Zajednička odgovornost roditelja, institucija i stručnjaka je da djeci obezbijede sigurno, podržavajuće i podsticajno okruženje u svijetu koji se mijenja brže nego ikada - poručeno je sa konferencije „Klik sa djecom 2.0“, koja se u organizaciji Crnogorskog Telekoma i Udruženja Roditelji, održava danas u Naučno tehnološkom parku u Podgorici.&nbsp;
Tema drugog izdanja najveće konferencije posvećene roditeljstvu je „Digitalno djetinjstvo: granice i sloboda“, a roditelji su od eminentnih stručnjaka iz regiona i Crne Gore imali priliku da saznaju sve što ih zanima o ranom razvoju, emocionalnom zdravlju i digitalnom odrastanju.&nbsp;
Ministar socijalnog staranja, brige o djeci i demografije Damir Gutić podsjetio je da današnja djeca žive u svijetu u kojem se prijateljstva stvaraju jednim klikom, ali se isto tako jednim klikom mogu otvoriti vrata nasilju, manipulaciji, komercijalizaciji djetinjstva i narušavanju privatnosti.
- Upravo zato odgovornost svih nas roditelja, nastavnika, stručnjaka, institucija i države nikad nije bila veća. Digitalno djetinjstvo nije stvar budućnosti, nego sadašnjosti. Zbog toga Vlada Crne Gore i Ministarstvo kojim upravljam posvećuju posebnu pažnju bezbjednosti i dobrobiti djece u online prostoru. Naša je dužnost da djeca digitalne tehnologije koriste za učenje, kreativnost i razvoj, ali i da budu zaštićena od svake vrste digitalnog nasilja, eksploatacije i zloupotrebe - istakao je Gutić.
Ukazao je na to da država radi na jačanju multisektorskog sistema zaštite djece od digitalnog nasilja, posebno kroz saradnju centara za socijalni rad, škola, policije i pravosuđa, programe podrške roditeljima, izradu smjernica za bezbjedno korišćenje interneta za djecu mlađeg uzrasta i edukaciju za profesionalce koji rade sa najmlađima.&nbsp;
Važno je, smatra i uključivanje djece i mladih u kreiranje politika digitalne bezbjednosti jer digitalni svijet pripada njima i oni su njegovi najbolji poznavaoci.&nbsp;
- Samo zajedno možemo da iscrtamo granice koje nijesu prepreke, već sigurne linije u kojima se djeca mogu kretati. Da im damo slobodu koja nije opasnost nego temelj zdravog odrastanja. Ova konferencija još jednom pokazuje da je Crna Gora spremna da bude društvo koje ulaže u djecu, štiti ih i pruža im ono najbolje što imamo, a to su podrška i bezbjedno okruženje - zaključio je Gutić.&nbsp;
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović istakla je da je zajednički zadatak svih da digitalni svijet učinimo bezbjednim za djecu.
- Digitalni svijet djeci otvara mogućnosti kakve nijedna generacija prije njih nije imala: prostor da uče, istražuju, stvaraju, da razvijaju svoje talente i da se povezuju sa vršnjacima. Uz sve te prednosti, digitalni prostor nosi i rizike - od prekomjernog korišćenja do izloženosti neprimjerenim sadržajima, online nasilju, zloupotrebi podataka i narušavanju privatnosti. Zato je naš zadatak da da ih naučimo kako da prepoznaju rizične situacije, kome da se obrate, i kako da zaštite svoje podatke - kazala je Borovinić Bojović.
Istakla je da je neophodno roditeljima pružiti podršku da razumiju šta njihova djeca istražuju u digitalnom prostoru, da nauče kako da ih prate, a ne da ih kontrolišu - kako bi zajedno postavili pravila koja čuvaju njihovo mentalno zdravlje, emocije i osjećaj sigurnosti.
- Glavni grad će i dalje pružati punu podršku svim inicijativama koje jačaju roditelje, djecu i stručnjake, i koje doprinose stvaranju bezbjednog i podsticajnog digitalnog okruženja za svako dijete - istakla je Borovinić Bojović.
Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Tatjana Ćalasan podsjetila je da digitalna pismenost nije rezervisana samo za učenike, već je ključna i za roditelje i nastavnike.
- Zato pozdravljam poseban fokus konferencije na medijsku pismenost roditelja i odgovorno korišćenje online materijala. Moramo osnažiti one koji su najbliži djeci - stručnjake, roditelje i prosvjetne radnike - da budu navigacioni sistemi u ovom kompleksnom digitalnom okeanu. Nijedno ministarstvo, nijedna institucija, niti jedan roditelj ne može samostalno riješiti sve izazove digitalnog djetinjstva. Potrebna nam je sinergija - rekla je ona.&nbsp;
MPNI će, kako je istakla, nastaviti sa implementacijom inovativnih programa i jačanjem digitalne infrastrukture u školama.&nbsp;
- Škole i nastavnici moraju biti centri za podučavanje o etici i sigurnosti na internetu. Roditelji moraju biti partneri u praćenju i usmjeravanju. Stručnjaci nam moraju dati smjernice zasnovane na nauci i praksi - smatra Ćalasan.
Rukovoditeljka Sektora finansija u Crnogorskom Telekomu Gordana Blagojević istakla je, u ime organizatora, značaj ovog događaja ne samo iz razloga što okuplja stručnjake i roditelje, već i zato što privlači pažnju čitave zajednice oko pitanja koje je jedno od najosjetljivijih i najodgovornijih u savremenom društvu - kako djeci omogućiti sigurno i zdravo odrastanje u digitalnom okruženju koje je postalo neraskidiv dio njihove svakodnevice.
- U Crnogorskom Telekomu svakodnevno svjedočimo koliko se način komunikacije, učenja i povezivanja promijenio u vrlo kratkom vremenu. Vidimo kako digitalni prostor postaje mjesto gdje djeca istražuju, postavljaju prva pitanja, formiraju svoje interesovanje i identitet - ali i mjesto gdje se mogu susresti sa onim što ih može zbuniti, uplašiti ili povrijediti. Kao kompanija u samom centru digitalne transformacije društva, svjesni smo da naša uloga nije samo da gradimo mreže i tehnologije. Naša uloga je i da doprinesemo stvaranju prostora u kojem se tehnologija koristi promišljeno, odgovorno i u službi ljudskog razvoja - kazala je Blagojević.
Podsjetila je da nam tehnologija svakodnevno olakšava život i podržava nas u brzom tempu savremenog doba, ali jednako tako - upravo zahvaljujući njoj - imamo moć da digitalni prostor učinimo boljim.
- Da ga oblikujemo tako da njeguje, štiti i osnažuje. Da postane mjesto koje je, bez obzira na sve izazove, zdravo i sigurno, posebno za naše najmlađe. Zato su ovakvi skupovi izuzetno važni - poručila je Blagojević.
Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović ukazala je na važnost podrške koja je potrebna roditeljima.
- Nemamo priručnik za roditeljstvo. Nemamo školu u koju možemo da odemo i naučimo kako da budemo spremni za sve što nas čeka. Ali zato redovno čujemo da je porodica kriva za sve što u društvu ne valja. Ako već ne postoji sistem koji će roditeljima dati jasne modele i alate, onda je na nama da pravimo mjesta poput ovog - gdje se ne dijele kritike nego znanje, iskustvo i podrška. Zato je Klik sa djecom 2.0 važan - istakla je izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović.
Prema njenim riječima, zato u vrijeme kada se sve mijenja nevjerovatnom brzinom, moramo zastati, čuti struku i razumjeti šta danas znači biti roditelj, šta znači biti dijete, i kako izgleda odrastanje između ekrana, očekivanja i stvarnog života.&nbsp;
- Ova konferencija je prostor da zajedno razjasnimo ono što se roditelji najviše boje da pitaju, a najviše im treba da znaju. Da naučimo kako da zaštitimo djecu bez stvaranja panike. Kako da uspostavimo granice bez potpune zabrane. Kako da njegujemo slobodu bez zanemarivanja odgovornosti - kazala je Mihailović.
Prvi panel konferencije bio je posvećen temi „Onlajn nasilje i govor mržnje među djecom i mladima“, a o trenutnom stanju, izazovima i preporukama za roditelje govorili su mr Jakša Backović, magistar forenzičkog računarstva i istrage o sajber kriminalu, Balša Savić, sudski vještak za informacione tehnologije i Brahim Kajević, omladinski radnik i psiholog.
Pored podataka poput onog da u svijetu u svakom trenutku postoji oko 900 hiljada seksualnih predatora koji vrebaju djecu, roditelji su imali priliku da se upoznaju sa mogućim rizicima i mjerama zaštite, ali i podacima o nedovoljno zastupljenoj sistemskoj podršci kada je riječ o mentalnom zdravlju djece i mladih.&nbsp;
O balkanskom roditeljstvu i promjenama ako je nosi digitalno dobar govorila je Danijela Ostojić, klinička psihološkionja i kognitivno-bihejvioralna terapeutkinja iz BiH, koja je istakla da rješenje nije zabrana tehnologije, već emocionalna pismenost i učenje kako biti povezan sa djecom.
Djeci je, kako je poručila roditljima, potrebno iskustvo bezuslovnog prihvatanja - da ne moraju zarađivati ljubav kroz uspjeh ili ponašanje, sigurna privrženost - da smiju pogriješiti, izraziti tugu, reći “ne”, ali i model autentičnog roditelja koji koji priznaje i vlastite granice, ranjivost, nesavršenost.&nbsp;
- Na Balkanu smo odgajali djecu da budu poslušna, jer smo vjerovali da će tako biti sigurna. Danas znamo da sigurnost ne dolazi iz poslušnosti, već iz autentičnog kontakta i emocionalne povezanosti - rekla je Ostojić.
Sistemska porodična psihoterapeutkinja i edukatorka Familylab-a Srbija Ivana Muškinja osvrnula se na to što se zapravo događa sa partnerskim odnosom kada u porodicu stigne beba.&nbsp;
Muškinja je ukazala na to da svaki roditelj sa sobom donosi svoje porodično nasleđe i nevidljive vaspitne skripte koje se aktiviraju upravo onda kada smo najumorniji, zabrinuti ili preplavljeni. “U tom smislu, različitost među partnerima nije prepreka već potencijal ali samo ako postoji sposobnost da se te razlike prepoznaju, prevedu u jezik potreba i pregovaraju bez poništavanja drugog, što potvrđuju relacione teorije i nalazi iz istraživanja afektivne vezanosti”, istakla je Muškinja.&nbsp;
U nastavku konferencije roditelji su imali priliku da prisustvuju predavanjima Marije Sazdeve, magistarke psiholoških nauka, edukatorke i osnivačice Zlatne Akademije iz Sjeverne Makedonije. Učesnici konferencije su i Glorija Peranić, magistarka edukacijske rehabilitacije, vaspitačica ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja te edukantkinja dječije i adolescentne integrativne psihoterapije, kao i Tomislav Kuljiš, osnivač IPD Centra i Integralne tjelesne psihoterapije iz Hrvatske, jedan od najuvaženijih regionalnih stručnjaka za roditeljstvo i tjelesnu psihoterapiju.&nbsp;
U okviru panela učesnici su bili i Filip Jovanovski, doktorand komunikologije i Marjan Popović, stručnjak za multimedijalne sadržaje i razvoj digitalnih proizvoda u kompaniji Crnogorski Telekom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Klik sa djecom 2.0“: Zajednički gradimo granice i slobodu za bezbjedno digitalno odrastanje

