U Opštoj bolnici u Nikšiću preminula je pacijentkinja, a okolnosti njene smrti ispituje i Više državno tužilaštvo u Podgorici, koje je formiralo predmet, rečeno je Pobjedi. Iz tog tužilaštva su Pobjedi kazali da je naređena obdukcija.&nbsp;
Direktor Opšte bolnice Nikšić Zoran Mrkić potvrdio je Pobjedi da je pacijentkinja od 38 godina preminula.
On je demantovao pisanje pojedinih medija da su pacijentkinju našli mrtvu na podu članovi porodice. Pobjedi je pojasnio da je ona liječena dvije nedjelje i da je bila na internom odjeljenju. Kazao je da je pacijentkinja imala više udruženih hroničnih bolesti, te da je borba za njen život počela u četiri sata i 20 minuta ujutro. Precizirao je da je od tada pa narednih sat i po, koliko je trajala borba, non-stop bila pod ljekarskom kontrolom i medicinskim nadzorom. Umrla je u šest sati i 13 minuta ujutro.
Mrkić kaže da te okolnosti odbacuju svaku sumnju da je porodica mogla na bilo koji način da bude prisutna ili da je zatekne mrtvu na podu sobe u tim ranim jutarnjim satima. Naglasio je i da je za vrijeme hospitalizacije bila pod kontrolom ozbiljnih i stručnih ljekara.&nbsp;
Na pitanje Pobjede zbog čega se ovom smrću bavi tužilaštvo, kazao je da je porodica izrazila sumnju u način liječenja, zbog čega je i naložena obdukcija, te da je to odluka porodice koja je sasvim normalna.
Mrkić je kazao da su predali nadležnima svu medicinsku dokumentaciju, te da će im dostaviti i obdukcioni nalaz.
On je istakao da će tek nakon što nadležni organi utvrde sve činjenice biti poznato više informacija koje će saopštiti javnosti.
Da se Opšta bolnica u Nikšiću suočava sa incidentima zbog kojih se angažuje i VDT svjedoči i tragični događaj od prošle sedmice, kada je u porodilištu preminula beba stara svega tri dana.
Roditelji djeteta saopštili su da je po preliminarnom nalazu obdukcije kao uzrok smrti bebe navedeno gušenje hranom prilikom bljuckanja. Kazali su da je beba ostavljena sama, te da „niko nije bio tu od osoblja bolnice da joj pomogne, da je okrene, potapše, što god...“
Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, informacije koje su roditelji dobili su - tačne.
I zbog tog slučaja je Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo predmet i dalo naredbu za obdukciju tijela.&nbsp;
Beba je, prema tvrdnjama roditelja, rođena zdrava i ocijenjena je najvišom ocjenom, a porođaj je prošao lagano, bez ikakvih komplikacija. Porodica je saopštila da obdukcioni nalaz „ukazuje na mogući nemar zaposlenih“.
Zoran Mrkić je tada Pobjedi kazao da je duboko potresen ovim događajem i da će insistirati da se utvrdi, ukoliko postoji, odgovornost medicinskih radnika.&nbsp;
Naredio je sprovođenje i internih kontrola koje će utvrditi okolnosti pod kojima je nastupila smrt bebe. To uključuje ispitivanje svih zaposlenih koji su u tom trenutku pružali zdravstvene usluge u porodilištu.
Ministarstvo zdravlja je nakon ovog slučaja saopštilo da će objektivno i transparentno ispitati sve činjenice i utvrditi eventualnu odgovornost svih sudionika u ovom slučaju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Mrkić: Porodica pacijentkinju nije zatekla mrtvu na podu

