaska zgrade u Ulici Orjenski bataljon, zaključili da stabilnost objekta nije ugrožena i da ne postoji opasnost od urušavanja. Takođe su naglasili da su sanacija oštećenog dijela, kao i geodetsko snimanje objekta, neophodni.
Direktor Direktorata Dalibor Đerić kazao je za RTHN da je jutros upućen mejl predsjedniku Opštine Herceg Novi u kojem traže da im se službenim putem dostavi nalaz i mišljenje vještaka, sudskih vještaka građevinske struke vezano za „plavu zgradu“, jer su iz sredstava informisanja saznali za usmeni nalaz dat na licu mjesta.
- Znači, mi ne možemo sigurno povući rješenje na osnovu usmenih izjava, niti smijemo da kalkulišemo, pogotovo ne kada su u pitanju životi građana, samih građana koji žive u stambenoj zgradi, ali takođe i građana koji se zateknu u neposrednoj blizini u slučaju fatalnog ishoda. Neophodno je da se da pisani nalaz, da se uputi inspekciji, i samo u tom slučaju će građevinska inspekcija Direktorata za inspekcijski nadzor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine obustaviti svoje rješenje. Tačnije, staviće rješenje van pravne snage. Sve drugo je oblast kalkulacija i nagađanja. Dakle, pisani dokument stavlja van pravne snage rješenje - kazao je Đerić.
On je rekao da će preduzeće Zaštita prostora nastaviti izradu elaborata o rušenju do momenta dobijanja zvaničnog nalaza vještaka.
- Jednostavno treba da se sve ispita od strane, zna se koga, to su građevinski inženjeri, sudski vještaci i da se uradi taj elaborat. Treba da se vidi elaborat i sami projekat zgrade, kad je zgrada napravljena, da li su bile sanacije nakon zemljotresa 1979. godine, da li su nakon toga uslijedile nove sanacije, na primjer, 1999. godine, da li su bile sanacije na tom dijelu koji je upravo predmet bio inspekcijskog nadzora, koji je sklon, da kažem, urušavanju. Sve to treba ispitati i na kraju treba i uraditi izvještaj. Mi ne bismo htjeli da dođe, niko od nas, naravno, pa ponajmanje državni organi, ali neophodno je da malo ozbiljnije pristupimo ovoj stvari i da se što prije to završi - naveo je Đerić.
On je dodao da, što se tiče Direktorata za inspekcijski nadzor i glavnog građevinskog inspektora Novaka Lakušića, on i dalje postupa u skladu sa Zakonom o upravnom postupku i Zakonom o inspekcijskom nadzoru, te da će rješenje doći na izvršenje čim bude završen elaborat o rušenju.
Đerić navodi i da u odnosu na rješenje inspektora o zabrani upotrebe zgrade, ne mogu na silu iseljavati stanare.
- To je sastavni dio rješenja u kojem se navodi zabrana upotrebe stambenog objekta, a nakon toga i uklanjanje objekta. Na silu ne možemo. Ako se sjetite zemljotresa 1979. godine, isto sam živio u soliteru, pa smo napustili soliter dok se nije ispitao, i onda smo se vratili. Niko od stanara nije postavljao pitanje zbog čega se to radi, nego smo svi napustili, naravno, dok nije bilo sigurno i bezbjedno da se vratimo u ono mjesto gdje živimo - zaključio je Đerić.

Đerić: Rješenje o rušenju "plave zgrade" može biti povučeno isključivo kada stigne zvaničan nalaz vještaka

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, sastao se danas u Rektoratu sa delegacijom Univerziteta u Skadru „Luigj Gurakuqi“, koju je predvodio rektor prof. dr Tonin Gjuraj, a razgovori su bili usmjereni na dalje unapređenje saradnje u oblasti nauke i nastave, kao i zajedničko apliciranje za projekte finansirane iz fondova Evropske unije i drugih međunarodnih izvora.
Tokom sastanka istaknuto je da Univerzitet Crne Gore i Univerzitet u Skadru već imaju uspješnu saradnju, ostvarenu kroz projekat Reforma doktorskih studija u Crnoj Gori i Albaniji, realizovan u okviru Erasmus+ programa za izgradnju kapaciteta u visokom obrazovanju. Projekat je prepoznat kao primjer dobre prakse, a njegov najznačajniji rezultat je uspostavljanje prvog programa doktorskih studija na engleskom jeziku pod nazivom Održivi razvoj.
Posebno je naglašena intenzivna saradnja nastavnog osoblja dva univerziteta u okviru Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, naročito na studijskom programu Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku, u okviru kojeg su angažovani profesori Univerziteta u Skadru, čime se dodatno jača akademska razmjena i kvalitet nastavnog procesa.
Na sastanku su razmotrene i zajedničke aktivnosti u okviru Erasmus+ ESN-AIR projekta (Engaging Students for eNhancing Internationalization Practices in the Adriatic-Ionian Region).
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima saradnje i saglasili se da postoje značajne mogućnosti za njeno dalje unapređenje kroz nove zajedničke projekte, razmjenu akademskog osoblja i studenata, kao i jačanje međunarodne vidljivosti obje institucije.
Sastanku su prisustvovali predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore prof. dr Milivoje Radović, prorektorica za internacionalizaciju prof. dr Sanja Peković i rukovodilac studijskog programa Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku prof. dr David Kalaj.
Delegaciju Univerziteta u Skadru činili su prof. as. dr Blerta Dragusha, prorektorka za međunarodne odnose i naučnoistraživački rad, prof. dr Artan Haxhi, dekan Fakulteta društvenih nauka, i mr Erard Çurçija, rukovodilac Kancelarije za međunarodnu saradnju (IRO).

