Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milanović: Grenland je beskoristan, ne znam je li Trampova administracija na karti vidjela Svalbard

Bez obzira na različite političke stavove, smatram da politika proglašavanja persona non grata naših političara i građana u okviru regiona nije put saradnje i dijaloga - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon sastanka lidera Brdo - Brioni procesa u Albaniji.
On je kazao da je ovu važnu poruku podijelio i tokom sastanka, dodajući da je imao "određene teške trenutke".
- Znate da se ne slažem sa predsjednikom Skupštine oko brojnih stvari, ali sam pozvao predsjednika Republike Hrvatske da da i svoj doprinos da se proglašavanje persona non grata od te države, i kad je u pitanju predsjednik Skupštine i potpredsjednik Vlade i lider jedne parlamentarne stranke, na neki način ukine. Mislim da je to bila važna poruka sa moje strane - kazao je Milatović.
Smatra da je na njemu bilo to da kaže, te dodaje da "instrumenti" za ukidanje takve odluke nijesu kod Zorana Milanovića, već kod Vlade Hrvatske.
- Ali mislim da je kod njega riječ. Ovdje se ne radi o tome da su neki naši političari proglašeni u Hrvatskoj personama non grata. Imate situaciju da je predsjednica Slovenije persona non grata u Republici Srpskoj, da je Milorad Dodik persona non grata u Sloveniji. Mislim da ta politika ne doprinosi dijalogu i na meni je to bilo danas da kažem - naveo je Milatović.
Volio bi, kako dodaje, da su svi razumjeli tu poruku.
- Crna Gora je turistička zemlja. Mi se graničimo sa zemljama Brdo - Brioni procesa. Upućeni smo na region i možda je na nama najveći teret da u svakom trenutku, i kad je teško, budemo konstruktivniji u odnosu na ostale. I to je politika za koju smatram da je ispravna za Crnu Goru - poručio je Milatović.
Crna Gora je, kako je rekao, posvećena regionalnoj saradnji i svaki njegov nastup kao predsjednika Crne Gore je da šalje poruke o našoj državi kao dobrom susjedu.
On je dodao da je to posebno nakon današnjeg teškog sastanka na određene trenutke, bila dobra poruka.
- Mi ne možemo da govorimo u ime drugih. Važno je da uvijek budem konstruktivni i promoter dodatno snažnije regionalne saradnje - istakao je Milatović.
Razgovorali su o konkretnim načinima kako bi proces Brdo - Brioni učinili dodatno efikasnijim.
- Predložio sam da narednog puta pozovemo članove naših vlada, posebno ministre zadužene za infrastrukturu i trgovinu, kako bismo dodatno i praktično razgovarali o nekim ključnim zajedničkim projektima koji nas spajaju, o kojima nema dileme iz bilo koje perspektive - rekao je Milatović.
Predložio je, kako dodaje, da i mi kao region preuzmemo inicijative u kontekstu rješavanja određenih biletaralnih i regionalnih sporova.
- Na način što bismo imali jedno tijelo poput savjeta, koje bi mi napravili kao region, a koje bi se u savjetodavnom smislu bavilo rješavanjem određenih bilateralnih sporova u regiji. Mislim da bi na taj način pokazali političku i demokratsku zrelost naše regije - ocijenio je Milatović.
Zaključuje da je sastanak bio težak u određenim momentima, ali su usvojili rezoluciju i misli da je to važna poruka.
<h2>Spomenik</h2>
Milatović je kazao da je na marginama samita razgovarao sa predsjednikom Albanije Bajramom Begajem o važnoj temi za Crnu Goru.
- Naredne godine se obilježava 110 godina od pogibije skoro 400 dobrovoljaca koji su dolazili brodom iz Amerike kako bi se borili za slobodu Crne Gore u Prvom svjetskom ratu. Mislim da bismo naredne godine u blizini luke Medova trebalo da napravimo simbolično jedno spomen-obilježje, jednu ploču, kako bismo se odužili tim ljudima koji su dali svoje živote za Crnu Goru - rekao je Milatović.
Misli da je ova inicijativa dobro prihvaćena u Albaniji, odnosno kod domaćina, te da očekuje da se intenzivira priča kako bi se uoči obilježavanja 110 godina od pogibije ovih ljudi uradila jedna dobra stvar.
J. B.