U Nikšiću je i ove godine služen pomen četničkom vođi Draži Mihailoviću - i opet tradicionalno uz prisustvo Marka Kovačevića, nažalost predsjednika Opštine Nikšić, kao i potpredsjednika Vlade Crne Gore, Budimira Aleksića - ukazali su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS) u Nikšiću naglasivši da nijesu iznenađeni prisustvu ove dvojice sljedbenika Dražine ideologije, ali i da više ne čudi ćutanje predsjednice SO Nikšić Milice Lalatović Žižić, te nosioca liste PES-a i aktuelnog direktora Opšte bolnice Nikšić dr Mrkića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.7567%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-niksicu-sluzen-pomen-drazi-mihailovicu-prisustvovali-kovacevic-i-aleksic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni pitaju jesu li ovo te građanske, antifašističke i evropejske ideje i postulati za koje su se deklarativno zalagali.
- Ili je ovo potvrda onom što smo svo vrijeme i govorili da je PES isto što i DF?! Je li to taj “zdrav Nikšić” o kom su pričali pred izbore, a suštinski ga učinili bolesnim i izopačenim, gradom u kojem se ne obilježavaju 21. maj i 13. jul, gradom u kojem se pokušavaju poniziti tekovine antifašizma, a onda se uvrijede kad im neko kaže da su fašisti?! - dodali su u nikšićkom DPS-u.
Njihovo ćutanje je, podvlače, potvrda da predsjednica Skupštine opštine Nikšić, Zoran Mrkić i ostali iz PES-a misle isto što i Kovačević.
- Ovo je još jedno njihovo ogoljavanje pred građankama i građanima Nikšića, ogoljavanje njihovog licemjerstva i gladi za foteljama.Ali Nikšić je najveći kad je najteže i Nikšić će pobijediti nazadne ideologije, kao što ih je kroz istoriju pobjeđivao. Jer Nikšić je Ljubo, a ne nikako i nikada Draža - ratni zločinac i saradnik okupatora! - zaključili su u nikšićkom DPS-u.

1250x600

OO DPS: U Nikšiću parastos Draži Mihailoviću uz blagoslov PES-a

Direktor Opšte bolnice u Nikšiću, dr Zoran Mrkić, u razgovoru za Portal ETV iznio je ozbiljne optužbe o nezakonitostima na račun pojedinih zaposlenih u zdravstvenom sistemu i Opštoj bolnici u Nikšiću, navodeći da među njima ima osoba sa kupljenim i sumnjivim diplomama, ali i onih bez adekvatnog znanja za obavljanje posla.&nbsp;
Kaže da dobija prijetnje jer otkriva nezakonitosti u sistemu kojim rukovodi. Mrkić je rukovođenje Bolnicom preuzeo u drugoj polovini novembra prošle godine.&nbsp;
- Postoji više slučajeva sumnjivih diploma. Neke su kupljene, druge možda i lažne. Imamo više ozbiljnih sumnji na lažne diplome, kao i onih koje su stečene na način što ste jednom ili dva puta pošli na Fakultet, ali ste zato dali veliku svotu novca i dobili diplomu. Takođe, susrijećemo se sa velikim brojem diploma koje su stečene na regularan način, ali vandrednim polaganjem. Dakle, bez odlaska u školu, bez pohađanja nastave, već na način što polažete skup predmeta na kraju školske godine i steknete diplomu medicinske sestre. To jesu regularne diplome, ali znanja kod njih nema - izjavio je Mrkić za Portal ETV.&nbsp;
Direktor tvrdi da je i u Nikšiću moguće završiti četvorogodišnju vandrednu medicinsku školu za kratko vrijeme.
- Za oko par hiljada eura pojedinci, među kojima profili koji nemaju veze sa medicinom, pa čak i zanatlije, dolaze do diploma medicinskih radnika. Te diplome su formalno validne, ali suštinski bezvrijedne – jer su dobijene bez ijednog dana prakse ili pravog obrazovanja - kazao je on.
Poručuje da narod vrši pritisak da im se zaposle članovi porodica, iako ti ljudi ne znaju osnovne stvari.&nbsp;
- Onda prijete tužbama kad im neko ukazuje na to da ugrožavaju živote - rekao je Mrkić, dodajući da je lično raskinuo dvadesetak ugovora sa osobama koje su nezakonito primljene od strane bivšeg menadžmenta Bolnice, a koje neregularnosti je utvrdila Inspekcija rada i za ispravke nezakonitosti dala nalog.&nbsp;
On je sada raspisao nove konkurse za kadrove koji ispunjavaju zakonske i stručne kriterijume, a biće primljeni samo oni sa redovno i zakonito završenom školom.
Posebno je apostrofirao visokoobrazovne ustanove poput jedne u Tutinu, gdje „ljudi nikada nijesu kročili na predavanje, a imaju diplome završene onlajn“.&nbsp;
Dodaje da je to, navodno, visokostručni kadar – a nemaju znanje ni srednje škole.
- Problem se ne može riješiti ako se mijenjaju teze i ako se ne suočimo s istinom. Dobijam prijetnje zbog svega ovoga, jer radim svoj posao savjesno i ne pristajem da budem dio sistema u kojem caruje neznanje i korupcija - zaključio je Mrkić u razgovoru za Portal ETV.&nbsp;

