Briga za zaštitu životne sredine i otvaranje zelenih radnih mjesta imaju ključnu ulogu u daljim procesima privrednog rasta Crne Gore, poručila je ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić.
Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga saopštili su da delegacija tog resora, predvođena Nišić, učestvuje na samitu o klimatskim promjenama COP29 u Bakuu, na poziv ministra rada i socijalne zaštite stanovništva Azerbejdžana Sahila Babajeva.
- Posjeta se realizuje sa ciljem unapređenja saradnje u oblastima tržišta rada, održivog razvoja i socijalne politike, kao i razmjene iskustava u oblasti zelene ekonomije - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je centralna tema transformacija tržišta rada ka održivim ekonomijama otpornih na klimatske promjene.
Nišić je, kako su rekli iz Ministarstva, učestvovala na okruglom stolu posvećenom zelenim poslovima i vještinama, gdje je predstavila iskustva Crne Gore u razvoju politika zelene ekonomije i istakla značaj socijalnog dijaloga kao ključnog instrumenta za implementaciju ekonomskih i socijalnih reformi.
- U svom obraćanju, ministarka je naglasila važnost uključivanja socijalnih partnera u proces donošenja politika i zakona, posebno u kontekstu izazova koje nameće globalna tranzicija ka zelenim tehnologijama i održivim poslovnim modelima - kaže se u saopštenju.
Nišić je navela da transformacija ka zelenoj ekonomiji ima dubok uticaj na tržište rada promjenom potražnje za vještinama u cjelini, a posebno u sektorima koji će morati da prođu kroz duboko restrukturiranje zahtijevano korišćenjem zelenih tehnologija, održivih proizvodnih procesa i poslovnih modela.
Iz Ministarstva su rekli da su, takođe, predstavljeni napori Crne Gore u oblasti prekvalifikacije radnika, sa posebnim fokusom na osnaživanje žena i mladih na tržištu rada.
Zajednici, kako je kazala Nišić, predstoji veoma izazovan proces, naročito imajući u vidu globalna dešavanja koji se odnose na ratna područja, demografiju, siromaštvo, migracije i druge globalne izazove.
- Međutim, briga za zaštitu životne sredine i otvaranje zelenih radnih mjesta imaju ključnu ulogu u daljim procesima privrednog rasta Crne Gore, očuvanja postojećih i otvaranja novih radnih mjesta, a samim tim i povećanja kvaliteta i standarda svih naših građana - poručila je Nišić. 
 
Iz Ministarstva su kazali da boravak crnogorske delegacije u Bakuu ima poseban značaj za jačanje bilateralne saradnje između Crne Gore i Azerbejdžana, ali i za promovisanje Crne Gore kao države koja aktivno doprinosi globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promjena.
- Crna Gora, kao ekološka država, ostaje posvećena daljem razvoju politika koje usklađuju društveni i ekonomski razvoj sa ciljevima održivog razvoja, kroz implementaciju inovacija i podršku transformaciji preduzeća prema zelenoj i digitalnoj ekonomiji - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nišić: Otvaranje zelenih radnih mjesta ima ključnu ulogu u procesima privrednog rasta

Na sajtu Vlade prije dva dana objavljen je <a href="https://wapi.gov.me/download-preview/fe81a994-1054-43df-9453-33d2bc0ec775?version=1.0">prijedlog</a> da 16 članova četiri resora otputuje u Azerbejdžan, gdje se u Bakuu održava 29. konferencija Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama.
Delegaciju će predvoditi ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić uz ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića, ministarku turizma Simonidu Kordić, ministarku rada i zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naidu Nišić.
Njima će društvo praviti 12 službenika tih resora: državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Nenad Vitomirović, državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i imovine Marina Izgarević Pavićević, državni sekretari u Ministarstvu turizma Vuk Žižić i Petar Drašković, državna sekretarka u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Anđela Bašović, koordinatorka Direktorata za politike i pristup tržištu rada u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Snežana Drobnjak, PR Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Sandra Nikolić, članica delegacije Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Tamara Brajović, samostalna savjetnica u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Jelena Ban.
Tu će biti i pravni savjetnik u Eko fondu Ranko Lazović, samostalna savjetnica u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Sonja Ražnatović i PR Ministarstva turizma Milica Delibašić Merdović.
Ovaj događaj traje od 17. do 24. novembra.
Za svakog člana delegacije potrebno je obezbijediti avionske karte, hotelski smještaj i dnevnice, a kako je naglašeno u prijedlogu za putovanje, troškovi padaju na teret ova četiri resora.

