Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić podnio je tužbu protiv nekadašnjeg šefa Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aca Ognjenovića, koji je otkaz dobio krajem jula, optužujući ga da je „u više navrata, putem javnih objava i komentara na društvenoj mreži Facebook, iznosio neistinite, uvrjedljive, omalovažavajuće i klevetničke tvrdnje“ na njegov račun, „koje su javno dostupne velikom broju lica i kao takve prenijete od strane nekoliko portala, te prosljeđivane neodređenom broju lica i izvjesno trajno arhivirane“. Lakušić je prethodno, isto u avgustu, protiv Ognjenovića i nekadašnjeg rukovodioca Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimira Ružičića, kojem je krajem juna, takođe, uručen otkaz, podnio krivičnu prijavu u kojoj je tvrdio da mu je ugrožena bezbjednost, te povrijeđena čast zbog njihovih objava na društvenim mrežama, ali i tekstova na portalima. Ta prijava je, kako je Portalu ETV kazao Ognjenović, odbačena kao neosnovana. Lakušić, međutim, nastavlja sa progonom, pa novom tužbom od Ognjenovića, čovjeka kojeg su u Regionalnom vodovodu ostavili bez posla, traži 10.000 eura za pretrpljene i buduće duševne bolove. - Zbog ukazivanja na nezakonite postupke Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića na udaru smo se našli Vladimir Ružičić i ja, jer smo odbili da ćutimo. Da se radi o udruženom djelovanju i pokušaju da nas ućutkaju svjedoči i činjnica da je gotovo identičnu tužbu protiv mene podnio i doskorašnji Lakušićev savjetnik, sada penzioner, Željko Raičević – kazao je Ognjenović za Portal ETV. On očekuje da će Osnovni sud u Kotoru odbaciti tužbe kao nedozvoljene, ali i dodaje da ukoliko ih prihvati „konačno će se stvoriti situacija da će Lakušić i Raičević na ročištu morati da daju konkretne odgovore o svim dešavanjima u Regionalnom vodovodu“. Lakušić je u objavama na Fejsbuku optuživao Ružičića i Ognjenovića da rade za „šljunkarsku mafiju“, protiv koje se on, navodno, bori.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024061056_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024061056_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"><figcaption>NEZAKONITE SMJENE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  U tužbi koju je podnio protiv Ognjenovića, pored ostalog, Lakušić citira objave u kojima ga je prozivao da je dio „kriminalne grupe“ koja je „godinama izvlačila novac iz Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. Fokus tružbe je, ipak, na objavi kojom ga je, kako piše, Ognjenović prozvao da je odgovoran za ,,nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (dosada otkriveno oko 55.000 eura) koje je sproveo Lakušićev savjetnik Željko Raičević“. Ističe da je „tekst na ovu temu sa neistinitim navodima o navodnom nezakonitom umanjenju naknade na štetu RVCP za koju je okrivljen tužilac objavio ETV portal“. Naš portal objavio je 16. jula da su se bivši rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove, kojima je uručen otkaz, opet obratili premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću sa inicijativom za preispitivanje rada Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića. - Kako smo nezvanično saznali, jedan zapošljeni koji je vršio obračun posebne naknade na investicije (što za Regionalni vodovod predstavlja jedan od dva glavna izvora prihoda), je na štetu Regionalnog vodovoda pogrešno obračunavao posebnu naknadu na investicije čime je pričinio materijalnu štetu cc 50-60.000,00 eura po ovo društvo čiji je vlasnik država Crna Gora, a na korist investitora iz Reževića ako se ne varamo, namjerno ili ne nadležne institucije će to utvrditi u narednom periodu – citirali smo navode iz njihovog pisma. Oni su u dopisu iskazali bojazan i da se pokušava da „povreda radne obaveze zapošljenom zastara kako bi taj zapošljeni, koji je pričinio štetu Regionalnom vodovodu, stekao pravo na otpremninu i napuštio Regionalni vodovod kao počasni radnik“. U Regionalnom vodovodu dešava se gotovo nevjerovatna situacija – uskoro će godina kako je Lakušić podnio ostavku na funkciju predsjednika Odbora direktora, ali Vlada je, prema javnosti dostupnim informacijama, do danas nije konstatovala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102407100_b7c50231708f604b4ce344565f0842ddc710bd2cf664087fd5d1676c686fa07a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102407100_b7c50231708f604b4ce344565f0842ddc710bd2cf664087fd5d1676c686fa07a" data-rendition-name="original" width="1000" height="1333" loading="lazy" alt="Krsto Radović"><figcaption>OTKAZI ZA NEPODOBNE: Krsto Radović (Photo: Foto: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Ostavka je uslijedila ubrzo pošto je nezakonito smijenio izvršnog direktora kompanije Borislava Ivankovića, u novembru prošle godine i, takođe, nezakonito imenovao Krsta Radovića. Pisali smo da je Ivanković čak treći izvršni direktor kojeg je Lakušić nezakonito smijenio od kada je imenovan na čelo Odbora direktora Regionalnog vodovoda, u maju 2021. godine, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, a pošto su u avgustu 2020. vlast u našoj zemlji preuzele proruske i prosrpske političke elite. Prvo je smijenio Gorana Jevrića, a onda i Josifa Đuraškovića. Za prvog čovjeka Odbora direktora Lakušić je imenovan kao kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lakušić tužio Ognjenovića, traži mu 10.000 eura za duševne patnje

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, u ostavci, Zoran Lakušić za nepunh godinu i po stiče pravo na starosnu penziju zbog čega vodi grčevitu bitku da ostane ili na ovoj poziciji ili da mu lider stranke iz koje dolazi – Demokratske narodne partije - Milan Knežević nađe novo uhljebljenje kako bi „izvukao“ što bolji prosjek – proizilazi iz novog dopisa koji je stigao premijeru Milojku Spajiću i šefu njegovog kabineta Branku Krvavacu.&nbsp; Nekadašnji rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u ovom preduzeću Vladimir Ružičić, kojem je krajem juna uručen otkaz i bivši šef Službe za pravne i administrativne poslove Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, uputili su Spajiću i Krvavcu novi zahtjev za razrješenje Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje i izvršnog direktora kompanije Krsta Radovića. &nbsp;PARTIJSKI UHLJEB Predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić, kako je Portal ETV objavio 19. februara, podnio je ostavku još u decembru prošle godine, ali je ta informacija skrivana od javnosti sve do aprila, kada je resorni ministar Damjan Ćulafić (Ministaratvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera) bio prinuđen da je potvrdi, odgovarajući u Skupštini Crne Gore na pitanja poslanika Borisa Mugoše. Lakušić je od maja 2021, kada su ga proruske i prosrpske vlasti, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, imenovale na čelo Odbora direktora ove kompanije, do novembra 2024. smijenio čak tri izvršna direktora – Gorana Jevrića, Josifa Đuraškovića i Borislava Ivankovića, a četvrtog, Krsta Radovića imenovao iako nije posjedovao potrebne reference, što je ustanovljeno i inspekcijskim nadzorom. &nbsp; Lakušićevu fotelju, kako smo pisali, čuva Knežević, u uzaludnim pokušajima da mu nađe novo uhljebljenje, zbog čega Vlada do danas nije konstatovala njegovu ostavku. U međuvremenu su ga opet „prigrlile“ i Demokrate Alekse Bečića, jer je nezakonito izabrani izvršni direktor Krsto Radović njihov kadar, tako da im je Lakušić „izmirio dug“ zbog nezakonite smjene njihovog čovjeka Josifa Đuraškovića. Sa duplom partijskom zaštitom Lakušiću je, za sada, sigurna fotelja.&nbsp; I otuda ne čudi što je Spajić „ostao gluv“ na brojne dopise Ružičića i Ognjenovića, ali i drugih zapošljenih u ovoj kompaniji koji pokušavaju da alarmiraju Vladu da reaguje i zavede red u Regionalnom vodovodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901060948_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250901060948_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"> <figcaption>BROJNE ZLOUPOTREBE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  &nbsp; U novom dopisu oni podsjećaju da je Vlada morala odavno da se odredi prema Lakušićevoj ostavci – odnosno da je u roku 60 dana trebalo da razriješi postojeći i imenuje novi odbor direktora.&nbsp; - Lakušić nema pravo na otpremninu, jer je podnio ostavku samoinicijativni, niti može biti ponovo imenovan na tu poziciju, jer ne može ostvariti plan rada od četiri godine budući da stiče pravo na starosnu penziju za godinu i 3-4 mjeseca i njegovo imenovanje bi bilo samo ispumpavanje novca iz državnog privrednog društva kroz otpremninu koja bi Lakušiću bila više od 80.000 eura, s obzirom na to da prima 4.600 eura neto – napisali su u novom dopisu upućenom Spajiću i Krvavcu. Ističu kako „već dvije nedjelje razni mediji koje sponzoriše Regionalni vodovod i NVO čiji su osnivači zaposleni u Regionalnom vodovodu, prikazuju rezultate Zorana Lakušića kao istorijske, međutim navedeni rezultat je uporedio sa godinom kada je bila epidemija covid-a, vrlo svjesno jer su tada u svim državnim privrednim društvima rezultati bili minimalni, pri tom objavljeni rezultati se ne poklapaju sa zvaničnim rezultatima objavljenim na sajtu Poreske uprave 31. 12. 2024. godine – naglasili su oni.&nbsp; <h2>&nbsp;HVALISANJE BEZ OSNOVA</h2> Ukazali su i na činjenicu da Lakušić, kao predsjednik Odbora direktora „ne može imati bilo kakav doprinos koliko će vode Regionalni vodovod prodati lokalnim vodovodima, jer isti uzimaju onoliko koliko im treba“, uz konstataciju da „isto važi i za Radovića, koji nema uslove za mjesto izvršnog direktora“. Objašnjavaju i da „Lakušić ne može imati bilo kakav doprinos za prihode po osnovu obračuna posebne naknade za investicije, jer on i Radović, takođem ne mogu uticati koliko će se i kada graditi na Crnogorskom primorju“. Tvrde i da „Lakušića reklamiraju NVO čije osnivače je zaposlio u Regionalnom vodovodu, pa su samim tim to njegovi botovi, kao i portali sa kojima ima zaključene ugovore“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901060952_f929d05f22ed6335d12399bb4933253b6b6acdba76cc618509fedd0b65ed468f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250901060952_f929d05f22ed6335d12399bb4933253b6b6acdba76cc618509fedd0b65ed468f" data-rendition-name="original" width="1024" height="718" loading="lazy" alt="Ministar Ćulafić u posjeti Regionalnom vodovodu"> <figcaption>PODRŠKA: Ministar Ćulafić u posjeti Regionalnom vodovodu(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Podsjećaju i da je Lakušić, zajedno sa još nekim članovima OD razriješio Borislava Ivankovića „zbog navodne nelikvidnosti, međutim u objavljenim rezultatima pokazuje da su 2022, 2023. i 2024. (kada je Ivanković bio direktor) bile izuzetne finansijske godine, pa se postavlja pitanje da li su navodi u odluci o razrešenju lažni i zašto će Ivanković naplatiti štetu za 30 mjeseci preostalog mandata (30x4000=120.000eura neto plus doprinosi)“. U dopisu upozoravaju Vladu i da je Radović, sporazumom o preuzimanju zaposlio Bojanu Rajković za šeficu pravne službe, a da je Inspekcija rada utvrdila da ona nema završen Pravni, već Fakultet političkih nauka?!&nbsp; - Kada smo, kao rukovodilac pravnog sektora i šef službe za pravne poslove utvrdili sve ove nezakonitosti Krsto Radović nam je uručio prvo anekse, a potom i otkaze nakon montiranih disciplinskih postupaka (koje je pokrenuo tako što je lično priznao izvršenje prekršaja kako bi bio kažnjen i navodnog nepojavljivanja na ročištima dok smo bili na bolovanju i odmoru) koji su sprovedeni mimo svih važećih propisa sa disciplinskom komisijom sastavljenom od vozača i dva inženjera, bez pravnika vjerovali ili ne, a sve kako bi imali čist put ka realizaciji svojih nezakonitosti – napisali su Ružičić i Ognjenović. <h2>&nbsp;BROJNE NEZAKONITOSTI</h2> U dopisu upozoravaju i „da je revizor prilikom uzimanja slučajnog uzorka predmeta obračuna posebne naknade na investicije utvrdio da je bliski saradnik Zorana Lakušića pogrešno izvršio obračun posebne naknade na investicije i da je tom prilikom pričinio štetu u samo dva predmeta preko 60.000 eura“.&nbsp; - Međutim Krsto Radović to vješto izbjegava da pokrene postupak kako se ne bi zamjerio Lakušiću – tvrde njih dvojica. Odluke Odbora direktora, piše u dipisu, „izrađuje vozač i lice koje se lažno predstavlja kao pravnik, a Regionalni vodovod plaća dva advokata i to jednog preko 3.500 eura i drugog preko 1.000 eura, da li se radi o ispumpavanju novca ili o nečem drugom pitamo se“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901060952_55e476cee59673a0fa5fc87a173439816405088c29aaaf0a9401adb7654a3c4e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250901060952_55e476cee59673a0fa5fc87a173439816405088c29aaaf0a9401adb7654a3c4e" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>ĆUTI: Milojko Spajić (Photo: aplus.me)</figcaption> </figure>  Objavili smo polovinom avgusta da je Lakušić protiv Ružičića i Ognjenovića podnio krivičnu prijavu u kojoj tvrdi da mu je ugrožena bezbjednost, te povrijeđena čast zbog njihovih objava na društvenim mrežama, ali i tekstova na portalima. Oni su zbog toga pozvani u policiju da daju izjave i bili su kategorični da je Lakušićeva krivična prijava pokušaj njihovog zastrašivanja i skretanja pažnje sa nezakonitih radnji u Regionalnom vodovodu na koje njih dvojica mjesecima upozoravaju.

Zoran Lakušić sa platom 4.600 eura, osam mjeseci u ostavci „pumpa“ prosjek za penziju

Nekadašnjo rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje Vladimir Ružičić, kojem je krajem juna uručen otkaz i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, opet su na meti predsjednika Odbora direktora ovog preduzeća Zorana Lakušića koji je protiv njih podnio krivičnu prijavu u kojoj tvrdi da mu je ugrožena bezbjednost, te povrijeđena čast zbog njihovih objava na društvenim mrežama, ali i tekstova na portalima. Ognjenović i Ružičić izjave policiji dali su prije nekoliko dana. Smatraju da je Lakušićeva krivična prijava protiv njih pokušaj skretanja pažnje sa nezakonitih radnji u Regionalnom vodovodu na koje njih dvojica mjesecima upozoravaju. Lakušićeva prijava, kazao je Ognjenović u policiji, je kontinuitet problema koje ovaj pravi „od dana kada je stupio na dužnost predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje“. Objasnio je da su ga on i Ružičić upozoravali pisanim putem i usmeno „na nezakonitosti koje je svakodnevno vršio u ovom društvu, a koje se ogledaju u nezakonitoj smjeni čak tri izvršna direktora, što je potvrđeno u presudama sudova i koji će na ime naknade štete naplatiti od Regionalnog vodovoda svoja potraživanja u iznosu od trista do četiristo hiljada eura sa kamatama i sudskim troškovima“. - Kulminacija njegovog nezadovoljstva i sistemskog proganjanja se desila kada smo ja i kolega koji smo zaduženi za zakonito poslovanje ovog društva ga upozorili da Krsto Radović (aktuelni izvršni direktor p.a.) ne ispunjava zakonske uslove da bude imenovan za izvršnog direktora, što je i potvrdila inspekcija za radne odnose. Nakon toga Lakušić u saradnji sa Krstom Radovićem sprovodi dva nezakonita disciplinska postupka protiv kolege Ružičića i mene što je i rezultiralo davanjem otkaza – rekao je Ognjenović u policiji i istakao da sa indignacijom odbacuje tvrdnje da mu je prijetio i da Lakušić može biti na bilo koji način ugrožen.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815060856_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815060856_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Krsto Radović"><figcaption>FUNKCIJA, IAKO NIJE ISPUNJAVAO USLOVE: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption></figure>  Naglasio je i da su objave na društvenim mrežama samo vid njegovog „javnog iznošenja dešavanja u Regionalnom vodovodu“, jer mu „u montiranim disciplinskim postupcima nije dozvoljeno da“ predlaže saslušanje svjedoka, niti na bilo koji drugi način da iznese odbranu, „kako bi, prije svega, kolegama, a i široj javnosti ukazao na torturu, mobing“, kojem je izložen i kako bi zaštitio svoju čast i ugled. - Na kraju, ovo vidim kao posljednji pokušaj skretanja pažnje sa nezakonitih radnji koje vrši Lakušić i zastrašivanja kolege Ružičića i mene lično, jer svakodnevno ukazujemo na njegove propuste u radu – kategoričan je bio Ognjenović pred policijom i optužio Lakušića za lažno prijavljivanje. Ružičić je, kao i Ognjenović, podsjetio na nezakonite smjene čak tri izvršna direktora Regionalnog vodovoda u Lakušićevom mandatu, te na imenovanje Radovića koji nije ispunjavao uslove. - Nakon toga Krsto Radović zajedno sa Zoranom Lakušićem počinje progon kroz disciplinske postupke protiv mene i kolege Ognjenovića – kazao je Ružičić i objasnio da je na društevnim mrežama reagovao na Lakušićevu tvrdnju da je lažna vijest da je Ognjenović dobio otkaz. Optužio je Lakušića za nezakonito postupanje u kompaniji i istakao da su on i Ognjenović podnijeli krivačne prijave. - Sram Vas bilo Lakušiću, ovo nije prvi put da izmišljate, manipulišete i petljate. Ali kako kažu u laži su kratke noge – dio je Ružičićeve objave na društvenim mrežama. Naglasio je u policiji da se njegov „stav odnosio isključivo na to da je objavljeno da nije istina da je Aco Ognjenović dobio otkaz“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815060856_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815060856_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"><figcaption>U PROBLEMIMA: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  U Regionalnom vodovodu, o čemu Portal ETV izvještava mjesecima, je turbulentno, ali Vlada, za sada, ne reaguje. Lakušić je podnio ostvaku ubrzo pošto je Odbor direktora prošle godine u novembru nezakonito razriješio izvršnog direktora Borislava Ivankovića i imenovao za vršioca dužnosti Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Vlada, međutim, iako joj je Lakušićeva ostavka stigla još 16. decembra prošle godine do danas je nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, kao i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate), ali ih oni ignorišu.

Lakušić nastavlja progon Ognjenovića i Ružičića: Prijavio ih da mu ugrožavaju bezbjednost

Odbor direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, na čijem je čelu Zoran Lakušić u ostavci, sudeći prema odgovorima Ministarstva finansija, na pitanja koja smo uputili još 8. jula, oglušio se o nalog ovoga resora i imenovao Revizorski odbor, iako je Ministarstvo utvrdilo da nijedan od tri predložena člana ne ispunjava kriterijume?!&nbsp; Objavili smo 8. jula da je Odbor direktora Regionalnog vodovoda 3. juna imenovao Marka Milačića, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crna Gora za člana Revizorskog odbora, kao i Milana Vukadinovića, diplomiranog ekologa i Zorana Miljanića, diplomiranog pravnika. Milačić je magistar međunarodnih odnosa. &nbsp;ZAKONSKE PROCEDURE Iz Ministarstva finansija saopšteno nam je da ovaj resor nije dao „saglasnost na priloženi prijedlog Odluke Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje o imenovanju Revizorskog odbora“, te da su uputili zahtjev za dostavljanje novog prijedloga članova ovoga tijela. - Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera dostavilo je Ministarstvu finansija prijedlog Odluke Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje o imenovanju Revizorskog odbora, kao i biografije predloženih članova. Imajući u vidu da je u trenutku dostavljanja prijedloga za imenovanje članova Revizorskog odbora jedan od predloženih kandidata imenovan za vršioca dužnosti generalnog direktora u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, te da smo uvidom u dostavljene biografije zaključili da nijedan od predloženih članova ne posjeduje potrebno znanje i iskustvo iz oblasti računovodstva i revizije, Ministarstvo finansija nije dalo saglasnost na priloženi prijedlog Odluke, te je uputilo zahtjev za dostavljanje novog prijedloga članova za imenovanje Revizorskog odbora DOO Regionalni vodovod Crnogorsko primorje – istakli su u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080707080_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080707080_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Objasnili su da „u skladu sa članom 30 Zakona o reviziji („Službeni list Crne Gore“, br. 01/17), pravna lica koja su obveznici revizije dužna su da imenuju revizorski odbor od najmanje tri člana“. Istakli su i da „revizorski odbor imenuje skupština akcionarskog društva, odnosno nadležni organ određen statutom društva, uz prethodnu saglasnost Ministarstva finansija i uz obavezu da jedan od članova revizorskog odbora bude predstavnik većinskog vlasnika odnosno Države koga će predložiti resorno ministarstvo“. - Shodno Zaključku Vlade Crne Gore broj: 07-25 od 05. 03. 2020. godine, za članove revizorskih odbora u javnim preduzećima i privrednim društvima u većinskom državnom vlasništvu i većinskom vlasništvu državnih preduzeća ne mogu se imenovati lica koja su na pozicijama starješina organa državne uprave, visoko rukovodnog kadra, predsjednika ili članova organa upravljanja u drugim pravnim licima čiji je većinski vlasnik Država, kao i organa upravljanja u organizacijama kojima su povjereni poslovi iz nadležnosti državne uprave. Nadalje, članom 30 Zakona o reviziji („Službeni list CG“, br. 1/2017) propisano je da najmanje jedan član revizorskog odbora mora imati znanje iz oblasti računovodstva i revizije – pojasnili su iz Ministarstva finansija. Nakon što je Odbor direktora Regionalnog vodovoda 3. juna donio Odluku o imenovanja Revizorskog odbora, krajem juna donijeli su još jednu - kojom su izbacili stav da mandat ovog tijela počinje danom davanja saglasnosti Ministarstva finansija.&nbsp; Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li je ova odluka Odbora direktora protivzakonita. OSTAVKA VUKADINOVIĆA Portal ETV objavio je 8. jula da naši izvori iz Regionalnog vodovoda upozoravaju da nijedan od članova Revizorskog odbora ne ispunjava kriterijume te da je „posebno problematično što, prema dostupnoj dokumentaciji, nijedan od imenovanih članova ne ispunjava ključni zakonski kriterijum – iskustvo i znanje iz oblasti računovodstva i revizije“. Objavili smo i da je Vukadinović u Revizorski odbor imenovan na inicijativu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i da je na funkciji v. d. direktora Direktorata za ekologiju.&nbsp; Istog dana na tekst je reagovao Vukadinović uz tvrdnju da ispunjava uslove za Revizorski odbor, odnosno da je završio osnovne akademske studije na smjeru Računovodstvo i revizija, kao i specijalističke akademske studije na istom smjeru.&nbsp; Samo dva dana kasnije, 10. jula, iz Vlade je saopšteno da je na sjednici održanoj toga dana donijeto rješenje o prestanku funkcije Vukadinoviću. Prema rješenju, razriješen je na lični zahtjev, odnosno, podnio je ostavku. U bazi Instituta sertifikovanih računovođa imena Milana Vukadinovića nema, što znači da ne posjeduje sretifikat. Mjesečna naknada predsjednika Revizorsskog odbora Regionalnog vodovoda, a imenovan je Vukadinović, kako smo već objavli, iznosi 600 eura, dok članovi – Miljanić i Milačić mjesečno prihoduju po 500 eura. &nbsp; OZBILJNI PROBLEMI U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje, o čemu izvještavamo mjesecima, gomilaju se ozbiljni problemi, ali Vlada do danas nije konstatovala ostavku predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića, koju je podnio još 16. decembra prošle godine. Lakušića dio zapošljenih optužuje za teške zloupotrebe službenog položaja, zbog čega su Specijalnom tužilaštvu dostavljene i prijave, a od maja 2021. godine, kada je imenovan na ovu poziciju nezakonito je razriješio čak tri izvršna direktora.&nbsp; Inspekcija je ustanovila i da je nezakonito imenovan novi, četvrti direktor Krsto Radović (Demokrate).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080707080_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080707080_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Krsto Radović"> <figcaption>NEZAKONITO IMENOVAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Sve to, ali i još mnogo ozbiljnih optužbi na račun rada Lakušića, nije bio razlog da ga Vlada razriješi. Pisali smo da mu „fotelju“ čuva lider stranke iz koje dolazi – Demokratske narodne partije – Milan Knežević koji, kako tvrde naši izvori, još od kraja prošle godine, kada je Lakušić podnio ostvaku, bezuspješno pokušava da mu nađe novo uhljebljenje.

Lakušić nedodirljiv i kad gazi zakone

Na adrese premijera Milojka Spajića i ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića stigao je novi dopis, sada već bivših službenika Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje – nekadašnjeg rukovodioca Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimira Ružičića i šefa Službe za pravne i administrativne poslove Aca Ognjenovića, koji su im se ovoga puta obratili sa zahtjevom za pokretaje postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze i pokretanje krivičnog postupka. U pismu koje je adresirano i na opozicionog poslanika Borisa Mugošu, koji je jedini u parlamentu problematizovao dešavanja u Regionalnom vodovodu, a dostavljeno je i predsjedniku Odbora direktora komapnije Zorana Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića, te predsjednika Sindikalne organizacije Igora Anastasova, ističe se da je opšte poznata činjenica da u ovom državnom preduzeću „vlada haos već duži period, tačnije od dolaska Krsta Radovića koji ne ispunjava formalne uslove za mjesto izvršnog direktora, a koji je zaposlio novog šefa pravne službe koji nije završio Pravni fakultet“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="vodovod regionalni"><figcaption>Upravna zgrada Regionalnog vodovodaetv</figcaption></figure>  Podsjećaju da su o tome obavještavali Vladu i ministra u više navrata „i iz tih razloga spušteni na niže pozicije i kroz montirane disciplinske postupke dobili otkaze“. - Kako smo nezvanično saznali, jedan zapošljeni koji je vršio obračun posebne naknade na investicije (što za Regionalni vodovod predstavlja jedan od dva glavna izvora prihoda), je na štetu Regionalnog vodovoda pogrešno obračunavao posebnu naknadu na investicije čime je pričinio materijalnu štetu cc 50-60.000,00 eura po ovo društvo čiji je vlasnik država Crna Gora, a na korist investitora iz Reževića ako se ne varamo, namjerno ili ne nadležne institucije će to utvrditi u narednom periodu – istakli su oni u dopisu. Naglašavaju da s obzirom na to da su oni, kroz montirane disciplinske postupke koji su sprovedeni u najkraćem mogućem roku, kršeći, kako pišu, svaki mogući zakonski propis, u kojem su članovi disciplinske komisije bili dva inženjera i vozač, ostali bez posla, zahtijevaju „da protiv lica koje je pogrešnim obračunom posebne naknade pričinilo značajnu materijalnu štetu Regionalnom vodovodu“ bude „pokrenut postupak za utvrđivanje odgovornosti za povredu radne obaveze (ali na ispravan i zakonit način)“ i da podnesu krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu, a kasnije i tužbu za naknadu materijalne štete i obeštećenje. - Budući da smo u saznanju da ste formirali petočlanu komisiju koja ima zadatak da ispita sve obračune naknade na investicije od 2023. godine do danas, koji su radili svi zaposleni ostavljajući komisiji rok od 3-4 mjeseca, kod nas izaziva opravdanu sumnju, a evo i zašto. Postavljajući ovako širok zadatak komisiji (kontrolu 2.000-3.000 predmeta) sa ovako dugačkim rokom kod nas budi sumnju da Krsto Radović želi da povreda radne obaveze zapošljenom zastara kako bi taj zapošljeni, koji je pričinio štetu Regionalnom vodovodu, stekao pravo na otpremninu i napuštio Regionalni vodovod kao počasni radnik – smatraju Ružičić i Ognjenović. Ističu da se postavlja pitanje „zašto Krsto Radović nije komisiji naložio da se prvo izvrši kontrola samo obračuna koje je radio zapošljeni čiji su obračuni slučajnim uzorkom označeni kao pogrešni i sa umanjenim iznosom na štetu Regionalnog vodovoda“. - Da li se želi otići u zastaru za povredu radne obaveze? Da li se želi razvodnjiti ovako ozbiljan problem postavljajući ovako širok zadatak sa dugim rokom? Da li se želi izbjeći sukob sa predsjednikom Zoranom Lakušićem, obzirom da je kako nezvanično saznajemo riječ o njegovom saradniku? Neprijavljivanje krivičnog djela je, takođe, krivično djelo – upozoravaju oni. Oni su zamolili „resorno ministarstvo i ministra Ćulafića da se, konačno, uozbilji i uključi u rješavanju ovako značajnog problema u razotkrivanju počinioca ili više njih, a Vladu Cme Gore kao osnivača da preko nadležnih institucija sprovedu eksternu reviziju svih obračuna posebne naknade na investicije za prethodni period od 10. godina obzirom da se radi o državnom prihodu od 30-50 miliona eura“. - Predsjednika sindikalne organizacije društva molimo da o ovim okolnostima upozna sve zapošljene budući da je ukinut stambeni fond za zapošljene, a pojedini zapošljeni u korist investitora, a na štetu Regionalnog vodovoda vrše manji obračun naknade (i to u samo dva predmeta 50-60.000,00 eura). Sigurni smo da je većina zapošljenih svoj posao obavljala kako treba i u najboljem interesu Društva, pa je logično da prvo treba kontrolisati zapošljenog kod kojeg je nepravilnost utvrđena, a ne uvlačiti i druge zapošljene koji su svoj posao radili kako treba – zaključili su Ružičić i Ognjenović u pismu dostavljenom premijeru Spajiću i ministru Ćulafiću, te poslaniku Mugoši i čelnisima Regionalnog vodovoda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vodoizvorište Bolje sestre"><figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Vodoizvorište Bolje sestre(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Portal ETV u kontinuitetu izvještava o ozbiljnim problemima u Regionalnom vodovodu, od kada je Lakušić nezakonito smijenio izvršnog direktora kompanije Borislava Ivankovića u novembru prošle godine i, takođe, nezakonito imenovao Krsta Radovića. Ivanković je čak treći izvršni direkzor kojeg je Lakušić nezakonito smijenio od kada je imenovan na čelo Odbora direktora Regionalnog vodovoda, u maju 2021. godine, a pošto su u avgustu 2020. vlast u našoj zemlji preuzele proruske i prosrpske političke elite. U partijskoj raspodjeli funkcija Regionalni vodovod pripao je Demokratskoj narodnoj partiji Milana Kneževića, čiji kadar je Lakušić. On je 16. decembra prošle godine, nakon što je nezakonito smijenio Ivankovića i postavio Radovića za izvršnog direktora, pod pritiskom iz Vlade podnio ostavku, ali ona do danas nije konstatovana. Čak sedam mjeseci Lakušić u ostavci i dalje proizvodi brojne probleme u Regionalnom vodovodu, ali u Vladi ne reaguju, jer mu je u zaštitu stao Knežević i ne dozvoljava da bude izbačen iz Odbora direktora dok mu on ne nađe novo uhljebljenje. Očito, to mu baš teško ide. Pisali smo ranije da je Knežević namjeravao da Lakušića uposli u Odboru direktora Monteputa, što je, kako su kazali naši izvori, kategorično odbijeno. A Lakušić se i finansijski odlično obezbijedio - prema Ugovoru o radu koji je sačinio sa Regionalnim vodovodom, a u koji je Portal ETV imao uvid, u bilo kom slučaju njegovog razrješenja prije isteka mandata na koji je imenovan ima pravo na otpremninu u visini 12 bruto zarada. Objavili smo ranije da su nam zapošljeni saopštili da je Lakušićeva plata 4.500 eura. Uvećana za bruto iznos, to bi značilo da bi dobio otpremninu blizu 100.000 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062611068_6c2f1f4567dc77b41a6b55aeef98224df91c1d195e4a539745ff1fbb3881d1b6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025062611068_6c2f1f4567dc77b41a6b55aeef98224df91c1d195e4a539745ff1fbb3881d1b6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Milan Knežević"><figcaption>ČUVA LEĐA LAKUŠIĆU: Milan Knežević</figcaption></figure>

Tvrde da Lakušić i Radović pokušavaju da sakriju ko je i za čiji interes oštetio firmu za 50 do 60 hiljada eura

Crnogorske vlasti nastavljaju sa uhljebljavanjem politički podobnih i politički propalih, pa je Odbor direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, na čijem je čelu Zoran Lakušić u ostavci, imenovao početkom juna Marka Milačića, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore za člana Revizorskog odbora?! Osim njega izabrani su i Milan Vukadinović, diplomirani ekolog i Zoran Miljanić, diplomirani pravnik. Milačić je magistar međunarodnih odnosa. Ova trojka radiće reviziju u Regionalnom vodovodu. - U biografijama i obrazloženju ne postoji nijedan dokaz da bilo koji od članova posjeduje formalno obrazovanje, profesionalne sertifikate ili radno iskustvo iz oblasti računovodstva i revizije što je izričito precizirano članom 30 Zakona o reviziji. I ovaj izbor izazva ozbiljne sumnje u zakonitost i transparentnost rada ovog javnog preduzeća. Posebno je problematično što, prema dostupnoj dokumentaciji, nijedan od imenovanih članova ne ispunjava ključni zakonski kriterijum – iskustvo i znanje iz oblasti računovodstva i revizije – upozoravaju sagovornici Portala ETV iz Regionalnog vodovoda. <h2>Novo kršenje Zakona</h2> Objašnjavaju da prema članu 30 Zakona o reviziji Crne Gore („Službeni list CG“, br. 1/2017), pravna lica od javnog interesa su dužna da imenuju revizorski odbor od najmanje tri člana, pri čemu je najmanje jedan član obavezno lice koje ima znanje iz oblasti računovodstva i revizije i koje nije zapošljeno, akcionar ili član organa upravljanja u tom pravnom licu.&nbsp; - Precizno, stav 2 člana 30 propisuje: „Najmanje jedan član revizorskog odbora mora imati znanje iz oblasti računovodstva i revizije i ne smije biti zaposleni, akcionar ili član organa upravljanja u pravnom licu iz stava 1 ovog člana“ – pojašnjavaju naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="vodovod regionalni"> <figcaption>Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorjeetv</figcaption> </figure>  Prema njihovim riječima, ovaj zakonski uslov je i postavljen kako bi se osiguralo da revizorski odbor može stručno i nezavisno nadzirati finansijsko poslovanje i izvještaje društva. U Odluci u koju Portal ETV ima uvid piše da mjesečna naknada predsjednika ovog tijela, a imenovan je Vukadinović, iznosi 600 eura, dok će članovi – Miljanić i Milačić mjesečno prihodovati po 500 eura. Vukadinović je u Revizorski odbor imenovan na inicijativu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, a na fukciji je v.d. direktora Direktorata za ekologiju. Miljanić je rukovodilac Službe za pravne poslove i ljudske resusrde u budvanskom Vodovodu i kanalizaciji. Sudeći prema Odluci Odbora direktora Regionalnog vodovoda Milačić je nezapošljen. Krajem juna, kažu naši izvori, Odbor direktora donio je u slučaju imenovanja Revizorskog odbora još jednu spornu odluku – njom je izmijenjen stav koji je predviđao da mandat ovog odbora počinje tek danom davanja saglasnosti Ministarstva finansija. - Na ovaj način prekršili su član 30 Zakona o reviziji koji jasno propisuje da odbor stupa na dužnost tek nakon što Ministarstvo finansija da saglasnost na njegov sastav. Ova izmjena je pravno ništava, jer niži akt ne može derogirati zakonsku obavezu – objašnjavaju naši sagovornci. Kategorični su da Odluka Regionalnog vodovoda o imenovanju Revizorskog odbora „direktno krši član 30 Zakona o reviziji, jer nijedan član ne ispunjava uslov stručnosti iz oblasti računovodstva i revizije.&nbsp; - Dodatno, proceduralne izmjene kojima se pokušava zaobići saglasnost Ministarstva finansija predstavljaju ozbiljan pravni propust i otvaraju prostor za osporavanje cijelog procesa pred nadležnim organima. Ovakva praksa ugrožava transparentnost i nezavisnost nadzora nad finansijskim poslovanjem jednog od najvažnijih javnih preduzeća u Crnoj Gori – zaključili su oni. <h2>Nesmjenjivi Lakušić</h2> Portal ETV duže od pola godine piše o zabrinjavajućim nezakonitim postupanjima u Regionalnom vodovodu na koji je „šapu“ stavila Demokratska narodna partija Milana Kneževića, kada je u partijskoj podjeli funkcija, nakon što su proruske i prosrpske društveno-političke snage osvojile vlast 2020. godine, imenovali u maju 2021. Zorana Lakušića za predsjednika Odbora direktora.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"> <figcaption>JOŠ JEDNA SPORNA ODLUKA: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Otuda i ne čudi kako se Milačić našao u Revizorskom odboru Regionalnog vodovoda, a s obzirom na to da su on i Knežević u ime svojih partija u decembru 2023. potpisali savez između ova dva politička subjekta.&nbsp; Vlada, za sada ne reaguje na sve nezakonitosti u Regionalnom vodovodu, a pisali smo fa je Lakušić za nepune tri godine smijenio čak tri izvršna direktora.&nbsp; Ostavku na poziciju predsjednika Odbora direktora podnio je još 16. decembra prošle godine, nakon što je u Vladi došlo do ozbiljnih mimoilaženja pošto je u novembru nezakonito smijenio Borislava Ivankovića i za izvršnog direktora imenovao Krsta Radovića. Ostavka, međutim, do danas nije konstatovana. Kako smo ranije pisali, osnovni razlog je što njegov partijski šef Milan Knežević nikako ne uspijeva da mu nađe novo uhljebljene. Osim toga, u Vladi imaju problem s njegovom ostavkom, jer će mu morati biti isplaćen ogroman novac. Prema Ugovoru o radu koji je sačinio sa Regionalnim vodovodom, u bilo kojem slučaju razrješenja prije isteka mandata na koji je imenovan Lakušić ima pravo na otpremninu u visini 12 bruto zarada. Objavili smo ranije da su nam zapošljeni saopštili da je Lakušićeva plata 4.500 eura. Uvećana za bruto iznos, to bi značilo da bi dobio otpremninu blizu 100.000 eura.

Lakušić uhljebio Marka Milačića u Revizorski odbor

Dok Vlada i institucije tihuju i ne reaguju na nezakonito imenovanje funkcionera Demokrata Krsta Radovića za izvršnog direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje on, za razliku od njih, ne gubi vrijeme i brutalno se obračunava sa zapošljenima koji su upozoravali na razloge zbog kojih on nije mogao biti imenovan. Nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimiru Ružičiću, kojeg je smijenio 10. marta, sada je uručio i otkaz. Ružičić je, za sada, prva žrtva hajke protiv dijela zapošljenih u ovoj državnoj kompaniji, koju vode predsjednik Odbora direktora u ostavci Zoran Lakušić i nezakonito izabrani direktor Radović, od kada je u novembru prošle godine nezakonito razriješen dotadašnji izvršni direktor Borislav Ivanković. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kaže za Portal ETV Ružičić. U Regionalnom vodovodu on je zapošljen od 20. septembra 2019. godine i kako kaže imao je odličnu saradnju sa svim prethodnim direktorima, a Radović je treći od kada su proruske i prosrpske društveno-političke elite preuzele vlast u Crnoj Gori, krajem avgusta 2020. godine.&nbsp; Tri prethodna direktora, o čemu je Portal ETV pisao, Gorana Jevrića, kojeg su zatekli na toj poziciji, Josipa Đuraškovića (takođe, kadar Demokrata) i Borislava Ivankovića nezakonito je smijenio Lakušić, odnosno Odbor direktora kojim on predsjedava.&nbsp; - Radović je prvi direktor s kojim imam nepremostiv problem od dana kada je zauzeo poziciju, što nedvosmisleno potvrđuje činjenicu da mi se sveti zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora. Kao rukovodilac pravnog sektora bio sam član Komsiije za imenovanje koja sprovodi postupak izbora i imenovanje izvršnog direktora, ali kada su Lakušić i Radović shvatili da ja neću falsifikovati činjenicu da Radović ne ispunjava uslove makli su me iz Komisije i formirali novu bez ijednog lica koje je završilo pravni fakultet?! Nevjerovatno, ali to se dogodilo – priča Ružičić. Kaže da je dobio neformalno informacije da je kategoričan stav Lakušića i Radovića da žele da se riješe i njega i još nekih ljudi, po svaku cijenu.&nbsp; - Pričaju da nema veze što je to što rade nezakonito i što će nas sud sve vratiti na posao, jer oni tada svakako neće biti u Regionalnom. Toliko o njihovom osjećaju odgovornosti i profesionalizmu – ističe naš sagovornik. Poručuje i da neće odustati od borbe za svoja prava i da će podnijeti tužbu i tražiti poništenje nezakonitih odluka, ali naknadu materijalne štete, kao i nematerijlane zbog duševne boli i stigmatizacije okoline nakon što je dobio nezakonito otkaz i lažno optužen. - Koliko Radović nema stručnog znanja i kavlifikacija, odonosno dovoljno radnog iskustva, pokazuje i činjenica da je na mjesto kolege Aca Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković. Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kaže Ružičić. Kao još jedan dokaz neznanja i loših namjera Radovića, naš sagovornik ukazuje na činjenicu ko je bio u sastavu Disciplinske komisije koja je odlučivala o njegovoj sudbini. - U oba disciplinska postupka on je formirao komisiju koju su činila dva inžinjera i vozač. E zamislite nivo stručnog, pravničkog znanja tih komisija i njihove kvalifikacije za vođenje disciplinskih postupaka – konstatuje Ružičić.&nbsp; On se polovinom maja otvorenim pismom obratio premijeru Milojku Spajiću, ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću i ombudsmanu Siniši Bjekoviću zahtijevajući zaštitu radnih prava i upozoravajući ih da je u državnom preduzeću u kojem radi izložen progonu i mobingu, te montiranim disciplinskim postupcima. Do danas mu nijesu odgovorili. U pismu ih je, o čemu je Portal ETV pisao, obavijestio da od kada je za izvršnog direktora imenovan Krsto Radović počinju progon i mobing. Saopštio im je da je njega funkcije rukovodioca postavio na nižu poziciju - saradnika, dok je kolega sa mjesta šefa jedne službe „spušten“ na mjesto saradnika, a drugi sa mjesta savjetnika na mjesto referenta, što je sve konstatovala i Inspekcija rada.&nbsp; Tražio je od Spajića i Ćulafića da hitno preduzmu mjere protiv Odbora direktora ove državne kompanije i izvršnog direktora, uz podsjećanje da je Odbor nezakonito razriješio tri izvršna direktora i nezakonito imenovao Radovića. „Šapu“ na Regionalni vodovod stavila je Demokratska narodna partija Milana Kneževića, kada je u partijskoj podjeli funkcija, nakon što su proruske i prosrpske društveno-političke snage osvojile vlast 2020. godine, imenovali u maju 2021. Lakušića za predsjednika Odbora direktora. Zapošljeni kažu da on „vedri i oblači“ u Regionalnom vodovodu, a što proizilazi i iz činjenice da je Lakušić za nepune tri godine smijenio čak tri izvršna direktora u ovoj kompaniji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"> <figcaption>DUŽE OD POLA GODINE U OSTAVCI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  On je 16. decembra prošle godine, nakon što je u Vladi došlo do ozbiljnih mimoilaženja pošto je u novembru smijenio Borislava Ivankovića i postavio Krsta Radovića, podnio ostavku. Do danas, međutim, ta ostavka nije konstatovana. Kako smo ranije pisali, osim što mu poziciju čuva njegov partijski šef Milan Knežević, koji pokušava da mu nađe novo uhljebljenje, u Vladi imaju problem s njegovom ostavkom, jer će mu morati biti isplaćen ogroman novac. Prema Ugovoru o radu koji je sačinio sa Regionalnim vodovodom, u bilo kom slučaju razrješenja prije isteka mandata na koji je imenovan ima pravo na otpremninu u visini 12 bruto zarada. Objavili smo ranije da su nam zapošljeni saopštili da je Lakušićeva plata 4.500 eura. Uvećana za bruto iznos, to bi značilo da bi dobio otpremninu blizu 100.000 eura.

Krsto Radović uručio otkaz smijenjenom šefu pravne službe Vladimiru Ružičiću

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić podnio je ostavku na tu funkciju još 16. decembra prošle godine, ali je Vlada do danas, čak šest mjeseci, nije konstatovala i razriješila ovo upravljačko tijelo jednog od najznačajnijih državnih preduzeća. Portal ETV objavio je 19. februara da je Lakušić podnio ostavku, a ta informacija potvrđena je tek 16. aprila u Skupštini Crne Gore kada je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić odgovarajući na pitanja poslanika Borisa Mugoše o dešavanjima u Regionalnom vodovodu potvrdio da je predsjednik Odbora direktora podnio ostavku. Pisali smo da Vlada na dnevni red nije stavila Lakušićevu ostavku, jer lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, stranke koja ga je kandidovala za tu funkciju, nije našao drugo uhljebljenje za njega. U Lakušćevoj ostavci, u koju Portal ETV ima uvid, on je u dvije rečenice obavijestio premijera Milojka Spajića da podnosi ostavku, a da je njegova odluka motivisana „iskrenom željom da Vladi Crne Gore“ pruži priliku da „izvrši ocjenu povjerenja o“ njegovom dotadašnjem radu. Sudeći po tome da je Lakušić i dalje na čelu Odbora direktora Regionalnog vodovoda „ocjena povjerenja“ se i te kako odužila, ali prema našim informacijama, njegov učinak niko ne ocjenjuje, već se Spajić našao „između dvije vatre“. S jedne strane su Milan Knežević i njegova DNP odakle je stigao Lakušić, a opstanak Vlade zavisi od glasova nekadašnjeg Demokratskog fronta, koalicije čiji je jedan od ključnih konstituenata bila ova partija, dok sa druge strane čeka i „zeleno svjetlo“ Demokratske Crne Gore, stranke koju je Lakušić zadužio nezakonitom smjenom bivšeg izvršnog direktora Regionalnog vodovoda Borislava Ivankovića i, isto tako, nezakonitim imenovanjem novog čelnika ovog preduzeća Krsta Radovića, kadra Demokrata. Radović nije posjedovao tražene kvalifikacije za poziciju izvršnog direktora, ali to Lakušiću i Odboru direktora nije bila prepreka da ga postave na funkciju. Osim toga, i resorni ministar – Ćulafić je funkcioner Demokrata. Tako se Regionalni vodovod našao „u sendviču“ preklopljen partijskim interesima i zarobljen partijskim uhljebima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="vodovod regionalni"> <figcaption>ZAROBLJENI PARTIJSKIM UHLJEBIMA: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorjeetv</figcaption> </figure>  Grupa zapošljenih iz Regionalnog vodovoda koja mjesecima upozorava na nezakonitosti u ovom državnom preduzeću, saopštila je ranije Portalu ETV da je Radovićeva plata 4.000, a Lakušićeva 4.500 eura. Oni su u proteklih pola godine u više navrata pisali otvorena pisma premijeru Spajiću i ministru Ćulafiću, zahtijevajući hitno razrješenje članova Odbora direktora, ukazujući na nezakonit izbor Radovića, ali i upozoravajući da je Lakušić početkom prošle godine pokušao da namjesti tender za postrojenje za filtraciju vode firmi Exploring doo, kojoj je, kako su napisali, namjeravao da uplati avans, prije raspisivanja tendera, u iznosu od 700.000 eura. Ukazali su u tim pismima i na brojne druge probleme i nezakonita postupanja, ali nijesu dobili odgovor. Bivši izvršni direktro Regionalnog vodovoda Borislav Ivanković, koji je nezakonito razriješen u novembru prošle godine, u razgovoru za Portal ETV 5. februara kazao je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, istakao je on, i za Specijalno tužilaštvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618060656_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250618060656_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="radović"> <figcaption>BEZ POTREBNIH KVALIFIKACIJA: Krsto Radovićetv</figcaption> </figure>  Krsto Radović, funkcioner Demokrata, imenovan je za v. d. direktora krajem novembra prošle godine, kada je razriješen Ivanković, iako nije ispunjavao elementarne uslove za ovu poziciju – najmanje pet godina iskustva na rukovodećim funkcijama sa VII stepenom stručne spreme. Osim toga, Radović je, kako je objavio Portal Antena M, svega 21 dan prije imenovanja za izvršnog direktora Regionalnog vodvoda nostrifikovao fakultetsku diplomu stečenu na Univerzitetu „Union – Nikola Tesla“, koji je bio u središtu afera o lažnim diplomama u Srbiji. Lakušić je na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Od tada do danas nezakonito su smijenjena čak tri izvršna direktora ovog preduzeća.

Zoran Lakušić u ostavci još od 16. decembra prošle godine

Predsjednik Odbora direktora Regionalni vodovod Crnogorsko primorje Zoran Lakušić na svom Fejsbuk profilu u kontinuitetu se obračunava sa Portalom ETV lijepeći nam raznorazne etikete, nezadovoljan što izvještavamo o problemima sa kojima se suočava ova državna kompanija, primarno izazvanim njegovim odlukama.&nbsp; Tako je prije nekoliko dana objavio da je tekst Portal ETV – „<a href="https://etv.me/drustvo/vlada-nijema-na-desavanja-u-regionalnom-vodovodu">Vlada nijema na dešavanja u Regionalnom vodovodu</a>“ – lažna vijest.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250605080656_c03a151c348b59738fab79ef488667db40b5f3b64151db5d9fe32141cf74066c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250605080656_c03a151c348b59738fab79ef488667db40b5f3b64151db5d9fe32141cf74066c" data-rendition-name="original" width="1075" height="1789" loading="lazy" alt="Lakušić objava na Fejsbuku"> <figcaption>Lakušićeva besrmana objava na Fejsbuku</figcaption> </figure>  U nekoliko rečenica koje su pratile ovu objavu nije objasnio što je lažna vijest. Da li je to ćutanje Vlade na probleme u Regionalnom vodovodu, da li su to disciplinski postupci pokrenuti protiv nekih zapošljenih, da li je to podatak da je Inspekcija rada utvrdila da je direktro Krsto Radović imenovan mimo propisa, da li je to informacija da je on podnio ostavku koju Vlada nikako da stavi na dnevni red... Ili je, možda, lažna vijest da je na sjednici Odbora direktora 30. maja donijeta odluka da se sa M. R. zaključi ugovor o djelu. Ipak, moguće, da je Lakušića najviše zaboljela fotografija koja je pratila tekst, a na kojoj je sa bivšim premijerom Dritanom Abazovićem, kojeg je ugostio 28. maja, a ovaj mu zahvalio na „nesebičnom i odlučnom angažmanu“.&nbsp; „Zli jezici“ čak tvrde kako Abazović nije evidentiran u knjizi ulazaka/izlazaka kompleksa na vodoizvorištu Bolje sestre.&nbsp; A, možda Lakušića posebno mori informacija koju smo objavili da lider Demokratske narodne partije, čiji je on kadar, Milan Knežević evo mjesecima bezuspješno pokušava da mu pronađe novo uhljebljenje. Uzalud. Niko ga neće.&nbsp; Srećom po Lakušića, aktuelne vlasti funkcionišu na principu otvorene partijske trgovine i ucjena, tako da mu je pozicija predsjednika Odbora direktora u ostavci zagarantovana dok god Knežević ne uspije da mu nađe novo uhljebljenje i dok izvršna vlast zavisi od volje bivšeg DF-a. Ili je „lažna vijest“ da je Lakušić i te kako dobro zaštitio svoj „novčanik“ u slučaju otkaza, jer je kao predsjednik Odbora direktora sa Regionalnim vodovodom sklopio ugovor o radu. A prema tom ugovoru njegova plata je u visini od tri prosječne zarade ostvarene u Regionalnom vodovodu u prethodnoj godini, uvećane za minuli rad i u bilo kom slučaju razrješenja prije isteka mandata na koji je imenovan ima pravo na otpremninu u visini 12 bruto zarada. Zapošljeni su Portalu ETV saopštili da je Lakušićeva plata oko 4.500 eura. Neto plata. I ovo je samo djelić problema s kojima se suočava Regionalni vodovod od kada im je kormilar Lakušić. Pod njegovim vođstvom u ovom državnom preduzeću nezakonito su smijenjena čak tri izvršna direktora, a četvrti Krsto Radović imenovan je iako nije imao ključne reference, odnosno nije ispunjavao konkursne uslove. Zapošljeni ga optužuju i za nepotizam, ali i za potencijalnu korupciju. I tako dalje, i tako dalje... Lakušićev odgovor na sve to je bijedno opanjkavanje Portala ETV. Ali od uhljeba se teško mogu očekivati argumenti.&nbsp; Zbog svega ovoga i mnogo čega ostaloga o čemu smo izvještavali iz Regionalnog vodovoda, jasno je da je jedina lažna vijest samohvalisanje Zorana Lakušića o njegovim menadžerskim podvizima.&nbsp; Crna Gora će jednoga dana sigurno dobiti časnu i odgovornu izvršnu vlast, časno i odgovorno pravosuđe, institucije koje neće biti zarobljene partijskim i interesnim lancima, a tada će silnim lakušićima biti tijesno u sopstvenoj koži, jer će biti suočeni sa svojim nedjelima. I moraće da odgovaraju. Zato što u sistemu u kojem budu uspostavljene institucije sa integritetom razni milani kneževići neće moći da kadriraju, ucjenjuju i uhljebljuju. U takvom sistemu na čelu institucija će biti ljudi sa integritetom, a ne loši đaci sa sumnjivim fakultetskim diplomama ili višedecenijskim studentskim stažom. Sistem vrijednosti tada će uspostavljati dobri đaci, a ne ćaci.

Kad uhljebi opanjkavaju

Miholjski zbor - odbor Budva i Kolašinska parohija dobili su 2023. godine po 200 eura od Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, odlukom koju je potpisao predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić, saznaje Portal ETV. Zanimljivo je da su, kako Miholjski zbor, tako i Kolašinska parohija SPC u Crnoj Gori, a kako se navodi u dokumentima u koje je Portal ETV imao uvid, pomoć tražili za “izgradnju crkve”. U obrazloženju ovih odluka Zoran Lakušić nije naveo koje su to crkve, ko ih gradi i gdje, pa ni to da li ih grade Miholjski zbor i Kolašinska parohija, ili ih gradi neko drugi pa oni u to ime traže novac.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250524070536_6f7172d110c4d9a64046dd32526e9929f22b974a591f75ac076121a34a61fad3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250524070536_6f7172d110c4d9a64046dd32526e9929f22b974a591f75ac076121a34a61fad3" data-rendition-name="original" width="1206" height="1583" loading="lazy" alt="dokumenat"></figure>  Ako već gorovimo o donacijama koje je dao Regionalni vodovod, možda javnost treba podsjetiti ko je Miholjski zbor, sa pitanjem kakve veze ima ova NVO sa izgradnjom crkve. Nevladinu organizaciju Miholjski zbor, prema pisanju medija, osnovao je paroh grbaljski Mijajlo Backović 2018. godine. Backović je Miholjski zbor osnovao sa pozicije predsjednika Pravoslavne omladine Crne Gore, organizacije koja je bliska SPC i koja je krovna organizacija svih pravoslavnih bratstava. Backović važi za osobu blisku nekadašnjem direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejanu Vukšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250524070536_1885ed85a56ff2a39ff97f9d5edb2ff46f2a19abc7dc198afee4a256c0fb36ed.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250524070536_1885ed85a56ff2a39ff97f9d5edb2ff46f2a19abc7dc198afee4a256c0fb36ed" data-rendition-name="original" width="1194" height="1429" loading="lazy" alt="Dokumenat"></figure>  <h2>Pop i “crvena beretka”</h2> Miholjski zbor, Tvrdoš i Stupovi su, prema informacijama medija, bili angažovani i na Cetinju 4. i 5. septembra prilikom ustoličenja mitropolita SPC Joanikija. Sigurnosnim mjerama rukovodio je i koordinirao pop Mijajlo Backović. On je bivši pripadnik 63. padobranske brigade i “crvenih beretki”. Predsjednik NVO Miholjski zbor je Zdravko Nišavić, javnosti poznat po učešću na skupovima kojima se zastupaju interesi SPC u Crnoj Gori. <h2>Državni novac nemilice daruju SPC u Crnoj Gori</h2> Da su rukovodstva državnih preduzeća koji dokaze iz nekadašnjeg DF-a darežljiva prema SPC u Crnoj Gori ili njima bliskim pojedincima i organizacijama, objašnjavaju i donacije koje je dala EPCG. Treba istaći da je predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović, visoki funkcioner naldasneg DF-a, sadašnjeg Za budućnost Crne Gore. EPCG je, a kako je Pobjeda pisala 2022., SPC u Crnoj Gori donirala novac za izgradnju skulpture Svetog Save u Goliji (5.000 eura), obnovu hrama u selu Muževice (3.000 eura), renoviranje i adaptaciju prostorija Parohijskog doma u Toploj (5.000 eura), održavanje i tekuće potrebe za Hram Sv. Dimitrija u Kolašinu (3.000 eura), ali i kupovinu zemljišta zbog ,,nastavka aktivnosti“ za izgradnju Sabornog hrama na Žabljaku (10.000 eura). Osim SPC, EPCG je do sada, između ostalog, donirala novac i njoj bliskim organizacijama: Institut za srpsku kulturu, Klub dobrovoljnih davalaca krvi ,,Sveti Sava“ Nikšić, Matica srpska - društvo članova i prijatelja u Crnoj Gori, NVO ,,Miholjski zbor“ Pljevlja, Časopis za književnost, istoriju i kulturu ,,Glas Holmije“ iz Kolašina, Udruženje srpskih epskih pjesnika Crne Gore Radovan Bećirović Trebješki, Bratstvo pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“ Tivat... Posebno je zanimljivo što je EPCG ranije sa 1000 eura pomogla i „Veteranima 63. padobranske brigade“ među kojima je i pop Mijajlo Backović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025042817040_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“"><figcaption>Upravna zgrada Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>

