Više od 30 odsto mladih ljudi aktivno izbjegava vijesti, što znači da je nešto što je fakat, nešto što je istinito i što je informativnog karaktera, počelo da ide u zapećak, dok sa druge strane nešto što ima karakteristike zabave sve više uzima primat i to je &nbsp;najčešći način na koji ljudi prikupljaju informacije, pokazalo je Rojtersovo globalno istraživanje od prije nekoliko godina - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Snežana Nikčević iz NVO 35mm.
Istraživanje CGO sprovedeno u okviru projekta ,, Mediji za demokratiju” uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Holandije pokazuje da digitalni mediji stabilno dominiraju, ali da odnos građana prema njima postaje sve složeniji zbog pada povjerenja u informacije.
Građani su, prea riječima Nikčević, preplavljeni informacijama raznih karakteristika i formata, a promijenio se i način na koji se konzumira sadržaj.&nbsp;
- Izvor samog sadržaja postao je nešto što je sve više zamagljeno sa jedne strane, a sa druge strane se dešava toliko različitih manipulacija, što u kontekstu svrhe same informacije, što u kontekstu samog formata - rekla je Nikčević.
Ističe da je zabrinjavajuće to što puno ljudi sa kojima razgovaraju uopšte nemaju motivaciju da vjeruju u to što čitaju.
- Sa druge strane, ne dovode u pitanje koja je svrha toga što konzumiraju - kazala je Nikčević.
Logično je što je starijim generacijama televizija najpouzdaniji medij, jer za konzumiranje digitalnih medija su potrebne i određene digitalne vještine, koje njima fale.
- Ljudi koji konzumiraju tradicionalne medije i više njima vjeruju, dok sa druge strane se nudi toliko sadržaja i ne stvara se dobra slika što zbog dezinformacija, što zbog lažnih vijesti, što zbog plasiranja različitih vrsta narativa, što zbog klikbejt, što zbog različitih vrsta prevara i manipulacija prosto konstantno sa svih strana vam govore da ne vjerujete ni u šta, a to produkuje ozbiljnu apatiju kako društveno, tako i prema onome šta se zapravo zbiva u medijskom prostoru - zaključila je Nikčević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikčević: Zabrinjavajuće što ljudi uopšte nemaju motivaciju da vjeruju u to što čitaju i ne dovode u pitanje koja je svrha toga što konzumiraju

Uvođenje etičkog kodeksa za sadržaje i influensere sa velikim brojem pratilaca i pregleda u Italiji je definitivno korak naprijed. Ostaje da se vidi kako će izgledati ti uređeni sadržaji koji, ako prekrše etički kodeks, mogu očekivati drakonske kazne, rekla je za jutarnji program "Budilnik", na Televiziji E, Snežana Nikčević iz NVO 35 mm.
U Italiji su se uvela jasna pravila za djelovanje influensera na društvenim mrežama, napravljen je veliki iskorak u toj oblasti usvajanjem etičkog kodeksa koji influensere sa velikim brojem pratilaca tretira kao medijske aktere sa uredničkom odgovornošću.
Uvođenje takvog zakona, kaže Nikčević, je dobra uvertira zbog činjenice da influenseri utiču na kreiranje stavova, naročito kod mladih ljudi kroz različite vrsta kanala i platformi. 
- Važno je reći da ne govorimo o bilo kojim influenserima, postoje striktne brojke koje određuju koji su to influenseri koji su regulisani, dakle svi oni koji imaju preko 500.0000 pratilaca i oni koji imaju milion pregleda na jednoj socijalnoj mreži. Oni su mapirali uticaj koji imaju i u odnosu na uticaj procijenili koji će to influenseri podlijegati određenim mjerama - rekla je Nikčević.
Kaže da će to biti doprinos jer će se prvi put doći do prepoznavanja influensera i njihove odgovornosti u regulatornom okviru, ali će doći i do neke vrste, kako kaže, izjednačavanja sa tradicionalnim medijima u smislu da će imati obavezu provjere informacija koje plasiraju. 
- Imaće obavezu da se posebno bave sadržajima koji negdje targetiraju maloljetnike, odnosno sve one neke kriterijume koje smo negdje predviđali za same tradicionalne medije, da možemo očekivati u tom momentu i da neće biti u prilici da se,, kriju” iza toga da su oni kontent kreatori - istakla je Nikčević.
Smatra da će se u narednim mjesecima vidjeti kakve će rezultate donijeti primjena etičkog kodeksa kod plasiranja sadržaja velikog broja pregleda na društvenim platformama.
- Mislim da će biti strašno zanimljivo vidjeti na koji će način prvo agencije koje unajmljuju influensere da ophode prema tome, da ćemo vidjeti na koji način će sami influenceri da se odnose prema ovom dijelu i kako će da izgleda taj sadrža. Uređivanje se potpuno mijenja u tom kontekstu, neće to regulisati samo trendovi, već će to biti i okvirni dio u kome će oni morati da određene stvari da prilagode. Definitivno je korak naprijed, koliko će biti efikasan to tek ostaje da se vidi, jer prosto za sada nemamo ovu vrstu prakse - zaključila je Nikčević.