Nezaposleni roditelji odnosno staratelji djece sa smetnjama u razvoju do sada su, nakon smrti djeteta ili štićenika ostajali bez primanja, jer su bila vezana za djecu, a ne za njih, tako da im je starost bila neizvjesna, jer su u poznim godinama morali da zavise maltene od socijalne pomoći. Nacrtom novog Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti predviđeno je da pomenuta primanja roditeljima odnosno starateljima djece sa smetnjama u razvoju budu trajna, kazao je u emisiji TV NK „PodsjetNIK“, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić.
Ali – novim Zakonom će biti obuhvaćeni samo nezaposleni roditelji odnosno staratelji djece sa smetnjama u razvoju koji primaju ličnu invalidninu. Ne i ostali. Makar, ne sada. Njima preostaju stare borbe, neizvjesna sudbina i nada u neki novi nacrt zakona koji tek treba da bude napisan.
- Mi smo u fazi izrade novog Nacrta o socijalnoj i dječijoj zaštiti. Imamo određene predloge kako da definišemo te iznose i da oni u budućem periodu budu veći. Ono što bih posebno naglasio jeste da će novi Zakon donijeti nekoliko novina. Jedna od novina se tiče staratelja i roditelja djece sa smetnjama u razvoju koji će moći da steknu penziju ukoliko njihova djeca, odnosno štićenici budu preminuli, a pritom će morati da imaju samo minimalni broj godina. Novim Zakonom želimo korigovati dosta stvari za koje se pokazalo da trebaju biti unaprijeđena. Država treba da se potrudi i da uradi najviše što je moguće u okviru raspoloživih resursa. Novi Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti je u suštini završen. Očekujemo njegovo brzo usvajanje, a svakako do kraja godine će biti usvojen i na takav način ćemo dati dodatnu sigurnost roditeljima i starateljima djece sa smetnjama u razvoju - kazao je Gutić.
Trenutno je iznos lične invalidnine 333 eura, naknada za roditelja odnosno staratelja iznosi 288,50 eura, dok je naknada za tuđu njegu i pomoć 98 eura i ti iznosi, obećao je ministar, treba da budu korigovani.
- Koliko god da uradimo za djecu sa smetnjama u razvoju, kao i za njihove roditelje i staratelje uvijek je malo, uvijek treba više i država treba tome da posveti posebnu pažnju - poručio je Gutić.
Napravljen je korak naprijed. I dobro je. Ali, djeca sa smetnjama u razvoju i njihovi roditelji odnosno staratelji nemaju vremena. Potrebni su im skokovi, a ne koraci.