Anja Ivanović

1250x600

1084x550

Predloženo da Vladu na konferenciji u Azerbejdžanu predstavlja 16 članova

Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić kazala je da isplaćivanje uvećanih zarada po programu Evropa sad 2 prolazi bez poteškoća.
- Ovaj program je mnogo jednostavniji za primjenu nego Evropa sad 1. Do sada nije bilo pritužbi od građana da poslodavci ne odrađuju nešto kako ne treba - rekla je ona u emisiji "Okvir" na TVCG.
Nišić je, kako prenosi Portal RTCG, kazala da su ipak imali inicijative radnika, ali sve je išlo u korist poslodavca jer se sve odnosilo na pet i po odsto zarade koje poslodasvac ima pravo da zaadrži.
- U Crnoj Gori ima i pozitivnih primjera poslodavaca, koji su tih pet i po odsto prelili na zarade zaposlenih i nijesu htjeli na sebe da zadrže - kazala je Nišić.

Nišić: Bez poteškoća isplaćivanje uvećanih zarada, nema pritužbi na poslodavce

Rodno zasnovano nasilje je kontinuirani izazov u Crnoj Gori koji iziskuje hitne, dinamične i sistemske promjene. Neophodno je jačati institucije u cilju efikasnog postupanja u slučajevima rodno zasnovanog nasilja, obezbjeđivanju vladavine prava i pružanju pravde kroz specijalizovane obuke i podršku, osiguravajući da pristup slučajevima rodno zasnovanog nasilja bude usklađen sa međunarodnim standardima i najboljim praksama.&nbsp; To je poručeno na konferenciji „Rodno zasnovano nasilje i pravda“, koju su u Podgorici organizovali Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) Crne Gore. Konferencija je nastavak saradnje između UNDP-a i VDT-a, uspostavljene potpisivanjem Partnerstva za rodnu ravnopravnost koje ima za cilj rješavanje uzroka rodno zasnovanog nasilja i unapređenje odgovora pravosudnog sistema prema žrtvama.&nbsp; Na konferenciji su predstavljeni podaci koji ukazuju na dalekosežne posljedice rodne diskriminacije. Javno dostupna sudska statistika pokazuje da je od 2017. godine 17 žena u Crnoj Gori izgubilo život od intimnih partnera i srodnika, dok je najmlađa žrtva femicida imala samo 18 godina. Podaci MONSTAT-a i UNDP-a govore da, uprkos tome što 20% žena doživi partnersko nasilje tokom života, 62 odsto njih se plaši prijavljivanja zbog mogućih posljedica, što naglašava hitnu potrebu za povećanom saradnjom sa pravosudnim institucijama u cilju izgradnje pravednog i sigurnog društva. Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, kazala je da je preduslov za rješavanje problema rodno zasnovanog nasilja u Crnoj Gori saradnja među različitim akterima, uz integraciju principa rodne ravnopravnosti u sve aspekte sudskog procesa. - Posvećeni smo unapređenju institucija i osnaživanju svih službi, kako bi se na slučajevima rodno zasnovanog nasilja radilo sa senzibilitetom, integritetom i dubokim razumijevanjem društvenih posljedica odluka pravosudnih organa. Saradnja između institucija, međunarodne zajednice, akademske zajednice, medija i civilnog društva je preduslov za pravedno društvo. Rodno odgovorni pristupi treba da budu pravilo, a ne izuzetak - rekla je ona.&nbsp; Vrhovni državni tužilac Milorad Marković istakao je da je državnotužilačka organizacija svjesna neophodnosti efikasnijeg sistemskog odgovora na rodno zasnovano nasilje, zbog čega je nedavno izdato obavezujuće Uputstvo za postupanje državnih tužilaštava u slučajevima nasilja u porodici i porodičnoj zajednici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024103017108_95d2b8a083cb5cb43ce3b56b7f3d784c228b2d0ba1d7314c7ab1274fbc047099.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024103017108_95d2b8a083cb5cb43ce3b56b7f3d784c228b2d0ba1d7314c7ab1274fbc047099" data-rendition-name="original" width="1728" height="1151" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković(Photo: UNDP)</figcaption> </figure>  - Nastojaćemo da u narednom periodu obezbijedimo kvalitetnu primjenu Uputstva, svjesni činjenice da rezultate ne možemo očekivati preko noći, jer uspostavljanje standarda, uslova i tužilačke prakse predstavlja proces za koji je potrebno vrijeme, ali je neupitna opredjeljenost Tužilaštva da u slučajevima rodno zasnovanog nasilja imamo pristup usklađen sa najboljim međunarodnim standardima i praksama. Vjerujem da današnji događaj doprinosi tome da i međuinstitucionalnu saradnju podignemo na veći nivo, kako bismo adekvatnim postupanjem svih institucija u lancu poslali jasnu poruku da nasilje ne može i ne smije biti tolerisano - poručio je Marković. Ministar unutrašnjih poslova, Danilo Šaranović, naglasio je da resor kojim rukovodi ulaže napore da se borba protiv rodno zasnovanog nasilja, temelji na pravovremenom i efikasnom postupanju policijskih službenika.