Nikčević: Italija dobar primjer, prvi put će doći do prepoznavanja odgovornosti influensera u regulatornom okviru

Globalna inicijativa koja okuplja ljude iz cijelog svijeta da zajedno doprinesu tome da vještačka inteligencija ne služi moći i interesima velikih korporacija, nego ljudima i zajednicama Ethical AI Alliance, izabrala je Snežanu Nikčević, programsku menadžerku u NVO 35 mm, iz Crne Gore, da bude njihova ambasadorka za Balkan.
Nikčević kaže za Pobjedu da joj je, pored ostalog, dodijeljena uloga da prenosi šta su naši izazovi i potrebe...
Ideja je, prema ovoj globalnoj inicijativi, da se stručnjaci iz različitih djelova svijeta povezuju, da se čuju iskustva onih koji su često na margini i da razgovori o vještačkoj inteligenciji ne ostanu privilegija samo nekoliko bogatih i tehnološki dominantnih zemalja. Nikčević se godinama bavi oblašću koja je vezana za digitalne politike. Ona je, pored ostalog, koordinisala više od 100 audio-vizuelnih projekata, uključujući velike produkcijske servise za klijente poput Bi-Bi-Sijevog Top Gira, Tojote…
<h2>Izazovi</h2>
- Moja uloga ambasadorke za Balkan je da budem neka vrsta mosta, poveznice, da prenosim šta su naši izazovi i potrebe, ali i da donosim ovdje znanje i iskustva iz različitih djelova svijeta. To uključuje i povezivanje ljudi i organizacija, učešće na različitim događajima, otvaranje prostora za saradnju, ali i stalno podsjećanje da vještačka inteligencija mora služiti ljudima, a ne moći – rekla je ona.
Svako od njih, kako kaže, oblikuje ovu ulogu na svoj način, a ona je gradi na onome što već radi kroz civilni sektor i program koji vodi u 35 mm, istraživanja i umrežavanja.
- I moram reći da mi je ovo priznanje značajno, jer je potvrda da i ono što radiš iz jednog malog mjesta može da doprinese promjeni na globalnom nivou – istakla je Nikčević.
Upitana kako je došlo do toga da postane dio ove globalne inicijative, navodi da je to rezultat godina učenja, rada i upornosti. Počela je vrlo rano da radi, faktički od kraja osnovne, i sve što je zarađivala ulagala je u obrazovanje, putovanja, kurseve, upoznavanje novih ljudi i razmjenu ideja. Kroz sve to se negdje, kako ističe Nikčević, gradi iskustvo, a tome je doprinijelo i učešće u međunarodnim inicijativama vezanim za digitalna prava i digitalne politike. Baš je na jednom od tih događaja i upoznala osnivačice Ethical AI Allianca i kroz te razgovore postalo je jasno da dijele iste vrijednosti.
- Na kraju, mislim da je baš taj spoj lokalnog iskustva i spremnosti za uključenje u globalne razgovore presudio da dobijem ovu titulu – rekla je Nikčević.
<h2>Digitalna pismenost</h2>
Nikčević dugo edukuje i istražuje oblast digitalne pismenosti, a na pitanje šta pokazuje njeno dosadašnje iskustvo, gdje je Crna Gora po tom pitanju, odgovara da nam nedostaje kritičko razmišljanje, poznavanje digitalnih prava, sigurnosne prakse i razumijevanje šire slike kako tehnologije utiču na naš život i društvo.
- Radila sam sa stotinama organizacija i hiljadama mladih, i vidjela koliko se često sve svodi na snalaženje, a ne na sistematično znanje, što je slučaj u mnogim zemljama, uključujući Crnu Goru… Starije generacije često imaju strah od tehnologije i zavise od mlađih da im ,,srede“ stvari. Mladi su, s druge strane, brzi i snalažljivi, ali to ne znači da su i dovoljno pažljivi, često ne razmišljaju o sigurnosti, privatnosti ili posljedicama onoga što ostavljaju onlajn. Tako da svaka generacija ima svoje prednosti i svoje slabosti, ali svima nam fali dublje razumijevanje i sigurnosna kultura (uključujem i sebe jer govorimo o vještinama koje unapređujemo tokom života) – rekla je Nikčević.