Gutić: Predviđena trajna primanja za nezaposlene roditelje i staratelje djece sa smetnjama u razvoju

Premijer Milojko Spajić je obećao presjek rada ministara, mjerljive rezultate, pa čak i smjene onih koji podbace. Dva kvartala su prošla, bilansi su stigli - i za mnoge ministre, saldo je brutalno poražavajući. Neki su čak zaslužili i nulu. A mnogi su ostali ispod polovičnog učinka, čime su zaslužili makar da njihovo otpuštanje bude razmotreno. No, umjesto da vidimo rekonstrukciju, danas je na Vladi, kako saznaje Portal ETV, potpuno izbjegnuta ta tema. Ćutnja umjesto odgovornosti. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fportal-etv-ekskluzivno-objavljuje-saranovic-za-prva-dva-kvartala-imao-manje-od-polovine-realizovanih-zadataka-vujovic-bila-na-nuli-najbolji-prosjek-imali-deljosaj-i-vukicevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Bez rezultata su bili Ministarstvo dijaspore na cijem je čelu Mirsad Azemović, kulture i medija kojim rukovodi Tamara Vujović, sporta i mladih na čijem je čelu Dragoslav Šćekić, te socijalnog staranja kojim rukovodi Damir Gutić. Saldo im je nula. Jedan od onih sa lošim učinkom je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Njegov rezultat? Porazan - ispunio je manje od polovine planiranih obaveza.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724160728_305ad96ec85008332e38a00decf6ae7b7889c002463d559511eaf565b36fdf91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724160728_305ad96ec85008332e38a00decf6ae7b7889c002463d559511eaf565b36fdf91" data-rendition-name="original" width="1320" height="1032" loading="lazy" alt="Statistički prikaz"> </figure>  Šaranović koji samouvjereno priča o „sjajnim“ rezultatima, o „zaustavljenim klanovima“, o „zavidnim dostignućima“ MUP-a. U realnosti, bezbjednosna situacija je na ivici panike, ubistva u sred bijela dana, u samom centru grada, brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva, prijetnje predsjedniku SO Budva. Građani se sve češće pitaju treba li im pancir za šetnju gradom. Dok Šaranović sjedi na vrhu jednog od najvažnijih resora, brojke mu ne idu u prilog. Ostaje pitanje – da li je premijer Spajić ozbiljan kada govori o odgovornosti i smjenama, ili će se i ovaj put sve završiti na još jednoj konferenciji sa floskulama o „novoj metodologiji“? Katastrofalne rezultate imao je ministar zdravlja Vojislav Šimun sa 20 odsto reaalizovanog programa, koliko je ostvarilo i Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja na čelu sa Ernadom Suljevićem. Ministarstvo energetike i rudarstva kojim rukovodi Admir Šahmanović je na nešto iznad 14 odsto realizovanog. Ako Šaranović i ostali ministri nakon poraznih rezultata ne budu na listi za odlazak - biće jasno da rezultati u ovoj Vladi nijesu ništa drugo do ukrasne brojke za Vladine interne prezentacije.

