<p>Drugi Senior fest Kotor otvoren je danas u Starom gradu, u organizaciji JU Doma starih “Grabovac”, uz podršku Opštine Kotor, Turističke organizacije Kotor i drugih sponzora.</p>
<p>Osim korisnika doma “Grabovac”, učešće na Senior festu uzeli su i korisnici domova starih Bijelo Polje, Pljevlja, Nikšić i Podgorica, te JU Zavod Komanski most, kao i gosti iz Srbije - korisnici Gerontološog centra Kragujevca i Gerontološkog centra Zrenjanin.</p>
<p>Direktor Doma starih “Grabovac”, Srđan Dragomanović, poručio je korisnicima da se sve radi za njih, njihove osmjehe i trenutke koji su im “svakim danom sve vrijedniji”.</p>
<p>- Posebno pozdravljam Gerontološki centar Kragujevac i Zrenjanin koji su prevalili toliki put, a za trud bih pohvalio naš Komanski most zbog kategorije korisnika sa kojom rade - kazao je on.</p>
<p>Dragomanović je istakao finansijsku podršku Opštine Kotor u organizaciji festivala, koja takođe pruža podršku u uslugama pomoći u kući i Dnevnom boravku za starije osobe i lica sa invaliditetom.</p>
<p>- Nažalost treća usluga, koja se odnosi na dnevni boravac za lica sa demencijom, nije zaživela, iako je Opština sa nama sklopila ugovor, kupili smo mini bus, iako je usluga potpuno besplatna, iako dolazimo kod budućih korisnika na kućnu adresu - kazao je Dragomanović.</p>
<p>Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić  istakao da je u razgovoru sa ministrom  Damirom Gutićem dogovoreno da će Kotor do narednog Senior festa dobiti dnevni boravak za starije sugrađane i u Starom gradu.</p>
<p>- Kako bi pokazali primjerom da nam nije na prvom mjestu komercijalizacija i zarada, već upravo kvalitet života naših sugrađana. Mislim da je neka vrsta poetske pravde što se Senior fest održava upravo u Starom gradu. Dolazeći ovamo mi je palo na pamet da ste upravo vi pojedinačno svojim radom, trudom i novcem pomogli obnovu ovog grada nakon što je pretrpio ozbiljna oštećenja u zemljotresu 1979. Godine - kazao je Jokić.</p>
<p>Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da zdravo i dostojanstveno staranje predstavlja zajednički interes svih nas, a naša obaveza je da podržimo potencijal starijih da vode ispunjen, kvalitetan život, i da u skladu sa svojim mogućnostima, aktivno doprinose zajednici.</p>
<p>- Danas se Crna Gora suočava sa tzv. trećom tranzicijom u kojoj se demografski izazovi ne odnose samo na smanjenje nataliteta, već i na fenomen starenja stanovništva. Ova promjena podrazumijeva ozbiljne izazove. Da bismo bolje iskoristili potencijale starijih osoba potrebno je promijeniti pristup njihovom doprinosu i omogućiti aktivno učešće u zajednici - ocijenio je Gutić.</p>
<p>On je saopštio da će u narednom periodu biti posvećen daljem razvoju usluga podrške koje omogućavaju starijima da što duže ostanu u svojim zajednicama, uz adekvatnu podršku.</p>
<p>Program su vodili Duško Davidović i Žika Jakšić, a otvaranju su, između ostalih, prisustvovali sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac i direktor TO Kotor Jovan Ristić. Tu su bile ekipne i pojedinačne discipline, plesovi, vježbe sa fizioterapeutima i brojni drugi prateći sadržaji.</p>
<p>Svečano zatvaranje Senior festa Kotor, uz dodjelu nagrada takmičarima, koncert Kic Pop hora i Nede Ukraden, održaće se sjutra, početkom u 18 sati.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Otvoren Senior fest u Kotoru

<p>U Crnoj Gori se dešava dvostruki demografski udar - niska stopa nataliteta i masovni odlazak iz zemlje mladih ljudi a osnivanje resora koji će se baviti demografijom je prva pozitivna stvar koja se desila, poručeno je sa konferencije “Demografska kriza: Da li Crna Gora planira ili improvizuje?” koju su organizovali Centar za demokratsku traniziciju (CDT) i Društvo statističara i demografa (DSD).&nbsp;</p> <p>Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji<b> Damir Gutić </b>ocijenio je da je pitanje demografije veliki i globalni izazov i da mnogo razvijenije zemlje od Crne Gore nailaze na dosta prepreka da upravljaju demografskom strukturom.&nbsp;</p> <p>- Za to postoji nekoliko načina, ali nijedan se nije pokazao kao savršen. U oblasti demografije u prethodnom periodu nismo uspjeli da učinimo mnogo i krajnje je vrijeme da se time bavimo na strateški način. Nije bilo resora demografije i dobijanjem potpredsjednika Vlade i Savjeta za demografiju stvari su se pokrenule, a zatim smo sa rekonstrukcijom Vlade dobili resor i to je prva pozitivna stvar što se desila. Jer, u formalnom smislu, Vlada pokazuje da postoji oblast koja nije bila pokrivena i da se njome krenemo baviti - ističe Gutić.&nbsp;</p> <p>Gutić dodaje da, ipak, jedan resor ne može pokrivati demografiju jer je to nešto čime treba da se bavi cijela Vlada, i ministarstva finansija, koje je ključno, a zatim obrazovanja, zdravstva, bezbjednosti itd.&nbsp;</p> <p>- Moramo ljudima na svakom mjestu obezbijediti sva prava i dostupnost, da bismo zadržali ljude i omogućili im kvalitetan život, kako bi se povećao natalitet - rekao je Gutić.&nbsp;</p> <p>Kako je kazao, demografija je mnogo širi proces od toga da se samo brine o natalitetu. “Moramo imati druge stvari kako bi se stvorili stabilni uslovi za porodicu, kao što su finansijski podsticajii, može biti efikasna, moramo istražiti prakse i implementirati one koje su najbolje”, rekao je ministar.&nbsp;</p> <p>Dodatno upozorenje su, kako kaže, podaci sa popisa stanovništva. “Doživjeli smo otrježnjenje i jasno je da više nema vremena za opuštanje”, rekao je ministar. &nbsp;</p> <p>Direktor CDT-a <b>Dragan Koprivica </b>kazao je da se konferencija organizuje u momentu u kome imamo negativne demografske trendove i gotovo nepostojeću populacionu politiku.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320130324_b01a8bfc10a79b0c41517a4589c4516c330ebcd35afb3c86fed5b7c5707e989f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320130324_b01a8bfc10a79b0c41517a4589c4516c330ebcd35afb3c86fed5b7c5707e989f" data-rendition-name="original" width="1280" height="961" loading="lazy" alt="Sa današnje konferencije"> <figcaption>Sa današnje konferencije<span>(Photo: CDT)</span></figcaption> </figure>  <p>- Kada smo između dva popisa izgubili populaciju veličine Nikšića, Berana i Gusinja. Tad su se, u istom periodu, dnevno &nbsp;rađala 22 novorođenčeta, dok je 20 ljudi umiralo. &nbsp;I kada su u prosjeku svakog dana 22 stanovnika Crne Gore odlazila iz zemlje, 21 stranac naseljavao je Crnu Goru, odnosno kad je potpuno jasno da nijesmo u mogućnosti da zadržimo svoje stanovništvo koje u kontinuitetu odlazi, a osiguramo dugoročnu stabilnost ukupne populacije - rekao je Koprivica.&nbsp;</p> <p>Dodao je da je na sceni &nbsp;dvostruki demografski udar – niska stopa nataliteta i masovni odlazak iz zemlje mladih ljudi ubrzano guraju zemlju u stanje duboke demografske starosti.&nbsp;</p> <p>- Sve se ovo dešava u državi koja u posljednjih 20 godina nije bila u stanju da kreira iole ozbiljno pripremljenu populacionu politiku – ili političke elite to nijesu znale ili nijesu željele - efekat je isti - kazao je Koprivica.&nbsp;</p> <p>Formiranje resora koji se bavi demografijom 2023. godine, dodao je on, dalo je tračak nade da će se nešto pozitivno dešavati u ovom pravcu...&nbsp;</p> <p>- I kada je u martu 2024. formiran Savjet za demografiju koji bi trebalo da igra ključnu ulogu u kreiranju dugoročnih populacionih politika, opet smo se ponadali da je počeo smislen rad na ovom polju. Međutim, realnost nas je opet demantovala - ocijenio je Koprivica.&nbsp;</p> <p>Izvršna direktorica DSD-a <b>Gordana Radojević</b> ukazala je na nekoliko ključnih problema, a kao prvi je izdvojila veličinu populacije, odnosno stagnaciju i smanjenje populacije.&nbsp;</p> <p>- Ključni problem stagnacije je što naše stanovništvo odlazi, a primjetan je i dolazak stranaca, ali nedovoljan da zabilježimo rast. Drugi izazov jeste činjenica da je Crna Gora još uvijek emigraciono područje, i to dodatno stvara jednu nedoumicu da stanovništvo koje ovdje boravi nije dovoljno da kompenzuje odlazak našeg stanovništa. Ali primjetno je i da stranci odlaze iz naše države, za godinu dana 4% stranih državljana otišlo iz Crne Gore - kazala je Radojević i dodala da je važno istražiti njihove motive.</p> <p>- Oni nisu samo ekonomski - kazala je Radojević i navela da smo između dva popisa izgubili 30 000 stanovnika do 30 godina.&nbsp;</p> <p>Kao izazov izdvojila je neravnomjerni raspored stanovništva, kao i činjenicu da je sjever države doživio demografsko pražnjenje.&nbsp;</p> <p>- Od ukupnog broja stranaca samo šest odsto živi na sjeveru, 66 odsto u južnom dijelu zemlje, što recimo otvara prostor za cjenovne šokove kojima se ne bavimo na adekvatan način. Složila bih se sa ministrom da populaciona politika nije nadležnost jednog ministra, ni jedne vlade ni dvije - ocijenila je ona.</p> <p>Moramo, navela je Radojević definisati viziju društva, koja prevazilazi jednosektorski pristup.&nbsp;</p> <p>- Bilo koje istraživanje zašto mladi odlaze iz zemlje pokazaće vam da kao ključan razlog navode vladavinu prava. Dosta možemo naučiti od mladih, iskustvo nas uči da ne traže promjenu političara, nego promjenu sistema koji je utemeljen na vladavini prava - rekla je ona.</p> <p>Kazala je da je neophodno kreirati preduslove kako bi uopšte mogli govoriti o populacionim kretanjima, nakon toga posvetiti se socijalnoj politici, obrazovanju, ali i pružiti podršku roditeljima, ne samo u vidu ekonomske pomoći, nego kroz niz drugih politika i mjera koje omogućavaju pojedincima da donesu odluku da li žele i kako žele da planiraju svoju porodicu.&nbsp;</p> <p>- Savjet za demografiju preslikava Vladu, što govori o njegovoj kratkoročnosti, a demografska kretanja su sve smo ne kratkročna. Trebalo nam je par mjeseci da dođemo samo do informacije koliko stranaca živi u Crnoj Gori, da ne govorimo o ostalim analizama koje nam pomažu da razumijemo ključne aspekte našeg društva - zaključila je Radojević.</p>

U Crnoj Gori dvostruki demografski udar - nizak natalitet i odlazak mladih

<p>Danas je održan sastanak ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije <b>Damira Gutića </b>i ministra javne uprave <b>Maraša Dukaja,</b> a tema sastanka bila je usaglašavanje novog Zakona o lokalnoj samoupravi sa propisima iz nadležnosti Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, s posebnim fokusom na gradualnu, odnosno asimetričnu decentralizaciju, koja se uvodi kao jedno od ključnih unaprjeđenja u okviru reforme sistema lokalne samouprave.</p>
<p>Ministar Gutić naglasio je važnost usklađivanja reforme sa sistemom socijalne zaštite, kako bi građani u svim dijelovima Crne Gore imali jednak pristup socijalnim i porodičnim uslugama. - Osiguravanje dostupnosti i kvaliteta socijalnih usluga na lokalnom nivou ključno je za unaprjeđenje životnih uslova, posebno ranjivih grupa. Stoga je važno da novi Zakon o lokalnoj samoupravi pruži adekvatan okvir za sprovođenje socijalnih politika- kazao je ministar Gutić.</p>
<p>Ministar Dukaj je istakao da reforma lokalne samouprave ima za cilj jačanje kapaciteta opština i unaprjeđenje kvaliteta usluga za građane, uz prilagođavanje rješenja specifičnim potrebama različitih sredina.&nbsp;</p>
<p>- Asimetrična decentralizacija omogućava efikasniju i prilagođeniju podršku opštinama, čime se poboljšava kvalitet života građana i jača lokalna demokratija- naglasio je ministar Dukaj.</p>
<p>Zaključeno je da će dva ministarstva nastaviti saradnju u cilju usklađivanja Zakona o lokalnoj samoupravi sa oblastima koje se tiču reforme.&nbsp;</p>
<p>Sastanku su prisustvovali državna sekretarka u Ministarsvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije <b>Mersida Aljićević</b>, v.d. sekretara <b>Edmir Kalač</b>, načelnica Direkcije za razvoj usluga <b>Ivana Šuković</b>, kao i državni sekretar u Ministarstvu javne uprave <b>Dragiša Janjušević</b> i v.d. generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu <b>Nina Blažić.</b></p>

Gutić sa Dukajem: Neophodno usaglasiti Zakon o lokalnoj samoupravi pruži adekvatan okvir za sprovođenje socijalnih politika

<p>Izmjene i dopune Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti nijesu samo administrativna korekcija, već ključni korak ka društvenoj pravdi i jednakosti, poručio je danas &nbsp;ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije <b>Damir Gutić </b>na sjednici Parlamenta, predstavljajući ključne izmjene i dopune Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.</p>
<p>- Ovim zakonom se prvi put u pravni okvir uključuje kategorija civilnih žrtava rata i njihovih porodica, omogućavajući im da ostvare prava u okviru sistema boračke i invalidske zaštite. Ovo nije samo pravna, već i duboko moralna odluka kojom pokazujemo da država ne pravi razliku među žrtvama i da je svaka ljudska patnja jednako vrijedna našeg priznanja i podrške, kazao je ministar Gutić.</p>
<p>Ministar je rekao da prava koja se ovim izmjenama garantuju nijesu simbolična, već konkretna i usmjerena na pružanje podrške najugroženijim članovima društva i ispravljaju dugogodišnje nepravde.</p>
<p>- Članovi porodica civilnih žrtava rata, uključujući bračne drugove, djecu, roditelje, ali i očuha, maćehu i usvojitelje, moći će ostvariti pravo na porodičnu invalidninu i naknadu materijalnog obezbjeđenja, pod jasno definisanim uslovima. Takođe, pravo na porodičnu invalidninu i naknadu materijalnog obezbjeđenja moći će ostvariti i brat ili sestra civilne žrtve rata, čak i ako su članovi uže porodice već ostvarili to pravo, pod uslovom da su nesposobni za rad i privređivanje, čime se dodatno prepoznaje potreba za podrškom najugroženijim članovima porodica civilnih žrtava rata. Time se pruža zaštita i podrška članovima porodice koji, zbog svog zdravstvenog stanja ili drugih opravdanih razloga nijesu u mogućnosti da samostalno obezbijede sredstva za život- istakao je ministar Gutić.</p>

Gutić: Izmjene zakona ključni korak ka društvenoj pravdi i jednakosti

<p>Vlada će uraditi sve što je u njenoj moći da ispravi sve propuste koji su se desili u prošlosti i da građani dobiju bar neku satisfakciju za nepravde koje su ih zadesile, kazao je u emisiji “Budimo budni – pitajte Vladu“ na TVCG ministar <b>Damir Gutić</b>. Napomenuo je da je inicijativa predsjednika Crne Gore <b>Jakova Milatovića</b> za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora vrijedna razmatranja.</p>
<p>Govoreći o toj inicijativi koju je predsjednik države predložio danas, Gutić je istakao da ona svakako jeste za razmatranje, te da država ima kapaciteta da se nosi sa svim inicijativama.</p>
<p>- Vlada radi sve što je njenoj u moći da sve propuste iz prošlosti ispravi i da građani dobiju satisfakciju za nepravdu u priolosti. Taj proces je nešto što zahtijeva pažnju i pažljiv rad i treba vidjeti da li u prošlosti u nekoj od država nešto rađeno po tom pitanju - istakao je Gutić.</p>
<p>Kazao je da je prihvatljivo razmatrati ovu inicijativu jer u našoj zemlji, kako procjenjuje nedovoljno njegujemo kulturu dijaloga.</p>
<p>- A ako ne pričamo i ne budemo dovoljno razgovarali imaćemo svoje tabore. Ako je tema bolna treba isto govoriti o njoj i treba se donijeti odluka. Nijesam za teme koje se pokreću iz politikanskih razloga ali kada je u pitanju suočavanje sa prošlošću onda treba da pričamo o tome i to da sve te teme budu obrađene tako da se prema svakoj odnosimo jednako - naveo je Gutić.</p>
<p>Kazao je da imamo Zakon o boračkoj i invalidskoj zaštiti, da neke žrtve jesu obeštećene, ali da ne smijemo zaboraviti da su žrtve ratova i oni koji su učestvovali i civilne žrtve ratova.</p>
<p>- Civilne žrtve nijesu ranije bile obuhvaćene i to se sad promijenilo, uveli smo institiu civilne žrtve rata pa ćemo i tu kategoriju da obeštetimo jer oni nijesu bili krivi za to što im se desilo. Pretrpjeli su deportacije, zločin u Štrpcima, zločin u Bukovici, zločin u Murinu… - istakao je Gutić.</p>
<p>Kaže da je država dugo čekala na ovo te da je šteta što ovaj Zakon nije izmijenjen 2000. godine.</p>
<p>- Tada se zakon nije usvoji već se sad usvaja i te porodice nijesu uživale prava koja je trebalo ali sada će se to izmijeniti. Osim prava iz Zakona na Vladi je dogovoreno da proces jednokratnog obeštećenja bude definisan zaključkom Vlade pa u susret godišnjici otmice putnika u Štrpcima koja je sjutra mi ćemo na plenumu razmatrati Zakon i onda ga u petak usvojiti i tako će on profunkcionisati - kazao je Gutić.</p>
<p>Kazao je da je resor kojim rukovodi donio tri važne strategije i to: strategiju za prevenciju i zaštitu djecu od nasilja, strategiju razvoja socijalne i dječije zaštite i srtrategiju deinstitucionalizacije.</p>
<p>- Prioriteti rada su nam da se ti ciljevi koji su zacrtani strategijama ostvare, a počeli smo rad na Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštitit i nadam se da ćemo u prvoj polovini godine da ga uradimo i da ga uvedemo u proceduru za usvajanje. Kroz vrijeme se pokazalo da određene odredbe treba da budu izmijenjene i da sve što radimo, radimo da bude efikasnije za naše korisnike - istakao je Gutić.</p>

Gutić: Vlada će uraditi sve da ispravi propuste iz prošlosti, Milatovićeva inicijativa vrijedna razmatranja

<p>Informacioni sistem e-Socijala predstavlja ključni alat za obezbjeđivanje pravične i efikasne raspodjele socijalnih davanja. Naš cilj je da, kroz reinženjering i nadogradnju, unaprijedimo njegovu funkcionalnost i povećamo njegovu sigurnost i dostupnost,“ poručio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije <b>Damir Gutić </b>tokom sastanka sa zaposlenima iz Direktorata za informatiku i analitičko-statističke poslove, predstavnicima UNDP-a i softverske firme Axians, zadužene za održavanje Informacionog sistema socijalnog staranja (e-Socijala).&nbsp;</p>
<p>Tokom sastanka diskutovane su, kako su naveli u saopštenju, aktivnosti koje se tiču unapređenja Sistema (reinženjering), razvoja funkcionalnosti za primjenu novih zakonskih rješenja i optimizaciju postojećih, što u krajnjem dovodi do optimalne primjene prava iz socijalne i dječje zaštite.</p>
<p>Gutić je istakao značaj digitalizacije u sektoru socijalne zaštite i naglasio važnost predstojećih aktivnosti kako bi se korisnicima omogućio brži i lakši pristup pravima i uslugama.</p>
<p>Predstavnici Axians-a predstavili su plan realizacije projekta koji će uključiti razvoj novih i unaprjeđenje postojećih funkcionalnosti sistema.</p>
<p>- Sve ovo će olakšati rad zaposlenima u centrima za socijalni rad i ustanovama socijalne i dječje zaštite, kojima će kroz nova funkcionalna rješenja biti olakšan rad u sistemu - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>U ime Programa Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, prisutne je pozdravila pomoćnica stalne predstavnice UNDP-a <b>Dragana Radević</b>, koja je istakla važnost predstojećih aktivnosti.</p>
<p>- Posvećeno i kontinuirano podržavamo Ministarstvo u razvoju i unaprjeđenju ovog digitalnog rješenja, a za dobrobit svih građanki i građana. Ovaj Informacioni sistem omogućava obradu i isplatu prava socijalne i dječje zaštite u iznosu od preko 220 miliona eura godišnje, sa preko 200.000 mjesečnih uplata građanima - istakla je Radević.</p>
<p>Zaključeno je da će se u narednom periodu raditi na definisanju konkretnih tehničkih i operativnih koraka za unaprjeđenje Informacionog sistema, uz aktivno učešće svih relevantnih subjekata.</p>
<p>- Sastanku je prisustvovao v.d. sekretara Edmir Kalač - kazali su u saopštenju.&nbsp;</p>

Gutić: e-Socijala predstavlja ključni alat za obezbjeđivanje pravične i efikasne raspodjele socijalnih davanja

<p>Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije <b>Damir Gutić</b> i ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga <b>Naida Nišić</b> održali su danas sastanak s predstavnicima Unije poslodavaca s ciljem unaprjeđenja sistema socijalne i dječje zaštite kroz izradu novog zakonskog okvira, saopšteno je iz MSSD.</p>
<p>- Na sastanku su razmatrane odredbe novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koje se odnose na naknadu za roditeljsko odsustvo s posebnim naglaskom na usklađivanje socijalnih politika s tržištem rada, poboljšanje podrške porodicama i definisanje uloge poslodavaca u tom procesu- navodi se u saopštenju.</p>
<p>Ministar Gutić istakao je da je izrada modernog i održivog zakona prioritet Ministarstva, s ciljem obezbjeđivanja efikasnije i pravičnije zaštite djece, porodica i drugih socijalno ugroženih grupa.</p>
<p>- Otvoreni dijalog sa svim relevantnim akterima, uključujući i poslodavce, ključan je za izgradnju sistema koji će odgovarati potrebama građana i biti u skladu s evropskim standardima- naglasio je ministar.</p>
<p>Ministarka Nišić je naglasila značaj međuresorne saradnje u kreiranju politika koje će omogućiti bolje uslove rada i socijalnu sigurnost zaposlenih.</p>
<p>- Poslodavci su važan partner u ovom procesu, jer upravo kroz njihovu ulogu na tržištu rada možemo osigurati integrisan i funkcionalan sistem socijalne zaštite- poručila je ona.</p>
<p>Predstavnici Unije poslodavaca izrazili su spremnost da aktivno učestvuju u daljem procesu izrade zakona, ukazujući na potrebu balansiranja prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite i radnih odnosa sa jedne i ekonomske održivosti sa druge strane.</p>
<p>Sastanak je zaključen dogovorom o nastavku dijaloga na pripremi novog zakonskog rješenja, uz uvažavanje stavova svih zainteresovanih strana.</p>

Gutić i Nišić sa predstavnicima Unije poslodavaca: fokus na usklađivanju socijalnih politika sa tržištem rada, i naknadama za roditeljsko odsustvo

<p>Pijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Crne Gore i Albanije o socijalnom osiguranju predstavlja važan korak u unaprjeđenju bilateralne saradnje i socijalne sigurnosti naših građana i doprinosi jačanju odnosa sa susjednom državom Albanijom na principima dobrosusjedstva i međunarodne saradnje, rekao je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije <b>Damir Gutić</b>.&nbsp;</p>
<p>On je na sjednici Parlamenta kazao da je sporazum rezultat posvećenog rada i pregovora, vođenih sa ciljem da se našim građanima, kao i građanima Albanije, omogući jednako ostvarivanje prava iz sistema socijalnog osiguranja kada se nađu na teritoriji druge države ugovornice.&nbsp;</p>
<p>- U osnovi, ovaj sporazum reguliše prava i obaveze u vezi sa penzijskim i invalidskim osiguranjem, zdravstvenim osiguranjem, naknadama za slučaj nezaposlenosti, kao i drugim pravima iz oblasti socijalnog osiguranja - dodao je Gutić.&nbsp;</p>
<p>On je istakao da sporazum obezbjeđuje da građani Crne Gore, koji rade ili borave u Albaniji, imaju pravo na prenos svojih radnih beneficija i osiguranje kontinuiteta u ostvarivanju prava iz socijalnog osiguranja i obrnuto.&nbsp;</p>
<p>- Implementacija sporazuma doprinosi razvoju ekonomskih odnosa, mobilnosti radne snage i unaprjeđenju kvaliteta života građana koji žive i rade izvan granica, a u isto vrijeme šalje poruku o posvećenosti Crne Gore međunarodnim standardima i najboljoj praksi u oblasti socijalnog osiguranja, naveo je ministar i podsjetio da Crna Gora ima dugu tradiciju i iskustvo u bilateralnoj saradnji, te da je do sada zaključila i primjenjuje 25 bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju, od kojih je njih 16 sa državama članicama EU - kazali su u Ministarstvu rada i socijalnog staranja.</p>

Gutić: Sporazum sa Albanijom važan korak u unaprjeđenju bilateralne saradnje i socijalne sigurnosti naših građana

<p>Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije <b>Damir Gutić </b>održao je danas sastanak, sa članovima porodica žrtava rata i predstavnicima nevladinih organizacija (NVO), na kojem je dogovoreno da Vlada preuzme obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, navedeno je u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Oni su dodali da su članovi porodica žrtava rata i predstavnici NVO su kroz svoje prijedloge uzele učešće u izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.&nbsp;</p>
<p>Tokom sastanka, ministar je saslušao zabrinutosti i prijedloge učesnika koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava. Posebno je naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.</p>
<p>- Vaša iskustva su ključna za pronalaženje pravednih i održivih rješenja. Ministarstvo će nastaviti dijalog kako bismo osigurali zaštitu prava porodica žrtava na najbolji način - poručio je Gutić.</p>
<p>S obzirom na to da je u načelu postignuta saglasnost na predloženi tekst izmjena i dopuna zakona, Ministarstvo ostaje posvećeno, kako su istakli, otvorenom i transparentnom dijalogu sa svim relevantnim akterima, s ciljem obezbjeđivanja pravednih i održivih rješenja.</p>

Vlada će preuzeti odgovornost za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata

<p>Ukoliko Skupština ne usvoji izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera neće dobiti minimalnu penziju od 450 eura u februaru. To je za Dan potvrdio ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji <b>Damir Gutić</b>.</p>
<p>- Vlada je usvojila Zakon o izmjenama i dopunama zakona o PIO, ali on nije usvojen u Skupštini. Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju - pojasnio je Gutić.</p>
<p>Za utorak, 21. januar, zakazana je sjednica Skupštine na kojoj je jedna od tačaka Predlog o izmjenama i dopunama Zakona o PIO. S obzirom na dešavanja iz decembra i nepromijenjeni stav opozicije po pitanju blokade rada parlamenta, upitno je da li će poslanici vlasti uspjeti da izglasaju Zakon o budžetu, kao i Zakon o PIO, koju su preduslovi da se za blizu 4.000 penzionera isplate minimalne penzije od 450 eura.</p>
<p>- Dobra stvar je što isplata januarskih penzija počinje oko 20. februara. Do tada ima vremena da se usvoji predlog izmjena i dopuna Zakona o PIO - rekao je Gutić.</p>
<p>Upitan koji je krajnji rok za usvajanje zakona u Skupštini kako bi se isplatile minimalne penzije srazmjernim penzionerima, on je kazao da bi to moralo biti usvojeno do 10. februara, jer Fondu PIO treba oko desetak dana za obračun penzija.</p>
<p>- Ako se izmjene i dopune Zakona o PIO usvoje do 10. februara, srazmjernim penzionerima koji primaju penziju manju od minimalne biće isplaćeno 450 eura. Ako se zakon ne usvoji do tada, onda će penziju od 450 eura dobiti od narednog mjeseca. Propustiće se jedna minimalna penzija, ne više, a čim se zakon usvoji počeće primjena - istakao je Gutić.</p>
<p>Prema posljednjim podacima, u Crnoj Gori živi oko pet i po hiljada korisnika srazmjernih penzija, a četiri hiljade prima penziju manju od minimalne, koja od početka prošle godine iznosi 450 eura.</p>
<p>Za povećanje srazmjernih penzija do iznosa minimalne u ovoj godini je planirano 5,5 miliona u budžetu, koji još nije usvojen u Skupštini.</p>

Gutić: Srazmjerne penzije neće biti uvećane dok se ne usvoji zakon

<p>Najmanje 30 ljudi poginulo je danas širom Pojasa Gaze u izraelskoj pucnjavi i vazdušnim napadima, saopštili su lokalni zdravstveni zvaničnici, dok su neki Palestinci izrazili zabrinutost da je njihova patnja zaboravljena zbog sve većeg fokusa na vazdušni rat između Izraela i Irana.</p>
<p>Među poginulima su i posljednje žrtve gotovo svakodnevnog stradanja Palestinaca koji pokušavaju doći do humanitarne pomoći, otkako je Izrael prije tri sedmice djelimično ublažio potpunu blokadu Gaze koja je trajala skoro tri mjeseca.</p>
<p>Medicinski izvori navode da su u odvojenim vazdušnim napadima na stambene objekte u izbjegličkom kampu Magazi i naselju Zeitun, u centralnom i sjevernom dijelu Gaze, poginule najmanje 14 osobe. Još pet osoba stradalo u napadu na šatorsko naselje u Kan Junisu, na jugu Gaze.</p>
<p>Još jedanaest osoba je, prema tvrdnjama ljekara, ubijeno izraelskom vatrom dok su čekali kamione s pomoći koje je dopremila Ujedinjene nacije, duž puta Salahudin u centralnoj Gazi.</p>
<p>Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da provjeravaju navode o civilnim žrtvama među ljudima koji su čekali hranu. Što se tiče ostalih napada, naveli su da djeluju s ciljem "razbijanja vojnih kapaciteta Hamasa" i da preduzimaju "razumne mjere kako bi se umanjile civilne žrtve".</p>
<p>U utorak je Ministarstvo zdravlja Gaze objavilo da je od kraja maja, otkako su isporuke pomoći obnovljene, ubijeno 397 Palestinaca koji su pokušavali doći do hrane, a više od 3.000 ih je ranjeno.</p>
<p>Neki stanovnici Gaze izražavaju strah da bi najnovije eskalacije rata između Izraela i Hamasa, koji je počeo u oktobru 2023, mogle biti zanemarene dok se pažnja međunarodne zajednice okreće ka sukobu Izraela i Irana, koji traje već pet dana.</p>

Gaza: Najmanje 30 poginulih u današnjim izraelskim pucnjavama i vazdušnim napadima

<p>Omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore igraće sjutra u Bukureštu sa Španijom utakmicu trećeg kola A grupe Evropskog prvenstva za igrače do 19 godina.</p>
<p>Rival izabranicima selektora Nenada Vukčevića je zvanični prvak Evrope u omladinskom uzrastu.</p>
<p>U prva dva kola upisao je dva trijumfa i osigurao plasman u polufinale.</p>
<p>Crna Gora je u debitantskom nastupu na šampionatima Evrope bez bodova, nakon poraza od Rumunije 2:1 i Danske 5:0.</p>
<p>U drugom meču te grupe za polufinale igraće Danska i Rumunija.</p>
<p>Obje utakmice počeće u 19 sati.</p>

Crna Gora sjutra sa Španijom

<p>Manjinska vlada desnog centra formalno je danas preuzela vlast u Portugalu, nakon što je parlament odbacio prijedlog male opozicione Komunističke partije da se odbaci program nove administracije.</p>
<p>U svom programu, vlada obećava nastavak snižavanja poreza za srednju klasu i preduzeća, održavanje budžetskih suficita i stalni dijalog sa opozicijom o ključnim pitanjima poput imigracije.</p>
<p>Komunisti, sa samo tri mjesta u 230-članom parlamentu, u svom prijedlogu su optužili novu vladu da radi „protiv interesa radnika“ i protivili su se planovima za povećanje odbrane na 2% BDP-a.</p>
<p>Međutim, najveće opozicione partije – krajnje desničarska Čega i Socijalisti lijevog centra – ispunile su ranije obećanje i glasale protiv tog prijedloga, čime su omogućile premijeru <b>Luisu Montenegru</b> i njegovoj Demokratskoj alijansi (AD) da formiraju vladu.</p>
<p>Montenegro je zadržao većinu ključnih ministara u novoj vladi, nakon što je AD koalicija pobijedila na vanrednim izborima 18. maja.</p>
<p>Iako je AD osvojila više mjesta nego na prethodnim izborima, opet nije uspjela da obezbijedi većinu u podijeljenom parlamentu, dok je anti-establišment i anti-imigrantska partija Čega izrasla u glavnu opozicionu snagu.</p>
<p>- Politička stabilnost je zadatak svih nas, ova vlada je tu za četiri godine mandata - poručio je juče Montenegro.</p>
<p>Lider Čege<b> Andre Ventura</b> rekao je da „nije vrijeme za opstrukcije“ iako ne smatra da je ova vlada dobra, ali je obećao da će „ozbiljno raditi na vođenju opozicije… i otvoreno govoriti šta ne valja“.</p>
<p>Prvi veliki test za vladu biće usvajanje budžeta za 2026. godinu krajem godine. Novi parlamentarni izbori se neće moći raspisati prije sredine 2026, jer Portugal u januaru naredne godine ima predsjedničke izbore.</p>

Manjinska vlada desnog centra preuzela vlast u Portugalu nakon odbacivanja opozicione inicijative

