<article><p>Dr <b>Zoran Mrkić</b> danas je odgovarajući na pitanja novinara kazao da je prijedlog da <b>Milica Lalatović-Žižić</b> bude predsjednica SO Nikšić, a ne on, rezultat unutarpartijskih dogovora u Pokretu Evropa sad (PES).</p><p>Mrkić je bio nosilac liste PES-a na minulim lokalnim izborima u Nikšiću i očekivalo se da će on biti kandidat za predsjednika nikšićke skupštine.</p><p>- Znate da sam ja sad na poziciji direktora Opšte bolnice Nikšić. Mislim da sam korisniji i potrebniji na tom mjestu nego na ovom, tako da to je jedan racionalan splet i razvoj događaja i unutarpartijskih dogovora. Znači nešto potpuno u skladu sa demokratijom i ljudskim vrijednostima, prije svega onim za koje se zajednički zalažemo - kazao je Mrkić.</p></article>

<p>Dr <b>Zoran Mrkić</b> danas je odgovarajući na pitanja novinara kazao da je prijedlog da <b>Milica Lalatović-Žižić</b> bude predsjednica SO Nikšić, a ne on, rezultat unutarpartijskih dogovora u Pokretu Evropa sad (PES).</p>
<p>Mrkić je bio nosilac liste PES-a na minulim lokalnim izborima u Nikšiću i očekivalo se da će on biti kandidat za predsjednika nikšićke skupštine.</p>
<p>- Znate da sam ja sad na poziciji direktora Opšte bolnice Nikšić. Mislim da sam korisniji i potrebniji na tom mjestu nego na ovom, tako da to je jedan racionalan splet i razvoj događaja i unutarpartijskih dogovora. Znači nešto potpuno u skladu sa demokratijom i ljudskim vrijednostima, prije svega onim za koje se zajednički zalažemo - kazao je Mrkić.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zoran Mrkić

Pokret Evropa sad

Nikšićka bolnica

Milica Lalatović Žižić

Politika

Mrkić: Izbor predsjednice SO unutarpartijski dogovor, potrebniji sam kao direktor bolnice