Miraš Dušević

Smije li Spajić smijeniti Šaranovića, Šimuna, Vujović…

Nastavak razvoja usluga socijalne i dječje zaštite u opštini Berane biće prioritet u narednom periodu - zaključeno je na sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damira Gutića i predsjednika Opštine Berane, Đoleta Lutovca.&nbsp;
Iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije su kazali da su na sastanku razmatrane teme koje se tiču efikasnije socijalne zaštite građana Berana, a posebno osnivanje regionalne kancelarije za hraniteljstvo i otvaranje regionalnog centra za žene žrtve nasilja. 
 
- Gutić je istakao aktivnosti koje resor preduzima na razvoju podrške za porodice, uzimajući u obzir sve izazove u oblasti hraniteljstva, dok je Lutovac naglasio potrebu za jačanjem institucija koje će pružati pomoć ženama žrtvama nasilja - istakli su u tom resoru. 
 
Kako se navodi, Gutić i Lutovac saglasili su se da će dvije strane nastaviti rad na implementaciji ovih inicijativa, čiji je cilj unaprjeđenje kvaliteta života građana, sa posebnim fokusom na najosjetljivije grupe. 
 
Iz Ministarstva su kazali da je sastanak bio korak ka stvaranju dugoročnih rješenja u oblasti socijalne zaštite. 
 
- Sagovornici su se saglasili da je otvaranje Dnevnog boravka za stara i odrasla lica sa invaliditetom u opštini Berane prvi korak ka raznovrsnosti pruzanja usluga, a Gutić je informisao da će Ministarstvo u skladu sa strateškim opredjeljenjem države nastaviti da razvija usluge podrške za život u zajednici - dodaje se u saopštenju. 
 
Gutić je sa saradnicama obišao i Centar za socijalni rad, gdje je sa direktorom Petrom Pajkovićem razgovarao o stanju u Centru, njegovom funkcionisanju i izazovima sa kojima se suočava u radu. 
 
- Zajednički je ocijenjeno da je stanje u Centru dobro, te da će saradnja Ministarstva i Centra biti nastavljena na svim važnim inicijativama za unaprjeđenje položaja korisnika - navodi se u saopštenju.

Gutić i Lutovac: Socijalna i dječja zaštita biće prioritet u Beranama

Drugi Senior fest Kotor otvoren je danas u Starom gradu, u organizaciji JU Doma starih “Grabovac”, uz podršku Opštine Kotor, Turističke organizacije Kotor i drugih sponzora.
Osim korisnika doma “Grabovac”, učešće na Senior festu uzeli su i korisnici domova starih Bijelo Polje, Pljevlja, Nikšić i Podgorica, te JU Zavod Komanski most, kao i gosti iz Srbije - korisnici Gerontološog centra Kragujevca i Gerontološkog centra Zrenjanin.
Direktor Doma starih “Grabovac”, Srđan Dragomanović, poručio je korisnicima da se sve radi za njih, njihove osmjehe i trenutke koji su im “svakim danom sve vrijedniji”.
- Posebno pozdravljam Gerontološki centar Kragujevac i Zrenjanin koji su prevalili toliki put, a za trud bih pohvalio naš Komanski most zbog kategorije korisnika sa kojom rade - kazao je on.
Dragomanović je istakao finansijsku podršku Opštine Kotor u organizaciji festivala, koja takođe pruža podršku u uslugama pomoći u kući i Dnevnom boravku za starije osobe i lica sa invaliditetom.
- Nažalost treća usluga, koja se odnosi na dnevni boravac za lica sa demencijom, nije zaživela, iako je Opština sa nama sklopila ugovor, kupili smo mini bus, iako je usluga potpuno besplatna, iako dolazimo kod budućih korisnika na kućnu adresu - kazao je Dragomanović.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić istakao da je u razgovoru sa ministrom Damirom Gutićem dogovoreno da će Kotor do narednog Senior festa dobiti dnevni boravak za starije sugrađane i u Starom gradu.
- Kako bi pokazali primjerom da nam nije na prvom mjestu komercijalizacija i zarada, već upravo kvalitet života naših sugrađana. Mislim da je neka vrsta poetske pravde što se Senior fest održava upravo u Starom gradu. Dolazeći ovamo mi je palo na pamet da ste upravo vi pojedinačno svojim radom, trudom i novcem pomogli obnovu ovog grada nakon što je pretrpio ozbiljna oštećenja u zemljotresu 1979. Godine - kazao je Jokić.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da zdravo i dostojanstveno staranje predstavlja zajednički interes svih nas, a naša obaveza je da podržimo potencijal starijih da vode ispunjen, kvalitetan život, i da u skladu sa svojim mogućnostima, aktivno doprinose zajednici.
- Danas se Crna Gora suočava sa tzv. trećom tranzicijom u kojoj se demografski izazovi ne odnose samo na smanjenje nataliteta, već i na fenomen starenja stanovništva. Ova promjena podrazumijeva ozbiljne izazove. Da bismo bolje iskoristili potencijale starijih osoba potrebno je promijeniti pristup njihovom doprinosu i omogućiti aktivno učešće u zajednici - ocijenio je Gutić.
On je saopštio da će u narednom periodu biti posvećen daljem razvoju usluga podrške koje omogućavaju starijima da što duže ostanu u svojim zajednicama, uz adekvatnu podršku.
Program su vodili Duško Davidović i Žika Jakšić, a otvaranju su, između ostalih, prisustvovali sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac i direktor TO Kotor Jovan Ristić. Tu su bile ekipne i pojedinačne discipline, plesovi, vježbe sa fizioterapeutima i brojni drugi prateći sadržaji.
Svečano zatvaranje Senior festa Kotor, uz dodjelu nagrada takmičarima, koncert Kic Pop hora i Nede Ukraden, održaće se sjutra, početkom u 18 sati.