U komunikaciji je bila i sa zaposlenima iz državne uprave, te navodi je situacija – izazovna. U toku je pripremu strategije za upotrebu vještačke inteligencije (AI strategiju) za koju je najavljeno da će biti usvojena do kraja godine, pa Nikčević ističe da je to važan korak, ali je ključno da u proces bude uključeno što više različitih zainteresovanih strana.
- Situacija u državnom sistemu je još uvijek izazovna. Digitalizacija često ostaje na papiru, a kapaciteti i znanje zaposlenih treba da se unaprijede kako bi se nove tehnologije koristile kvalitetno i odgovorno. Upotreba vještačke inteligencije u javnom sektoru nije samo tehničko pitanje, imamo primjere iz regiona i svijeta gdje je, kada se algoritam ubacio u sistem, a nije jasno funkcionisao, kombinacija nefunkcionalnih procedura, lošeg usklađivanja podataka i nedostatka zakonskog mehanizma za izazivanje odluka koje je algoritam donio, dovela do toga da najranjiviji u sistemu ispaštaju – navela je ona.
Dodaje da UNDP studija o spremnosti Crne Gore za primjenu vještačke inteligencije u javnoj upravi jasno pokazuje višedimenzionalne izazove.&nbsp;
- Ovo nije problem samo u našoj državi, ovo je nešto sa čime se suočava veliki broj zemalja. Zaista je važno imati na umu da ako naši procesi nijesu funkcionalni i transparentni, i ako u njima nedostaje poštovanje ljudskih i drugih prava u neautomatizovanom radu, takvi procesi neće donijeti brže i bolje rezultate kada njima ,,nahranimo“ algoritme – rekla je ona.
Umjesto toga, kako kaže, dobićemo automatizovanu verziju nefunkcionalnog sistema, čime samo povećavamo ranjivost i rizik od zloupotreba.
<h2>Edukacija</h2>
- Javnost mora biti edukovana o rizicima i prednostima vještačke inteligencije, a treba podstaći i privredu da razvija odgovorna AI rješenja, jer samo tako možemo razgovarati o razvijanju kvalitetnijih, etičnijih i odgovornijih sistema koji stvarno služe ljudima – poručuje Nikčević.
Upitana na koji način treba da se unaprijedi postojeće stanje, odgovara da kao i za mnogo toga, prvenstveno govorimo o obrazovanju, i to još i prije osnovne škole.
- I ovdje ne mislim samo na formalno obrazovanje. Tehnologija je sistemski dio stvarnosti u kojoj živimo, tako da razumijevanje na koji način treba da živimo i funkcionišemo u toj stvarnosti ne bi trebalo da bude nešto što se uči samo kroz specifična zanimanja kao što su različite oblasti IT sektora. Drugo, kroz obuke i stalno učenje, kako za javni tako i za privatni sektor. Treće, kroz povezivanje, ne može svaka institucija ili organizacija sama da „izmišlja točak“, potrebna je saradnja i razmjena znanja. I četvrto, kroz politiku i zakone koji prate stvarne potrebe, a ne samo formalno usklađivanje – precizirala je Nikčević.
Ona je obrazložila da digitalna pismenost nije samo pitanje korišćenja tehnologije ili aplikacija, već način na koji se sigurno, odgovorno i promišljeno krećemo u digitalnom svijetu. To znači biti oprezan na internetu i kritički procjenjivati informacije, paziti na svoje podatke i dijeliti ih s pažnjom, pokazivati ljubaznost i prepoznati digitalno nasilje, ali i koristiti provjerene izvore i pouzdane informacije.
- Sve ove vještine su ključne ne samo za ličnu sigurnost, već i za izgradnju zdravijeg i funkcionalnijeg digitalnog okruženja, u školama, na poslu i u društvu uopšte. Ove vještine se uče i praktikuju od ranih godina. Digitalna pismenost danas nije luksuz, ona je osnovni preduslov da bismo odgovorno i svjesno bili dio modernog društva - zaključuje Nikčević.