<p>Najnovije opravdavanje menadžmenta RTCG tako je neubjedljivo da nije preštampao sa Fejsbuka ni ekstremno odani urednik njihovog Portala. Kriminalna grupa (prema krivičnim prijavama) naziva javne podatke o svojim nepočinstvima „dugačkim nizom primjera negativne kampanje bez činjenica“. Te su podatke iznijeli stari i priznati njihovi novinari, režiseri, urednici, inžinjeri, Sindikati, članovi sopstvenog Savjeta, istaknute NVO, tužilaštvo, sudovi, predsjednik Crne Gore, i - Evropska Unija. Svi s negativnim namjerama, i ništa ne znaju?</p>
<h2>Tragovi trunja&nbsp;</h2>
<p>Nema, vele, trunke istine u objavi da je „Stambena politika mehanizam nagrađivanja lojalnosti u RTCG-u“. Iako su po famoznom njihovom Pravilniku privilegovani rukovodioci a ne iskusni radnici. To što uzeše prvi ključeve direktori nije toliko problem koliko to što su skoro dovedeni. Za tu namjenu, između ostalog. Što preostane ostalima.&nbsp;</p>
<p>Sumiraju kao svoje veliko dostignuće što je 90 porodica riješilo stambeno pitanje, ne kažu čijih. Nemaju prigovor savjesti, što su neke druge eventualno prije zaslužile. Računaju i samotnjake, jednog, kao familiju. Predviđajući im brak, porod ili usvajanje, sa srećom. Protažirano od prvog rukovodioca Servisa koji u napisu kuka što mu priznanja „nema ni u tragovima“. Za djelo prethodnih generalnih? Plemenito su počeli izgradnju, Boris Raonić rasplemenio.&nbsp;</p>
<h2>Pravilnik nesloge</h2>
<p>„Radila“ ga je, vele, komisija od članova obije sindikalne organizacije u firmi sa članovima menadžmenta. Ali usaglasili se nijesu. Na stranici Sindikata zaposlenih jasno podsjećaju da je model prihvatljiv sindikatima i menadžmentu dat na usvajanje ali je predsjednik Savjeta Veselin Drljević tražio da se koeficijenti složenosti poslova množe sa 2, a ne sa 1,5, znači u prkos sindikalnom stavu. Pa je Savjet je usvojio „sopstveni Pravilnik“! Prije toga je predsjednica druge Sindikalne organizacije RDC nedvosmisleno konstatovala predložen diskriminatoran dokument.</p>
<p>Dakle nije usvojeno uz saglasnost radničkih zastupnika. Pokušava se na Fejsu evo stvoriti iluzija o usvajačkoj slozi. Nije je bilo. Učešće nije odlučivanje, to je nepobitno, pa zamajavaju javnost pomenom kako je Sindikatima to omogućeno sa, posprdno, „više uključivanja nego što zakon traži“. Milostinjom i izbjegavanjem zakona? Očito je na pomolu još posla za njihove spretne advokate. Poznavaoce latinskog jezika! Bona thesis, pax in domus!</p>
<h2>Da prosto sažališ na menadžment</h2>
<p>Pojedinačno ilustrujmo, predvodnik liste za podjelu radni vijek je utaćio neđe drugo. Doveden je za Raonićevog pod-direktora i dobio prednost nad kolegama s dugim stažom. Ugrabio što mu ne pripada logički i etički. Pokušavaju to otimanje oprati stavom kako radni staž uvažavaju bez obzira gdje je ostvaren. Suprotno bi bilo, smatraju sad oni, „diskriminatorno i mimo zakona“. Žaloste bivšeg poslanika Slavena Radunovića što osvjedočeno voli njihova neispoštovana pravila. Očekujemo slične izlive simpatija kad prečešlja sistematizaciju radnih mjesta po kojoj su novostečeni imaoci radničke gajbe lica sa samo par godina radnog iskustva. Umjesto onih u poslu decenijama. Stvarno zaslužnima prema raonićevsko-drljevićevskim paragrafima nema mjesta ni na Malom Brdu.</p>
<p>Zahvaljujući takovom privređivanju politički, smatramo, ubačen laureat će vjerovatno dalje, u neku drugu firmu. Čak prodati pa opet ugrabiti nekom životni san. Recept jednostavan uz podršku vlasti. Mangupski nazivaju pravednim uvećan za duplo famozni koeficijent složenosti uz prepolovljeno vrednovanje staža. Riplijevski ističu kako je u nekim firmama privilegija „upravljačkih i uredničkih funkcija“ 20 puta više vrednovana, a niđe u Crnoj Gori manje nego u RTCG („na svijet i u Beograd?“)? Ako smo dobro razumjeli trebali su dobiti - po dva stana?</p>
<h2>Krovovi selice</h2>
<p>Ne pokazaše saosjećanje uskraćenima. Kolega Mladen Vukčević bez pardona: „M.J. sa dvije godine radnog iskustva, od čega jedna pripravnički, dobio je stan a moja koleginica V.V. sa 35-6 godina staza i visokom stručnom spremom nije mogla od njega i sličnih, koje je doveo Raonić. Takvih slučaja je još desetak.“</p>
<p>Kontra, sarkastično na društvenoj mreži ističu svoje poštovanje socijalnih okolnosti. Pošteno su uvažili - socijalno najzbrinutije?! S platama mistično najvećim. I varijabilama koje ne prikazuju nikome. Da li su takvi bili bez krova nad glavom? Odgovor još isčekuje javnost, poslije opšteg iščuđavanja i osude zbog ekspresnog izdavanja i prodaje svima primjetno rasfućkanih radničkih kvadrata. Basnoslovna zarada, čija, zaboga, koje „zbrinute“ porodice? Pravi podstanari poželjeće krovova a krovova za njih biti neće.</p>
<h2>Ne lipše mago</h2>
<p>Pisci licemjernog pamfleta finalno „ne očekuju da oni koji vode prljave kampanje znaju pravo“. Tačno. Sproveli su u djelo ono što razmatraju Upravni i Ustavni sud. Nijesu čekali što će reći povodom tužbe.&nbsp;</p>
<p>Čekanje im se ne isplati.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FRTCG.me%2Fposts%2Fpfbid06bqj5vJdkFDqyUnhiLY35n78HUu8LcUQb2ZvpBsY7VAcEc1ZWkW6xzdMRRSJzwEYl%20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Direktorima stan, radnicima staž