Miraš Dušević

Mrkiću prijete zbog razotkrivanja korupcije u sistemu kojim upravlja

Dr Zoran Mrkić danas je odgovarajući na pitanja novinara kazao da je prijedlog da Milica Lalatović-Žižić bude predsjednica SO Nikšić, a ne on, rezultat unutarpartijskih dogovora u Pokretu Evropa sad (PES).
Mrkić je bio nosilac liste PES-a na minulim lokalnim izborima u Nikšiću i očekivalo se da će on biti kandidat za predsjednika nikšićke skupštine.
- Znate da sam ja sad na poziciji direktora Opšte bolnice Nikšić. Mislim da sam korisniji i potrebniji na tom mjestu nego na ovom, tako da to je jedan racionalan splet i razvoj događaja i unutarpartijskih dogovora. Znači nešto potpuno u skladu sa demokratijom i ljudskim vrijednostima, prije svega onim za koje se zajednički zalažemo - kazao je Mrkić.

Mrkić: Izbor predsjednice SO unutarpartijski dogovor, potrebniji sam kao direktor bolnice

Nosilac liste PES na izborima u Nikšiću Zoran Mrkić odustao je od funkcije predsjednika lokalnog parlamenta, saznaje nezvanično Portal ETV. &nbsp;Tu poziciju će, kako tvrde izvori Portala ETV, zauzeti neko od odbornika PES.&nbsp;
Kao kandidatkinja za tu poziciju, kako saznaje Portal ETV, &nbsp;se pominje odbornica PES Milica Lalatović Žižić.&nbsp;
Mrkić je bio viđen na toj poziciji koja je PES-u pripala u dogovoru o formiranju vlasti sa ZBCG i Demokratama.&nbsp;
Mrkić je, kako saznaje Portal ETV, o ovome obavijestio partiju uz obrazloženje da želi da bude u struci i da je “tu korisniji”. Mrkić je ljekar i direktor Opšte bolnice u Nikšiću.&nbsp;
Mrkić je danas u pauzi sjednice SO Nikšić na kojoj su verifikovani mandati odbornicima rekao da “prirodom stvari“ mjesto predsjednika SO pripada toj listi. U konkretnom, ta funkcija trebala bi da pripadne njemu kao nosiocu liste, ali…
- Nije nemoguće da postoji neko drugo rješenje. Moguće da se napravi neki ustupak ili pomjeranje - naglasio je Mrkić.
Nosilac liste Za budućnost Nikšića (ZBNK) Marko Kovačević kazao je danas, a potvrđujući pisanje Portala ETV, da se čeka potpisivanje koalicionog sporazuma između te liste, PES-a i koalicije Demokrate - Plenum 083.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkovacevic-mjesto-predsjednika-so-pripasce-pes-u-mrkic-o-tome-da-li-ce-to-biti-on-nije-nemoguce-da-postoji-neko-drugo-rjesenje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Još nisu svi detalji &nbsp;sporazuma definisani. Ono glavno &nbsp;i najvažnije za građane je definisano a to je što se tiče tih osnovnih, bazičnih funkcija. Dakle, mjesto predsjednika SO će pripasti PES-u, predsjednik Opštine koaliciji Za budućnost Nikšića i potpresjedničko mjesto koaliciji Demokrate-Plenum ovi 083. Jednostavno smo htjeli da se usaglasimo i da svi zajedno zaokružimo proces do kraja - rekao je Kovačević, nakon što je danas zatražio pauzu konstitutivne sjednice SO Nikšić koja je potom i prekinuta jer budući koalicioni partneri nisu dostavili predlog za predsjednika nikšićke skupštine.