Otvoren Senior fest u Kotoru

U Crnoj Gori se dešava dvostruki demografski udar - niska stopa nataliteta i masovni odlazak iz zemlje mladih ljudi a osnivanje resora koji će se baviti demografijom je prva pozitivna stvar koja se desila, poručeno je sa konferencije “Demografska kriza: Da li Crna Gora planira ili improvizuje?” koju su organizovali Centar za demokratsku traniziciju (CDT) i Društvo statističara i demografa (DSD).&nbsp; Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić ocijenio je da je pitanje demografije veliki i globalni izazov i da mnogo razvijenije zemlje od Crne Gore nailaze na dosta prepreka da upravljaju demografskom strukturom.&nbsp; - Za to postoji nekoliko načina, ali nijedan se nije pokazao kao savršen. U oblasti demografije u prethodnom periodu nismo uspjeli da učinimo mnogo i krajnje je vrijeme da se time bavimo na strateški način. Nije bilo resora demografije i dobijanjem potpredsjednika Vlade i Savjeta za demografiju stvari su se pokrenule, a zatim smo sa rekonstrukcijom Vlade dobili resor i to je prva pozitivna stvar što se desila. Jer, u formalnom smislu, Vlada pokazuje da postoji oblast koja nije bila pokrivena i da se njome krenemo baviti - ističe Gutić.&nbsp; Gutić dodaje da, ipak, jedan resor ne može pokrivati demografiju jer je to nešto čime treba da se bavi cijela Vlada, i ministarstva finansija, koje je ključno, a zatim obrazovanja, zdravstva, bezbjednosti itd.&nbsp; - Moramo ljudima na svakom mjestu obezbijediti sva prava i dostupnost, da bismo zadržali ljude i omogućili im kvalitetan život, kako bi se povećao natalitet - rekao je Gutić.&nbsp; Kako je kazao, demografija je mnogo širi proces od toga da se samo brine o natalitetu. “Moramo imati druge stvari kako bi se stvorili stabilni uslovi za porodicu, kao što su finansijski podsticajii, može biti efikasna, moramo istražiti prakse i implementirati one koje su najbolje”, rekao je ministar.&nbsp; Dodatno upozorenje su, kako kaže, podaci sa popisa stanovništva. “Doživjeli smo otrježnjenje i jasno je da više nema vremena za opuštanje”, rekao je ministar. &nbsp; Direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da se konferencija organizuje u momentu u kome imamo negativne demografske trendove i gotovo nepostojeću populacionu politiku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320130324_b01a8bfc10a79b0c41517a4589c4516c330ebcd35afb3c86fed5b7c5707e989f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320130324_b01a8bfc10a79b0c41517a4589c4516c330ebcd35afb3c86fed5b7c5707e989f" data-rendition-name="original" width="1280" height="961" loading="lazy" alt="Sa današnje konferencije"> <figcaption>Sa današnje konferencije(Photo: CDT)</figcaption> </figure>  - Kada smo između dva popisa izgubili populaciju veličine Nikšića, Berana i Gusinja. Tad su se, u istom periodu, dnevno &nbsp;rađala 22 novorođenčeta, dok je 20 ljudi umiralo. &nbsp;I kada su u prosjeku svakog dana 22 stanovnika Crne Gore odlazila iz zemlje, 21 stranac naseljavao je Crnu Goru, odnosno kad je potpuno jasno da nijesmo u mogućnosti da zadržimo svoje stanovništvo koje u kontinuitetu odlazi, a osiguramo dugoročnu stabilnost ukupne populacije - rekao je Koprivica.&nbsp; Dodao je da je na sceni &nbsp;dvostruki demografski udar – niska stopa nataliteta i masovni odlazak iz zemlje mladih ljudi ubrzano guraju zemlju u stanje duboke demografske starosti.&nbsp; - Sve se ovo dešava u državi koja u posljednjih 20 godina nije bila u stanju da kreira iole ozbiljno pripremljenu populacionu politiku – ili političke elite to nijesu znale ili nijesu željele - efekat je isti - kazao je Koprivica.&nbsp; Formiranje resora koji se bavi demografijom 2023. godine, dodao je on, dalo je tračak nade da će se nešto pozitivno dešavati u ovom pravcu...&nbsp; - I kada je u martu 2024. formiran Savjet za demografiju koji bi trebalo da igra ključnu ulogu u kreiranju dugoročnih populacionih politika, opet smo se ponadali da je počeo smislen rad na ovom polju. Međutim, realnost nas je opet demantovala - ocijenio je Koprivica.&nbsp; Izvršna direktorica DSD-a Gordana Radojević ukazala je na nekoliko ključnih problema, a kao prvi je izdvojila veličinu populacije, odnosno stagnaciju i smanjenje populacije.&nbsp; - Ključni problem stagnacije je što naše stanovništvo odlazi, a primjetan je i dolazak stranaca, ali nedovoljan da zabilježimo rast. Drugi izazov jeste činjenica da je Crna Gora još uvijek emigraciono područje, i to dodatno stvara jednu nedoumicu da stanovništvo koje ovdje boravi nije dovoljno da kompenzuje odlazak našeg stanovništa. Ali primjetno je i da stranci odlaze iz naše države, za godinu dana 4% stranih državljana otišlo iz Crne Gore - kazala je Radojević i dodala da je važno istražiti njihove motive. - Oni nisu samo ekonomski - kazala je Radojević i navela da smo između dva popisa izgubili 30 000 stanovnika do 30 godina.&nbsp; Kao izazov izdvojila je neravnomjerni raspored stanovništva, kao i činjenicu da je sjever države doživio demografsko pražnjenje.&nbsp; - Od ukupnog broja stranaca samo šest odsto živi na sjeveru, 66 odsto u južnom dijelu zemlje, što recimo otvara prostor za cjenovne šokove kojima se ne bavimo na adekvatan način. Složila bih se sa ministrom da populaciona politika nije nadležnost jednog ministra, ni jedne vlade ni dvije - ocijenila je ona. Moramo, navela je Radojević definisati viziju društva, koja prevazilazi jednosektorski pristup.&nbsp; - Bilo koje istraživanje zašto mladi odlaze iz zemlje pokazaće vam da kao ključan razlog navode vladavinu prava. Dosta možemo naučiti od mladih, iskustvo nas uči da ne traže promjenu političara, nego promjenu sistema koji je utemeljen na vladavini prava - rekla je ona. Kazala je da je neophodno kreirati preduslove kako bi uopšte mogli govoriti o populacionim kretanjima, nakon toga posvetiti se socijalnoj politici, obrazovanju, ali i pružiti podršku roditeljima, ne samo u vidu ekonomske pomoći, nego kroz niz drugih politika i mjera koje omogućavaju pojedincima da donesu odluku da li žele i kako žele da planiraju svoju porodicu.&nbsp; - Savjet za demografiju preslikava Vladu, što govori o njegovoj kratkoročnosti, a demografska kretanja su sve smo ne kratkročna. Trebalo nam je par mjeseci da dođemo samo do informacije koliko stranaca živi u Crnoj Gori, da ne govorimo o ostalim analizama koje nam pomažu da razumijemo ključne aspekte našeg društva - zaključila je Radojević.