UCG i Univerzitet u Skadru jačaju saradnju u nauci, nastavi i EU projektima

Većina najnovijih kritika Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) u odnosu na pretrpanost istražnog zatvora i nepoštovanje prava pritvorenika, kao i neuslovnog smještaja i tretmana pacijenata u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti ponavljaju se godinama unazad, kazali su u Akciji za ljudska prava (HRA) komentarišući preliminarni nalaz CPT poslije nedavne posjete Crnoj Gori, a čiji dio su objavile Vijesti.
U HRA su konstatovali da neuslovne zgrade istražnih zatvora nikako ne obezbjeđuju obavezne uslove za boravak ljudi u odnosu na koje važi pretpostavka nevinosti.
- A posebno što saznajemo od CPT da su u njima postavljani i kreveti na čak četiri sprata koji ugrožavaju život. Ignorisanje pretvaranja civilne Dobrote u forenzičku (zatvorsku) bolnicu bez adekvatnih uslova za to odavno je prevršilo svaku mjeru - naglasili su u HRA.
Zatečeni su, kako kažu u toj organizaciji, alarmantnim nalazima o dječjim pritvorskim i zatvorskim odjeljenjima u Podgorici, da šesnaestogodišnjaci žive zaključani po 23 sata dnevno u prljavim ćelijama u neprihvatljivim uslovima, kao i o ponižavajućoj oskudici siromašnih ljudi i stranih državljana u istražnim zatvorima, gdje ne dobijaju ni osnovna sredstva za higijenu.
Kako ističu, uslovi u kojima borave ljudi lišeni slobode pokazuju savjest jedne države i ono što ona stvarno misli o ljudskim pravima malo dalje od očiju javnosti.&nbsp;
- Stanje koje je CPT zatekao u državnim ustanovama - zatvorima u Podgorici i Bijelom Polju, kao i Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti, ogledalo je iznevjerenih očekivanja od novih vlasti, koje su nastupile posle avgusta 2020. godine i koje su se predstavljale kao reformske - naglasili su u HRA.
Dodaju da nije sadržaj preliminarnih nalaza CPT nije ništa novo, te da je ista upozorenja taj komitet dao i 2017. i 2022. godine.
- Prošlo je pet punih godina u kojima poštovanje prava ljudi lišenih slobode u ustanovama zatvorenog tipa nije unaprijeđeno. Umjesto toga je i pogoršano, kako se CPT nije ustezao da saopšti - ističu u HRA.
Podsjećaju da je potpredsjednik Vlade, Aleksa Bečić, prilikom sastanka na najvišem nivou sa predsjednikom CPT-ja Alenom Mičelom, u februaru 2024. saopštio da „nadležne institucije aktivno rade na implementaciji preporuka CPT-ja“.&nbsp;
- Međutim, preporuke do novembra 2025. očigledno nisu dovoljno implementirane, pa je CPT stanje u istražnim zatvorima ocijenio kao nečovječno i ponižavajuće - napominju u HRA.
Podsjećaju da Crna Gora ove godine u novembru preuzima predsjedavanje Savjetom Evrope, "pa joj tim prije višegodišnje nepoštovanje preporuka komiteta Savjeta Evrope za sprječavanje mučenja ne služi na čast".
U HRA naznačavaju da bez primjene preporuka CPT neće biti učlanjenja Crne Gore u EU, jer je to završno mjerilo za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23.
- Žalosno je, da smo zbog nerada Vlade, dovedeni u situaciju da EU kao uslov za pridruživanje mora da zahtijeva od Crne Gore osnovno poštovanje prava i dostojanstva naših građana ugroženih bolešću i bijednim uslovima u Dobroti, u pritvoru i zatvoru - poručuju u HRA.
Imajući u vidu značaj nalaza CPT za nacionalni interes pridruživanja EU, u HRA kažu da premijer Milojko Spajić treba da objavi cjelokupne preliminarne nalaze CPT i saopšti koje je sve hitne mjere već preduzela njegova Vlada, na ministarskom nivou, od kada je primila preliminarna zapažanja CPT, i šta će sve i u kojim rokovima preduzeti da ispuni preporuke komiteta, koje se samo ponavljaju posljednjih deset i više godina. Takođe, napominju da Vlada treba da da automatsko odobrenje za objavu cjelokupnog izvještaja CPT čim bude sačinjen.
- Šteta je i što je Vlada propustila priliku da sama objavi preliminarne nalaze CPT i da bez prozivanja sama objavi mjere koje preduzima da stanje hitno popravi. Akcija za ljudska prava je još početkom decembra apelovala da se to učini. Ipak, objava procurjelih nalaza u Vijestima daje nadu da u državnim organima ima savjesnih službenika, spremnih da sebe izlože riziku da bi upalili alarm za pomoć ljudima i djeci koji tavore zatvoreni u nečovječnim i ponižavajućim uslovima u državnim ustanovama Crne Gore - zaključeno je u saopštenju HRA.

Tag: ekaterina-paniklova