Milatović: Politika proglašavanja persona non grata u regionu nije put saradnje, to ne doprinosi dijalogu

Vrijeme u kojem danas živimo nije zabilježeno, depresivno je i nije dobro, upozorio je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović u Njujorku, na prijemu za Hrvate koji žive i rade u tom gradu, ali i drugim gradovima na istočnoj obali SAD-a.
- Ljudi koji su na čelnim pozicijama, posebno u Evropi, rade jako loš posao i generalno nisu dorasli tom zadatku. Neke stvari su nerješive, a način na koji se rješavaju dovode do daljeg antagonizma i moguće do rata - poručio je.
Upoređujući doba hladnog rata i sadašnje stanje u svijetu, podsjetio je kako je u doba hladnog rata bilo izuzetno teško i trebalo je jako puno koncentracije da različiti ljudi sjednu i razgovaraju o važnim stvarima.
- Posljednjih dvadeset godina je sve razbijeno, sigurnosna arhitektura svijeta, posebno zapadnog svijeta i sjeverne hemisfere, više ne postoji - rekao je Milanović i ponovio kako danas „se živi u teškim vremenima“ i zbog toga „Hrvati moraju gledati sebe, svoj posao i svoje interese“.
Govoreći o stanju u EU i ulozi Hrvatske u njoj, on je naglasio:
- Nažalost, stvari baš i ne funkcionišu onako kako je trebalo. Tu ne mislim na privremene i povremene plasmane novca koji dolaze u Hrvatsku za, uglavnom, neproduktivne projekte i stvari koje Hrvatsku neće učiniti tehnološkom silom i neće učiniti bogatijom državom. Ali, bolje da i toga ima jer kada stane imaćemo nove ozbiljne izazove. Hrvatska danas mora biti lojalna savezima u kojima je članica i mora poštivati obveze koje je preuzela, ali isto tako nikada ne smije dopustiti da je uvuku u kombinacije i avanture koje nije krojila jer to nije solidarnost. To od nas niko ne može tražiti i neće dobiti, što se mene tiče - dodao je.&nbsp;
Govorio je i o ratu u Gazi.
- Mi se možemo zalagati za priznanje Palestine. Kažu da to neće puno promijeniti. Pa i neće, ali neke stvari treba riješiti da bi se moglo ići dalje. Svijet neće biti bolji i ljepši, uvijek će biti bremenit krizama, defektima, nedostacima i tome se moramo prilagoditi - zaključio je .
Govor predsjednika Milanovića na Generalnoj skupštini UN-a predviđen je za srijedu.

Milanović: Ljudi koji su na čelnim pozicijama u Evropi rade jako loš posao i nedorasli su tom zadatku

Danas protivnici na sportskom terenu, ali prijatelji i saveznici kada je evropska budućnost Crne Gore u pitanju - naveo je na mreži Iks (X) predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji boravi u Hrvatskoj gdje fudbalska reprezentacija Crne Gore gostuje večeras u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.
- Uz dijalog, zajedničke vrijednost i prijateljstvo gradimo region mira, stabilnosti i napretka, jer u timu Evropa svi su pobjednici - naveo je Milatović uz objavu fotografija sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem na Maksimiru gdje se igra meč.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1965133884775170175%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Milatović: Danas protivnici na sportskom terenu, ali i prijatelji kada je evropska budućnost Crne Gore u pitanju

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović danas je pozvao Vladu da u Saboru pokrene proceduru za priznavanje Palestine.
- Hrvatska treba da prizna Palestinu kao korak ka zaustavljanju rata i humanitarne katastrofe u Gazi. Priznavanje prava palestinskog naroda na sopstvenu državu jedini je način za uspostavljanje trajnog mira na Bliskom istoku - izjavio je Milanović tokom sastanka sa ministarkom vanjskih poslova Palestine, Varsen Aghabekian, koja boravi u zvaničnoj posjeti Hrvatskoj.
Milanović je najavio da će se, u okviru svojih ustavnih ovlašćenja, čvrsto zalagati za što brže priznavanje Palestine.
On je takođe najoštrije osudio napade izraelske vojske na civile u Gazi i najavljenu vojnu akciju zauzimanja i okupacije tog područja, ističući da se takvi postupci „ničim ne mogu opravdati“.
Kako se navoddi u saopštenju kabineta predsjednika Hrvatske, kao „sukreator spoljne politike“ prema Ustavu, MIlanović je palestinskoj ministarki prenio svoj stav da je jedino pravedno rešenje konflikta u Gazi priznavanje postojanja dvije države – Izraela i Palestine.
Međutim, stavovi predsjednika države i Vlade po pitanju priznavanja Palestine nijesu u potpunosti usklađeni.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković danas je u razgovoru sa palestinskom ministarkom naglasio da Vlada ostaje dosljedna dvodržavnom rješenju kao jedinom putu ka trajnom miru i sigurnosti, u kojem bi Izrael i Palestina živjeli jedan pored drugog.
Istovremeno, Plenković je istakao da Vlada podržava politički proces u okviru Evropske unije i međunarodne zajednice koji vodi ka tom cilju.

Milanović pozvao hrvatsku Vladu da pokrene proceduru za priznanje Palestine

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović susreo se na Braču sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, koji ljetuje na tom hrvatskom ostrvu, potvrđeno je Večernjem listu iz Kancelarije predsjednika.
Iako predsjednik Milanović nema izvršne vlastii, njegov zadatak je da razgovara s najvišim zvaničnicima drugih država, objasnio je glasnogovornik Nikola Jelić.
Jelić je napomenuo da su Hrvatska i Mađarska susjedne i prijateljske države, povezane dugom istorijom, a politički odnosi između njih se kontinuirano održavaju i razvijaju uprkos nekim otvorenim pitanjima.
Tokom susreta, Milanović i Orban razmijenili su mišljenja o aktuelnim globalnim temama, uključujući rat u Ukrajini, pomoć toj zemlji i sankcije Rusiji.
Iako se Orban ranije povremeno neformalno sastajao sa Milanovićem i premijerom Plenkovićem, ovaj susret se dogodio u dramatičnom trenutku za Evropsku uniju.
Razlog je diplomatski pokušaj okončanja rata u Ukrajini i eskalacija krize u regionu, posebno u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Mađarska se spominjala kao mogući domaćin mirovnih pregovora između ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog, ali Putin je, prema dostupnim informacijama, odbio da se direktno susretne sa Zelenskim.
Orban je, iako blizak sa bivšim američkim predsjednikom Trumpom, skeptičan prema njegovim pokušajima da okonča sukob u Ukrajini.
Istovremeno, Orban insistira na blokadi ukrajinskog puta ka Evropskoj uniji.
I Milanović je skeptičan prema članstvu Ukrajine u EU, a obojica su uglavnom saglasni u pogledu karaktera rata, pomoći Ukrajini i sankcija Rusiji.
Njihovi stavovi izazivaju kritike u Ukrajini i u Banskim dvorima, ali nailaze na odobravanje u Moskvi.
Orban smatra da samo direktni pregovori između Trampa i Putina mogu okončati rat u Ukrajini.
Mađarska, po pitanju politike prema Ukrajini i Rusiji, ostaje relativno usamljena u EU.
Milanovića i Orbana povezuje i bliskost sa bivšim predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, koji je smijenjen nakon što je zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.
Zbog Dodikovih poteza, vlasti Republike Srpske usvojile su zakone koji ograničavaju rad državnih institucija na teritoriji entiteta.
Dodikova politika secesije prijeti stabilnosti BiH, uz otvorenu podršku Srbije i Rusije.
U ovom kontekstu, uloga Hrvatske i Mađarske u očuvanju stabilnosti i teritorijalnog integriteta regiona posebno je važna.

Milanović i Orban razgovarali o diplomatskom pokušaju okončanja rata u Ukrajini i eskalaciji krize u BiH i Srbiji

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je još prije dva mjeseca naredio zabranu vojne saradnje između Hrvatske i Izraela.
Za ovo se tek danas saznalo, a informaciju je objavila televizijska kuća RTL. Ove dvije države već dva mjeseca ne mogu vojno sarađivati, a Milanović je hrvatskog premijera Andreja Plenkovića o ovoj naredbi obavijestio 23. maja na Vijeću za odbranu Hrvatske.
Iz Ministarstva odbrane Hrvatske tvrde da nikada i nisu imali tu saradnju, ali RTL je iz drugih izvora saznao da su shodno Milanovićevoj naredbi otkazani sastanci o razmjeni iskustva s Izraelom.
Predsjednik ove susjedne države za razliku od ostatka državnog vrha otvoreno kritikuje izraelski rat u Pojasu Gaze, te smatra da Hrvatska treba priznati Palestinu kao državom.
Pa je tako jednom prilikom izjavio da s Izraelom ne treba imati posla i da se u ovoj zemlji vodi, kako je rekao, zločinačka politika.

Milanović još prije dva mjeseca zabranio vojnu saradnju Hrvatske i Izraela

Zbog manjih zdravstvenih problema predsjednik Hrvatske Zoran Milanović odustao je odlaska na večeru kod holandskog kralja, saznaje N1 Zagreb.
Holandski kralj Vilim Aleksandar i kraljica Maksima priredili su sinoć večeru u Kraljevskoj palati za šefove država, učesnike NATO samita, i njihove supružnike.
Kako navode, Milanović je odustao od odlaska, zbog manjih zdravstvenih problema, o čemu su obaviješteni i domaćini.
Milanović će, dodaju, danas učestvovati na sastanku šefova država i vlada zemalja članica NATO.
U delegaciji Hrvatske su i ministri spoljnih poslova i odbrane, Gordan Grlić Radman i Ivan Anušić.
Tema NATO samita u Hagu je podizanje potrošnje za odbranu na pet odsto BDP-a do 2035. godine.

Milanović zbog zdravstvenih problema nije došao na večeru kod holandskog kralja, ali će prisustvovati NATO samitu

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović oštro je kritikovao izraelsko rukovodstvo usljed eskalacije sukoba između Izraela i Irana.
U obraćanju medijima pri predstavljanju projekta "Urboglifi - Urboteka: 1.000 Lumiereovih minuta za Orsona Velsa" u Zagrebu napomenuo je na to da se njegov stav o onome što radi Izrael razlikuje od stava hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
- Izrael trenutno vodi zločinačka klika i želi svijet uvući u rat - poručio je Milanović, prenose hrvatski mediji.
On je i ranije kritikovao ono što Izrael radi na Bliskom istoku, prvenstveno u Palestini. Pa je tako kazao i to da je Izrael izgubio njegove simpatije.
I u nedavnoj utrci za drugi predsjednički mandat je osuđivao postupke Izraela, te je pozvao na hrvatsko priznanje Palestine kao države, pitajući se da li Hrvatska ima ikakve dugove prema Izraelu.&nbsp;

Milanović: Izrael vodi zločinačka klika i želi svijet uvući u rat

Samo narcisoidna osoba, ili ona koja ničim potvrđena veliča i hvali sebe, ne vidi svoj odraz u ogledalu onakvim kakav zaista i jeste. I sve dok mu neko ne saspe istinu u lice neće ni imati pojma. A, istina zna jako da zaboli.&nbsp;
Nego, čemu sve ovo?
Crna Gora je danas u nekim elementima identična sa susjednom nam Hrvatskom. I, oni kao i mi imaju premijera i predsjednika države koji se, najblaže rečeno, ne vole i koji jedan drugome kažu toliko ružnog da biste češće pomislili da ste na nekoj buvljoj pijaci nego li na visokoj političkoj sceni jedne zemlje Evropske unije.&nbsp;
Bilo je tu raznih epiteta, poput šmrkavaca, jazavaca, hijena i raznih drugih životinja, ali nije, koliko se dalo ispratiti, bilo svinja. A, kada se naučite na takav narativ onda ne birate ni mjesto, ni vrijeme, a ni osobu kojoj ćete reći nešto slično.
Svinje je, makar na nivou simbolizma ili diplomatske packe, hrvatski predsjednik ostavio za nas.
Jednom svinja iz puna korita
pred vratima imućnoga doma,
ka umije, po svinjski lokaše.– Petar Petrović Njegoš
Tokom protekle nedjelje Crnu Goru je posjetio hrvatski predsjednik Zoran Milanović i sastao se sa našim visokim političkim predstavnicima u vidu predsjednika i premijera države, ove naše.&nbsp;
I, bilo je tu svega. No, glavna priča je bila o tome šta je sve Crnoj Gori potrebno da bude nova članica Evropske unije, koja nas čeka raširenih ruku, a mi nikako da pohrlimo u njen zagrljaj jer nama se više dopada ona druga “komšinica” koja je puno ljepša i prpošnija od “stare dame”, i kako tu može da nam pomogne iskusnija i starija “sestra” Hrvatska. A, starija sestra ko svaka sestra voli da zavali i po neki šamar mlađem bratu. I sve je to valjda normalno, jer sestra to radi iz čiste ljubavi i, naravno, u bratovljevu korist.
“Ošamario” je Milanović, diplomatski naravno, našeg predsjednika Milatovića, čim se za to ukazala prva prilika, a uključene kamere su bile savršen tajming za tako nešto, jer ipak on kao iskusniji zna da će se u toj prilici puno bolje snaći od našeg, još uvijek predsjednika-pripravnika.
Savjetovao je Milanović našeg Jakova da nauk i putokaz za svoju politiku nađe u Njegošu i njegovim stihovima, za koje je izgleda hrvatski predsjednik puno veći poznavalac od ovog našeg deklarativnog ljubitelja njegoševske Crne Gore.&nbsp;
Nego, ne bi ođe bilo ništa sporno da mu je savjetovao da se ponaša poput vladike Danila, Vuka Mićunovića ili Vuka Mandušića, ajde nekako bi mu “progledali kroz prste” i da je izabrao popa Mića, ili čak i onu babu, ali nije.
Milanović je savjetovao Milatovića da prouči i izvuče pouke iz Njegoševe pjesme “Orao i svinja”.
Meni na dan tri korita daju,
sve punije jedno od drugoga;
pa cio dan u glib do ušiju,
prevraćam se, na svijet uživam;
ni što mislim, ni glavu razbijam. - Petar Petrović Njegoš
Aluzija koju mu je uputio Milanović je bila jasna svima, pardon, bila je jasna onima koji su znali ovu pjesmu, što izgleda nije slučaj sa našim predsjednikom. Jer, ne znam kako bih drugačije protumačio odustvo bila kakve reakcije na ovu izjavu.&nbsp;
On, izgleda nije skontao da mu Milanović jasno poručuje da mora izabrati, ukoliko želi biti državnik za kojeg se izdaje, hoće li cijeli život provesti u blatu pred punim koritom (koje mu, pogodite ko puni) ili da se poput orla vine u visine i dokaže svoju samostalnost.&nbsp;
Dobro, Milatović se za samostalnost nije ni borio, uvijek mu je nakako bila bliža filozofija “punog korita” i nenadležnosti, ali istorijski moment je bio drugačiji i on je sada tu đe jeste. Slučajno, ali ipak jeste. I, na toj funkciji, koja sobom nosi i veliku odgovornost, mora se reagovati na ove više nego direktne prozivke susjeda nam Milanovića. Ali nije, jer ili nije znao šta mu zbori ili prosto ne umije i ne smije. Što god da je od to dvoje nije dobro za predsjednika jedne države, jer prozivke na njegov račun, pa bile i lične prirode, su prozivke svima nama.
Ali, kako se u životu uvijek mora biti optimista i nadati se najboljem, tako smo se i mi ponadali da će mu, kada ovom prvom nije bastalo, ovaj drugi (premijer) odgovoriti, ako ne direktno kako bi to morao prijemijer-domaćin, a onda makar sa nekom japanskom haiku pjesmicom.&nbsp;
No, mjesta za optimizam nije bilo, kako ono kaže stara poslovica – tresla se gora, rodio se miš.&nbsp;
Od lava ili orla ni traga ni glasa. Možda je Milojko i htio nešto reći u odbranu našeg kolektivnog dostojanstva, znate svi kakva je to “britva” kada hoće, ali je izgleda onaj udarac u čelo na premijerskom satu bio suviše jak i ostavio posljedice mnogo veće nego što je to u početku izgledalo.
Mož se hvalit ka pošteno živiš
pred svinjama, ali ne pred nama,
jerbo naše pleme ponosito
takvoga se gnušava života – Petar Petrović Njegoš
I, nikako da se otmem jednom utisku, ili bolje reći poređenju, sa onim animiranim filmom koji smo kao djeca rado gledali. Sjećate li se one čuvene replike: Đole, zašto si sam sebe udario po glavi, je li Đole?
A, dok nam “Đole” ne odgovori na to pitanje, ostaje nam nada da neće pogrešno pročitati riječ B E N Z I N, misleći da je voda i da nam neće užditi ovo malo što je ostalo od one “spržene zemlje”, koja nam u ovom trenutku zaduženja od pet milijardi, izgleda posve lijepa i zelena.

"Udri", Milanoviću, kad nema muške glave u kuću

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas izjavila je da će EU nastaviti da razmatra ideju o zabrani ulaska svim osobama koje su učestvovale u ruskom ratu protiv Ukrajine dok su služile u ruskim oružanim snagama, a da mnoge države podržavaju taj prijedlog.
Nakon sastanka Vijeća EU, Kalas je kazala da su brojne države članice izrazile podršku ovom prijedlogu Estonije, ne precizirajući o kojim je zemljama riječ.
- To predstavlja jasan bezbjednosni rizik za Evropu. Složili smo se da dalje razradimo ovaj prijedlog - rekla je Kalas.
Dodala je da bi to pitanje moglo postati posebno aktuelno kada se završi trenutna faza rata i da bi EU do tada trebalo da ponudi konkretne odgovore.
Dana 29. januara nezvanično se saznalo da Estonija predlaže državama članicama EU da razmotre zabranu ulaska u šengenski prostor učesnicima u neprijateljstvima protiv Ukrajine dok služe u ruskim oružanim snagama.
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Cahkna naglasio je da su osobe s takvim iskustvom u visokom riziku od regrutacije od strane ruskih specijalnih službi i da predstavljaju niz bezbjednosnih prijetnji.

Evropska unija razmatra zabranu ulaska za sve osobe koje su učestvovale u ruskom ratu protiv Ukrajine

Aktuelna vlast nastavlja da iritira najširu javnost, što počinje obuhvatati i građane sa neznatnom političkom pameću, ocijenili su iz Građanske inicijative "21. maj".
Kako kažu, u duhu prethodnih vlada koje su bile zbir neukosti, populizma i litijaške neuroze, djeluje i sadašnja u cjelini podgojena i rastrojena, a dijelom i agenturna izvršna vlast.
- Sjetimo se Bratićke i njene štetočinske i nezakonite "sječe direktora", pa nebuloznog programa “Evropa sad 1”, pa Dritanovog temeljnog ugovora i tunela do sudskog depoa bez krivaca i krivice, pa blokiranih EU integracija. Da bi nakon svega toga stigli do neurasteničnog “Evropa sad 2”, beskičmenog odnosa prema Vučićevom intervencionizmu, milionskog granta petokolonaškoj i nacionalističkoj SPC, plitkoumnog sukoba sa Hrvatskom, botunske rapsodije i na kraju do odbjeglog "Pavla Đurišića" i Miloša Medenice koji se narugao policijskim vlastima - podsjećaju iz GI "21. maj".
Saberemo li realne domete ove Vlade u unutrašnjoj politici primijetićemo, ističu, da ni razvučeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja sa EU nije za utjehu.

GI "21. maj": Ne može ni Brisel zamaskirati provincijalni podgorički cirkus

Narodna banka Ukrajine snizila je referentnu kamatnu stopu sa 15,5 na 15 odsto, jer inflatorni pritisci u zemlji slabe, a rizici spoljnog finansiranja se smanjuju.&nbsp;
Godišnja inflacija u Ukrajini je krajem prošle godine usporila na oko osam odsto, kako potrošačka, tako i bazna, prije svega zahvaljujući dobrim poljoprivrednim prinosima, ublažavanju pritisaka na tržištu rada i stabilnoj situaciji na deviznom tržištu, prenosi Tanjug.&nbsp;
Prema procjenama banke, inflacija u Ukrajini će nadalje padati u prvoj polovini ove godine, s tim da će u drugoj polovini privremeno porasti.&nbsp;
Inflacija bi ove godine trebalo da se spusti na oko 7,5 odsto, zatim na šest odsto krajem naredne, dok se povratak na ciljnu vrijednost od pet odsto očekuje tokom 2028. godine.&nbsp;
Narodna banka Ukrajine očekuje privredni rast od oko 1,8 odsto u ovoj godini, a nakon toga ubrzanje na tri do četiri odsto u periodu 2027–2028, pod uslovom da se energetska infrastruktura oštećena u ratu obnovi, a investicije ojačaju.&nbsp;
- Značajnu ulogu u makroekonomskoj stabilnosti ima spoljašnja finansijska pomoć - navodi se na sajtu banke.&nbsp;
Evropska unija (EU) je krajem prošle godine odlučila da Ukrajini obezbijedi oko 90 milijardi EUR podrške u periodu 2026–2027, dok su u toku i pregovori o novom aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) za 8,1 milijardu USD.&nbsp;
Kako ocjenjuje banka, međunarodne devizne rezerve Ukrajine trebalo bi da dostignu oko 65 milijardi USD do kraja ove godine.&nbsp;
Glavni rizik za ekonomski oporavak Ukrajine prevashodno predstavlja rat s Rusijom, ali i potencijalna nova budžetska opterećenja, nedostatak radne snage usljed migracija i rastuća geopolitička fragmentacija.