U Crnoj Gori dvostruki demografski udar - nizak natalitet i odlazak mladih

Danas je održan sastanak ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića i ministra javne uprave Maraša Dukaja, a tema sastanka bila je usaglašavanje novog Zakona o lokalnoj samoupravi sa propisima iz nadležnosti Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, s posebnim fokusom na gradualnu, odnosno asimetričnu decentralizaciju, koja se uvodi kao jedno od ključnih unaprjeđenja u okviru reforme sistema lokalne samouprave.
Ministar Gutić naglasio je važnost usklađivanja reforme sa sistemom socijalne zaštite, kako bi građani u svim dijelovima Crne Gore imali jednak pristup socijalnim i porodičnim uslugama. - Osiguravanje dostupnosti i kvaliteta socijalnih usluga na lokalnom nivou ključno je za unaprjeđenje životnih uslova, posebno ranjivih grupa. Stoga je važno da novi Zakon o lokalnoj samoupravi pruži adekvatan okvir za sprovođenje socijalnih politika- kazao je ministar Gutić.
Ministar Dukaj je istakao da reforma lokalne samouprave ima za cilj jačanje kapaciteta opština i unaprjeđenje kvaliteta usluga za građane, uz prilagođavanje rješenja specifičnim potrebama različitih sredina.&nbsp;
- Asimetrična decentralizacija omogućava efikasniju i prilagođeniju podršku opštinama, čime se poboljšava kvalitet života građana i jača lokalna demokratija- naglasio je ministar Dukaj.
Zaključeno je da će dva ministarstva nastaviti saradnju u cilju usklađivanja Zakona o lokalnoj samoupravi sa oblastima koje se tiču reforme.&nbsp;
Sastanku su prisustvovali državna sekretarka u Ministarsvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Mersida Aljićević, v.d. sekretara Edmir Kalač, načelnica Direkcije za razvoj usluga Ivana Šuković, kao i državni sekretar u Ministarstvu javne uprave Dragiša Janjušević i v.d. generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu Nina Blažić.

Gutić sa Dukajem: Neophodno usaglasiti Zakon o lokalnoj samoupravi pruži adekvatan okvir za sprovođenje socijalnih politika

Izmjene i dopune Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti nijesu samo administrativna korekcija, već ključni korak ka društvenoj pravdi i jednakosti, poručio je danas &nbsp;ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić na sjednici Parlamenta, predstavljajući ključne izmjene i dopune Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.
- Ovim zakonom se prvi put u pravni okvir uključuje kategorija civilnih žrtava rata i njihovih porodica, omogućavajući im da ostvare prava u okviru sistema boračke i invalidske zaštite. Ovo nije samo pravna, već i duboko moralna odluka kojom pokazujemo da država ne pravi razliku među žrtvama i da je svaka ljudska patnja jednako vrijedna našeg priznanja i podrške, kazao je ministar Gutić.
Ministar je rekao da prava koja se ovim izmjenama garantuju nijesu simbolična, već konkretna i usmjerena na pružanje podrške najugroženijim članovima društva i ispravljaju dugogodišnje nepravde.
- Članovi porodica civilnih žrtava rata, uključujući bračne drugove, djecu, roditelje, ali i očuha, maćehu i usvojitelje, moći će ostvariti pravo na porodičnu invalidninu i naknadu materijalnog obezbjeđenja, pod jasno definisanim uslovima. Takođe, pravo na porodičnu invalidninu i naknadu materijalnog obezbjeđenja moći će ostvariti i brat ili sestra civilne žrtve rata, čak i ako su članovi uže porodice već ostvarili to pravo, pod uslovom da su nesposobni za rad i privređivanje, čime se dodatno prepoznaje potreba za podrškom najugroženijim članovima porodica civilnih žrtava rata. Time se pruža zaštita i podrška članovima porodice koji, zbog svog zdravstvenog stanja ili drugih opravdanih razloga nijesu u mogućnosti da samostalno obezbijede sredstva za život- istakao je ministar Gutić.

Gutić: Izmjene zakona ključni korak ka društvenoj pravdi i jednakosti

Vlada će uraditi sve što je u njenoj moći da ispravi sve propuste koji su se desili u prošlosti i da građani dobiju bar neku satisfakciju za nepravde koje su ih zadesile, kazao je u emisiji “Budimo budni – pitajte Vladu“ na TVCG ministar Damir Gutić. Napomenuo je da je inicijativa predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora vrijedna razmatranja.
Govoreći o toj inicijativi koju je predsjednik države predložio danas, Gutić je istakao da ona svakako jeste za razmatranje, te da država ima kapaciteta da se nosi sa svim inicijativama.
- Vlada radi sve što je njenoj u moći da sve propuste iz prošlosti ispravi i da građani dobiju satisfakciju za nepravdu u priolosti. Taj proces je nešto što zahtijeva pažnju i pažljiv rad i treba vidjeti da li u prošlosti u nekoj od država nešto rađeno po tom pitanju - istakao je Gutić.
Kazao je da je prihvatljivo razmatrati ovu inicijativu jer u našoj zemlji, kako procjenjuje nedovoljno njegujemo kulturu dijaloga.
- A ako ne pričamo i ne budemo dovoljno razgovarali imaćemo svoje tabore. Ako je tema bolna treba isto govoriti o njoj i treba se donijeti odluka. Nijesam za teme koje se pokreću iz politikanskih razloga ali kada je u pitanju suočavanje sa prošlošću onda treba da pričamo o tome i to da sve te teme budu obrađene tako da se prema svakoj odnosimo jednako - naveo je Gutić.
Kazao je da imamo Zakon o boračkoj i invalidskoj zaštiti, da neke žrtve jesu obeštećene, ali da ne smijemo zaboraviti da su žrtve ratova i oni koji su učestvovali i civilne žrtve ratova.
- Civilne žrtve nijesu ranije bile obuhvaćene i to se sad promijenilo, uveli smo institiu civilne žrtve rata pa ćemo i tu kategoriju da obeštetimo jer oni nijesu bili krivi za to što im se desilo. Pretrpjeli su deportacije, zločin u Štrpcima, zločin u Bukovici, zločin u Murinu… - istakao je Gutić.
Kaže da je država dugo čekala na ovo te da je šteta što ovaj Zakon nije izmijenjen 2000. godine.
- Tada se zakon nije usvoji već se sad usvaja i te porodice nijesu uživale prava koja je trebalo ali sada će se to izmijeniti. Osim prava iz Zakona na Vladi je dogovoreno da proces jednokratnog obeštećenja bude definisan zaključkom Vlade pa u susret godišnjici otmice putnika u Štrpcima koja je sjutra mi ćemo na plenumu razmatrati Zakon i onda ga u petak usvojiti i tako će on profunkcionisati - kazao je Gutić.
Kazao je da je resor kojim rukovodi donio tri važne strategije i to: strategiju za prevenciju i zaštitu djecu od nasilja, strategiju razvoja socijalne i dječije zaštite i srtrategiju deinstitucionalizacije.
- Prioriteti rada su nam da se ti ciljevi koji su zacrtani strategijama ostvare, a počeli smo rad na Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštitit i nadam se da ćemo u prvoj polovini godine da ga uradimo i da ga uvedemo u proceduru za usvajanje. Kroz vrijeme se pokazalo da određene odredbe treba da budu izmijenjene i da sve što radimo, radimo da bude efikasnije za naše korisnike - istakao je Gutić.

Gutić: Vlada će uraditi sve da ispravi propuste iz prošlosti, Milatovićeva inicijativa vrijedna razmatranja

Informacioni sistem e-Socijala predstavlja ključni alat za obezbjeđivanje pravične i efikasne raspodjele socijalnih davanja. Naš cilj je da, kroz reinženjering i nadogradnju, unaprijedimo njegovu funkcionalnost i povećamo njegovu sigurnost i dostupnost,“ poručio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić tokom sastanka sa zaposlenima iz Direktorata za informatiku i analitičko-statističke poslove, predstavnicima UNDP-a i softverske firme Axians, zadužene za održavanje Informacionog sistema socijalnog staranja (e-Socijala).&nbsp;
Tokom sastanka diskutovane su, kako su naveli u saopštenju, aktivnosti koje se tiču unapređenja Sistema (reinženjering), razvoja funkcionalnosti za primjenu novih zakonskih rješenja i optimizaciju postojećih, što u krajnjem dovodi do optimalne primjene prava iz socijalne i dječje zaštite.
Gutić je istakao značaj digitalizacije u sektoru socijalne zaštite i naglasio važnost predstojećih aktivnosti kako bi se korisnicima omogućio brži i lakši pristup pravima i uslugama.
Predstavnici Axians-a predstavili su plan realizacije projekta koji će uključiti razvoj novih i unaprjeđenje postojećih funkcionalnosti sistema.
- Sve ovo će olakšati rad zaposlenima u centrima za socijalni rad i ustanovama socijalne i dječje zaštite, kojima će kroz nova funkcionalna rješenja biti olakšan rad u sistemu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
U ime Programa Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, prisutne je pozdravila pomoćnica stalne predstavnice UNDP-a Dragana Radević, koja je istakla važnost predstojećih aktivnosti.
- Posvećeno i kontinuirano podržavamo Ministarstvo u razvoju i unaprjeđenju ovog digitalnog rješenja, a za dobrobit svih građanki i građana. Ovaj Informacioni sistem omogućava obradu i isplatu prava socijalne i dječje zaštite u iznosu od preko 220 miliona eura godišnje, sa preko 200.000 mjesečnih uplata građanima - istakla je Radević.
Zaključeno je da će se u narednom periodu raditi na definisanju konkretnih tehničkih i operativnih koraka za unaprjeđenje Informacionog sistema, uz aktivno učešće svih relevantnih subjekata.
- Sastanku je prisustvovao v.d. sekretara Edmir Kalač - kazali su u saopštenju.&nbsp;

Gutić: e-Socijala predstavlja ključni alat za obezbjeđivanje pravične i efikasne raspodjele socijalnih davanja

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.

