Bašić Hrvatin: Ljudska prava imaju istu vrijednost u digitalnom i analognom svijetu

Ljudska prava imaju istu vrijednost u digitalnom i analognom svijetu - istakla je profesorica na Fakultetu za humanističke studije Univerziteta Primorska dr Sandra Bašić Hrvatin na panelu "Digitalno, kritički, odgovorno: Izazovi i rješenja za siguran onlajn svijet" koji su organizovali Ministarstvo evropskih poslova i Ministarstvo kulture i medija.

Predstavnici državne administracije, akademskog, privrednog i civilnog sektora diskutovali su, u Evropskoj kući u Podgorici, o privremeno zatvorenom poglavlju 10 "Informatičko društvo i mediji", obavezama koje proističu iz primjene Uredbe Evropske unije o digitalnim uslugama, te kapacitetima državne administracije u tom procesu i spremnosti građana da usvoje nova znanja u digitalnom dobu, posebno u pogledu ključnih izazova - dezinformacije, zloupotreba vještačke inteligencije i zaštita maloljetnika.

Politička volja

Bašić Hrvatin je, govoreći o izazovima u Sloveniji u pogledu primjene Uredbe EU o digitalnim uslugama, kazala je da je ovo tehnički zakon koji uključuje sve - od ekonomije, pravosuđa, zaštite ljudskih prava, zaštite prava djece.

- Ovo je tehnički zahtjevna regulativa koja podrazumijeva koordinaciju svih državnih institucija i politički konsenzus. Govorimo o sistemu koji istovremeno uključuje samoregulaciju, koregulaciju i regulaciju - objasnila je Bašič Hrvatin.

To podrazumijeva, prema njenim riječima, da treba uskladiti svako djelovanje u Crnoj Gori, a za to mora postojati politička volju i hrabrost. To je, kako dodaje, regulacija koja reguliše globalne igrače na koje jedna država sama ne može imati puno uticaja. 

- Ako govorimo o manipulaciji, vještačkoj inteligenciji u smislu da se stvaraju lažni profili sa ciljem političkog uticaja, za to morate imate usklađenu regulativu na nivou Evropske komisije. Mislim da je puno važnije kako unutar Crne Gore posložiti te kockice u tom velikom digitalnom mozaiku - navela je Bašić Hrvatin.

Ova uredba je, prema njenim riječima, tipičan primjer kako internet radi.

- To je mrežna regulaciju u kojoj ako jedan regulator ne radi svoj posao stvar neće funkcionisati - ističe Bašić Hrvatin, dodajući da primjena ovog akta podrazumijeva i promjene unutar pravosuđa kako bi cjelokupan sistem bio zaokružen.

Uvijek, kako ističe, treba naći pravu mjeru u pogledu novih tehnologija.

- Generativna vještačka inteligencija je veoma korisna jer u biti omogućava procesuiranje velikog broja informacija. Studenti je sve više svakodnevno koriste. Ljudi moraju razumjeti da je to tehnologija koja bi morala nama služiti. Ne treba govoriti samo o njenim negativnim uticajima, jer ima puno pozitivnih - smatra Bašić Hrvatin.

Predstavnica Agencije za audiovizuelne medijske komunikacije Sunčica Bakić je, govoreći o primjeni Akta o digitalnim uslugama, te najvećim preprekama u ostvarivanju dva završna mjerila za zatvaranje poglavlja 10, kazala da će proces daljeg usklađivanja regulative biti jedan izazov. 

- Sigurna sam da pregovaračke strukture mogu da odgovore u pogledu usaglašavanja crnogorske regulative sa evropskim. Cijeli set medijskih zakona - oni su na nivou principa apsolutno usklađeni sa direktivama o audio-vizuelnim medijskim uslugama. Ali sem usklađivanja, morala bi se fokusirati i na neke naše autohtone probleme. Mislim da principi koje nama nalažu evropska dokumenta ne mogu biti adekvatno primijenjena u slučaju Crne Gore ukoliko ne radimo na prevazilaženju lokalnih problema. Kad pređemo taj jedan korak, onda slijedi pitanje impelementacije - ističe Bakić. 