<p>Holandskoj krajnje desnoj influenserki <b>Evi Vlaardingerbruk</b>, poznatoj po širenju teorija zavjere i antiimigracionoj retorici, ukinuto je pravo ulaska u Ujedinjeno Kraljevstvo bez vize. Vlaardingerbruk je sama na društvenim mrežama objavila fotografiju zvaničnog obavještenja britanske vlade o ukidanju njenog elektronskog putnog odobrenja (ETA), piše The Guardian.</p>
<p>U dokumentu koji je objavila navedeno je kratko obrazloženje: „Vaše prisustvo u Ujedinjenom Kraljevstvu ne smatra se pogodnim za javno dobro“.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEvaVlaar%2Fstatus%2F2011480716165484637%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2011480716165484637%7Ctwgr%5Ed39d427aed0e1b1031a81ac5a704ba88442c8440%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<h2>Podrška Orbana i kritike iz Britanije</h2>
<p>Odluka je brzo izazvala reakcije širom Evrope. Mađarski premijer <b>Viktor Orban</b> podijelio je njenu objavu na društvenoj mreži X, dovodeći zabranu u vezu s njenim ranijim komentarima o lideru britanskih laburista <b>Kiru Starmeru</b>, kojeg je opisala kao „zlog, prezira vrijednog čovjeka“.</p>
<p>- U Mađarskoj ste uvijek dobrodošli - poručio joj je Orban.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPM_ViktorOrban%2Fstatus%2F2011559347000918271%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2011559347000918271%7Ctwgr%5Ed39d427aed0e1b1031a81ac5a704ba88442c8440%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Podsjetimo, Mađarska je 2024. godine bila domaćin Konferencije konzervativne političke akcije (CPAC), na kojoj je Vlaardingerbruk bila jedna od govornica, zajedno s drugim pripadnicima krajnje desnice.</p>
<p>Odluku britanskog Ministarstva unutrašnjih poslova (Home Office) kritikovala je i bivša britanska premijerka <b>Liz Tras</b>, koja je tu funkciju obavljala 49 dana tokom 2022. godine.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftrussliz%2Fstatus%2F2014398873091899540%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2014398873091899540%7Ctwgr%5Ed39d427aed0e1b1031a81ac5a704ba88442c8440%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Ljudima koji govore istinu o onome što se dešava u Britaniji zabranjuje se ulazak u zemlju - napisala je Tras na mreži X.&nbsp;</p>
<p>Slično je reagovao i <b>Rupert Lou</b>, antiimigracioni političar i bivši član stranke Reform UK <b>Nigela Faraža</b>, najavljujući da će tražiti objašnjenje i poništenje odluke.</p>
<h2>Veze s britanskom krajnjom desnicom</h2>
<p>Vlaardingerbruk je prošle godine učestvovala kao govornica na najvećem protestu krajnje desnice u Londonu, koji je organizovao aktivista <b>Tomi Robinson</b>, pravim imenom <b>Stiven Jaksli-Lenon</b>. Tom prilikom nosila je majicu s natpisom „Generacija remigracije“, terminom koji se u krugovima krajnje desnice koristi kao eufemizam za prisilne masovne deportacije.</p>
<p>U svom govoru izjavila je: „Oni zahtijevaju žrtvovanje naše djece na oltaru masovnih migracija. Ne okolišajmo – ovo je silovanje, zamjena i ubistvo našeg naroda. Remigracija je moguća i na nama je da je sprovedemo.“</p>
<h2>Praksa zabrane ulaska u UK</h2>
<p>Stručnjaci za imigraciju pojašnjavaju da ukidanje ETA odobrenja znači da osoba gubi pravo putovanja u Ujedinjeno Kraljevstvo bez vize. Da bi ponovo pokušala da uđe u zemlju, moraće da podnese zahtjev za vizu, koji može biti odbijen. Britanski Home Office se zasad nije zvanično oglasio.</p>
<p>Ovo nije prvi put da Ujedinjeno Kraljevstvo zabranjuje ulazak osobama koje smatra ekstremistima. Ranije ovog mjeseca ulazak je zabranjen islamističkom propovjedniku koji je branio Hamas nakon terorističkog napada na Izrael 7. oktobra.</p>
<p>Godine 2019. trajno je zabranjen ulazak <b>Martinu Selneru</b>, istaknutom antiislamskom ekstremisti, čija je organizacija u Austriji bila predmet istrage zbog veza s napadačem iz Krajstčerča.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DywTjt3PQwD0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Eva Vlaardingerbruk, rođena 3. septembra 1996. godine u Amsterdamu, holandska je politička komentatorka i aktivistkinja. Poznata je po desničarskim stavovima o imigraciji, nacionalizmu i evropskom identitetu. Studirala je pravo na Univerzitetu u Utrehtu, a magistarsku diplomu iz enciklopedije i filozofije prava stekla je na Univerzitetu u Leidenu.</p>
<p>U javnosti je postala poznata 2019. godine nakon kontroverznog govora u kojem je kritikovala savremeni feminizam. Od tada redovno učestvuje kao govornica na konzervativnim konferencijama i pojavljuje se u američkim medijima, posebno u emisijama <b>Takera Karlsona</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7TD_qfZnJBs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Britanci su je protjerali, a Orban je brani: Ko je nova zvijezda evropske desnice