&nbsp; - Osjećaj sigurnosti je neprikosnoveno pravo svih, a naša dužnost je da obezbijedimo okruženje bez nasilja. Rodno zasnovano i porodično nasilje ne smiju biti lične i porodične teme, već teme od opšteg društvenog interesovanja. Samo takvim pristupom, međusektorskom koordinacijom, promocijom tolerancije i kulture nenasilja stvaramo zdravo društvo za buduće naraštaje - kazao je Šaranović. Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić, istakla je da će Ministarstvo u narednom periodu nastaviti posvećeno da radi na razvoju edukativnih programa koji će pomoći poslodavcima i zaposlenima da prepoznaju znakove rodno zasnovanog nasilja. - Stvaranjem radnog okruženja koje je sigurno i podržavajuće, uvjerena sam da Crna Gora može postati primjer za druge zemlje u regionu kada je riječ o borbi protiv rodno zasnovanog nasilja i promociji rodne ravnopravnosti. Ja sam spremna da uložim maksimalan napor da podstaknem cjelokupnu Vladu da se intenzivno posveti ovom pitanju i da zaista pokažemo da je društveni konsenzus moguć i to baš na polju nasilja nad ženama - istakla je Nišić. Ministar pravde Bojan Božović naglasio je da je borba protiv rodno zasnovanog nasilja ključni društveni prioritet, te da je uloga institucija u tome jasna. - Posebno me brine blaga kaznena politika koja je po mom mišljenju nedopustiva. Naša je dužnost da, kroz efikasnu pravnu zaštitu i odlučno sprovođenje zakona, stanemo na kraj nasilju koje ima dramatične i dugoročne posljedice u Crnoj Gori. Moramo kontinuirano raditi na implementaciji zakonskog okvira i koordinaciji sa svim relevantnim institucijama kako bismo obezbijedili da žrtve dobiju potrebnu podršku i pravdu, a počinioci budu adekvatno sankcionisani - kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024103017108_6b95ea329d815c6fdf5df9c9512868096a1220e2057cdd7ec0e9acce632bc7fc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024103017108_6b95ea329d815c6fdf5df9c9512868096a1220e2057cdd7ec0e9acce632bc7fc" data-rendition-name="original" width="1728" height="1152" loading="lazy" alt="Sa današnjeg događaja u Podgorici"> <figcaption>Sa današnjeg događaja u Podgorici(Photo: UNDP)</figcaption> </figure>  Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, ukazao je na važnost efikasne implementacije Istanbulske konvencije, kao i na podizanje kadrovskih i administrativnih kapaciteta institucija koje se bave zaštitom od rodno zasnovanog nasilja.&nbsp; - Poštujući ženska prava i prijavljivanjem nasilja stvorićemo sigurno okruženje za žene i djevojčice u našoj državi - saopštio je Gutić. Događaj u Podgorici pružio je platformu za otvoreni dijalog među ključnim akterima, kao i pregled inovativnih praksi i strategija koje se mogu primijeniti za unapređenje odgovora na rodno zasnovano nasilje i poboljšanje usluga podrške žrtvama, u skladu sa obavezama Crne Gore prema Agendi za održivi razvoj 2030 i Akcionom planu za rodnu ravnopravnost EU.

Marković: Adekvatnim postupanjem svih institucija poručiti da se nasilje ne smije tolerisati; Božović: Blaga kaznena politika nedopustiva

Povećanje srazmjernih penzija na 450 eura izvjesno je od januara predstojeće godine - kazala je ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić.
Ona je, kako se navodi u saopštenju, ovo kazala "imajući u vidu da su se u javnosti pojavile određene spekulacije".
- Sa ciljem objektivnog informisanja zainteresovane javnosti obavještavamo da je do pune realizacije ostalo još potpisivanje sporazuma o socijalnom osiguranju sa Bosnom i Hercegovinom. Imajući u vidu da je Vlada Crne Gore potvrdila taj sporazum prema raspoloživim informacijama i procedura sa strane BiH provodi se kraju - istakla je Nišić.
Stoga, kako dodaje, nema mjesta bilo kakvoj neizvjesnosti.
- Jer 44. Vlada upravo omogućava da se zaustavi dugogodišnja nepravda prema penzionera sa srazmjernim primanjima - navela je Nišić.

Nišić: Povećanje srazmjernih penzija na 450 eura izvjesno od januara

Vlada je formirala koordinaciono tijelo za praćenje programa Evropa sad 2, na čijem čelu će biti ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić.
To tijelo će brojati 28 članova i dominantno će se sastojati od kadra Ministarstva rada, piše Dan.
Zamjenica predsjednice koordinacionog tijela biće savjetnica premijera za ekonomsku politiku, Milena Milović, a u tom tijelu će biti i direktor Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO), Vladimir Drobnjak, direktor Monstata Miroslav Pejović, kao i predstavnici Saveza sindikata, Unije slobodnih sindikata, Unije poslodavaca, Poreske uprave.
Koordinaciono tijelo, kako je precizirano u odluci Vlade, ima za cilj da prati i koordinira implementaciju programa Evropa sad 2, prati saradnju sa nadležnim organima i institucijama, otklanja prijavljene nepravilnosti prilikom implementacije programa i dostavlja Vladi polugodišnji izvještaj o realizovanim aktivnostima.
Koordinaciono tijelo može da traži podatke, objašnjenja i izvještaje od nadležnih organa i institucija u vezi sa pitanjima koja se odnose na program Evropa sad 2.
- Koordinaciono tijelo može, po potrebi, da angažuje i predstavnike drugih organa, institucija i organizacija, kao i stručna lica koja učestvuju u radu tog tijela, bez prava odlučivanja. Koordinaciono tijelo sastaje se po potrebi, a najmanje jednom mjesečno - predviđeno je odlukom donesenom na posljednjoj sjednici Vlade.
Kako piše Dan, program Evropa sad 2 ne postoji kao jedinstveni dokument, već se u Fiskalnoj strategiji pominje u jednom poglavlju.
Cilj Fiskalne strategije je da smanji opterećenje na rad, odnosno predloženo je smanjenje doprinosa na plate 10,5 odsto, zatim uvođenje treće stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) od 15 odsto, kao i usklađivanje akcizne politike sa EU direktivama.
Takođe, minimalna zarada za srednjoškolce biće 600 eura, a za visokoškolce 800 eura.
Najviše negodovanja javnosti izazvalo je uvođenja stope od 15 odsto na usluge smještaja u turizmu, kao i na uvođenje akciza na mirna vina.

Vlada formirala tijelo za praćenje Evrope sad 2, na čelu Naida Nišić

Usvojene izmjene Zakona o radu osmišljene su sa ciljem unapređenja poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, kroz jasnije definisanje prava i obaveza poslodavaca i zaposlenih, kazala je ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Nišić je to kazala na “MFIC Talks” događaju, koji je organizovao Savjet stranih investitora u Crnoj Gori, povodom usvojenih izmjena Zakona o radu. 
 
- Izmjene Zakona o radu osmišljene su s ciljem unapređenja poslovnog ambijenta kroz jasnije definisanje prava i obaveza poslodavaca i zaposlenih - rekla je Nišić. 
 
Ona je dodala je da je novim zakonom uvedeno razlikovanje minimalne zarade u odnosu na kvalifikaciju radnika, čime se, uz podršku poslodavaca, jača socijalna pravda na tržištu rada. 
 
Nišić je naglasila važnost Nacionalne komisije za sprečavanje zloupotreba bolovanja, koja će, kako je navela, pomoći u otkrivanju nepravilnosti u toj oblasti. 
 
Ona je pojasnila i neka od rješenja koja su posebno interesovala predstavnike kompanija članica Savjeta, osvrćući se na pitanje angažovanja sezonskih radnika. 
 
Nišić je najavila novi Zakon o stalnom sezoncu, koji će, kako je podsjetila, omogućiti fleksibilnije zapošljavanje u sektorima kao što su turizam i poljoprivreda, gdje je manjak radne snage izražen. 
 
- Ovaj zakon ima za cilj povećanje stope zaposlenosti i poboljšanje poslovnog ambijenta kroz efikasnije regulisanje sezonskog rada - kazala je Nišić. 
 
Predsjednik Odbora direktora Savjeta, Tamaš Kamaraši, podsjetio je da MFIC Talks koncept ima za cilj da približi predstavnike donosilaca odluka i stranih investitora, što je, kako je naveo, osnov za uspostavljanje kvalitetnog dijaloga i intenzivnije saradnje. 
 