Digitalna pismenost nije luksuz, već uslov da budemo dio modernog društva

Ljudska prava imaju istu vrijednost u digitalnom i analognom svijetu - istakla je profesorica na Fakultetu za humanističke studije Univerziteta Primorska dr Sandra Bašić Hrvatin na panelu "Digitalno, kritički, odgovorno: Izazovi i rješenja za siguran onlajn svijet" koji su organizovali Ministarstvo evropskih poslova i Ministarstvo kulture i medija. Predstavnici državne administracije, akademskog, privrednog i civilnog sektora diskutovali su, u Evropskoj kući u Podgorici, o privremeno zatvorenom poglavlju 10 "Informatičko društvo i mediji", obavezama koje proističu iz primjene Uredbe Evropske unije o digitalnim uslugama, te kapacitetima državne administracije u tom procesu i spremnosti građana da usvoje nova znanja u digitalnom dobu, posebno u pogledu ključnih izazova - dezinformacije, zloupotreba vještačke inteligencije i zaštita maloljetnika. <h2>Politička volja</h2> Bašić Hrvatin je, govoreći o izazovima u Sloveniji u pogledu primjene Uredbe EU o digitalnim uslugama, kazala je da je ovo tehnički zakon koji uključuje sve - od ekonomije, pravosuđa, zaštite ljudskih prava, zaštite prava djece. - Ovo je tehnički zahtjevna regulativa koja podrazumijeva koordinaciju svih državnih institucija i politički konsenzus. Govorimo o sistemu koji istovremeno uključuje samoregulaciju, koregulaciju i regulaciju - objasnila je Bašič Hrvatin. To podrazumijeva, prema njenim riječima, da treba uskladiti svako djelovanje u Crnoj Gori, a za to mora postojati politička volju i hrabrost. To je, kako dodaje, regulacija koja reguliše globalne igrače na koje jedna država sama ne može imati puno uticaja.&nbsp; - Ako govorimo o manipulaciji, vještačkoj inteligenciji u smislu da se stvaraju lažni profili sa ciljem političkog uticaja, za to morate imate usklađenu regulativu na nivou Evropske komisije. Mislim da je puno važnije kako unutar Crne Gore posložiti te kockice u tom velikom digitalnom mozaiku - navela je Bašić Hrvatin. Ova uredba je, prema njenim riječima, tipičan primjer kako internet radi. - To je mrežna regulaciju u kojoj ako jedan regulator ne radi svoj posao stvar neće funkcionisati - ističe Bašić Hrvatin, dodajući da primjena ovog akta podrazumijeva i promjene unutar pravosuđa kako bi cjelokupan sistem bio zaokružen. Uvijek, kako ističe, treba naći pravu mjeru u pogledu novih tehnologija. - Generativna vještačka inteligencija je veoma korisna jer u biti omogućava procesuiranje velikog broja informacija. Studenti je sve više svakodnevno koriste. Ljudi moraju razumjeti da je to tehnologija koja bi morala nama služiti. Ne treba govoriti samo o njenim negativnim uticajima, jer ima puno pozitivnih - smatra Bašić Hrvatin.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530130520_15f474afc19de4d20480141dd8f8a42a0b910fe5e2712428800985ae587bdcfe.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530130520_15f474afc19de4d20480141dd8f8a42a0b910fe5e2712428800985ae587bdcfe" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Sunčiča Bakić, Sandra Bašić Hrvatin i Andreja Mihailović"> <figcaption>Sunčiča Bakić, Sandra Bašić Hrvatin i Andreja Mihailović(Photo: Portal ETV/J. B. )</figcaption> </figure>  Predstavnica Agencije za audiovizuelne medijske komunikacije Sunčica Bakić je, govoreći o primjeni Akta o digitalnim uslugama, te najvećim preprekama u ostvarivanju dva završna mjerila za zatvaranje poglavlja 10, kazala da će proces daljeg usklađivanja regulative biti jedan izazov.&nbsp; - Sigurna sam da pregovaračke strukture mogu da odgovore u pogledu usaglašavanja crnogorske regulative sa evropskim. Cijeli set medijskih zakona - oni su na nivou principa apsolutno usklađeni sa direktivama o audio-vizuelnim medijskim uslugama. Ali sem usklađivanja, morala bi se fokusirati i na neke naše autohtone probleme. Mislim da principi koje nama nalažu evropska dokumenta ne mogu biti adekvatno primijenjena u slučaju Crne Gore ukoliko ne radimo na prevazilaženju lokalnih problema. Kad pređemo taj jedan korak, onda slijedi pitanje impelementacije - ističe Bakić.