<p>Mali biznisi u Crnoj Gori uglavnom su porodična preduzeća koja posluju na stihijskom tržištu i, kako poručuje izvršni direktor Zanatske komore Crne Gore<b> Boris Marđonović</b>, umjesto pravne nesigurnosti potrebna im je jasna i konkretna podrška države.</p>
<p>Gostujući u jutarnjem programu<i> </i>Budilnik na Televiziji E, Marđonović je ocijenio da poruke koje dolaze iz Ministarstva ekonomskog razvoja dodatno zbunjuju zanatlije, posebno kada se tvrdi da kaznene odredbe i rokovi propisani Zakonom o zanatstvu nijesu obavezujući.</p>
<p>- Mali biznisi su uglavnom porodični biznisi koji se bore na jednom stihijskom tržištu i njima treba podrška Vlade, a ne da se zbunjuju i da se unosi pravna konfuzija i nesigurnost u njihovom poslovanju, iako su neki od tih zanatlija visoko školovani i oni &nbsp;su u zabludi ako iz Ministarstva ekonomskog razvoja poručuju da kaznene &nbsp;odredbe i rokovi Zakona o zanatstvu nijesu obavezujući, pa se postavlja pitanje da li je Vlada iznad zakona - rekao je Marđonović.</p>
<p>Rok za usklađivanje poslovanja sa izmjenama Zakona o zanatstvu istekao je 13. februara, a većina zanatlija je, kako navodi, već izvršila preregistraciju i prilagodila se novim zakonskim rješenjima. Ipak, problem predstavlja činjenica da pojedini zanati još nijesu uvedeni u Registar zanatstva, zbog čega se čeka na definisanje odgovarajućih kvalifikacija.</p>
<p>Marđonović podsjeća da je riječ o izuzetno snažnom sektoru crnogorske privrede. Kaže da se zanatlije registruju, njih 38.407 privrednih subjekata činili su 5,7 milijardi prihoda u 2024. godini, 27.000 nikada nije podnijelo bilans za tu godinu i to je ozbiljan i jak sektor, koji je, kako kaže, skoro duplo jači od Vladinog budžeta za tu 2024.godinu.</p>
<p>Posebno upozorava na zanate koji mogu predstavljati rizik po zdravlje i život građana, te na kontradiktorne poruke koje dolaze od resornog ministarstva.</p>
<p>- Radi se o zanatima koji predstavljaju opasnost po zdravlje i život. &nbsp;Ono što je jako bitno i što zbunjuje javnost je to što Ministarstvo ekonomskog razvoja koje je inače predlagač zakona, koje ga je branilo u Skupštini, zakona koji je objavljen u Službenom listu, sada govori da te kazne ne važe, a one su obavezujuće. Svi znamo da je stariji, pravosnažniji zakon u odnosu na volju ili impulse u ministarstvima. Zanatlije su ljudi koji su investirali mnogo, oni su ranjivi, Vlada je jaka, na kraju krajeva i štetne odluke Vlade ako ih sud obori plaćaju poreski obveznici, tako da zanatlije ne mogu njima da pariraju i onda to dovodi do zabune, zato što smo mi kao zanatska samouprava pokušali da se bavimo potrebama struke kako bismo mogli da ojačamo konkurentnost. Evo vidite da je glavni uzrok problema loša ekonomska situacija, a iz toga se ne može izaći ako nemate kvalifikovan stručni kadar, ako zavisite od radne snage, a ovo doliva benzin na vatru kada imate imate ministarstvo koje pokušava da arbitrira dekretima, da postavlja ljude. Vrlo je &nbsp;jasna situacija - Zanatska komora i po zakonu i po statutu je samostalna, nezavisna, autonomna organizacija koju čine njeni članovi i procedura je vrlo jednostavna - ti članovi delegiraju i biraju svoje predstavnike, ti predstavnici biraju svoje upravne strukture i dijalog sa politikom se vodi na istoj visini očiju, to u Crnoj Gori gdje hibridni sistem još uvijek nije demontiran, gdje još uvijek imamo situaciju ds donosioci odluka pokušavaju da uzurpiraju dio suvereniteta koji su im građani prenijeli da bi stvorili blagostanje, imamo zabunu kod zanatlija šta da rade – rekao je Marđonović.</p>
<p>On naglašava da Zanatska komora želi da doprinese jačanju struke, te da se njen rad zasniva na volonterskom angažmanu članova.</p>
<p>- Ako treba da se bavimo pravim suštinskim problemima koje privreda ima ovo je prilika zato što imaju sagovornika u privredi, imaju organizaciju koja radi po principima unutrašnje demokratije, sve je transparentno i ja mislim da je to primjer za Crnu Goru, a ne da se takvi napori sankcionišu - zaključio je Marđonović.</p>