Zoran Mrkić odustao, neće biti šef nikšićkog parlamenta

Mjesto predsjednika Skupštine Opštine Nikšić pripašće Pokretu Evropa sad, predsjednika Opštine koaliciji Za budućnost Nikšića i potpredjedničko mjesto koaliciji Demokrate - Plenum 083 - kazao je donedavni predsjednik grada pod Trebjesom Marko Kovačević.
On je novinarima, kako prenosi Radio Televizija Nikšić, dok je trajala pauza konstitutivne sjednice SO Nikšić, kazao da čekaju da potpišu koalicioni sporazum, odnosno ovaj dokument potpisaće na relaciji koalicije Za budućnost Nikšića, Pokreta Evropa sad i Demokrata - Plenum 083.
- Još nisu svi detalji &nbsp;sporazuma definisani - rekao je Kovačević ističući da je ono glavno i najvažnije za građane - bazične funkcije - jesu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpes-zbnk-i-demokrate-dogovorili-vlast-u-niksicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Jednostavno smo htjeli da se usaglasimo i da svi zajedno zaokružimo proces do kraja - kazao je Kovačević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.0606%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkonstitutivna-sjednica-so-niksic-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Nosilac liste Pokreta Evropa sad Zoran Mrkić rekao je da "prirodom stvari" mjesto predsjednika SO pripada toj listi.&nbsp;
U konkretnom ta funkcija trebala bi da pripadne njemu kao nosiocu liste, ali, kako navodi "nije nemoguće da postoji neko drugo rješenje".
- Moguće da se napravi neki ustupak ili pomjeranje - rekao je Mrkić.
Na pitanje da li je nikšićki odbor PES-a jedinstven Mrkić je odgovorio da "apsolutno jeste".
Podsjećamo, u Nikšiću je danas počela konstitutivna sjednica na kojoj su potvrđeni mandati odbornicima u lokalnom parlamentu, a bio je predviđen i izbor predsjednika SO Nikšić.
Međutim, do toga nije došlo zato što je Kovačević tražio pauzi i prekid sjednice do potpisivanja koalicionog sporazuma.
Miodrag Dragan Nikolić iz Demokratske partije socijalista, koji je kao najstariji odbornik rukovodio današnjom sjednicom, najavio je nastavak 2. juna.

Kovačević: Mjesto predsjednika SO pripašće PES-u; Mrkić o tome da li će to biti on: Nije nemoguće da postoji neko drugo rješenje

Pokret Evropa sad (PES), Za budućnost Nikšića (ZBNK) i Demokrate večeras su načelno dogovorili formiranje koalicione vlasti u Nikšiću, saznaje nezvanično Portal ETV.&nbsp;
Prema informacijama Portala ETV, funkcija predsjednika Opštine ostaje za najjaču strukturu u koalicji i to za ZBNK, dok će predsjednik parlamenta biti iz redova PES-a. Prema saznanjima Portala ETV, Demokratama će pripasti mjesto potpredsjednika Opštine.&nbsp;
Na lokalnim izborima održanim 13. aprila koalicija ZBNK, koju je predvodio Kovačević, osvojila je 15 mandata, PES pet, a Demokrate-Plenum 083 tri mandata.
Nikšićki parlament ima 41 odborničko mjesto i za formiranje vlasti potreban je najmanje 21 glas. Ako se dogovore ZBNK, PES i Demokrate, partneri iz državne vlasti, imali bi većinu od 23 odbornika. Ako dođe do dogovora, u opoziciji bi ostala Demokratska partija socijalista, koja je u Nikšićću pojedinačno najjaca stranka sa osvojenih 16 mandata. Evropski savez je na aprilskim izborima osvojio dva mandata.

PES, ZBNK i Demokrate dogovorili vlast u Nikšiću

Da je aktuelni predsjednik Opštine Nikšić, Marko Kovačević, opoziciji ponudio funkcije po dubini, ona bi ga brzopotezno podržala, baš kao što su to učinili sa dijelom nekadašnjeg Demokratskog fronta a u Budvi, saopštio je Zoran Mrkić, nosilac liste Pokreta Evropa sad na lokalnim izborima u Nikšiću.
- U danima kada svjedočimo da istaknuti funkcioneri pojedinih opozicionih struktura prihvataju da kroz savjetničke pozicije budu dio Vlade koju su kvalifikovali veoma negativno, te kada znamo da u Budvi imamo vlast parlamentarne opozicije i nekadašnjeg dijela DF-a, koji je protestovao zbog rezolucije o Srebrenici, onda je jasno da kod opozicije ne postoje nikakvi principi, niti ideologija, izuzev neprimjerene gladi za funkcijama, na koje su bili naviknuti više od trideset godina – naveo je Mrkić.
On dodaje da je opozicija u predizbornoj kampanji u Nikšiću definisala dva cilja - da pobijede konstitutente aktuelne državne vlasti, te da se napravi što veća politička šteta PES-u, kroz ponavljanje teze da je glas za PES zapravo glas za Marka Kovačevića.
- Međutim, čim su izbori završeni, opoziciji nije smetalo da javno pozivaju PES na saradnju, zaboravljajući na prljavu kampanju i na još jednu činjenicu – glas za PES je sve vrijeme bio glas da se ne vrati Đukanovićev DPS. &nbsp;U tom smislu, svi oni glasači PES-a koji nisu nasjeli na razne propagandne narative u Nikšiću, mogu biti spokojni i sigurni da nećemo sarađivati sa onim partijama koje ugrožavaju prioritete državne vlasti, od ekonomskog razvoja, vladavine prava do evropskih integracija naše zemlje - kazao je Mrkić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.6789%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmuratovic-ako-pes-otkaze-povjerenje-kovacevicu-spremni-smo-da-razgovaramo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mrkić: Da im je Kovačević ponudio funkcije, opozicija bi ga podržala kao što su dio nekadašnjeg DF-a u Budvi