&nbsp; Gotovo godinu, kako dodaje, Agencija za audiovizuelne medijske usluge nema imenovane sve članove svog Savjeta. - Ukoliko zaista hoćete da implementirate evropsku regulativu, imate nezavisna regulatorna tijela, onda im morate obezbijediti tu nezavisnost. To je jedan nivo problema - rekla je Bakić i izrazila nadu da će se aktuelni konkurs uspješno završiti.&nbsp; Nju, kako dodaje, u kontinuitetu zabrinjava okolnost koja se odnosi na uplive različitih horizontalnih zakona o oblastima koje su tretirane.&nbsp; - Nacrtom zakona o tržištu kapitala predviđene su drakonkse novčane kazne za medije. Koliko ja znam niko nikog iz oblasti medija nije konsultovao. To je jedan zakon koji reguliše sasvim drugo pitanje, horizontalno je ušao u oblast koja se tiče audiovizuelne medijske politike. To nije rijetkost, to se kod nas vrlo često dešava. Ti horizontalni uplivi mogu ozbiljno da poremete nešto što smo upostavili i za šta imamo dobre principe - ističe Bakić. Smatra da nije u pitanju mogu li pregovaračke strukture da postignu uspostavljanje usklađenosti sa evropskim propisima, već njihova primjena. Govoreći o upotrebi vještačke inteligencije u našoj državi, smatra da Crna Gora ne koristi pozitivne aspekte, a izložena je negativnim uticajima.&nbsp; <h2>Luksuz</h2> Ocijenila je i da su se na panelu čuli prilično utopistički stavovi o cijelom novom svijetu inovacija - upotrebi vještačke inteligencije, o gejmingu, društvenim mrežama - i kako to treba da izgleda, ali da s druge strane postoji administracija koja je na različitom stepenu razvoja, kadrovske osposobljenosti, transparentnosti koja treba da primijeni sve. - To je jedan ogroman posao. To znaju svi koji rade u državnoj administraciji. To je jedan poseban izazov za nas. Uredba EU o digitalnim uslugama je sistem kockica u kom je svaka kockica važna karika. Naš administrativni sistem nema adekvatnu usaglašenost međusektorsku, harmonizaciju da bi takav sistem mogao da se implementira. Zalažemo se da prije implementacije zakonski regulišemo ko su učesnici procesa, koje su to institucije koje će učestvovati u tom procesu, da se napravi mreža na nacionalnom nivou i među njima izabere digitalni koordinator. Njemu treba da se da nadležnost da koordinira radom te mreže - navela je Bakić. Predstavnica nevladine organizacije "35mm" Snežana Nikčević rekla je da nerijetko čujemo kako nemamo dovoljno veliku administraciju, a da potom u novinama čitamo kako je svaki treći građanin zapošljen u državnoj administraciji. - Tehnološki, više nemamo luksuz da na ovakvim skupovima sjede isti ljudi. Uredba o GDPR-u (p. a. General Data Protection Regulation - Opšta uredba o zaštiti podataka) preduslov je za čitavu ovu priču, a još nije usvojen - ističe Nikčević. Ova regulativa omogućava da znamo kakve podatke neko skuplja o nama, na koji način može da nas targetira i oblikuje mišljenje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530130520_6babea24bfc7518b338abbbdd5349a11545b5c1ea1f3f809b512954dd1d4b3eb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530130520_6babea24bfc7518b338abbbdd5349a11545b5c1ea1f3f809b512954dd1d4b3eb" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Andreja Mihailović, Nada Rakočević i Snežana Nikčević"> <figcaption>Andreja Mihailović, Nada Rakočević i Snežana Nikčević(Photo: Portal ETV/J. B. )</figcaption> </figure>  - Ključno je da svaki korisnik zna kakve digitalne tragove ostavlja, ko ih prikuplja, kako može biti targetiran i kako mu se mišljenje može oblikovati. Tradicionalni mediji više ne oblikuju mišljenje mladih ljudi - ističe Nikčević. Tema panela bilo je i kako odrediti dobre granice u normiranju upotrebe novih tehnologija.&nbsp; Nikčević je navela primjer socijalne karte iz Srbije u kojoj su, nakon što je uveden sistem automatske obrade prava na socijalnu pomoć, brojni građani te zemlje ostali bez ovog dodatka, jer je prvobitno zakon predviđao da nije dozvoljeno da se prave određene vrste procjene koje su ranije postojale, kao što je izlazak na teren i provjera stanja.&nbsp; Generalni problem bio je, prema njenim riječima, da je sistem razmjene podataka između institucija problematičan, što znači da kad se u čitavu priču uvrsti algoritam zasnovan na vještačkoj inteligenciji, postoji opasnost da ljudi ostanu bez socijalnih davanja, odnosno osnovnog ljudskog prava.&nbsp; - Bez setova zakona koji su međusobno povezani ne možemo da pričamo - ističe Nikčević. Govoreći o mladima, navodi da su oni budući donosioci odluka.&nbsp; - Oni mišljenje ne formiraju na osnovu onoga što pročitaju, već na osnovu mog mišljenja jer mi vjeruju. Djeca u petom osnovne ne znaju što je blog, ali znaju što je vlog. Dobili su zadatak da pitaju Čatdžipiti (ChatGPT) koja je razlika, te dobili odgovor da je to "lični i personalni" dnevnik. I to su citirali u odgovoru. Nisu doveli u pitanje odgovor koji im je ova vještačka inteligencija ponudila - rekla je Nikčević.&nbsp; Kod nas je, prema njenim riječima, vrlo važno da imate čitav ekosistem, zato što su mladi i izloženi sadržajima izvana - trendovima. <h2>Alati za građane</h2> Predstavnica Privredne komore Crne Gore Nada Rakočević kazala je da nivo digitalne pismenosti naše privrede nije na zavidnom nivou. - Kao IT-evac često čujem za bilo što što je vezano za digitalizaciju: „Aj ti, ti ćeš to“. Još nismo podigli svijest na nivo da digitalni alati IT-evci razvijaju za ostale građane - ističe Rakočević. Dezinformacije, kako dodaje, mogu jako loše da utiču na privredne subjekte i mogu da unište tržište. - Digitalna ekonomija još nije razvijena. Sistemski pristup, pored normative, jačanja kapaciteta, vrlo je bitno kroz obrazovanje uvesti to kao nešto što je obavezno. To je vrijeme ka kom idemo i ako mislimo da budemo konkurentni moramo brzo da koračamo - kategorična je Rakočević. Govoreći o tome da li osnivanje agencije za sajber bezbjednost predstavlja "magični štapić" kazala je da nikada nećemo biti apsolutno bezbjedni.&nbsp; - Treba definisati nadležnosti, jer kada toga nema onda neke stvari prolaze bez nadzora - kazala je Rakočević. Andreja Mihailović iz nevladine organizacije "Woman4Cyber" smatra da su nam potrebna pravila, zato što uspostavljaju povjerenje i omogućavaju tehnološki napredak.&nbsp; - Postoji opasnost od prenormiranje, naročito u oblasti digitalne transformacije i upotrebe vještačke inteligencije. Ovo su oblasti koje ne trpe baš strogu igru pravne tehnike i iziskuju stalno unapređivanje - rekla je Mihailović.&nbsp; Dodaje i da smo mi kao država uvoznici dezinformacija. - Uvozimo najsofisticiranije globalne tehnike manipulacije od globalnih igrača, ali Crna Gora ima prednost što smo mali. Stalno moramo tražiti balans između inovacija i zaštite ljudskih prava - kategorična je Mihailović. <h2>EK ne spava</h2> Šefica pregovaračke radne grupe za poglavlje 10 Ružica Mišković podsjetila je da smo Poglavlje 10 "Informatičko društvo i mediji" privremeno zatvorili.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530130520_16b2d9f5cc40d76e61a9708d43f3898d2691552c36fd2e3dbd190acf2c9bbbe5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530130520_16b2d9f5cc40d76e61a9708d43f3898d2691552c36fd2e3dbd190acf2c9bbbe5" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Ružica Mišković"> <figcaption>Ružica Mišković(Photo: Portal ETV/J. B. )</figcaption> </figure>  - Evropska komisija ne spava. Ovo je jedno od najzahtjevnijih, u smislu brzog tehnološkog napretka, poglavlja koje nam nameće obaveze koje treba ispuniti koje su pred nama - istakla je Mišković. Pred nama je, kako je navela, još čitav set aktivnosti, jer ovo je "jedan digitalni mozaik koji se konstantno širi i pred nas stavlja obavezu da budemo što aktivniji i efikasniji". - To su aktivnosti koje treba da ispunimo prvenstveno radi što kvalitetnijeg života naših građana - smatra Mišković. Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović rekao je da su napravili važne iskorake u oblasti sajber bezbjednosti. - Poglavlje 10 obuhvata i digitalno društvo i medije, važno je da razvijamo kapacitete kako bismo bili digitalno spremni za sve ono što je Evropska unija predvidjela svojim digitalnim kompasom sa ciljem da do 2030. godine budemo digitalno spremni za vrijeme i izazove u kojima živimo - rekao je Zenović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530130516_8382251f48dcc0079a62a44c200b149027551553a82ae81154ef7f583e1b0a13.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250530130516_8382251f48dcc0079a62a44c200b149027551553a82ae81154ef7f583e1b0a13" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Predrag Zenović"> <figcaption>Predrag Zenović(Photo: Portal ETV/J. B. )</figcaption> </figure>

Jasmina Beharovic

1250x600

1084x550

Bašić Hrvatin: Ljudska prava imaju istu vrijednost u digitalnom i analognom svijetu

Internacionalna policijska organizacija Crne Gore danas je u Baru organizovala okrugli sto pod nazivom „Zajedno protiv nasilja“, u okviru projekta „Osnažene žene - temelj sigurne zajednice“, koji se realizuje u partnerstvu sa Opštinom Bar. Događaj je okupio predstavnike institucija, nevladinog sektora i stručne javnosti s ciljem jačanja saradnje i unapređenja mehanizama zaštite žrtava nasilja, posebno rodno zasnovanog.
Ovaj skup je otvorio predsjednik IPO Crne Gore Nedeljko Đurović, izvršni direktor Momčilo Šćekić i generalni sekretar Boris Janković, naglašavajući da borba protiv nasilja zahtijeva koordinisano djelovanje svih društvenih aktera. Poručeno je da su povezivanje institucija i nevladinih organizacija, kao i brza i efikasna reakcija sistema, ključni za stvarnu zaštitu žrtava.
U radu okruglog stola učestvovali su predstavnici brojnih organizacija i ustanova, među kojima su Ivana Šćekić iz IPO Crne Gore i direktorica modne agencije „Top 3 Models“, psihološkinja Anđela Jukić iz skloništa „Lea“ Bar, socijalna radnica Milena Petrović, odbornica i prosvjetna radnica Vesna Drašković, predsjednik Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj Veselin Joketić, koordinatorka IPO za južnu regiju Marjana Slavković, kao i predstavnice više nevladinih organizacija i centara za socijalni rad.
Tokom diskusije istaknuto je da je i dalje prisutan zabrinjavajući broj slučajeva nasilja, te da mnoge žene osjećaju strah i nepovjerenje kada je riječ o prijavljivanju. Učesnici su upozorili da su predrasude i stigmatizacija žrtava i dalje snažno prisutne, kao i otpor prema traženju stručne psihološke pomoći. Zbog toga je naglašena potreba dugoročne edukacije i promjene društvene svijesti.
Poseban akcenat stavljen je na potrebu većeg uključivanja muškaraca u razgovore i aktivnosti na ovu temu, kao i na razbijanje transgeneracijskih stereotipa. Ukazano je i na određene nedostatke u zakonskim rješenjima i rokovima postupanja, uz predloge za jačanje nadležnosti socijalnih službi i veće uključivanje psihologa u procese podrške porodici.
Kao jedna od konkretnih inicijativa predloženo je formiranje savjetovališta za porodice, uz poruku da porodica mora biti temelj zdravog razvoja i sistema vrijednosti.
Predstavnici IPO Montenegro podsjetili su da se projekat „Osnažene žene - temelj sigurne zajednice“ od juna realizuje kroz niz radionica i javnih događaja, sa ciljem osnaživanja žena i unapređenja međusektorske saradnje. Opština Bar je istaknuta kao primjer dobre prakse u podršci civilnom sektoru i partnerstvu sa nevladinim organizacijama.
Zaključak skupa je da će nadležnim ministarstvima biti upućeni konkretni predlozi za unapređenje sistema zaštite i podrške žrtvama, kako bi se smanjili institucionalni propusti i spriječila dodatna traumatizacija tokom postupaka.
- Nećemo stati na riječima - naša obaveza je da reagujemo, povezujemo i mijenjamo sistem tamo gdje ne funkcioniše, jer žrtva mora biti zaštićena, a nasilje jasno i odlučno sankcionisano - poručio je izvršni direktor IPO Montenegro Momčilo Šćekić.
Samo zajedničkim djelovanjem institucija, nevladinog sektora i građana moguće je, kako je zaključeno na skupu, izgraditi sigurniju i odgovorniju zajednicu za sve.