Marđonović: Zakoni su stariji od volje i impulsa u ministarstvima

<p>Tokom prethodnog vikenda, odnosno od 23. do 25. januara, na crnogorskim putevima evidentirano je 37 saobraćajnih nezgoda, u kojima su 17 lica zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>U tom periodu pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 188 prekršajnih prijava, izdali 1.673 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 16 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.</p>
<p>Uhapšena su 83 vozača, od čega 29 zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji većoj od 1g/kg ili odbijanja alkotestiranja.</p>
<p>Dvadeset osoba je uhapšeno zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci ili odbijanja podvrgavanja testiranju, a 34 zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.</p>
<p>Od ukupnog broja uhapšenih, njih 43 su slobode lišeni u Podgorici, šest u Baru i pet u Bijelom Polju.</p>
<p>- Uprava policije još jednom apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju - poručuju iz policije.</p>

Tokom vikenda uhapšena 83 vozača, najviše zbog alkohola i droge

Kolumne

Manitovac na Sastavcima

DPS: Neka potpišu našu inicijativu i imaju partnera za smjenu Vraneša

Hronika

Mijajlović i dalje nema dostojan boravak u UIKS-u

Društvo

Crnogorski forum pisao patrijarhu Vartolomeju: Autokefalnost CPC istorijska i kanonska činjenica

Mrkić: Izbor predsjednice SO unutarpartijski dogovor, potrebniji sam kao direktor bolnice

Tagovi

Direktorima stan, radnicima staž

Britanci su je protjerali, a Orban je brani: Ko je nova zvijezda evropske desnice

Marđonović: Zakoni su stariji od volje i impulsa u ministarstvima

Tokom vikenda uhapšena 83 vozača, najviše zbog alkohola i droge

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO