Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) saopštio je da Ministarstvo kulture i medija, diskriminacijom Crnogorskog društva nezavisnih književnika, potvrdilo da sprovodi ideološku selekciju u oblasti kulture i književnosti, normalizujući praksu koja je nespojiva sa principima kulturnog pluralizma i demokratskog društva.
Nije prvi put da se Ministarstvo kulture i medija Crne Gore pod rukovodstvom Tamare Vujović, dok krši propise, skriva iza formalnosti, administracije ili tehničkih grešaka bez pojašnjenja. Tako je kao nadležni organ pri dodjeli Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću za knjigu s vidno falsifikovanim CIP-om sav teret prebacilo na Nacionalnu biblioteku, uz obrazloženje da je “po mišljenju ovog organa” to nadležnost Biblioteke. Tako svoju izmišljotinu da je Milutinu Mićoviću navodno Matica crnogorska dodijelila nagradu Luča nije objašnjavalo, već samo tražilo od medija da tu informaciju uklone zbog „tehničke greške“, potvrđujući svoju praksu netransparentnosti. 
U istome maniru, kako kažu u FCJK-u, ali s drugačijim ciljem i efektom, Ministarstvo Tamare Vujović i u najnovijem primjeru svojega zločinjenja – isključivanju iz konkursa i u evropskome kontekstu renomiranog Crnogorskoga društva nezavisnih književnika – poseže za klasičnim primjerom strategije izbjegavanja odgovornosti, uporno prećutkujući suštinsko pitanje: zašto se marginalizuje i eliminiše relevantni i profesionalni akter književne scene? 
Takva praksa se, ističu, ne može opravdati pozivanjem na proceduru, već poručuju da zahtijeva političku i institucionalnu odgovornost. 
- Da bi prikrilo izostanak relevantnih informacija i zamaglilo srž problema, Ministarstvo u odgovoru na kritike CDNK primjenjuje diskurzivnu diverziju, stavljajući u centar argumentacije hrpe brojki i informacija o izdavačkoj kući OKF, koja nije predmet spora. U anglo-saksonskoj literaturi to bi se nazvalo crvenom haringom, koja i u Crnoj Gori zaudara pokušajem obesmišljavanja javne kritike i diskreditacije onih aktera koji nijesu spremni da pristanu na ideološku disciplinu. Pritom kroz strategiju krivice po asocijaciji Ministarstvo nastoji stvarne argumente delegitimisati i brisanjem institucionalne granice između de facto i de iure različitih organizacija, dok istovremeno briše i pravnu razliku između datoga konkursa i drugih linija finansiranja - naglašeno je u saopštenju.
U FCJK-u napominju da u svojem reagovanju Ministarstvo nije osporilo niti jednu činjenicu s kojom ga je CDNK suočilo, "već umjesto da se pozabavi iznešenim argumentima uporno nastoji potkopati kredibilitet i moralno diskvalifikovati onoga ko podnosi prigovor". 
- Upravo je tim diskurzivnim postupkom potvrdilo da sprovodi ideološku selekciju u oblasti kulture i književnosti, normalizujući praksu koja je nespojiva sa principima kulturnog pluralizma i demokratskog društva. Podśećamo Ministarstvo kulture i medija da institucije kulture nijesu servis ideološke homogenizacije, niti produžena ruka političkih struktura kojima ministarka Vujović pripada, te da svako gušenje drugosti zapravo guši samu kulturu - zaključeno je u saopštenju FCJK-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

FCJK: Ministarstvo sprovodi ideološku selekciju, institucije kulture nijesu produžena ruka političkih struktura kojima pripada Vujović

Crnogorski PEN centar izražava ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji Ministarstvo kulture i medija, na čelu sa ministarkom Tamarom Vujović, postupa prema Crnogorskom društvu nezavisnih književnika (CDNK), ali i zbog šire slike selektivne primjene zakona, procedura i javnog interesa u oblasti kulture.
- Dok se CDNK, jedna od rijetkih organizacija koja dosljedno zastupa savremenu crnogorsku književnost i kulturni pluralizam, eliminiše s konkursa pozivanjem na navodne proceduralne propuste, u isto vrijeme se Udruženje književnika Crne Gore, čiji predśednik i brojni članovi dosljedno plutaju na valu velikosprske ideologije i ratnohuškačke prošlosti koju su etablirali 90-ih, finansira direktno iz tekuće budžetske rezerve Vlade Crne Gore, dakle izvan redovne konkursne procedure - naveli su u PEN Centru.
Takva praksa, cijene oni, ozbiljno dovodi u pitanje argumentaciju Ministarstva da se odluke donose isključivo na osnovu formalno‑pravnih kriterijuma.
- Posebno zabrinjava činjenica da Ministarstvo pokazuje potpunu administrativnu i inspekcijsku inertnost u slučajevima koji se tiču otvorenog istorijskog revizionizma i javne rehabilitacije zločinačkih ideologija – od neadekvatnog postupanja u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću, do izostanka reakcije na imenovanje ulice u Pljevljima po Pavlu Bulatoviću, kao i kroz netransparentno i sporno prekrajanje odluka o spomeniku Ristu Radoviću – da o skandaloznoj dodjeli Trinaestojulske nagrade i ulozi Ministarstva u tom sramnom činu i ne govorimo - naglasili su u PEN Centru.
Cijene da, u tom kontekstu, opravdanja Ministarstva o „proceduralnoj dosljednosti“ u slučaju CDNK‑a postaju krajnje neuvjerljiva.
- Crnogorski PEN centar smatra da se ovđe više ne radi o administrativnim greškama, već o sistemskoj pristrasnosti u kulturnoj politici, u kojoj se jedni subjekti strogo formalno eliminišu, dok se drugi politički i ideološki preferiraju direktnim budžetskim intervencijama - jasni us oni.
PEN pita Vujović o kojim kriterijumima se iz tekuće budžetske rezerve finansira jedno književno udruženje.
- Ako su propisi prema svima jednaki, zašto ne primjenjuje zakonske mehanizme u slučajevima javne rehabilitacije fašističkih i ratnohuškačkih figura? - dodali su oni.
Crnogorski PEN centar upozorava i da se ovakvim postupanjem ozbiljno urušavaju principi ravnopravnosti, povjerenja u institucije i demokratski karakter kulturne politike.
- Posebno je zabrinjavajuće što Ministarstvo reaguje na javne prigovore CDNK‑a optužujući ih za narušavanje ugleda, čime se dodatno obeshrabruje svaka legitimna kritika. Umjesto da preispita transparentnost i dosljednost sopstvenih odluka, Ministarstvo pokušava da delegitimiše one koji na te odluke ukazuju. No, ukoliko Ministarstvo kulture i medija zaista brine o svom ugledu, onda mora znati da taj ugled daleko više urušava ćutanje pred spomenicima ratnim zločincima, institucionalna tolerancija simbola fašizma i podrška organizacijama koje baštine ideološko nasljeđe devedesetih od javnog protesta protiv selektivne i politički motivisane raspodjele sredstava u kulturi - jasni su u PEN Centru.
Zaštita kulturnoga pluralizma, antifašističkih vrijednosti i dosljedna primjena zakona ne mogu, podvlače oni, biti selektivne.
- Stoga će PEN nastaviti da javno prati i kritički reaguje na svaki oblik institucionalne pristrasnosti, ideološkog favorizovanja i erozije kulturne autonomije - zaključili su u saopštenju.

PEN Centar: Ministarstvo kulture sprovodi ideološku selekciju u oblasti književnosti

Crnogorski vladika, poglavar, pjesnik i filozof rođen je na Njegušima 13. novembra 1813. godine, a tim je povodom taj datum u novijoj istoriji uspostavljen i kao državni praznik. A na prve najave proslave tog praznika danas su mogli naići žitelji grada iz kojeg je Njegoš vladao, u kojem je stvarao njegova vanvremenska djela, a u kojem je i umro 1851. godine. Naime, Ministarstvo kulture i medija je, kako piše Portal Analitika, u središtu prijestonice na bilbordu podsjetilo na stihove iz "Luče mikrokozma" - "S točke svake pogledaj čovjeka, kako hoćeš sudi o čovjeku - tajna čojku čovjek je najviša".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107221112_7a449287005a609d50b9a51e04d45cfa9e41a436003020a03f7c53fb0fdd964f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107221112_7a449287005a609d50b9a51e04d45cfa9e41a436003020a03f7c53fb0fdd964f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Plakat u Prijestonici"> <figcaption>Plakat u Prijestonici(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Pritom, ti su stihovi ispisani i latiničnim i ćiriličnim pismom. No, kod ovog drugog postoji greška, koju je zapazio čitalac Portala Analitika, koji im je i proslijedio fotografiju. Umjesto "čovjek" navedeno je - "čobjek". Do proslave Njegoševog dana, ipak, dovoljno je vremena da greška bude ispravljena.

1084x550

Greška na ćiriličnoj verziji: Ovako izgleda poruka Ministarstva kulture i medija u susret Njegoševom danu

Sada je sve jasno: ministarka kulture i medija Tamara Vujović ne usuđuje se da javno uputi kritiku Mitropoliji crnogorsko-primorskoj i Eparhiji budimljansko-nikšićkoj Srpske pravoslavne crkve zbog brojnih nelegalnih radova koji su sprovedeni bez saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Umjesto kritike i jasnog stava da je nedopustivo degradirati i devastirati naše sakralno nasljeđe, ministarka i specijalista fizikalne medicine ponovo je iz Skupštine crnogorskoj javnosti ponudila oblogu od blata kako bi izliječila terminalnu fazu institucionalnog odnosa prema baštini.
Blatom (čitaj: neistinama) ministarka je pokušala da zamaskira suštinu: Mitropolija i Eparhija ruše, razgrađuju, grade i zidaju već decenijama bez ikakve saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara, ali i bez bilo kakvog započinjanja zakonske procedure kod nadležnih organa. To bi značilo da je ministarkina „blatna obloga“ koju je nazvala „ćutanjem administracije“ apsolutno neodrživa u vezi sa brojnim slučajevima nelegalne gradnje u posljednjih pet godina, a neodrživa je takođe i za brojne primjere u minulih nekoliko decenija.
<h3>IMPROVIZACIJE</h3>
Iako je ministarka pored sebe imala direktoricu Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petru Zdravković, koja joj je, po svemu sudeći, pripremila odgovore na poslanička pitanja, ministarka je sebi dozvoljavala nedopustive improvizacije samo kako bi pokazala i da ona tu nešto zna i razaznaje, pita se i odlučuje. No, kad god bi podigla glavu sa papira, prestala da čita sterilno upakovan administrativni tekst, Vujović bi otišla u improvizacije koje bi je odmah odvele u neistine. Braneći se od komentara poslanice Aleksandre Vuković-Kuč, koja je potencirala skandalozan odnos države i vjerskih zajednica prema sakralnom nasljeđu, Vujović je ustvrdila da su se Mitropolija i Eparhija, sirote, obraćale Upravi za zaštitu kulturnih dobara kako bi im ovaj organ izdao konzervatorske uslove, na osnovu kojih bi izradili konzervatorski projekat i započeli legalne radove. No, kako tvrdi ministarka, Uprava bi ćutala i ne bi odgovorila na njihove zahtjeve, a ova dva vjerska subjekta su samoinicijativno započinjali radove jer, kako reče Vujović, život mora da se odvija. Ovo je, naravno, daleko od istine, jer samo u posljednjih pet godina novinar Pobjede je otkrio, prijavio nadležnim organima i potom napisao brojne istraživačke članke o nelegalnim radovima na manastirima Ćelija piperska, Duga, Moračnik, Župa, Vranjina, Samograd i Kosijerevo. Samograd je, čak, proglašen i za novo kulturno dobro zbog pravovremenog, temeljnog, kritičkog i kontinuiranog pisanja Pobjede i spremnosti Uprave da započete nelegalne radove iskoristi za donošenje Rješenja o prethodnoj zaštiti i da u roku od godinu valorizuje dobro i donese Rješenje o zaštiti, dok se i ono ne pokaže, kao mnogo puta do sada, samo kao „mrtvo slovo na administrativnom papiru“.
Mitropolija i Eparhija su, dakle, rušile stare zidove, pregrađivale, proširivale ili u cjelosti zidale glomazne konake, zidale moderne garaže, oslikavali freske i dodavale brojne neprimjerene elemente poput laminata, mermera, radijatora, utičnica ili klima uređaja po zidovima vjerskih objekata koji su decenijama pod zaštitom države. Za sve ove radove, u Upravi za zaštitu kulturnih dobara nije registrovan nijedan zahtjev za izdavanje konzervatorskih uslova, niti ima saglasnosti na bilo koji konzervatorski projekat, što je Pobjeda objavila i dokazala u više navrata objavljujući detalje zvanične dokumentacije koju je novinar dobio preko Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Ili, kada bi ova vjerska zajednica dobila konzervatorske uslove, a potom ne bi dobila saglasnost na konzervatorski projekat koji nije poštovao uslove, Mitropolija i Eparhija bi, bez zadrške i ne mijenjajući projekat, nelegalno zidale onako kako su u startu i zacrtali (primjer: konak u Manastiru Duga).
Istina je, naravno, da su u pojedinim slučajevima postojali periodi administrativnog ćutanja – spora reagovanja nekadašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika kulture i današnje Uprave, preklapanja nadležnosti i formalnih zastoja. Ali to ćutanje nikada nije bilo razlog zbog kojeg su započinjani najveći i najproblematičniji radovi. Sjetimo se samo devastacije (u pravom smislu riječi) Manastira Beška, o kojem je Pobjeda prije koju godinu objavila serijal istraživačkih tekstova i dokazala skandalozno i nelegalno postupanje Mitropolije prema tom našem izuzetno vrijednom nasljeđu, zatim objavila i sva ključna postupanja Zavoda za zaštitu spomenika kulture, ali i ukazala na odsustvo bilo kakve reakcije političkog vrha koji je tada predvodila Demokratska partija socijalista, zajedno sa premijerom, predsjednikom i svim ministrima.
Dakle, Mitropolija crnogorsko-primorska i Eparhija budimljansko-nikšićka vrlo dobro znaju šta im Uprava za zaštitu kulturnih dobara može, a šta ne može odobriti. I upravo zato, kada unaprijed znaju da njihovi megalomanski planovi ne bi prošli stručnu i zakonsku proceduru, radove jednostavno započinju samoinicijativno - bez ijednog zahtjeva, bez ijedne saglasnosti. Uvjereni da ih građevinska inspekcija nikada neće zaustaviti, a da s državnog vrha neće doći nikakav znak političke volje da se zakon sprovede, oni rade ono što hoće, dok institucije poslušno glume nemoć.
<h3>DISHARMONIJA</h3>
Dok ministarka govori o „ćutanju administracije“, stvarnost, dakle, pokazuje nešto drugo. Uprava za zaštitu kulturnih dobara i građevinska inspekcija nijesu nijeme - one su u potpunoj institucionalnoj disharmoniji. U praksi to znači da država istovremeno donosi rješenja o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje i dozvoljava (preko građevinske inspekcije) da se isti ti radovi završe, dok inspekcija za kulturna dobra ne podnosi krivične prijave već sve „završava“ preko prekršajnih naloga. Najbolji primjer toga je slučaj izgradnje konaka u Manastiru Kosijerevo, o čemu je Pobjeda u više navrata pisala posljednjih mjeseci i godina. I dok se u Skupštini govori o „temeljima identiteta“, po Crnoj Gori se ruše temelji onoga što je taj identitet stvaralo. Kosijerevo je dokaz da su zakoni izgubili snagu, a institucije smisao.
Da stvar bude apsurdnija, ministarka je u izlaganju konstatovala da je „komunikacija sa vjerskim zajednicama u velikoj mjeri unaprijeđena“ i da danas „nema mnogo inspekcijskih prijava“. To bi, po logici zdravog razuma, moglo značiti samo jedno: da Ministarstvo i Uprava nijesu prisutni na terenu i da degradacija i devastacija prolaze neprimijećeno - ne zato što ih nema, već zato što ih niko ne želi vidjeti. Nema prijava, jer nema nadzora. Nema nadzora, jer nema političke volje. A nema volje, jer su institucije koje bi morale da reaguju pretvorene u servise političke poslušnosti i straha od reakcije Srpske pravoslavne crkve. Kako u vrijeme Demokratske partije socijalista, tako i danas kada vedre i oblače – tzv. oslobodioci. Da nije tako, ne bi novinar Pobjede, umjesto nadležnih organa, sam razotkrivao brojne slučajeve degradacije i devastacije našeg sakralnog nasljeđa, slučajno ili namjerno obilazeći naša kulturna dobra posljednjih godina.
Zato su danas sakralni spomenici pretvoreni u poligon građevinskog i estetskog nasilja, gdje se pod izgovorom obnove ruši autentičnost, mijenja vizura i briše slojevitost istorije. I to ne čine anonimni preduzimači, već organizovana crkvena struktura koja već decenijama djeluje mimo zakona, dok Ministarstvo kulture – po ustaljenom obrascu – ćuti, uz administrativne floskule o „komunikaciji i procedurama“.
<h3>PARALIZA</h3>
Da rezimiramo, istina je da u Crnoj Gori nije na snazi „ćutanje administracije“, kako tvrdi ministarka, već paraliza institucija – uzrokovana strahom da se zaštita kulturne baštine ne protumači kao „napad na crkvu“. I dok se manastiri pretvaraju u građevinske hibridne komplekse, Uprava za zaštitu kulturnih dobara i Ministarstvo kulture i medija pretvaraju se u posmatrače sopstvene nemoći.
Zato, gospođo Vujović, problem nije u „blatu“ kojim pokušavate da umirite javnost, već u činjenici da institucije koje vodite tonu u to isto blato - između kompromisa i ignorisanja zakona. A kad država ne brani sopstveno nasljeđe, onda ono više i ne pripada državi.
Stoga, umjesto Vaše „blatne obloge“, ovoj državi je potrebna hirurška intervencija odgovornosti - jer sistem zaštite kulturnog nasljeđa više nije bolestan, nego mrtav! 
&nbsp;

„Ćutanje administracije“ još jedna obloga od blata ministarke Vujović

Ministarstvo kulture i medija sa indignacijom odbacuje sve navode koje je Isidora Damjanović iznijela u javnost. Ti navodi su neosnovani, netačni i predstavljaju očigledan pokušaj dezinformisanja javnosti, kao i diskreditacije institucija sistema - poručili su u resoru na čijem je čelu Tamara Vujović iz Demokrata, a nakon što je bivša poslovna direktorica Muzičkog centra Crne Gore održala pres konferenciju na kojoj je govorila o nedavnoj smjeni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5063%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fdamjanovic-tamara-vujovic-dosla-da-mi-kaze-da-spajic-trazi-da-cetkovic-dode-umjesto-mene-on-nema-kompetencije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U MKM, sa druge strane, tvrde da je Damjanović razriješena zbog isteka mandata.
- Ministarstvo koristi ovu priliku da jasno i nedvosmisleno istakne da je gospođa Damjanović razriješena dužnosti isključivo zbog isteka četvorogodišnjeg mandata, u potpunosti u skladu sa zakonom. Rješenje o razrješenju donijela je Vlada Crne Gore na sjednici održanoj 30. oktobra 2025. godine, na osnovu člana 47 stav 1 Zakona o kulturi („Službeni list CG“, br. 49/08, 16/11, 40/11 i 38/12) - naveli su u MKM.
Oni su stava da je ministarka kulture i medija Tamara Vujović postupila u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima i odgovornostima, predloživši Vladi da na mjesto poslovnog direktora Muzičkog centra imenuje Vučica Ćetkovića.
- Čije iskustvo, stručnost i integritet mogu doprinijeti unapređenju rada ove važne institucije kulture i o tome obavijestila gospođu Damjanović - dodali su u reagovanju.
Vlada je, kako su ustvrdili, na sjednici održanoj 30. oktobra ove godine donijela Rješenje o imenovanju poslovnog direktora Javne ustanove Muzički centar Crne Gore i imenovala Vučića Ćetkovića, diplomiranog ekonomistu.
- Uz poštovanje nadležnosti svih organa koji učestvuju u procesu imenovanja, onako kako zakonom i pripada i Ministarstvu i Vladi Crne Gore. Podsjećamo javnost da je gospođa Damjanović, bivša poslovna direktorica, započela svoj mandat 2022. godine u vrijeme madata 42. Vlade Crne Gore i da je nesmetano nastavila da obavlja dužnosti direktorice i u 44. Vladi, sve do isteka mandata, odnosno do isteka vremena na koji je imenovana za vršenje dužnosti - naveli su u MKM.
Oni cijene da su svi pojedinačni navodi koje je Damjanović iznijela u javnost krajnje neprimjereni, netačni i zlonamjerni, te poručili da ih sa indignacijom odbacuju.
- Ministarstvo kulture i medija izražava iznenađenje tonom i načinom javne komunikacije bivše direktorice, ali podsjeća da svako bira svoj način obraćanja javnosti. Ministarstvo će, kao i do sada, nastaviti da postupa isključivo u skladu sa zakonom, uz puno postovanje svih profesionalnih standarda i institucija sistema - naveli su oni.
Ministarstvo kulture i medija, na čelu sa ministarkom i zaposlenima, poručuju oni, stoji u potpunosti na raspolaganju svim nadležnim organima za eventualno preispitivanje zakonitosti svog rada.&nbsp;
- Podsjećamo javnost da o zakonitosti i transparentnosti poslovanja ovog Ministarstva najbolje svjedoči nedavno objavljeni izvještaj Državne revizorske institucije o radu ovog organa - zaključili su u saopštenju.

1250x600

MKM: Navodi Damjanović netačni, Vujović je prepoznala Ćetkovićevo iskustvo i stručnost

Ministarka Tamara Vujović mi je bez okolišanja saopštila da na moje mjesto dolazi Vučić Ćetković. Na moje pitanje otkud on kao nekomptenetna osoba, koja po svom obrazovanju i iskustvu nema nikakve veze sa Muzičkom produkcijom, ona mi je odgovorila da je premijer Milojko Spajić zahtijevao moje razrješenje, odnosno dovođenje svog savjetnika, čiji rad na toj poziciji nikom nije poznat - saopštila je bivša poslovna direktorica Muzičkog centra Isidora Damjanović koju je Vlada smijenila prošle sedmice.
Damjanović kaže da se Vujović pravdala kako eto, ni ona nema veze sa kulturom pa je tu gdje jeste.
Uoči isteka mandata 7. oktobra joj je, kaže, slala dopise.
- Slala sam dopise ministarki po pitanju nekih poslovnih aktivnosti u namjeri da se vidim sa njom i obrazložim joj svoje poslovne planove. Međutim, ona je u kontinuitetu od više dana bila u inostranstvu, pa sam pomislila da će me kontaktirati kad joj se za to ukaže prilika - rekla je Damjanović na današnjoj pres konferenciji.
Navela je da je 30. oktobra ministarka Vujović došla u njenu kancelariju na sopstvenu inicijativu, kako bi obavila razgovor sa njom, te da je pitala ministarku da li je premijeru predočila rezultate njenog prethodnog rada, na što je dobila negativan odgovor.
- Na moje pitanje da li mogu da ostanem do 20. novembra budući da sam počela vrlo važan projekat, opet mi je odsječno odgovorila “ne”, uz konstataciju da je ona zapravo došla da me obavjesti o razrješenju, što je bolje nego da saznam iz medija. A razrješenje će se desiti vrlo brzo, iz čega sam shvatila da se ministarki veoma žuri da me skloni iz Muzičkog centra. Konstatovala sam da je mojom smjenom ministarka zapravo našla način da me istjera iz Savjeta Muzeja savremene umjetnosti, na šta je ona reagovala krajnje neubjedljivo - ukazala je Damjanović.
Smatra indikativnim da je njeno razrješenje i Vučićevo imenovanje donijeto istog dana na sjednici Vlade Crne Gore u 16.30 sati, navodeći da to znači da ministarka nije htjela da ostavi ni malo prostora za njenu reakciju.
<h2>Čudne situacije</h2>
Govoreći o onome što je prethodilo svemu, Damjanović je kazala da su se otkad je ministarka Vujović stupila na dužnost dešavale prilično čudne situcije.
- U kojima sam, osim sa njenim neznanjem, morala da odolijevam i njenjim ucjenjivačkim sklonostima... Tokom marta mjeseca 2024. ministarka Vujović je poslala dopis Muzičkom centru u kojem nas obavještava da se od nas očekuje da uzmemo učešće u realizaciji muzičkog gala koncerta Fondacije “Miloš Karadaglić”. Pored Muzičkog centra, u dopisu je navedeno učešće Crnogorskog narodnog pozorišta i Ministarstva kulture. Na događaju planiranom za 6. april predviđeno je učešće stipendista Petre Radulović i Koste Popovića, Miloša Karadaglića, gudačkog orkestra Muzičkog centra Crne Gore od 30 članova i dirigenta Andreasa Otenzamera - rekla je Damjanović.
Kazala je da se podrazumijeva da bi Muzički centar podržao ovaj događaj da se od njih nije zahtjevalo da ta institucija snosi troškove učešća za angažovanje 30 muzičara na koncertu kojeg organizuje Miloš Karadaglić.
- Ovaj koncert nema nikakve veze sa našim planom i programom rada, niti smo u mogućnosti da finansiramo angažovanje 30 zaposlenih za neki privatni projekat. Niti imamo zakonskog načina da ih platimo. Smatrala sam da ukoliko neko želi angažman izvođača iz Muzičkog centra za svoju privatnu fondaciju da je dužan i da ih plati, a ne da se njegova obaveza prebacuje na nas - rekla je Damjanović.
<h2>"Ministarka zahtijevala nenamjensko trošenje sredstava"</h2>
Kazala je da je ministarka bila uporna da se tako nešto realizuje, navodeći da joj je poslala poruku sledeće sadržine: “Saradnja sa Karadaglićem je državna odluka. Ja Vas još jednom pozivam da nađete način da angažujete i platite zaposlene. Saradnja na ugovorenom nivou izmedju Fondacije i muzičara ne dolazi u obzir!”.
- Nakon toga, Vučić Ćetković me pozvao u svoj kabinet da mi kaže kako je neophodno da muzičari iz Crnogorskog simfonijskog orkestra nastupaju na koncertu fondacije. Na moju konstataciju da im se nastup za privatni događaj mora platiti, on je odgovorio da je premijer Milojko Spajić pokrovitelj događaja i da je iza koncerta stala Vlada - rekla je Damjanović.
Ukazala je da se na zvaničnom sajtu Crnogorskog narodnog pozorišta nigdje ne pominje da je pokrovitelj koncerta bio premijer Spajić, navodeći da poziva premijera da dostavi javnosti Odluku Vlade Crne Gore o pokroviteljskoj ulozi premijera, kojom se podržava privatni koncert, na kojem, nastupa i vlasnik fondacije Miloš Karadaglić.
- Kako je moguće da se Ministarstvo finansija veoma rigorozno odnosi prema potrošačkim jedinicama i insistira na namjenskoj potrošnji, a da istovremeno zahtjeva od institucija da bezrezervno i nenemjenski troše sredstva na događaje koji nisu predviđeni budžetom? Osim Vučića Ćetkovića ko još u Vladi Crne Gore zna da je pokrovitelj događaja bio Milojko Spajić ? Ministarka Vujović nam je plasirala informaciju da je saradnja sa Fondacijom MIloša Karadaglića projekat od državnog značaja. Zašto crnogorska javnost nikad nije dobila taj projekat na uvid? - upitala je Damjanović.
<h2>Obratila se i Spajiću</h2>
Upitala je premijera Spajića da li je od svog savjetnika Vučića Ćetkovića imao informaciju da će se za cilj Kotorarta koji inače dobija pozamašna sredstva od države, upregnuti tri državne institucije da potroše veliki novac, ljudske i tehničke resurse, bez da to ima bilo kakvog dugoročnog efekta na crnogorsku kulture.
- Da li Vas je gospodine Spajiću informisao Vaš savjetnik Vučić Ćetković da je prema Uredbi o kriterijumima za odredjivanje festivala od posebnog značaja, svaki festival koji dobije takav status u obavezi da se iz NVO transformiše u Javnu ustanovu. Kotor art od 2008.godine krši zakon i za razliku od Ratkovićevih večeri kojima je Ministarstvo kulture ultimativno naredilo da se transformišu u javnu ustanovu Kotor art do danas nije izvršio tu obavezu i fukcioniše kao DOO. Isti slučaj je i za Njujork džez festivalom koji ima status festivala od posebnog značaja ali funkcioniše kao NVO - rekla je Damjanović.
Razlog za to je što, kako je pojasnila, Javne ustanove imaju direktore u maksimalno dva mandata, navodeći da moraju da funkcionišu transparentno i uz odobrenje Savjeta.
- Kako je moguće da sekretarka Ministarstva kulture Marija Tomović, zadužena za pravne poslove toleriše takve anomalije? Veoma je indikativno da su ljudi koji vode ove festivali bliski sa Vašim savjetnikom Ćetkovićem kojim im pruža zaštitu u protivzakonitom djelovanju, a od Muzičkog centra se traži. Kada je ove godine Njujork džez festival pregovarao oko uslova za iznajmljivanje prostora Vučić Ćetković mi je rekao da se premijer lično založio da se festivalu odobre što povoljniji uslovi. Zašto? Zar to nije privatizovanje institucija, predsjedniče Vlade? - upitala je Damjanović.
Ukazala je da je od 2023. imenovana sam za člana Savjeta u Muzeju savremene umjetnosti, navodeći da taj posao obavlja kao javni funkcioner bez novčane nadokande.
- Nakon natpisa u dnevnom listu Pobjeda tražila sam dokumentaciju koja se tiče poslovanja ove institucije i otkrila mnoge nezakonite djelatnosti. Svu tu dokumentaciju imao je na uvid Savjetnik za kulturu Vučić Ćetković, od kojeg se u javnosti nije mogao čudi ama baš nikakav komentar - rekla je Damjanović.
Podsjetila je da je početkom ove godine, 20. janura Savjet održao sjednicu na kojoj je raspravljalo samo o programu za 2025, navodeći da su nakon toga institucije kulture dobile obavještenje od Ministarstva kulture da do 15. februara dostave finansijske godišnje izvještaje za 2024.
- Pošto je direktor Vladislav Šćepanović u tom period boravio u Americi, Savjet nije mogao razmatrati finansijski izvještaj za 2024. Sasvim slučajno u martu mjesecu, saznala sam da je iz Muzeja savremene umjetnosti, poslat dokument Ministarstvu kulture u kojem piše da je Savjet usvojio finansijski izvještaj za 2024. Što nikako nije mogla biti istina, jer ga nismo ni razmatrali - navela je Damjanović.
<h2>"Ministarstvu poslat falsifikovani dokument"</h2>
Prema njenim riječima, kako se Vučić Ćetković interesovao za rad Savjeta, saopštila mu je da je Ministarstvu kulture poslat falsifikovani dokument “na šta je on bio zgrožen ali opet bez nekog direktnijeg postupka prema Vladi Crne Gore, odnosno premijeru”.
- Indikativno, da ministarka kulture Tamara Vujović kao ni njena sekretarka zadužen za pravne poslove Marija Tomović nisu reagovale iako su znale da im je poslat falsifikovani dokument. U aprilu mjesecu Savjet se izjašnjavao o finansijskom izvještaju Muzeja savremene umjetnosti, i epilog glasanja je bio negativan što je značilo da Izvještaj nije dobio potrebnu većinu - rekla je Damjanović.
Ukazala je da se prema Statut Muzeja savremene umjetnosti, direktor razrješava prije vremena ako, između ostalog, ne posluje na zakonit način i ako Savjet ustanove ne usvoji finansijski izvještaj.
- Poslije niza opstrukcija od strane Ministarstva kulture Savjet je u junu pokrenuo inicijativu za smjenu Vladislava Šćepanovića. Pored finansijkog izvještaja posebnu pažnju je privukao projekat izgradnje novog Muzeja koji je prije samo godinu-dvije dana koštao između 15 i 20 miliona, da bi se tokom ove godine operisalo sa cifrom od preko 60 miliona eura. Savjet nikad nije mogao dobiti nijedan dokument koji se tiče izgradnje novog Muzeja - upozorila je Damjanović.
Ukazala je da je početkom jula ministarka kulture zakazala satanak na kojem joj je pokazala veoma opširnu dokumentaciju o malverzacijama u Muzeju.
- Na moju opasku da ja i Natalija Čađenović, koja je takođe ukazivala na nepravilnosti u radu Muzeja, kao direktori institucija znamo da čitamo finansijske izvještaje, umjesto da me podrži, ministarka je konstatovala da je zapravo to problem u baš tome. Ona je takođe nagovijestila kako bi trebalo izabrati još jednog člana Savjeta uz mogućnost da se ponovo glasa o izvještaju, čime je implicirala želju da po svaku cijenu želi da spasi direktora Šćepanovića - naglasila je Damjanović.
Ukazala je i da je izrazila čuđenje finansijama koje su neophodne za izgradnju Muzeja, navodeći da joj je ministarka odgovorila da će 20 miliona obezbjediti država a ostalih 40 dobiće se od donacija.
- Slučajno ili ne - isto to mi je potvrdio i Vučić Ćetković. Kad sam ga pitala da li premijer u sve to upućen on mi je dao potvrdan odgovor, što mi je dalo nadu da će se vođen tom informacijom premijer odlučiti za stavljanja Inicijative Savjeta Muzieja savremene umjetnosti za smjenu Vladislava Šćepanovića, na jednoj od prvih sjednica Vlade - navela je Damjanović.
<h2>"Za godinu troškovi gradnje MSU utrostručeni"</h2>
Upozorila je da, iako nije urađen glavni projekat, “izgradnja Muzeja je sa godinu dana skočila sa 20 na 60 miliona a da nemamo nijedan dokument kako se došlo do te cifre”.
- I sve to znaju ministarka Tamara Vujović i Vučić Ćetković, a Savjetu se ne proslijeđuje ni jedna informacija, ni jedan konkretan dokument. Sasvim neočekivano kada je inicijativa o smjeni Šćepanovića trebalo da dođe na Vladu, Vučić Ćetković me obavijstio kako je na Vladi postavljeno pitanje legitimiteta inicijative, jer je predlaže Savjet u sastavu od četiri a ne pet članova. I tako je inicijativa sklonjena ad akta - tvrdi Damjanović.
Smatra da to ukazuje da su sve odluke koje je Savjet u sastavu od četiri člana, uz obezbjeđeni kvorum donosio prije nego se bavio finansijskim izvještajem validne, a da jedino nije validna Inicijativa za smjenu Šćepanovića.
Prema njenim riječima, iako je davno trebao da sazove sjednicu Savjeta, Vladislav Šćepanović to izbjegava čekajući da istekne njen mandat, “da je ministarka razrješi, istovremeno smjeni u Savjetu, kada bi i Natalija Čađenović napustila Savjet, a oni izabrali novi Savjet po mjeri ministarke Vujović I Šćepanovića.”
- Jedno vrijeme kao budući direktor Muzeja pominjao se Vučić Ćetković, ali pošto ministarka Vujović ima kolosalan motiv da drži Šćepanovića na tom mjestu, ona je istrgovala sa Ćetkovićem tako što joj je on poslužio kao čistač dokumenta i spriječio da se o inicijativi Savjeta raspravlja na Vladi, sklonila ga iz Vlade da je ne kontroliše, sklonila ga iz Muzeja da može sa Šćepanovićem da radi šta joj se prohtije, a za uzvrat Vučiću poklonila Muzički centar kako bi kod premijera Spajića iz nule prešla u jedinicu - kazala je Damjanović.
Smatra da sve to nadzire sekretarka Ministarstva kulture i medija Marija Tomovića, “čiji je brat zaposlen u Muzeju savremene umjetnosti, osoba kojoj je peti put istekao VD mandate i koja je sve asistirala da ne dodje do smjene Vladislava Šćepanovića.”
<h2>Kažnjava li me Spajić za rezultate u MCCG ili za rad u Savjetu?</h2>
Damjanović je upitala premijera da je je kažnjava za rezulatat koji je postigla u Muzičkom centru Crne Gore ili za rad u Savjetu.
- Šta je to što nisam uradila, a mogla sam? Šta je to što ja nemam a Vaš savjetnik koji štiti kriminal ministarke Tamare Vujović ima? Molim Vas da crnogorskoj javnosti objasnite zašto ste dozovolili da Vučić Ćetković skloni Inicijativu Savjeta Muzeja sa dnevnog reda Vlade Crne Gore ? Šta je to toliko dragocjeno čime Vas sve Vladislav Šćepanović drži u šaci da Vlada Crne Gore ne smije da se izjasni o njegovoj smjeni? - upitala je Damjanović.
Ona je zatražila i odgovore na pitanja kojim zakonom je dozvoljeno da Vlada Crne Gore sabotira rad i odluke Savjeta javne insituticije u kojoj ima upravljačku nadležnnost, kao i koji je interes ministarke kulture “da se tako grčevito drži za čovjeka koji joj je poslao falsifikovani dokument o izjašnjavanju Savjeta, a falsifikovanje spada u red krivičnih djela?”.
- Objasnite predsjedniče Vlade, pošto ste, kao što mi je rekao Vučić Ćetković imali sva saznanja o protizakonitim radnjama Vladislava Šćepanovića, zašto ništa niste preduzeli? Da li je moguće, gospodine Spajiću, da izgradnja jednog objekta, za godinu dana sa 20 poskupi na 60 miliona i da Vi to ne problematizujete? Ko je procjenio toliko poskupljenje i na osnovu čega, ako nije urađen glavni projekat - upitala je Damjanović.
Ona od premijera zahtjeva odgovor na osnovu čega je dozvolio da osoba koju je ocjenio nulom i dalje vodi resor kulture.
- Kako je moguće da DRI utvrdi kako je Ministarstvo kulture do oktobra mjeseca potrošilo na stavku Ugovori o djelu 1.460.000 eura, a da sve nacionalne institucije kulture, njih ukupno 12, za 2025 na istoj stavci imaju na raspolaganju nešto više od 1.160.000? Čime se to bavi Ministarstvo kulture ako više troši od 12 institucija? - pita Damjanović.
<h2>"SDT da ispita ulogu Ćetkovića, Tomović i Vujović u gradnji MSU"</h2>
Ona je pozvala Specijalno državno tužilaštvo da ispita ulogu Vučića Ćetkovića, Marije Tomović sekretarke u Ministarstvu kulture i ministarke Vujović u izgradnji Muzeja savremene umjetnosti.
- Kako se došlo do iznosa od 60 miliona eura, a da nije uradjen glavni projekat? Takodje pozivam tužilaštvo da ispita zašto je Vučić Ćetković sklonio sa sjednice Vlade inicijativu Savjeta Muzeja savremene umjetnosti za smjenu Vladislava Šćepanovića sa sjednice Vlade i molim predsjednika Spajića da se izjasni o tome. Zašto se Vučić Ćetković tim povodom nikad nije oglasio u medijima, da iznese svoj stav o svemu što zna - rekla je Damjanović.
Pozvala je Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore da Mariju Tomović, koja je zadužena za pravne poslove Ministarstva, ispita “zašto je od Savjeta Muzeja savremene umjetnosti sakrila informaciju da je rad Savjeta kompromitovan?”.
- Zašto Vučić Ćetković nije obavijestio premijera Spajića o ovom krivičnom djelu? - pita Damjanović.
<h2>Urađeno puno</h2>
Ona je decidna da je u Muzičkom Centru Crne Gore (MCCG) u protekle četiri godine organizovano skoro 300 programa, uglavnom koncerata.
- a za programsku djelatnost izdvojeno je 300 odsto više sredstava nego ranije - dodala je ona.
Podvukla je da je od 2021. godine, kada je stupila na funkciju zajedno sa umjetničkom direktoricom Mirjanom Živković, urađeno puno.
- Crnogorski simfonijski orkestar, koji je bio na ivici održivosti sa nešto više od 40 članova, danas broji 60, a moja namjera je bila da u sledećoj godini zaposlimo još desetak članova i time kompletiramo sastav, što prethodni direktori, jedni za dvije, a prvi za 13 godina rukovođenja Muzičkim centrom, nisu uspjeli. Mojim dolaskom u Muzički centar orkestar je prvi put imao isplaniranu godišnju sezonu i plan rada od septembra jedne do avgusta sledeće godine - istakla je Damjanović.
Ukazala je da su značajna imena iz svijeta muzike nastupala sa orkestrom što kao solisti, što kao dirigenti: od Alesandra Kadaria, Muhai Tanga, Srboljuba Dinića, do Gordana Nikolića, Dragana Đorđevića, Frančeske Dego, Iva Pogorelića.
Kazala je da je 2021. pokrenula Baletski studio u kojem su bile uključene balerine, školovane u našem obrazovnom sistemu, da bi 2023. novom sistematizacijom balet bio uvršten u integralni dio institucije, kao i orkestar sa definisanim radnim mjestima.
- Uprkos brojnim opiranjima, opstrukcijama iz Ministarstva kulture realizovane su baletske predstave sa kojima se ansambl predstavio domaćoj publici, kako u Crnoj Gori tako i šire. Od ove jeseni posredstvom internacionalne audicije dobili smo izvrsne baletske igrače iz Japana, Grčke, Španije, koji su zajedno sa našim igračima unaprijedili nivo ansambla - istakla je Damjanović.

Damjanović: Tamara Vujović došla da mi kaže da Spajić traži da Ćetković dođe umjesto mene, on nema kompetencije

Četiri mjeseca nakon što je Savjet Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore dostavio Ministarstvu kulture i medija zvaničnu inicijativu za razrješenje direktora Vladislava Šćepanovića, ministarka kulture i medija Tamara Vujović nije preduzela nijedan korak – ni odgovorila na zahtjev Savjeta, ni na Pobjedina novinarska pitanja o razlozima ćutanja.&nbsp;
U međuvremenu je predsjednik Savjeta, doc. dr Zdravko Delibašić, podnio ostavku, a tijelo koje bi trebalo da nadzire rad ustanove svelo se na tri člana – dva vanjska i jednu predstavnicu zaposlenih. Sistem koji bi trebalo da kontroliše zakonitost i transparentnost rada državnih ustanova kulture ponovo je ušao u stanje paralize – ovaj put ne zbog sukoba u Muzeju, već zbog indolencije Ministarstva koje uporno izbjegava odluku.
Inicijativa Savjeta, dostavljena Ministarstvu kulture 7. jula ove godine, poziva se na član 25 Zakona o kulturi i član 13 Statuta Muzeja, koji jasno propisuju da se direktor može razriješiti ukoliko Savjet ne usvoji finansijski izvještaj. Upravo to se dogodilo 17. aprila ove godine, kada izvještaj o finansijskom poslovanju za 2024. nije dobio potrebnu većinu glasova. U obrazloženju inicijative dvije članice Savjeta, Isidora Damjanović i Natalija Čađenović, detaljno su navele niz navodnih nezakonitosti, sukoba interesa i zloupotreba direktora Vladislava Šćepanovića – od angažovanja firmi povezanih sa njegovim prijateljima za projekte na Venecijanskom bijenalu, do netransparentnog trošenja budžetskih sredstava, krivotvorenja dokumentacije i kršenja Zakona o javnim nabavkama, zbog čega je Muzej i kažnjen od strane inspekcije.
Prema obrazloženju Damjanović i Čađenović, „rukovođenje ovom institucijom od strane direktora Vladislava Šćepanovića ipak je štetno po dalji razvoj institucije“, jer je on „pokazao sklonost ka nezakonitom postupanju, uprkos sugestijama ove dvije članice Savjeta da to ne čini.“ Dokument od više stranica sadrži konkretne primjere sumnjivih postupaka i mogućih zloupotreba, počev od najpoznatijeg slučaja – Venecijanskog bijenala 2024, gdje je direktor, mimo javne nabavke, angažovao beogradsku firmu „Arte Lab“, čiji su vlasnici njegovi prijatelji Milica i Predrag Krstić. Prema navodima Savjeta, toj firmi je isplaćeno gotovo 26 hiljada eura, dok je sam Predrag Krstić, uz to, potpisao i ugovore kao autor glavnog projekta i nadzornik radova – praktično kontrolisao sopstveni posao. Upravo zbog tog postupka Muzej je, nakon inspekcijske kontrole, kažnjen sa 5.000 eura, a direktor sa dodatnih 250, što članice Savjeta navode kao „neplanirani trošak za instituciju i štetu za Budžet Crne Gore“.
Inicijativa dalje ukazuje na neracionalnu potrošnju sredstava i „nepotrebno angažovanje brojnih spoljnih saradnika“, među kojima i stranih državljana „za poslove prevođenja i lekture crnogorskog jezika“, iako je Muzej imao odobrena sredstva za zapošljavanje novih stručnih kadrova. U jednom od primjera izdvaja se i trošak od 6.300 eura za put i boravak direktora u Veneciji, koji je, kako se navodi, „prikazan kao trošak koktela koji se u stvarnosti desio mjesec dana kasnije“.
Savjet problematizuje i otkup umjetnina u vrijednosti većoj od 100.000 eura, obavljen bez javnog poziva i bez procjene licenciranog procjenitelja, pri čemu su tri najskuplja djela kupljena od privatnih vlasnika iz inostranstva, a ne od samih autora. Uz to, navodi se i očigledna neujednačenost u tretmanu domaćih i stranih umjetnika – strancima su odobravani honorari i do 10.000 eura, dok su crnogorski autori za izložbe dobijali između 500 i 1.000 eura.&nbsp;
Jedna od najtežih optužbi odnosi se na krivotvorenje finansijske dokumentacije: prema navodima Savjeta, finansijski izvještaj za 2024. godinu poslat je Ministarstvu kulture sa dopisom da je „usvojen“, iako u tom trenutku nije bio ni razmatran na sjednici. Time je, kako stoji u inicijativi, direktor svjesno unio neistinite podatke u službeni akt.
Članice Savjeta opisuju i atmosferu pritisaka nakon što su glasale protiv usvajanja izvještaja – tvrde da im je direktor „otvoreno prijetio razrješenjem“ i da je „među zaposlenima organizovao potpisivanje peticije za njihovu smjenu“, iako je, po zakonu, jedino Vlada ovlašćena da razrješava članove Savjeta. Konačno, navode i da je direktor bez ikakve saglasnosti Savjeta sprovodio aktivnosti u vezi s projektom izgradnje nove zgrade muzeja, čija je procijenjena vrijednost sa 20 porasla na 60 miliona eura, „bez obrazloženja razloga, troškova i faza projekta“.&nbsp;
<h2>BLOKIRANJE SAVJETA</h2>
 
Iako je dokument sadržavao sve elemente formalne inicijative, Ministarstvo kulture i medija u protekla četiri mjeseca nije dalo nikakav odgovor - ni Savjetu Muzeja, ni javnosti. Iz resora ministarke Tamare Vujović nijesu stigla ni objašnjenja o tome da li je postupak u toku, niti razlozi zbog kojih se odluka odlaže. Ministarstvo je prethodno od Savjeta tražilo pojedinačna obrazloženja o neusvajanju izvještaja, ali poslije njihovog dostavljanja – slučaj je potpuno zaćutao.
Ovakvo višemjesečno ćutanje Ministarstva kulture ne može se tumačiti drugačije nego kao svjesno izbjegavanje zakonske obaveze da postupi po odluci Savjeta. Pravnici sa kojima se Pobjeda konsultovala ističu da inicijativa Savjeta Muzeja savremene umjetnosti za razrješenje direktora nije preporuka, već akt organa upravljanja zasnovan na Zakonu o kulturi, koji jasno predviđa da direktor može biti razriješen ukoliko Savjet ne usvoji finansijski izvještaj. Uloga Ministarstva, kao osnivača, u tom slučaju nije da odlučuje „po sopstvenoj procjeni“ da li će direktora zadržati ili razriješiti, već da sprovede odluku Savjeta ili, ako smatra da je nezakonita, da to jasno i obrazloženo saopšti. Ignorisanje inicijative znači faktičko blokiranje nadzorne funkcije Savjeta, a time i suspendovanje zakonskog mehanizma kontrole rada javnih ustanova. Kada ministarstvo odluči da ne odluči, ono ne štiti stabilnost sistema, već direktno potkopava njegovu zakonitost.
U međuvremenu je Savjet, koji je u julu jednoglasno podnio inicijativu za razrješenje, ostao bez predsjednika. Doc. dr Zdravko Delibašić podnio je ostavku iz, kako je naveo za Pobjedu, „ličnih i profesionalnih razloga“. Time je ovo upravljačko tijelo, koje bi trebalo da nadzire zakonitost rada Muzeja, svedeno na tri člana – dvije članice imenovane van institucije i predstavnicu zaposlenih. U takvom krnjem sastavu Savjet ne može ni formalno odlučivati o ključnim pitanjima, dok Ministarstvo, iako upoznato s tim stanjem, ne preduzima ništa da imenuje nove članove. Rezultat je paradoksalan: institucija koja treba da štiti javni interes ostaje bez kontrole, a sistem koji bi morao da reaguje – bira da ćuti.
<h2>TEST SPOSOBNOSTI</h2>
 
Slučaj MSUCG više nije samo pitanje jednog direktora, već test sposobnosti Ministarstva kulture da primijeni sopstvene propise. Ako zakon kaže da direktor može biti razriješen zbog neusvajanja finansijskog izvještaja, a Ministarstvo četiri mjeseca ne odlučuje, onda problem više nije u Muzeju – već u onima koji treba da obezbijede zakonitost njegovog rada. Ćutanje administracije, nekada tehnički pojam, u ovom slučaju postaje simbol političkog komfora i institucionalne inertnosti.
A u kulturi, kao i u društvu, najskuplje košta upravo – tišina.
<h2>Inspekcija postupala zbog anonimne prijave, utvrđeno kršenje Zakona o radu</h2>
Paralelno sa inicijativom Savjeta za razrješenje direktora, u avgustu ove godine Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga sprovelo je inspekcijski nadzor u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore po osnovu anonimne prijave. Iz zapisnika u koji je Pobjeda imala uvid, jasno je da je Ministarstvo krajem jula zaprimilo anonimnu inicijativu kojom se traži provjera postupanja direktora Muzeja savremene umjetnosti Vladislava Šćepanovića. U toj prijavi, kako piše u zvaničnom zapisniku, navodi se da „direktor ima istovremeno i stalni radni odnos na Fakuletu primenjenih umetnosti u Beogradu, da Agenciji za sprečavanje korupcije nije prijavio prihod po osnovu radnog odnosa u Beogradu, da je sam sebi uvećao zaradu, da neopravdano odsustvuje sa posla, da ne evidentira svoj dolazak i odlazak sa posla, da mu poslodavac plaća troškove stana i garaže...“&nbsp;
Nakon sprovedenog nadzora 6. avgusta, kojemu je bio prisutan Šćepanović, inspektor rada Vlatko Popović u zapisniku precizira da su svi ti navodi citirani isključivo kao dio prijave i da bi Savjet Muzeja, ukoliko raspolaže dokazima, trebalo da o njima obavijesti Ministarstvo kulture i inicira postupak razrješenja direktora. Inspektor, po svemu sudeći, nije utvrdio te nepravilnosti, već ih je proslijedio nadležnim organima na dalje dokazivanje i postupanje. Neosporna činjenica, provjerljiva na internetu, jeste da se na sajtu Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu navodi da je Vladislav Šćepanović na toj obrazovnoj ustanovi zapošljen od 1998. godine, da je u zvanje vanrednog profesora izabran 2011. godine, a u zvanje redovnog 2018. Profesor je na doktorskim studijama tog fakulteta. Zakon o radu, u članu 21, stav 1, kako je to naveo inspektor, propisuje da se ugovor o radu ne može zaključiti sa licem koji ima zaključen ugovor o radu sa punim, odnosno skraćenim radnim vremenom. Inspekcija rada je, tim povodom, zaključila da nema ingerencije u odnosu na Ministarstvo kulture i Vladu, te da oni moraju da preduzmu mjere ukoliko je došlo do kršenja zakona.&nbsp;
Ono što je zaista inspektor rada utvrdio tokom kontrole jeste kršenje člana 24 Zakona o radu, jer Ministarstvu rada iz MSUCG nije dostavljen dokaz da je postupak imenovanja direktora sproveden u skladu sa zakonom - konkretno, da je radno mjesto direktora javno oglašeno preko Zavoda za zapošljavanje. Zbog tih nalaza, inspektor je obavijestio Vladu Crne Gore i njenu Komisiju za kadrovska i administrativna pitanja, te proslijedio inicijativu Budžetskoj inspekciji Ministarstva finansija radi provjere pravilnosti trošenja budžetskih sredstava u MSUCG.

MKM četiri mjeseca prećutkuje inicijativu za smjenu direktora MSUCG: Šćepanović pod velom tišine

Ministarstvo kulture i medija (MKM) je zaključivalo ugovore o djelu sa licima koja su angažovana za obavljanje poslova iz djelatnosti MKM, što nije u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima kojim je definisan postupak zasnivanja radnog odnosa i popuna radnih mjesta u organima državne uprave, saopšteno je iz Državne revizorske institucije (DRI)
DRI je izvršila reviziju Godišnjeg finansijskog izvještaja i reviziju pravilnosti poslovanja Ministarstva kulture i medija za 2024. godinu.
Kako se navodi, nadležni Kolegijum DRI u sastavu dr Branislav Radulović (rukovodilac Kolegijuma) i g. Siniša Čađenović (član Kolegijuma) izrazio je pozitivno mišljenje, uz skretanje pažnje, na Godišnji finansijski izvještaj Ministarstva kulture i medija za 2024. godinu i uslovno mišljenje na usklađenost poslovanja sa propisima.
- Na osnovu sprovedene finansijske revizije Godišnjeg finansijskog izvještaja Ministarstva kulture i medija za 2024. godinu, nadležni Kolegijum DRI stekao je razumno uvjerenje da je isti u svim materijalnim aspektima sastavljen u skladu s važećim okvirom finansijskog izvještavanja.
Revizijom pravilnosti poslovanja Ministarstva kulture i medija za 2024. godinu utvrđene su neusklađenosti u odnosu na Zakon o kulturi i Zakon o državnim službenicima i namještenicima.
Prema njihovom izvještaju, MKM je zaključivalo ugovore o djelu sa licima koja su angažovana za obavljanje poslova iz djelatnosti Ministarstva kulture i medija, što nije u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima kojim je definisan postupak zasnivanja radnog odnosa i popuna radnih mjesta u organima državne uprave.
- Ministarstvo kulture i medija je u toku 2024. godine objavilo konkurse za sufinansiranje programa i projekata od značaja za ostvarivanje javnog interesa u kulturi za dodjelu sredstava za 2024. godinu, što nije u skladu sa čl. 70 Zakona o kulturi koji propisuje da se sufinansiranje projekata vrši na osnovu javnog konkursa, koji se objavljuje za određenu oblast kulture, u novembru tekuće godine za narednu godinu - ističe se u saopštenju. 
Revizijom je, kako dodaju iz DRI, utvrđeno da sredstva za finansiranje projekata i programa nijesu u svim slučajevima korišćena u skladu sa uslovima iz konkursa i potpisanih ugovora, odnosno da je dio dobijenih sredstava utrošen za namjene koje nijesu odobrene. 
- Međutim, Ministarstvo kulture i medija nije u ovim slučajevima postupalo u skladu sa čl. 82 Zakona o kulturi koji propisuje da Ministarstvo može tražiti povraćaj uplaćenih sredstava sa pripadajućom kamatom, ako odobrena sredstva nijesu korišćena za odobrene namjene - ističu iz DRI. 
Prema njihovo saopštenju, Državna revizorska institucija izdala je četiri preporuke Ministarstvu kulture i medija koje treba da, do 14. novembra 2025. godine, izradi i dostavi Državnoj revizorskoj instituciji plan aktivnosti za realizaciju preporuka i do 14. aprila 2026. godine, izvijesti DRI o preduzetim radnjama po izrađenim i dostavljenim preporukama.

DRI: MKM zaključivalo ugovore o djelu suprotno Zakonu o državnim službenicima

Zakonodavni odbor Skupštine Crne Gore pozitivno se izjasnio o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bibliotečkoj djelatnosti i Zakona o muzejskoj djelatnosti, koje je pripremilo Ministarstvo kulture i medija, a koji su, kako su naglasili u tom resoru, u potpunosti usklađeni sa evropskim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama.
U Ministarstvu kulture i medija su kazali da su izmjene i dopune Zakona o bibliotečkoj djelatnosti usmjerene na usklađivanje sa Zakonom o potvrđivanju Marakeškog ugovora, čiji je cilj olakšavanje pristupa objavljenim djelima osobama koje su slijepe, slabovide ili imaju druge poteškoće u korišćenju štampanih materijala.
Ministraka kulture i medija Tamara Vujović, je obrazlažući izmjene pred Zakonadvnim odborom rekla da se predlogom zakona uvodi &nbsp;rodno osjetljiv jezik i terminologija koja prepoznaje novu ovlašćenu ustanovu Biblioteku pristupačnih formata, koja nastaje transformacijom dosadašnje Biblioteke za slijepe Crne Gore. Ova institucija biće, istakla je ona, matična ustanova za sva odjeljenja i biblioteke pristupačnih formata u zemlji.
- Marakeški ugovor zasniva se na principima nediskriminacije, jednakih mogućnosti, pristupačnosti i punog učešća u društvu. Njegova primjena u našem zakonodavstvu važan je iskorak ka inkluzivnijem društvu i većoj dostupnosti kulturnog sadržaja svima - navela je Vujović.
Prema njenim riječima, Izmjene zakona, pored stvaranja nove institucije, preciziraju poslove Nacionalne biblioteke, pojednostavljuju obaveze resora prosvjete u sprovođenju zakona i uvode fleksibilnije odredbe za manje biblioteke, čime se unapređuje efikasnost i funkcionalnost bibliotečke mreže.
Zakonodavni odbor razmatrao je i pozitivno se izjasnio i o Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o muzejskoj djelatnosti, koji donosi preciznije definisanje pojmova, usklađivanje sa evropskim standardima i unaprjeđenje sistema zaštite kulturne baštine.
Kako je istakla Vujović, muzejsku djelatnost treba posmatrati kao „ključni segment kulturne baštine koji obezbjeđuje da muzejska građa naučne, kulturne, umjetničke i istorijske vrijednosti bude sačuvana, stručno obrađena i dostupna javnosti“, čime se doprinosi edukaciji, razumijevanju kulturnih raznolikosti i izgradnji demokratskog društva.
Ministarstvo kulture i medija ocijenilo je da je riječ o manjim izmjenama koje ne mijenjaju osnovni koncept zakona, te da nije bilo potrebe za sprovođenjem javne rasprave. U izradi teksta učestvovali su i predstavnici nevladinog sektora.

Zakonodavni odbor dao zeleno svjetlo izmjenama i dopunama Zakona o bibliotečkoj i muzejskoj djelatnosti

Povećanje fonda za Javni konkurs za djecu i mlade za 100 hiljada eura nije samo brojka, već jasna potvrda dosljedne politike Ministarstva kulture i medija da kultura bude dostupna svoj djeci i mladima u Crnoj Gori. To je saopštila savjetnica za festivale i manifestacije u Ministarstvu kulture i medija Svetlana Višnjić, podsjećajući da se prijave za konkurs podnose do 19. oktobra.
- Prošle godine Ministarstvo kulture i medija je sa 150 hiljada eura sufinansiralo čak 32 projekta. &nbsp;Ove godine raspisali smo novi konkurs, sa fondom od 250 hiljada eura. To povećanje nije samo brojka već potvrda naše snažne politike da kultura bude dostupna svoj djeci i mladima u Crnoj Gori- istakla je Višnjić.
Prema njenim riječima, cilj ovog konkursa je izgradnja mostova između nosilaca kulturne djelatnosti i djece i mladih, kako bismo afirmisali i zaštitili njihova prava na pristup kulturi i slobodu umjetničkog izražavanja.
- Kroz ovaj program, prije svega želimo da: obezbijedimo kvalitetne kulturne sadržaje namijenjene djeci i mladima, uključimo ih u rad i programe institucija kulture, podržimo razvoj njihove kreativnosti i direktno učešće u realizaciji projekata, te podstaknemo mobilnost i razmjenu kulturnih sadržaja širom Crne Gore- navela je Višnjić.
Istakla je da je važan zadatak na kojem tim Ministarstva kulture i medija kontinuirano radi jačanje i afirmacija konkursnih linija koje mogu doprinijeti realizaciji vaših ideja i projekata, ali obogatiti kulturnu ponudu.
- Zato uspjeh konkursnih politika mjerimo i &nbsp;brojem pristiglih prijava koje nam svejedoce da imate povjerenje u naš sistem. Povezati institucije kulture i stvaraoce sa najmlađom publikom, osigurati da djeca i mladi imaju pristup sadržajima koji obogaćuju njihovo razumijevanje - istorije, nasljeđa, nase danasnjice i umjetnosti - e, to je naš zadatak- kazala je Višnjić.
Ona je pozvala sve stvaraoce, institucije i organizacije da prijave projekte koji, kako je navela, inspirišu, povezuju i osnažuju djecu i mlade
- Ulaganje u njihovu kreativnost znači ulaganje u budućnost naše kulture- poručila je Višnjić.
Više detalja o konkursu dostupno je na linku: <a href="https://www.gov.me/clanak/javni-konkurs-za-djecu-i-mlade-programi-za-djecu-i-mlade-u-2025-godini">https://www.gov.me/clanak/javni-konkurs-za-djecu-i-mlade-programi-za-djecu-i-mlade-u-2025-godini</a>

Višnjić: Kroz program za djecu i mlade obezbjeđujemo kvalitetne kulturne sadržaje i podržavamo razvoj kreativnosti

Vlada Crne Gore je povodom Botuna uspjela da napravi pravnog Frankenštajna u zaključku koji praktično suspenduje ono dosad najiritantnije u konkursima – da pobjeđuje najbolji kandidat.
A i kome je još bitno da kandidat bude najbolji – ta iritantna, meritokratska, štreberska kategorija koju neukusno zagovaraju nekakve evropske direktive, nacionalni propisi, sudovi i poneki građanin s viškom zdravog razuma. Ko još mari za Ustav, zakone i član 225 Krivičnog zakonika kad postoji mnogo uzvišeniji kriterijum „ko je bliže mjestu događaja“?
U Informaciji fino piše da će „mještani Botuna i Opštine Zeta imati prednost pri zapošljavanju“. Ostaje samo nejasno da li se misli na iste one mještane koji su protiv postrojenja? Znači li to da će Vlada nagrađivati otpor? Ili zapošljavati ljude po sistemu: „Nećeš? E, onda moraš“?
Nije, naravno, prvi put da politička logika postane olimpijska disciplina u salto mortaleu, jer i današnji i prethodni predsjednik Skupštine, kao i gotovo svi nosioci najviših državnih funkcija u ovih pet godina od „oslobođenja“ bili su na referendumu 2006. protiv nezavisnosti Crne Gore. Da je tada pobijedila njihova opcija, vrhunac njihovih karijera bio bi betoniranje parkirališta ispred mjesne zajednice. Međutim, država postade nezavisna, pa i oni, nezavisno od svojih stavova, ispadoše najviši državni funkcioneri. Nije da su od starta željeli baš tako, ali, šta će, sad moraju...&nbsp;
Zećanin Milan Knežević, najglasniji protivnik postrojenja, ipak i dan-danas poručuje da mu je glavni grad Beograd, tako da mu poslanička fotelja, sasvim logično, služi kao malo raskošniji savjet mjesne zajednice, samo bolje klimatizovan i s većom platom. Mnogo većom, ali nije sve u novcu.
Botunjani ne žele postrojenje, Vlada im nudi prednost za posao koji neće, a političari koji su bili protiv države danas ubjeđuju sve nas da znaju šta je državni interes. Botun je samo lokacija, jer pravo postrojenje radi u samoj srži sistema i ne prečišćava otpadne vode, već proizvodi apsurd, a za taj posao biti „najbolji“ bi bilo užasna smetnja.

Ako ne možeš da ih pobijediš – neka te zaposle

Opština Tuzi pokrenula je sve pravne mehanizme kako bi spriječila izgradnju pete sanitarne kade na njenoj teritoriji, kazao je prvi čovjek grada, Lindon Đeljaj, u izjavi za Portal ETV.
On je ponovio da Opština Tuzi nije dala i ne daje saglasnost za izgradnju pete sanitarne kade.
- Smatram da je građevinska dozvola, koju je izdalo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, izdata protivno zakonskoj proceduri i bez učešća i saglasnosti lokalne samouprave, što je obaveza u ovakvim postupcima. Zbog toga Opština Tuzi ovu dozvolu ne priznaje kao pravno valjanu- naveo je on.
Đeljaj kaže da je trenutno stanje sljedeće:
- Ministarstvo je donijelo rješenje o izdavanju dozvole, a određene pripremne aktivnosti na terenu su pokrenute. Međutim, Opština Tuzi je pokrenula sve raspoložive pravne mehanizme. naveo je on.
Đeljaj dodaje da je Opština Tuzi podnijela tužbu Upravnom sudu Crne Gore protiv Ministarstva, uz zahtjev za određivanje privremene mjere obustave izvršenja rješenja o dozvoli, do donošenja konačne sudske odluke.
- U ovom trenutku, sudski postupak je u toku, a ročište još nije zakazano- rekao je Đeljaj za Portal ETV.
Podsjetimo, Deponija Podgorica planirala je izgradnju sanitarne kade broj pet u okviru deponije Livade u Tuzima.
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović potpisao je građevinsku dozvolu za gradnju pete sanitarne kade čiji je investitor Deponija.

Đeljaj: Ministarstvo izdalo nezakonitu dozvolu, ne priznajemo taj papir, sudski postupak u toku

U Crnoj Gori danas će biti sunčano, ponegdje je kratkorajno moguća slaba do umjerena oblačnost, sa najvišom dnevnom temperaturom do 19 stepeni.
Na sjeveru je po kotlinama i duž rijeka, ujutro, mjestimično je moguća magla ili niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, dominantno sjeverni, krajem dana i tokom noći ponegdje moguć kratkotrajno pojačan.&nbsp;
Jutarnja temperatura od minus tri do 8, najviša dnevna od osam do 19 stepeni.
Nešto niža temperatura moguća je po kotlinama, gdje će se magla zadržati veći dio dana.

Danas sunčano, do 19 stepeni

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je da je tokom sastanka sa evropskim zvaničnicima, kako je i najavio, iznio prijedlog o istovremenom prijemu svih država regiona u Evropsku uniju.&nbsp;
Komentarišući takvu ideju, te reakcije crnogorskih zvaničnika, ambasador Željko Perović za Antenu M ističe da je punopravno članstvo u Evropskoj uniji najbolje rješenje za sve zemlje zapadnog Balkana.&nbsp;
- Naravno, i za samu EU. Ne samo iz bezbjednosnih razloga. Time bi se ,zatvorio'prostor koji geografski i civilizacijski pripada Evropi- naglašava Perović.
Kako podvlači, neće napredak ni Crne Gore ni Srbije na evropskom putu zavisiti od izjava i želja njihovih lidera, ma ko oni bili.&nbsp;
- Već od reformi i usvajanja evropskih standarda- ukazuje sagovornik Antene M.&nbsp;
Perović napominje da je princip regate od početka bio preovlađujući princip u politici proširenja.&nbsp;
- Bilo je, a očigledno ima i danas, i drugačijih mišljenja. Crna Gora ne treba na to da se obazire, već da radi svoj posao i ispunjava kriterijume za zatvaranje preostalih poglavlja- naglašava Perović.&nbsp;
Ističe da bi svi u regionu morali više voditi računa o međusobnim odnosima i politici dobrosusjedstva, jer je i to, kako navodi, jedan od preduslova za brži napredak ka EU.
- Na toj liniji su i izbalansirane izjave ministra inostranih poslova Ervina Ibrahimovica i ministarke za EU integracije Maide Gorčević, što korespondira s liderskom ulogom Crne Gore u procesu pristupanja EU- ukazuje ambasador.&nbsp;
Perović podvlači i da je izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca koji je juče kazao da sa Crnom Gorom treba početi rad na potpisivanju sporazuma o pristupanju EU nešto najznačajnije što se desilo od početka pregovora koje Crna Gora vodi sa Briselom.&nbsp;
- Ona predstavlja ohrabrenje za one koji su najvažniji u procesu donošenja odluka, odnosno za Vladu Crne Gore i premijera Spajića. Podstrek koji je stigao iz najvažnije zemlje EU istovremeno je i upozorenje premijeru da se izbori sa onim elementima u širokoj vladajućoj koaliciji koji sve čine da zaustave Crnu Goru u završnoj fazi ulaska u EU- poručuje Perović.

Perović: Izjava Merca najznačajniji podstrijek i upozorenje Spajiću na dio koalicionih partnera

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: ministarstvo-kulture-i-medija