Turković: Bio sam toliko pijan da se ničega ne sjećam

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je, povodom referenduma koji će se održati u nedjelju, 14. decembra, u opštini Zeta, formiralo Call centar sa jedinstvenim brojem 19820, dostupan građanima tokom cijelog izbornog dana.
Call centar će raditi u nedjelju, 14. decembra, od 7 do 20 časova, a pozivom na broj 19820 građani mogu provjeriti:
- da li su upisani u birački spisak,
- na kojem biračkom mjestu glasaju.
Operateru je potrebno saopštiti lične podatke: ime i prezime, datum rođenja i ime roditelja, ili jedinstveni matični broj.
MUP je najavio i prilagođen rad Filijale za građanska stanja i lične isprave Zeta, kako bi građani mogli blagovremeno preuzeti lična dokumenta:
- subota, 13. decembar: od 7 do 15 časova
- nedjelja, 14. decembar (dan referenduma): od 7 do 20 časova
Iz Ministarstva poručuju da je cilj ovih mjera da se građanima Zete omogući nesmetano ostvarivanje biračkog prava.

Referendum u Zeti: MUP otvorio broj 19820 za provjeru upisa u birački spisak i biračkog mjesta

Tokom dvodnevne radne posjete Berlinu 17. i 18. decembra, premijer Milojko Spajić potpisaće sa njemačkim ministrom saobraćaja Patrikom Šniderom deklaraciju koja će omogućiti međusobno priznavanje vozačkih dozvola. Time će, nakon višegodišnjih pregovora, crnogorski građani moći da zamijene svoju dozvolu za njemačku bez polaganja ispita.
Spajić će boraviti u radnoj posjeti Saveznoj Republici Njemačkoj, 17-18. decembra 2025, najavili su iz Ministarstva vanjskih poslova.
Kako su naveli u saopštenju, tokom posjete će predsjednik Spajić i Šnider potpisati Zajedničku deklaraciju o namjeri o procedurama za međusobno priznavanje vozačkih dozvola između Crne Gore i Savezne Republike Njemačke.
- Potpisivanjem navedene deklaracije će se riješiti pitanje koje je bilo u vrhu prioriteta 44. Vlade Crne Gore, te nakon višegodišnjih pregovora, biti kreirani uslovi za zamjenu crnogorskih vozačkih dozvola za njemačke vozačke dozvole, bez potrebe polaganja ispita na sticanje njemačke vozačke dozvole - kazali su iz tog Vladinog resora.
Posebno je, kako kažu, važno što se time finalizuju ogromni napori Vlade znaka olakšati rad i boravak državljanima Crne Gore, koji privremeno borave u SR Njemačkoj.
Predsjednik Vlade Spajić će imati sastanke sa članovima Odbora za evropske poslove u njemačkom Bundestagu i savjetnikom njemačkog kancelara Fridriha Merca za evropske poslove, gospodinom Mihaelom Klausom.
- Razgovori će biti prilika da se ukaže na napredak koji je Crna Gora ostvarila u procesu pristupanja EU, ali i izraze očekivanja da će Njemačka nastaviti da odlučno podržava evropski kurs Crne Gore, nedvosmisleno pruža evropskom i razvojnom putu naše zemlje - navodi se u saopštenju.
Tokom boravka u Berlinu Spajić će se sastati i sa predstavnicima Fondacije Konrad Adenauer.

Spajić putuje u Berlin: Potpisuje deklaraciju o priznavanju vozačkih dozvola sa Njemačkom

Poslanički klub Pokreta Evropa sad (PES) saopštio je da sve zakonodavne inicijative koje se odnose na socijalne mjere i imaju značajan fiskalni uticaj moraju biti prethodno usklađene sa Socijalnim savjetom, kao nadležnim i zakonski definisanim tijelom za javne politike u ovoj oblasti.
U tom kontekstu, iz PES-a očekuju da se i Predlog zakona o godišnjem dodatku, čiji je inicijator potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, najprije uputi na razmatranje Socijalnom savjetu.
- Taj postupak je ranije uspostavljena praksa, posebno u okviru izrade programa Evropa sad 1 i Evropa sad 2, a dodatni razlog za poštovanje te procedure jeste činjenica da je potpredsjednik Vlade Đeljošaj i sam član Savjeta - &nbsp;navodi se u saopštenju.
Iz poslaničkog kluba PES-a dodaju da, pored usaglašavanja sa Socijalnim savjetom, predlagač mora jasno definisati i obezbijediti održivost mjere, uključujući i njenu prihodnu stranu.
- Nakon što potpredsjednik Vlade uskladi svoju inicijativu sa Socijalnim savjetom, te predloži i obezbijedi održivost i prihodnu stranu planirane mjere, poslanički klub PES-a će sa posebnim uvažavanjem razmotriti njegov predlog i predlog poslanika u Skupštini Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.

PES poručuje Đeljošaju: Uskladiti inicijativu o godišnjem dodatku sa Socijalnim savjetom i jasno definisati prihodnu stranu mjere

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: damir-gutic