Potvrdilo se ono o čemu se govorilo tokom cijele predizborne kampanje - da je glas za Pokret Evropa sad zapravo glas za Demokratski front i za Marka Kovačevića.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, kazao poslanik Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Bilo je, dodaje on, sasvim izvjesno nakon rezultata lokalnih izbora u Nikšiću da će koalicija Za budućnost Nikšića zajedno sa PES-om i Demokratama početi pregovore o formiranju vlasti u Nikšiću.
- Mislim da će se oni vrlo lako i jednostavno dogovoriti. To je, u konačnom, i gospodin (Zoran) Mrkić rekao, da on nema nikakvu dilemu da Marko Kovačević treba bude predsjednik opštine Nikšić još četiri godine. Moram da budem iskren, očekivao sam da će se ovo dešavati na malo suptilniji način. Zaista sam očekivao da će Pokret Evropa sad pokušati makar u javnosti da pokaže neku kičmu da će nečim da uslovi tu koaliciju, da će nešto da traže, međutim oni su danas sve karte stavili na sto - rekao je Zirojević.
Smatra da Nova srpska demokratija nije uslovljavala podršku Sporazumu sa UAE formiranjem vlasti u Nikšiću, već je taj Sporazum podržala iz, kako ističe, nekih drugih razloga.
- To je ona linija Aleksandar Vučić, Edi Rama koja se sada preslikava i na Crnu Goru. Imamo Beograd na vodi, imamo Drač, sada imamo pokušaj u Ulcinju, ili na nekoj drugoj lokaciji, vidjećemo šta će se dešavati. Došlo do formiranja vlasti u Nikšiću ili ne, glas Nove srpske demokratije, odnosno koalicije Za budućnost Crne Gore, nije bio upitan. Evo DNP za drugi zakon koji je bio na dnevnom redu nije glasala, nijesu usvojeni amandmani, ali suštinski sve je to isto, oni su to podržali, bez obzira na rezultate formiranja loklne vlasti u Nikšiću - rekao je Zirojević.&nbsp;
Sporazumi sa UAE usvojeni u Skupštini Crne Gore, kaže on, nijesu u skladu sa evropskim zakonodavstvom i prepreka su evropskom putu Crnu Gore, što je potvrdio i izaslanik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec.
- &nbsp;Na evropskom putu moramo zakonodavstvo prilagođavati evropskom, a ne da uvodimo neke nove sporazume koji se kose i sa našim i sa evropskim zakonodavstvom. Mnogo mi je važnije od samog evropskog zakonodavstva to da ovaj sporazum nije u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore, što je Vlada i priznala, da ukoliko se sporazum realizuje neće biti do kraja ispoštovani svi crnogorski zakoni, mislim konkretno na Zakon o javnim nabavkama. Zamislite jednu Vladu koja javno kaže da neće poštovati zakone sopstvene države kako bi nekom investitoru koji se njima dopao namjestila neki veoma dobar i unosan posao - naglasio je Zirojević.
Kaže i da je zabrinjavajuća izjava Tonina Picule koji nije optimista da će 2030.godine ijedna država ući u Evropsku uniju, a time, ističe Zirojević, misli i na Crnu Goru, što su pokazatelji da su sve manje šanse da Crna Gora uđe u EU u narednih pet godina.&nbsp;
- Plašim se da je Vlada Crne Gore i ova parlamentarna većina do te mjere ogrezla da ćemo vrlo brzo dobiti i crveni karton - dodao je on.&nbsp;
Manjinske partije su, kako kaže, požurile da daju glas za rekonstruisanu Vladu premijera Milojka Spajića, a sada se suočavaju sa posljedicama sopstvenih odluka.
- Tu mislim na predstavnike Force, predstavnike Albanskog foruma, i tu mislim i na gospodina (Mehmeda) Zenku koji je glasao za Vladu, i tada na neki način branio predstavnike Bošnjačke stranke od mene kada sam problematizovao njihov ulazak u Vladu Milojka Spajića - rekao je on.
Sada se, kako je istakao, predstavnici albanskih manjinskih partija hvataju za glavu zbog toga što su uradili.
- Potpredsjednik Skupštine (Nikola) Camaj danas govori da bi mogli da promijene stranu ukoliko se nastavi ovakvo ponašanje Vlade i parlamentarne većine, što znači da će, citiraću gospodina Camaja, planira da se vrati lopovima, a da ostavi četnike, to su bile njegove riječi, da bi “radije bio sa četnicima nego sa lopovima”, evo sada vidimo kako mu je sa četnicima, toliko mu je dobro da planira da se vrati kod nas, kako kaže, lopova - naglasio je Zirojević.
Te partije, sada preživljavaju posljedice politički pogrešnih odluka, na koje su upozoravani. Jedina se tu, kako kaže, stoički drži Bošnjačka stranka.
- Oni su spremni i svoju đedovinu da daju za još koju fotelju, oni su spremni i svoje kućne pragove da prodaju za jedno mjesto u upravnom odboru, ili za asfalt u nekom selu. Vidjećemo do kada će izdržati - rekao je Zirojević.
Podsjeća da su zaboravljena mnoga obećanja premijera Crne Gore Milojka Spajića, koji se, kako kaže, frlja sa milijardama da se više ne može pohvatati gdje je i koliko milijardi obećao.
- Zaboravili smo i te brze ceste, pa smo tako zaboravili i deset aerodroma u Crnoj Gori, ašov na drugoj dionici autoputa u septembru, sasvim je jasno da od svega toga nema ništa i u tome vidim šansu da Velika plaža opstane, da će ovo biti samo još jedno obećanje Milojka Spajića od kojeg neće biti ništa - zaključio je Zirojević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPKJcWAA4OZw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zirojević: Nijesam očekivao da će PES toliko javno, jasno i vidljivo biti najobičniji satelit Marka Kovačevića u Nikšiću

Nosilac liste &nbsp;Pokreta Evropa sad u Nikšiću Zoran Mrkić kazao je da je rezultat ispod očekivanja u odnosu na ono što su ponudili građanima.
- Nijedna vlast se ipak ne može formirati bez nas, ali lično me to ne raduje jer se nijesam rukovodio time, već sam želio da postignemo visok stepen konsenzusa oko rješavanja postojećih problema. Mi ćemo se narednih dana odrediti o daljem djelovanju, kada se slegnu emocije i kada sve prenoći - kaže Mrkić.
Mrkić je kazao da će razmisliti hoće li podržati Marka Kovačevića za predsjednika Opštine Nikšić.
- Ukratko, nije nam prioritet učešće u vlasti, odnosno ne formiranje vlasti po svaku cijenu - naveo je on.
Sa druge strane, poslanik PES-a Darko Dragović rekao je PES, kao Pokret koji se zalaže za građanske vrijednosti, nikako ne bi smio da podrži Marka Kovaćevića za predsjednika Opštine Nikšić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdragovic-pes-ne-smije-podrzati-kovacevica-za-predsjednika-opstine-niksic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mrkić: Razmislićemo hoćemo li podržati Kovačevića, rezultat je ispod očekivanja

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se očekuje da će njegova zemlja i palestinski pokret Hamas "vrlo brzo preći u drugu fazu prekida vatre", nakon što Hamas vrati posmrtne ostatke posljednjeg taoca u Pojasu Gaze.
Netanjahu je novinarima na konferenciji sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, koji je u posjeti Izraelu, rekao da bi druga faza prekida vatre, koja uključuje razoružanje Hamasa i demilitarizaciju Gaze, mogla da počne već krajem mjeseca.
Hamas i dalje drži posmrtne ostatke Rana Gvilija, 24-godišnjeg policajca koji je ubijen 7. oktobra 2023. godine i čije tijelo je prebačeno u Gazu.
Druga faza uključuje i raspoređivanje međunarodne vojske za obezbjeđivanje Gaze, kao i formiranje privremene palestinske vlade koja će voditi svakodnevne poslove pod nadzorom međunarodnog odbora, na čelu sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldom Trampom.
Hamas tvrdi da nije uspio da dođe do svih posmrtnih ostataka jer su zatrpani u ruševinama izraelskih napada, dok je Jerusalim optužio pobunjenike za odugovlačenje i zaprijetio da će nastaviti sa napadima ili obustaviti dotok humanitarne pomoći ukoliko se svi ostaci ne vrate.
Merc je rekao da Njemačka pomaže u sprovođenju druge faze primirja slanjem oficira i diplomata u civilni i vojni koordinacioni centar koji SAD vode na jugu Izraela, kao i slanjem humanitarne pomoći u Pojas Gaze.
Netanjahu je rekao da malo ko vjeruje da je prva faza primirja u postpunosti ostvariva, kao i da je druga faza podjednako izazovna.
- Kao što sam pomenuo kancelaru, postoji i treća faza, a to je deradikalizacija Gaze, nešto za šta su ljudi takođe vjerovali da je nemoguće. Ali to je urađeno u Njemačkoj, to je urađeno u Japanu, to je urađeno u zemljama Persijskog zaliva. To se može uraditi i u Gazi, ali naravno Hamas mora biti demontiran - naveo je on.
Merc je rekao da će Njemačka "uvijek stajati u odbrani postojanja i bezbjednosti Izraela" nakon Holokausta i dodao da je to "dio nepromjenljive suštine odnosa" dvije zemlje.
On je, ipak, naveo da Njemačka i dalje vjeruje da je rješenje o dvije države najbolja opcija, ali da "savezna Vlada ostaje pri stavu da priznanje palestinske države može doći tek na kraju takvog procesa, a ne na početku".
Netanjahu je rekao da, iako bi želio da poseti Njemačku, nije planirao diplomatsko putovanje zbog naloga za hapšenje koji je prošle godine izdao Međunarodni krivični sud, najviši sud Ujedinjenih nacija (UN) za ratne zločine.
Njemačka je privremeno obustavila izvoz vojne opreme u Izrael, što je ukinula nakon što je počelo primirje.

Netanjahu: Izrael i Hamas su vrlo blizu druge faze mirovnog sporazuma

U dosad neviđenom potezu, Iran traži vode kao zvaničnu strategiju za suočavanje s jednom od najgorih vodnih kriza u svojoj modernoj istoriji, objavio je 3. decembra ministar energetike Abas Aliabadi.
Ovaj potez dolazi u trenutku kada se Iran suočava s onim što zvaničnici nazivaju najsušnijom godinom u više od pola vijeka.
Padavine širom zemlje su naglo opale, rezervoari iza velikih brana približavaju se kritičnim nivoima, a decenije prekomjerne ekstrakcije iscrpile su vodonosnike. Veliki gradovi, uključujući glavni grad Teheran, već su uveli racionalizaciju vode.
Nova strategija predviđa kupovinu viška vode od susjeda koji to žele i proširenje uvoza robe koja intenzivno koristi vodu kako bi se očuvali domaći resursi, što je poznato kao transfer "virtualne vode".
Koncept "virtualne vode", koji se odnosi na prebacivanje potrošnje vode drugima, kroz uvoz usjeva ili proizvoda za čiju proizvodnju su potrebne velike količine vode, označava značajno odstupanje od dugogodišnjeg naglaska Islamske republike na poljoprivrednoj samodostatnosti.
Većina iranskih susjeda, uključujući Afganistan, Irak i pogranične regije Pakistana, i sami se bore sa sušom i nestašicom vode. Armenija, na sjeverozapadu Irana, ima relativno obilnije vodne resurse.
Ipak, klimatolog sa sjedištem u Norveškoj Naser Karami rekao je za Radio Farda program Radija Slobodna Evropa (RSE) da će Iran najvjerovatnije pristupiti Afganistanu i nastojati postići trgovinski ili barter aranžman.
- Afganistan ima mnogo rijeka koje teku s njegove teritorije, uključujući tri koje teku u Iran i potrebni smo im za stvari koje nas ne koštaju mnogo, poput pristupa međunarodnim vodama - naveo je Karami.
Doveo je u pitanje višedecenijsku težnju Irana za poljoprivrednom samodovoljnošću, tvrdeći da zemlji nedostaju vodni resursi da bi bez uvoza mogla prehraniti svoju populaciju od oko 90 miliona.
- Mi nismo zemlja koja može proizvoditi hranu za oko 100 miliona ljudi. S našom plodnom zemljom i vodom, možemo uzgajati hranu najviše za 40 do 50 miliona ljudi, a ostatak moramo uvoziti. Ovo je vrlo dobar i logičan potez - ocijenio je Karami.
Krizu je takođe pogoršalo ono što lokalni mediji i ekolozi nazivaju iranskom "vodnom mafijom" - mrežom politički povezanih poljoprivrednih lobija, izvođača radova na branama i lokalnih moćnika koji su dugo profitirali od neograničene upotrebe vode, prekomjernog crpljenja podzemnih voda i velikih poljoprivrednih subvencija.
Za mnoge Irance, ideja o kupovini vode je uznemirujuća i dovodi u pitanje nacionalni narativ izgrađen oko nezavisnosti i otpornosti. Ali stručnjaci kažu da ova promjena odražava neophodno suočavanje s problemom. Nestašice vode u Iranu nisu uzrokovane samo dugotrajnom sušom, već i decenijama lošeg upravljanja i ubrzanim klimatskim promjenama.

Iran se okreće uvozu vode dok se kriza produbljuje

Zamjenik državnog sekretara SAD Kristofer Landau rekao je da je uoči odlaska u Evropu iduće sedmice htio da sazna da li su evropske zemlje dale više novca za Ukrajinu ili za Rusiju, od početka ruske invazije 2022. godine do povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću u januaru 2025. godine, te da je bio iznenađen ogromnom prevagom ukupne sume date Rusiji.
Računica se bazira na prilično neobičnom upoređivanju plaćanja za energente Rusiji i davanja vojne i druge pomoći Ukrajini.
Landau je sinoć, u objavi na mreži Iks, naveo da je zatražio od Stejt departmenta da mu pripremi podatke koliko su zemlje dale za pomoć Ukrajini, a koliko za ruske energente u tom trogodišnjem periodu.
- Bio sam iznenađen da je odgovor bio Rusija, i to daleko više. Znao sam da su mnoge od ovih zemalja povezale svoje energetske prilike sa Rusijom, ali nisam imao ideju u kojoj mjeri, ili kako je (ukupno) to bilo daleko više od njihove pomoći Ukrajini - napisao je Landau i priložio tabelu.
Njemačka je tako za pomoći Ukrajini u tom periodu dala nešto više od 15 milijardi dolara, a više od 20 milijardi dolara za rusku naftu i gas. Holandija je takođe dala znatno više za rusku naftu i gas, 25 milijardi dolara, a za pomoć Ukrajini nešto ispod deset milijardi dolara i spada u zemlje koje su za ruske energente najviše izdvojile. Razlika u korist Rusije je najveća za Italiju koja je dala oko 27 milijardi dolara, a za pomoć Ukrajini nešto ispod pet milijardi dolara.
Srbija, kako pokazuje ta tabela, dala je za naftu i gas oko pet milijardi dolara u tom periodu i ništa za pomoć Ukrajini.
Među zemljama koje su dale novac za rusku naftu i gas, a ništa ili gotovo ništa za Ukrajinu su, Turska, Mađarska, Slovenija, Grčka, Bugarska, Češka, Slovačka.
S druge strane pomoć za Ukrajinu, a gotovo ništa za ruski naftu i gas dali su Danska (oko 10 milijardi eura), Švedska (oko sedam milijardi eura), Norveška (oko pet milijardi eura) i Velika Britanija koja je izdvojila 15 milijardi eura za Ukrajinu, mada je dala i za naftu i gas u tom periodu oko pet milijardi eura.

Zamjenik državnog sekretara SAD: Evropljani dali mnogo više Rusiji nego Ukrajini

Program "Godina u pregledu sa Vladimirom Putinom" primio je do sada više od 314.000 zahtjeva sa pitanjima koja su upućena ruskom predsjedniku, prenosi agencija RIA Novosti.
Žene su poslale 67 odsto zahtjeva, a 33 odsto poslali su muškarci.
Ruse najviše zanimaju pitanja vezana za društvenu sferu, dok je na drugom mjestu tema vojne odbrane, podrška vojnicima i odbrani, kao i ruska ekonomija.
Prikupljanje pitanja za "Godinu u pregledu sa Vladimirom Putinom" počelo je u četvrtak, i nastaviće se do početka programa, koji se emituje 19. decembra u 12 sati po moskovskom vremenu.
Pitanja se mogu poslati putem četbota na nacionalnoj platformi MAX, kao i na društvenoj mreži VKontakte, a pitanja će se primati i putem veb sajta moskva-putinu.ru i na društvenoj mreži Odnoklasnici.
"Godina u pregledu sa Vladimirom Putinom" je 2024. godine trajala četiri i po sata, tokom kojih je ruski predsjednik odgovorio na 76 pitanja.
Ove godine, direktna linija će ponovo biti kombinovana sa velikom konferencijom za novinare.

Poslato 314.000 pitanja za emisiju u kojoj Putin odgovara uživo građanima

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Tag: zoran-mrkic