Gotovo godinu, kako dodaje, Agencija za audiovizuelne medijske usluge nema imenovane sve članove svog Savjeta.

- Ukoliko zaista hoćete da implementirate evropsku regulativu, imate nezavisna regulatorna tijela, onda im morate obezbijediti tu nezavisnost. To je jedan nivo problema - rekla je Bakić i izrazila nadu da će se aktuelni konkurs uspješno završiti. 

Nju, kako dodaje, u kontinuitetu zabrinjava okolnost koja se odnosi na uplive različitih horizontalnih zakona o oblastima koje su tretirane. 

- Nacrtom zakona o tržištu kapitala predviđene su drakonkse novčane kazne za medije. Koliko ja znam niko nikog iz oblasti medija nije konsultovao. To je jedan zakon koji reguliše sasvim drugo pitanje, horizontalno je ušao u oblast koja se tiče audiovizuelne medijske politike. To nije rijetkost, to se kod nas vrlo često dešava. Ti horizontalni uplivi mogu ozbiljno da poremete nešto što smo upostavili i za šta imamo dobre principe - ističe Bakić.

Smatra da nije u pitanju mogu li pregovaračke strukture da postignu uspostavljanje usklađenosti sa evropskim propisima, već njihova primjena.

Govoreći o upotrebi vještačke inteligencije u našoj državi, smatra da Crna Gora ne koristi pozitivne aspekte, a izložena je negativnim uticajima. 

Luksuz

Ocijenila je i da su se na panelu čuli prilično utopistički stavovi o cijelom novom svijetu inovacija - upotrebi vještačke inteligencije, o gejmingu, društvenim mrežama - i kako to treba da izgleda, ali da s druge strane postoji administracija koja je na različitom stepenu razvoja, kadrovske osposobljenosti, transparentnosti koja treba da primijeni sve.

- To je jedan ogroman posao. To znaju svi koji rade u državnoj administraciji. To je jedan poseban izazov za nas. Uredba EU o digitalnim uslugama je sistem kockica u kom je svaka kockica važna karika. Naš administrativni sistem nema adekvatnu usaglašenost međusektorsku, harmonizaciju da bi takav sistem mogao da se implementira. Zalažemo se da prije implementacije zakonski regulišemo ko su učesnici procesa, koje su to institucije koje će učestvovati u tom procesu, da se napravi mreža na nacionalnom nivou i među njima izabere digitalni koordinator. Njemu treba da se da nadležnost da koordinira radom te mreže - navela je Bakić.

Predstavnica nevladine organizacije "35mm" Snežana Nikčević rekla je da nerijetko čujemo kako nemamo dovoljno veliku administraciju, a da potom u novinama čitamo kako je svaki treći građanin zapošljen u državnoj administraciji.

- Tehnološki, više nemamo luksuz da na ovakvim skupovima sjede isti ljudi. Uredba o GDPR-u (p. a. General Data Protection Regulation - Opšta uredba o zaštiti podataka) preduslov je za čitavu ovu priču, a još nije usvojen - ističe Nikčević.

Ova regulativa omogućava da znamo kakve podatke neko skuplja o nama, na koji način može da nas targetira i oblikuje mišljenje.

- Ključno je da svaki korisnik zna kakve digitalne tragove ostavlja, ko ih prikuplja, kako može biti targetiran i kako mu se mišljenje može oblikovati. Tradicionalni mediji više ne oblikuju mišljenje mladih ljudi - ističe Nikčević.

Tema panela bilo je i kako odrediti dobre granice u normiranju upotrebe novih tehnologija. 

Nikčević je navela primjer socijalne karte iz Srbije u kojoj su, nakon što je uveden sistem automatske obrade prava na socijalnu pomoć, brojni građani te zemlje ostali bez ovog dodatka, jer je prvobitno zakon predviđao da nije dozvoljeno da se prave određene vrste procjene koje su ranije postojale, kao što je izlazak na teren i provjera stanja. 

Generalni problem bio je, prema njenim riječima, da je sistem razmjene podataka između institucija problematičan, što znači da kad se u čitavu priču uvrsti algoritam zasnovan na vještačkoj inteligenciji, postoji opasnost da ljudi ostanu bez socijalnih davanja, odnosno osnovnog ljudskog prava. 