Ukrajina snizila kamatnu stopu

Američki predsjednik je u objavi na svojoj društvenoj mreži Trut naveo da Kanada „neopravdano, nezakonito i uporno“ odbija da izda sertifikate američkim mlaznjacima Golfstrim 500, 600, 700 i 800.
Zbog toga je najavio da će opozvati sertifikate kanadskih aviona Bombardije, kao i „svih aviona proizvedenih u Kanadi“, i zaprijetio carinama od 50 odsto na druge avione proizvedene u Kanadi.
- Ovim opozivamo sertifikaciju njihovih poslovnih mlaznjaka Bombardije Global Ekspres i svih aviona proizvedenih u Kanadi, sve dok Golfstrim, velika američka kompanija, ne dobije punu sertifikaciju - napisao je Donald Tramp.
„Hiljade privatnih i komercijalnih aviona izgrađenih u Kanadi svakodnevno lete u Sjedinjenim Državama. Nadamo se da će se ova situacija brzo riješiti kako bi se izbjegao značajan uticaj na vazdušni saobraćaj i putnike“, saopštila je Bombardije u izjavi za AFP.
Kompanija je dodala da je „u kontaktu s kanadskom vladom“ povodom tog pitanja. FlajtRadar24 je u petak objavio da je više od 400 aviona kanadske proizvodnje letjelo ka i iz američkih aerodroma oko 13 sati.
Nije jasno kako će Tramp oduzeti sertifikat avionima, budući da je to u nadležnosti Federalne uprave za vazduhoplovstvo, ali je u prošlosti davao slične izjave koje su na kraju sprovele nadležne agencije.
Prema globalnim pravilima vazduhoplovstva, zemlja u kojoj je avion projektovan – Sjedinjene Države u slučaju Golfstrima – odgovorna je za primarnu sertifikaciju, poznatu kao tipski sertifikat, koji garantuje bezbjednost dizajna.
Druge zemlje obično potvrđuju odluku primarnog regulatora, dopuštajući avionu ulazak u svoj vazdušni prostor, ali imaju pravo da odbiju ili zatraže dodatne podatke. Nakon krize s Boingom 737 Maks, evropski regulatori su odložili odobrenje nekih američkih odluka o sertifikaciji i vršili pritisak za dalje promjene dizajna, što je izazvalo tenzije s FAA.
Takođe nije jasno da li Federalna uprava za vazduhoplovstvo može da opozove sertifikate za avione na osnovu ekonomskih razloga ili šta bi to značilo za američke vlasnike aviona i da li bi ih to spriječilo da posluju u Sjedinjenim Državama. FAA može da opozove sertifikat aviona iz bezbjednosnih razloga.
Ta prijetnja bi, ukoliko se sprovede, imala drastičan uticaj i na američke prevoznike poput Amerikan Erlajnsa i Delta Er Lajnsa, koji se za mnoge svoje regionalne usluge oslanjaju na avione kanadske proizvodnje.
Prema podacima kompanije za analizu vazduhoplovstva Sirijum, američke avio-kompanije koriste 648 putničkih mlaznjaka proizvedenih u Kanadi. Planirano je da ti avioni obavljaju više od 2.600 letova dnevno, s ukupno 175.000 dostupnih putničkih sjedišta svakog dana.
Bombardije upravlja s više servisnih centara u Sjedinjenim Državama i ima pogon u Vičiti u Kanzasu, gdje razvija svoje poslovanje. Sjedinjene Države su najveće svjetsko tržište za poslovno vazduhoplovstvo, a kanadska kompanija tamo ima oko 3.000 zaposlenih.

Tag: zoran-milanovic