- Usvojene izmjene Zakona o radu direktno utiču na cjelokupni poslovni ambijent u zemlji. Zbog toga je bilo izuzetno važno da danas od ministarke Nišić dobijemo dodatna pojašnjenja, kao i da približimo stavove naših kompanija članica - rekao je Kamaraši. 
 
On je istakao da mu je drago što Nišić podržava i razumije važnost dijaloga između Vlade i privrede, a posebno u procesu kreiranja zakonodavnog okvira koji treba podsticati investicije i doprinositi održivom ekonomskom razvoju Crne Gore. 
 
U sapštenju se navodi da su događaju prisustvovali predstavnici kompanija članica Savjeta, kao i da je to bila prilika da neki od najznačajnijih stranih investitora iznesu stavove i postave pitanja u vezi sa uticajem novih zakonskih rješenja na poslovno okruženje i tržište rada u Crnoj Gori. 
 
Dodaje se da MFIC Talks koncept podržavaju patron članice Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori: Crnogorska komercijalna banka (CKB), One Crna Gora, Jugopetrol, Adriatic Marinas – Porto Montenegro, Luštica Bay i Ekonomik Accountants. 
 
Kako je saopšteno, Savjet stranih investitora postoji 15 godina i okuplja 41 kompaniju koje zajedno generišu oko 30 odsto crnogorskog BDP-a.

Zakon o radu izmijenjen sa ciljem unapređenja poslovnog ambijenta

Bivše radnike nekadašnje cetinjske fabrike „Košuta“ konačno je, nakon gotovo sedam mjeseci njihovih protesta, primila ministarka rada Naida Nišić, oni nakon sastanka najavili da nastavljaju blokade i nadaju se rješenju narednog ponedjeljka.
Bivši radinici „Košute“ od ministarke traže pisanu potvrdu da će biti isplaćeno devet zarada za 693 radnika i povezivanje radnog staža za njih 81. Njihovi protesti traju od februara, blokade magistrale Cetinje – Podgorice, a sa svakog skupa tražili su susret s naldežnima.&nbsp;
Dijana Vujović, predstavnica radnika, kazala je nakon sastanka reporteru Televizije E da je ministarka Nišić iimala sluha i razumijevanja za njihove probleme.
- Rekla je da će gledati da nam izađe u susret, ali da mora da prethodno pribavi dokumentaciju – kazala je Vujović podsjećajući da su oni tu dokumentaciju već prije pet mjeseci predali Vladi Crna i Gore.
Kako je kazala, radnici očekuju da ta dokumentacija biti dostavljena ministarki, da bi ona vidjela kako da se dođe do rješenja i sporazuma.&nbsp;
- Ipak, mi nastavljamo i dalje, kao što znate, blokadu, jer nemamo nikako rješenje. Ali nadamo se u sljedeći ponedeljak, kada imamo naredni sastanak, da će ona ipak do tada doći do nekog rješenja za nas radnike – kazala je Vujović.

Radnici „Košute“ bili kod ministarke Nišić, nadaju se rješenju

Iako je zapisnikom Budžetske inspekcije Ministarstva finansija još 19. juna konstatovano da su čelnici Ministarstva odbrane, Olivera Injac 2021, Filip Adžić 2022. i Dragan Krapović 2023. godine - nezakonito isplaćivali naknade zaposlenima, ministar Novica Vuković je objavu nalaza odobrio nakon 120 dana čekanja, početkom novembra - kada su okončani izbori u Podgorici. Iz Ministarstva finansija to negiraju, ali je jasno da je ključni motiv odgađanja objave nalaza bila namjera da se partijama parlamentarne većine ne nanese velika politička šteta pred izborno odmjeravanje u Glavnom gradu. &nbsp; DRŽAVNE PARE SU NAJEFTINIJE&nbsp; Kada se detaljnije pogledaju nalazi koje potpisuju glavna inspektorka mr Jelena Perućica, budžetska inspektorka Gordana Janjić, te dvoje ovlašćenih za vršenje inspekcijskog nadzora - Olga Uskoković i Stevan Brnović - sasvim je jasno zbog čega se četiri mjeseca (!) odgađalo da se crnogorska javnost upozna sa potezima Injac, Adžića i Krapovića kojima je budžet oštećen za višemilionski iznos.&nbsp; Inspekcija Ministarstva finansija ,,češljala“ je puna tri mjeseca dokumentaciju Ministarstva odbrane, a konačni nalaz je precizno otkrio pozamašan iznos novca koji je isplaćen nezakonito.&nbsp; -Isplatom novčanih sredstava u decembru 2021, 2022. i 2023. godine po Rješenjima br. 15-810721-10374 od 30.12.2021. godine, br. 1502-430722-4711-1 od 21.12.2022. godine i br. 1502-430/23-1565 od 18. 12. 2023. godine, izvršena je nenamjenska i nezakonita potrošnja bužetskih sredstava u ukupnom iznosu od 3.219.220 eura – zaključuje se, između ostalog, u nalazu napisanom na više od 20 strana.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011112_86f8af9ad9f88488de29ce6c1add0c19779f04d50c5b7d1275a4e58d8e309ccd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241121011112_86f8af9ad9f88488de29ce6c1add0c19779f04d50c5b7d1275a4e58d8e309ccd" data-rendition-name="original" width="1071" height="762" loading="lazy" alt="Olivera Injac, Filip Adžić i Dragan Krapović "> <figcaption>DOSLJEDNOST U NEZAKONITOM POSTUPANJU: (Photo: Olivera Injac, Filip Adžić i Dragan Krapović)</figcaption> </figure>  INJAC NAJMANJE, KRAPOVIĆ NAJVIŠE... Praksu nezakonite dodjele novca počela je tadašnja ministarka, sadašnja gradonačelnica Podgorice Olivera Injac.&nbsp; Dva dana pred Novu godinu, odlučilla je da sve zapošljene u Ministarstvu odbrane – ali i sebe - nagradi sa po 60 eura. Uz obrazloženje da su ,,radili u uslovima koji su nerijetko zahtijevali vanredno angažovanje, pokazali visok nivo profesionalizma i maksimalnu posvećenost izvršavanju zadataka". Tako je iz državnog budžeta isplaćeno - 135.000 eura. Bio je to tek početak i podsticaj za mnogo veće ,,poduhvate“ budućih ministara odbrane.&nbsp; Kada je, odlukom Vlade premijera Dritana Abazovića, tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić određen za rukovodioca u Ministarstvu odbrane, funkcioner Ure je na kraju godine odlučio da časti sve zapošljene pod krovom MO.&nbsp; Desetak dana prije Nove godine, 21. decembra 2022, častio je sve zapošljene sa po 700 eura, čime je državnu kasu ,,olakšao“, kako se konstatuje u inspekcijskom nalazu, za 1.521.160 eura, jedanaest puta više nego ministarka Injac. Kako nije bio zapošljen u MO, Adžić nije sebi, poput Injac, isplatio naknadu.&nbsp; Naredne godine je i Dragan Krapović, iako je tada imao tek nekih četrdesetak dana ministrovanja, odlučio da ne cicijaši sa državnim parama. Odlukom od 18. decembra isplaćeno je po 700 eura svim zapošljenima za nesebičan rad tokom 2023. godine. Osim zapošljenima, Krapović je 700 eura isplatio i sebi, iako je te godine bio ministar nešto duže od mjesec?! A državni budžet je ,,olakšan“ za 1.563.120 eura.&nbsp; Nije teško zbrojiti: za tri godine, ministarka i dva ministra, bez pravnog osnova, ,,spiskali su“ čak 3.219.220 eura!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011120_709367d7c576cd38c3a5a656eb0d66113e34607057d45d464463de064a60cca4.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241121011120_709367d7c576cd38c3a5a656eb0d66113e34607057d45d464463de064a60cca4" data-rendition-name="original" width="857" height="810" loading="lazy" alt="Zapisnik Budžetske inspekcije, prva strana"> <figcaption>DOKUMENTOVANE NEZAKONITOSTI: (Photo: Zapisnik Budžetske inspekcije, prva strana)</figcaption> </figure>  U nalazu budžetske inspekcije od 19. juna konstatuje se da su svi ti državni novci isplaćeni nezakonito. Međutim, niko u široj crnogorskoj javnosti nije znao da se ova velika afera zluopotrebe državnih sredstava skriva u fiokama Ministarstva finansija.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, ministar Vuković je bio informisan o nalazu Budžetske inspekcije, ali nije poznato da li je obavijestio premijera Spajića i ministre u 44. Vladi Crne Gore.&nbsp; Sudeći po tajmingu objave početkom novembra, poslije podgoričkih izbora, ćutanje Ministarstva finansija bilo je stvar dogovora da se – objavljivanjem zloupotreba – ne šteti strankama parlamentarne većine.&nbsp; Kada je, konačno, objavljen nalaz Budžetske inspekcije, Ministarstvo odbrane, po nalogu ministra Krapovića, odmah je zvanično pisalo prigovore, ali je sve primjedbe - koje je potpisala državna sekretarka Jadranka Vojinović – odbacila Budžetska inspekcija Ministarstva finansija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011120_7cdd8fd39026836cf5b504f11f40c5ca034d2fea6bd48c6b5116e24177c2591b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241121011120_7cdd8fd39026836cf5b504f11f40c5ca034d2fea6bd48c6b5116e24177c2591b" data-rendition-name="original" width="225" height="225" loading="lazy" alt="Specijalno državno tužilaštvo"> </figure>  ,,TIHOVANJE“ &nbsp;I SELEKTIVNOST TUŽILAŠTVA&nbsp; Iako je informacija o nezakonitostima u Ministarstvu odbrane uzburkala javnost, prvih nekoliko dana nije bilo ikakve reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović.&nbsp; Ipak, nijesu mogli dugo ćutati. Pogotovu nakon brojnih medijskih upita i &nbsp;žestokih prozivki, prvenstveno Demokratske partije socijalista i Evropskog saveza, portparol SDT Vukas Radonjić je konačno 14. novembra obznanio da je ,,formiran krivični predmet radi utvrđivanja postojanja osnova sumnje da je učinjeno krivično delo iz njegove nadležnosti“. <blockquote>Iako je, prema dokumentaciji Portala ETV, za tri godine ukupno iz državnog budžeta potrošeno, očigledno bez pravnog osnova, više od 4.200.000 eura, nema reakcije ni SPO ni SDT?!</blockquote> Da li će biti narednog koraka, hoće li, nakon famoznog ,,formiranja predmeta“, Specijalno državno tužilaštvo preduzeti neke druge radnje - za sada nije poznato. Ne zna se i da li je SDT uopšte saslušalo troje političara, od kojih su Krapović i Injac na moćnim državnim pozicijama, dok je Adžić poslanik Ure i zamjenik predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu.&nbsp; Da li su te političke i državne funkcije Injac, Adžića i Krapovića osnovni razlog zbog čega Specijalno državno tužilaštvo nije do sada reagovalo, iako je riječ o nalazu državnog organa – Budžetske inspekcije Ministarstva finansija – koji govori o zloupotrebi položaja i nezakonitom trošenju više od tri miliona eura državnog novca?&nbsp; U slučaju Jelene Perović, bivše direktorice Agencije za sprječavanje korupcije, Specijalno državno tužilaštvo nije časilo časa – samo nekoliko dana nakon objave Budžetske inspekcije - reagovalo je Specijalno policijsko odjeljenje Predraga Šukovića pa je, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, spektakularom akcijom uz učešće desetine specijalaca uhapsilo Perović - na radnom mjestu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011120_54d07f01e9837422dfa49578bf4f5f534f398bd326d1694cbbdc350d96c4082c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241121011120_54d07f01e9837422dfa49578bf4f5f534f398bd326d1694cbbdc350d96c4082c" data-rendition-name="original" width="941" height="574" loading="lazy" alt="Jelena Perović, nekadašnja direktorica ASK-a"> <figcaption>MEDIJSKO TARGETIRANJE PA PROCES: (Photo: Jelena Perović, nekadašnja direktorica ASK-a)</figcaption> </figure>  Bivša čelnica ASK-a duže od sedam mjeseci se nalazi u kućnom pritvoru, zabranjeno joj je da zakorači preko ulaznih vrata, a sve to zbog odluke da isplati varijabile zaposlenima u Agenciji, u ukupnom iznosu od nekih devedeset hiljada eura.&nbsp; Tako je Perović, koju je još ranije targetirala nevladina organizacija Mans, preko supruge tadašnjeg sudije, sadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Novovića, sada na svojevrsnom odsluženju kazne zbog navodne zloupotrebe više desetina hiljada eura.&nbsp; Istovremeno, troje ministara koje državna inspekcija tereti za zloupotrebu položaja i štetu u državni budžet u iznosu od tri miliona i dvjesta hiljada eura – nijesu ni pozvani da, u svojstvu građanina, daju izjave?!&nbsp; Čudni su ti crnogorski ,,slučajevi pravde“.&nbsp; ,,ČAŠĆAVANJE" U MUP-U 2023. GODINE Posebno ako se zna da nijedan nadležni organ, ni policija ni tužilaštvo, nijesu već dvije godine ni pokušali da, tragom prijave, ispitaju je li decembra 2022. godine ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, mimo zakona, podijelio milion eura zapošljenima u MUP-u?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011124_724728b2d2369313787432d6ad81dbce7af0a5f8e666d8bd91e190df072fce6d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241121011124_724728b2d2369313787432d6ad81dbce7af0a5f8e666d8bd91e190df072fce6d" data-rendition-name="original" width="600" height="339" loading="lazy" alt="Filip Adžić i Dritan Abazović"> <figcaption>UIGRANI TANDEM URE: (Photo: Filip Adžić i Dritan Abazović)</figcaption> </figure>  Januara 2023. godine novinar Pobjede Duško Mihailović je u istraživačkom tekstu otkrio da su ministarstva unutrašnjih poslova i odbrane, kojima je tada rukovodio Urin ministar Adžić, uoči Nove godine linearno, za oko 7.000 zapošljenih u oba resora, uključujući pripadnike Vojske Crne Gore i policijske službenike, isplatila oko 2,4 miliona eura u neto iznosu državnog novca. Danas, kada je poznat nalaz Budžetske inspekcije jasno je da je više od milion i po eura Adžić ,,preraspodijelio“ za zapošljene u Ministarstvu odbrane kojim je tada rukovodio. Zapošljenima u MUP-u i Upravi policije podijeljeno je manje novca, jer je više zapošljenih: po 200 eura isplaćeno za više od 5.000 zaposlenih u MUP-u i policiji. Kad se sve sabere, novogodišnji poklon za ,,plavce“ bio je u iznosu od – milion eura.&nbsp; Prema izvorima Portala ETV, odluka koju je Adžić donio za Ministarstvo unutrašnjih poslova bila je istovjetna sa onom iz Ministarstva odbrane, što znači da je postupak bio suprotan članu 31 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.&nbsp; Odluka o raspodjeli novca donijeta je prije dvije godine – i nije nikakva tajna – bivši ministar Adžić nije, kao ni ostali ministri, pozvan na razgovor u Specijalno državno tužilaštvo.&nbsp; Iako je za tri godine ukupno iz državnog budžeta potrošeno, očigledno bez pravnog osnova, više od 4.200.000 eura?!&nbsp;

Ako je ministar Vuković četiri mjeseca čekao da prođu izbori u Podgorici, što sada čeka Specijalno državno tužilaštvo?

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp odabrao je bivšeg vršitelja dužnosti državnog tužitelja Metjua Vitakera za novog ambasadora pri NATO-u.
- Met je snažan ratnik i rodoljub, koji će osigurati da interesi Sjedinjenih Američkih Država budu unaprijeđeni i branjeni - rekao je Tramp.
Dodao je da će njegov izbor ojačati odnose SAD sa saveznicima u NATO-u i da će biti čvrst naspram prijetnji miru i stabilnosti.
- On će staviti Ameriku na prvo mjesto - ocijenio je Tramp.
Metju Vitaker je bio v.d. američkog državnog tužitelja od novembra 2018. do februara 2019. godine. Bio je šef osoblja glavnog tužitelja Džefa Sešnsa.

Tramp imenovao novog ambasadora pri NATO: Metju Vitaker će braniti interese SAD

U saobraćajnoj nezgodi koja se desila na putu Podgorica - Danilovgrad ima povrijeđenih - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Udes se dogodio u 22 sata i 14 minuta.
U OKC-u nijesu imali informacije koliko ljudi je povrijeđeno, niti o stepenu povreda koje su zadobili.

Udes na putu Podgorica - Danilovgrad, ima povrijeđenih

Budilnik na Televiziji E otvaramo pričom o Svjetskom danu televizije. Sa novinarima kojim imaju dugogodišnji staž razgovaraćemo o ulozi televizije u modernom društvu.&nbsp;
Bavićemo se problemom koje ima društvo u Crnoj Gori, jer podaci Monstata pokazuju da je čak trećina građana neudata ili neoženjena - što ovi podaci govore o društvenim trendovima i promjenama.
Dio programa posvetićemo jednom od najznačajnijih crnogorskih umjetnika, Voju Staniću. Kroz njegove slike i priče, vidjećemo kako je bilježio duh vremena u kojem je stvarao. Budite uz nas od sedam sati!
O životu i djelu umjetnika Voja Stanića biće riječi i u emisiji Srećan dan, odmah nakon Budilnika. Ugostićemo umjetnicu Danijelu Drakulović, a o novoj izložbi “Dodiri svjetlosti” govoriće autor, Dževdet Nikočević. Naš gost biće reper, Dejan Dedović Dedduh, on i DJ Mono objavili su singl "Ol skul". U Srećnom danu saznajte kako su povezani ljubomora i astrološki znaci. Ne propsutite druženje na Tv E od devet do 11 sati!

U Budilniku o Svjetskom danu televizije, u Srećnom danu o životu i djelu Voja Stanića

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: naida-nisic