<p>Evropski parlament (EP) usvojio je izvještaj o <a href="https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/A-10-2025-0093_EN.pdf" target="_blank">godišnjim izvještajima Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori za 2023. i 2024. godinu</a> u kojima se ukazuje na opasnosti političkog revizionizma, koji iskrivljuje istorijske činjenice u političke svrhe, potkopava odgovornost i produbljuje društvene podjele.</p>
<p>EK snažno osuđuje glorifikaciju ratnih zločinaca i široko rasprostranjeno javno poricanje međunarodnih presuda za ratne zločine, uključujući i one od strane crnogorskih vlasti.</p>
<p>U izvještaju se podsjeća da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja suštinski elementi procesa proširenja i pohvaljeno je aktivno učešće Crne Gore u regionalnim inicijativama za saradnju. Podsjeća se da su dobrosusjedski odnosi ključni za napredak u procesu pristupanja.</p>
<h2>Naći rješenja za bilateralna pitanja</h2>
<p>Evropska komisija žali što Poglavlje 31 nije moglo biti zatvoreno u decembru 2024. godine i pozvala je sve uključene strane da pronađu rješenja za preostala bilateralna pitanja na konstruktivan i dobrosusjedski način i daju prioritet budućim interesima građana Zapadnog Balkana.</p>
<p>Takođe, u izvještaju se podsjeća da treba izbjegavati korišćenje neriješenih bilateralnih i regionalnih sporova za blokiranje procesa pristupanja zemalja kandidata.</p>
<p>- Pozdravljaju se bilateralne konsultacije između Republike Hrvatske i Crne Gore o statusu neriješenih bilateralnih pitanja i podstiču vlasti da nastave sa sprovođenjem mjera za izgradnju povjerenja - stoji u izvještaju.</p>
<h2>Proaktivno u rješavanju slučajeva ratnih zločina</h2>
<p>EK je pozvala Crnu Goru da primijeni proaktivan pristup u rješavanju slučajeva ratnih zločina, u skladu sa međunarodnim pravom i standardima. Cilj je da se identifikuju, gone i kazne počinioci i glorifikacija ratnih zločina, te da se obezbedi pristup i sprovođenje pravde, nadoknada štete i reparacija za žrtve, ali i da se razjasni sudbina nestalih lica.</p>
<p>Upućen je poziv da Crna Gora dodijeli dovoljno resursa specijalizovanim tužiocima i sudovima i proaktivno istraži sve navode o ratnim zločinima i pokrene pitanja komandne odgovornosti, kao i da preispita prošle slučajeve koji nisu procesuirani u skladu sa međunarodnim ili domaćim pravom.</p>
<p>EK poziva na regionalnu saradnju u istrazi i gonjenju pojedinaca optuženih za ratne zločine i prepoznaje da su rješavanje ovih pitanja i zaštita činjenica zasnovanih na sudskim postupcima važan temelj za povjerenje, demokratske vrijednosti, pomirenje i jačanje bilateralnih odnosa sa susjednim zemljama.</p>
<p>Ponavlja se podrška inicijativi za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na teritoriji bivše Jugoslavije (REKOM).</p>
<p>- Ponavlja se poziv da se otvore arhive koje se tiču bivših republika Jugoslavije i da se omogući pristup dosijeima bivše jugoslovenske tajne službe i tajne službe Jugoslovenske narodne armije kako bi se temeljno istražili i riješili zločini iz komunističkog doba - navedeno je u izvještaju.</p>
<h2>Izmijeniti izborno zakonodavstvo</h2>
<p>Da bi država efikasno funkcionisala, lokalna uprava mora efikasno da funkcioniše. Međutim, kako se konstatuje u izvještaju EK, važeće izborno zakonodavstvo, koje dozvoljava da se opštinski izbori održavaju u različitim datumima umjesto u jednom ometa ovu efikasnost.&nbsp;</p>
<p>- Ova nedosljednost stvara političke tenzije koje, s obzirom na veličinu i broj stanovnika zemlje, imaju šire posljedice na nacionalnom nivou. Pored toga, potkopava operativnu efikasnost i opštinske i državne uprave. Trebalo bi uvesti izmjene izbornog zakonodavstva kako bi se ispravile ove nedosljednosti i riješila druga preostala pitanja u vezi sa izbornim procesom - konstatuje se u izvještaju.</p>
<p>Takođe, EK navodi da je ključno obratiti pažnju na pravosuđe, koje mora biti čvrsto uspostavljeno kao nezavisna grana vlasti, posebno imajući u vidu da je jedan od glavnih izazova Crne Gore borba protiv kriminala i korupcije.&nbsp;</p>
<p>- Međutim, bilo bi nepravedno tvrditi da je ovo pitanje jedinstveno za Crnu Goru, jer nijedna zemlja nije imuna na takve izazove. Međutim, postoje razlike u načinu na koji zemlje pristupaju ovim pitanjima i rješavaju ih. Izvjestilac prepoznaje visok nivo svijesti o ovim izazovima u Crnoj Gori, što je pozitivan i ohrabrujući znak - navedeno je u izvještaju.</p>
<h2>Zakonodavstvo mora biti efikasnije</h2>
<p>Generalna procjena izvjestioca <b>Marjana Šareca</b> je da ne manjka političke volje da se nastavi evropskim putem.&nbsp;</p>
<p>Međutim, napominje se da je neophodno osigurati da svakodnevne fluktuacije političkog života ne ometaju donošenje zakona neophodnih za završetak procesa pregovora.</p>
<p>- Zakonodavstvo mora biti što efikasnije i ne smije podleći iskušenju da bude samo „kozmetičko“. Prije svega, Crna Gora treba da crpi snagu iz svoje bogate i ponosne istorije, prepoznajući značajan napredak koji je postigla. Kao nezavisna i suverena država, trebalo bi da krene naprijed bez ikakvog nepotrebnog kompleksa male države. Ima sve mogućnosti da se pridruži EU u okviru trenutnog mandata evropskih institucija - zaključeno je u izvještaju.</p>

EK: Istorijski revizionizam potkopava odgovornost i produbljuje podjele, osuđujemo glorifikaciju ratnih zločinaca

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: damir-gutic