IPO Crne Gore i Opština Bar pokrenuli inicijativu za zaštitu žena i jačanje sistema podrške

Vaterpolisti Jadran M:Tela poraženi su u Trebinju &nbsp;večeras od ekipe Novog Beograda 15:12 (4:2, 5:1, 4:2, 2:7). i zaustavljeni na putu ka četvrtfinalu Lige Šampiona. Takmičenje će nastaviti u Eurokupu.
Imali su Novljani sve u svojim rukama i šansu da pobjedom izbore plasman u četvrtfinale Lige šampiona.
Poveli su na startu meča golom Danila Stupara 1:0 i to je bilo sve što su uradili u ovom meču.
Vicešampion Evrope i Srbije je preuzeo kontrolu dešavanja u bazenu.
Prednost je konstantno rasla, pa je na kraju treće četvrtine bilo 13:5.
U posljednjih osam minuta, Novljani su uspjeli da ublaže poraz.
Novi Beograd ide u četvrtfinale LIge šampiona, a Jadran M:Tel se seli u Evrokup.
Vasilije Martinović (četiri) i Nikola Lukić (tri) su bili najbolji kod gostiju.
Strahinja Gojković je za Novljane dao četiri, a Danil Merkulov tri pogotka.

Novljani zaustavljeni: Novi Beograd savladao Jadran M:Tel

Jovica Rečević i naredne četiri godine biće na čelu Džudo saveza, odlučeno je na izbornoj Skupštini te asocijacije.
Rečević je bio jedini kandidat, a dobio je jednoglasnu podršku delegata Skupštine.
Na mjestu predsjendika je od početka aprila 2022. godine.
- Ozbiljan rad saveza se ogleda i u činjenici da su prisutni bili delegati svih džudo klubova iz Crne Gore, njih 43 koliko ukupno broji Skupština i svi su za predsjednika jednoglasno podržali Rečevića &nbsp;koji je i do sada pokrivao tu poziciju - saopšteno je iz Džudo saveza.
Jednoglasnu podršku dobio je i Upravni odbor, u liji sastav su, na predlog Rečevića, ušli Marinko Jovović (potpredsjednik saveza i član UO), Željko Dragojević, Luka Jokić i Jovana Peković.
Delegati su usvojili Izvještaj o radu za 2025. godinu, kao i finansijske izvještaje za prethodnu godinu.
Usvojene su izmjene i dopune Takmičarskog pravilnika u skladu sa normativima Evropske i Svjetske džudo federacije, kao i plan rada i predlog budžeta za 2026. godinu.

Rečeviću novi mandat na čelu Džudo saveza

Usred sve većih tenzija zbog mogućeg američkog vojnog udara na Iran, satelitski snimci pokazuju da su ulazi u nuklearna postrojenja Irana, poput kompleksa u Isfahanu, navodno zatrpani tonama zemlje. Satelitski snimak od 10. februara prikazuje ono što izgleda kao gomila zemlje koja ispunjava ulaze u tunelski kompleks u Centru za nuklearna istraživanja Isfahan, centralno područje Irana. Snimak iste lokacije iz 2024. godine prikazuje ulaze u tunele onako kako bi obično trebali izgledati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021121028_6e55ecb6304b579a7924809c6ea46659693c429e86c38b762a6bc6b2760bff81.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026021121028_6e55ecb6304b579a7924809c6ea46659693c429e86c38b762a6bc6b2760bff81" data-rendition-name="original" width="676" height="443" loading="lazy" alt="iran"></figure>  Posmatrači navode da je Iran donio odluku da zatrpa ulaze zemljom kao jednostavan način da oteža mogući upad specijalnih snaga u nuklearni kompleks. Nedavni satelitski snimci pokazuju i značajno gomilanje vojne opreme na bazama savezničkih snaga SAD‐a na Bliskom istoku, dok se vode pregovori o zaustavljanju iranskog nuklearnog programa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021121028_cb6326f2b499aefff9e54aab74398bf40c6315b3a983c245d347510b548ba567.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026021121028_cb6326f2b499aefff9e54aab74398bf40c6315b3a983c245d347510b548ba567" data-rendition-name="original" width="670" height="648" loading="lazy" alt="Iran"></figure>  Satelitski snimci pokazuju povećanje broja aviona u vazduhoplovnoj bazi Al-Udeid u Kataru 17. januara (lijevo) i 1. februara. Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je 11. februara na obilježavanju 47. godišnjice Islamske revolucije rekao da Iran "ne teži posjedovanju nuklearnog oružja" i da je spreman na provjeru svojih tvrdnji. Teheran je odbio da dozvoli inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju tokom mjeseci pojačanih tenzija sa Sjedinjenim Državama oko iranskog nuklearnog programa.

Tag: snezana-nikcevic