- Bez setova zakona koji su međusobno povezani ne možemo da pričamo - ističe Nikčević.

Govoreći o mladima, navodi da su oni budući donosioci odluka. 

- Oni mišljenje ne formiraju na osnovu onoga što pročitaju, već na osnovu mog mišljenja jer mi vjeruju. Djeca u petom osnovne ne znaju što je blog, ali znaju što je vlog. Dobili su zadatak da pitaju Čatdžipiti (ChatGPT) koja je razlika, te dobili odgovor da je to "lični i personalni" dnevnik. I to su citirali u odgovoru. Nisu doveli u pitanje odgovor koji im je ova vještačka inteligencija ponudila - rekla je Nikčević. 

Kod nas je, prema njenim riječima, vrlo važno da imate čitav ekosistem, zato što su mladi i izloženi sadržajima izvana - trendovima.

Alati za građane

Predstavnica Privredne komore Crne Gore Nada Rakočević kazala je da nivo digitalne pismenosti naše privrede nije na zavidnom nivou.

- Kao IT-evac često čujem za bilo što što je vezano za digitalizaciju: „Aj ti, ti ćeš to“. Još nismo podigli svijest na nivo da digitalni alati IT-evci razvijaju za ostale građane - ističe Rakočević.

Dezinformacije, kako dodaje, mogu jako loše da utiču na privredne subjekte i mogu da unište tržište.

- Digitalna ekonomija još nije razvijena. Sistemski pristup, pored normative, jačanja kapaciteta, vrlo je bitno kroz obrazovanje uvesti to kao nešto što je obavezno. To je vrijeme ka kom idemo i ako mislimo da budemo konkurentni moramo brzo da koračamo - kategorična je Rakočević.

Govoreći o tome da li osnivanje agencije za sajber bezbjednost predstavlja "magični štapić" kazala je da nikada nećemo biti apsolutno bezbjedni. 

- Treba definisati nadležnosti, jer kada toga nema onda neke stvari prolaze bez nadzora - kazala je Rakočević.

Andreja Mihailović iz nevladine organizacije "Woman4Cyber" smatra da su nam potrebna pravila, zato što uspostavljaju povjerenje i omogućavaju tehnološki napredak. 

- Postoji opasnost od prenormiranje, naročito u oblasti digitalne transformacije i upotrebe vještačke inteligencije. Ovo su oblasti koje ne trpe baš strogu igru pravne tehnike i iziskuju stalno unapređivanje - rekla je Mihailović. 

Dodaje i da smo mi kao država uvoznici dezinformacija.

- Uvozimo najsofisticiranije globalne tehnike manipulacije od globalnih igrača, ali Crna Gora ima prednost što smo mali. Stalno moramo tražiti balans između inovacija i zaštite ljudskih prava - kategorična je Mihailović.

EK ne spava

Šefica pregovaračke radne grupe za poglavlje 10 Ružica Mišković podsjetila je da smo Poglavlje 10 "Informatičko društvo i mediji" privremeno zatvorili. 

- Evropska komisija ne spava. Ovo je jedno od najzahtjevnijih, u smislu brzog tehnološkog napretka, poglavlja koje nam nameće obaveze koje treba ispuniti koje su pred nama - istakla je Mišković.

Pred nama je, kako je navela, još čitav set aktivnosti, jer ovo je "jedan digitalni mozaik koji se konstantno širi i pred nas stavlja obavezu da budemo što aktivniji i efikasniji".

- To su aktivnosti koje treba da ispunimo prvenstveno radi što kvalitetnijeg života naših građana - smatra Mišković.

Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović rekao je da su napravili važne iskorake u oblasti sajber bezbjednosti.

- Poglavlje 10 obuhvata i digitalno društvo i medije, važno je da razvijamo kapacitete kako bismo bili digitalno spremni za sve ono što je Evropska unija predvidjela svojim digitalnim kompasom sa ciljem da do 2030. godine budemo digitalno spremni za vrijeme i izazove u kojima živimo - rekao je Zenović.