Miraš Dušević

Lakušić darivao Miholjski zbor i Kolašinsku parohiju, tražili pomoć za izgradnju crkve, samo nijesu rekli koje

Politički analitičar Danilo Kalezić ocijenio je da je karakter akcije Lugansk stvaranje Potemkinovih sela u odnosu na međunarodnu zajednicu.
- Kako može da se pokaže tobože da se Crna Gora bori sa nečim što je ruski maligni uticaj, a zapravo oni tom akcijom nijesu čak ni zahvatili vrh ledenog brijega - naveo je on gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-danilovgradanin-osumnjicen-za-ucestvovanje-u-oruzanim-formacijama-rusije-na-racunu-imao-milion-i-po-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On smatra da je neophodno obratiti pažnju na što su neka od lica prije više od pola godine privedena, a da u tužilačko-policijskom obrtu nijesu sprovedene mjere koje bi bile logične.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpodgoricanin-uhapsen-u-akciji-lugansk-pronadeni-pistolj-i-municija-u-ilegalnom-posjedu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Mislim da bi to bila dovoljna tema da opozicija traži kontrolno saslušanje ljudi iz bezbjednosne zajednice. Drugi segment koji je takođe indikativan i iz koga se takođe možemo da zaključimo dosta je zašto Agencija za nacionalnu bezbjednost kao primarna obavještajna zajednica za ova pitanja nije uključena u ovu operaciju - naveo je on.
Misli, kaže, da su to dvije teme koje bi morale biti predmet saslušanja pred nadležnim skupštinskim odborom.
<h2>Moskva i Beograd rade na tome da ne uđemo u EU</h2>
- Režimi u Beogradu i Moskvi će učiniti sve - i vrlo aktivno rade na tome da Crna Gora nikad ne uđe u Evropsku uniju - naglasio je on.
On je, gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, ocijenio da je opstrukcija izbora sudija Ustavnog suda očigledno smišljena van Crne Gore, te da se tiče upravo zaustavljanja evropskih integracija Crne Gore.
- Što se ne dešava po prvi put - naglasio je on.
Podsjetio je na nekadašnjeg glasanja bivše poslanice Suade Zoronjić iz Građanskog pokreta URA, koje je 13 puta bila uzdržana tokom glasanja.
- Tragom te prakse u bavljenju politikom, da nešto što treba da bude stvar kompromisa i stvar dijaloga vi privatizujete, preuzmete i monopolizujete kao politička stranka ili ko vladajuća većina, iako je norma i duh Ustava i način na koji se sudije Ustavnog suda biraju podrazumijeva širi politički dijalog i toga nema ne zato što ne žele da do dijaloga dođe, već suptilno usporavaju ono što su evropske obaveze i neka niko nema bilo koju dilemu šta je cilj svega ovoga, cilj je ds Crna Gora ne da ne postane članica ‘28. nsgo da ne postane članica ni ‘30” - rekao je Kalezić.
Pored institucionalnih opstrukcija, objašnjava Kalezić, poput neizbora sudija uporedo su na snazi i vaninstitucionalne opstrukcije - poput onoga što se trenutno dešava u Botunu.
- Što su mehanizmi vladajuće većine da na suptilan i perfidan način zaustavili integracije - dodao je on.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Kalezić: Akcija Lugansk je stvaranje Potemkinovih sela u odnosu na međunarodnu zajednicu

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa uslovima za povremenu kišu u drugom dijelu dana i tokom noći.
U višim planinskim predjelima na sjeveru tokom noći je moguć snijeg ili susnježica.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab, krajem dana slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od jedan do 12, a najviša dnevna od pet do 17 stepeni.

Danas pretežno oblačno, povremeno kiša

Nekoliko stotina građana okupilo se večeras ispred zidina Starog grada u Budvi na protestu Sindikalne organizacije Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera protiv plana restrukturiranja tog preduzeća.
Kako prenosi Agencija Mediabiro, sa protesta je ponovo poslat apel Vladi Crne Gore za očuvanje Slovenske plaže i izraženo nezadovoljstvo vizijom koju je krajem septembra predstavila kompanija MK Group, najveći manjinski akcionar Budvanske rivijere.
Ta vizija predviđa ulaganja od 700 miliona eura, ali i znatno promijenjen izgled turističkog naselja, na čijem području bi, shodno predstavljenim vizualima, bila izgrađena drugačija vrsta objekata.&nbsp;
Predsjednik Sindikalne organizacije HG Budvanska rivijera, Milorad Dajković, kazao je da su se okupili kako bi sačuvali jedan dio autentične Budve.
&nbsp;- Danas smo ovdje da sačuvamo jedan dio autentične Budve, jer ako nijesmo svi zajedno i ne održimo se da sačuvamo taj biser koji nam je preostao, imaćemo još novih stanova i condo hotela, a na račun svega toga ruše Slovensku plažu, koja ima skoro dvije hiljade jedinica - rekao je Dajković.
On je naveo da su se dva puta obratili Vladi i Savjetu za privatizaciju, a i dalje nema nikakvih odgovora.
- Mi i dalje strpljivo čekamo i najavljujemo da ćemo sa protestima nastaviti sve dok se ne uvaže naša mišljenja - poručio je Dajković.&nbsp;
On je ukazao na negativan uticaj condo hotela na crnogorski turizam, ali i na potencijalne štetne posljedice izdvajanja hotela Aleksandar i turističkog rizorta TN Slovenska plaža u zasebnu kompaniju. Poručio je da su protiv toga da se sruši jedan hotel i sagrade condo hoteli. &nbsp;
PR menadžerka HG Budvanska rivijera, Dušica Vugdelić, podsjetila je da su pokrenuli elektronsku peticiju za referendum na kojem bi se građani Budve izjasnili da li su za rušenje Slovenske plaže.&nbsp;
- Ovdje se radi o našem gradu, o našem dobru, nečemu što se zove identitet Budve, a to Slovenska plaža zasigurno jeste - istakla je Vugdelić.
Ona je naglasila da Slovenska plaža predstavlja biser Budve i poručila da ga moraju čuvati.
- Hoćemo li uspjeti da ga sačuvamo ne zavisi na koncu od nas, ali treba da iskažemo svoje mišljenje i budemo jedinstveni u odluci kao građani koji će ovdje provoditi svoj život. Treba da iskažemo naš bunt i da nešto što čini naš grad uspijemo da sačuvamo. Krajnje vrijeme je da se osvijestimo i kažemo: dosta je bilo - navela je Vugdelić.&nbsp;
Podršku inicijativi za očuvanje Slovenske plaže i tokom ovog skupa pružio je arhitekta iz Slovenije Timotej Jevšenak.
- Slovenačke institucije pozivaju da se kompleks Slovenske plaže zaštiti kao urbanističko-arhitektonska cjelina, kao zajednička kulturna baština koja nas povezuje, i da mu se pristupi stručno vođenom revitalizacijom uz promišljeno prilagođavanje savremenim tendencijama turizma - kazao je Jevšenak.
Kako je naveo, takvo rješenje je održivo i odgovorno, a po pravilu finansijski i ekološki racionalnije od rušenja i potpune novogradnje.&nbsp;
- Posljednjih godina svjedočimo sistematičnom nestajanju vrijednih ostvarenja našeg zajedničkog miljea, neadekvatnim renovacijama ili čak rušenju, umjesto da ih prepoznamo kao kulturnu baštinu svjetskog mjerila. Budva i Crna Gora u ovoj situaciji mogu pokazati drugačiji put, postati primjer, prepoznati Slovensku plažu kao baštinu savremenog doba i time postaviti standard za cijeli region - kazao je Jevšenak.
Akademik Pavle Pejović pozvao je da se Slovenska plaža proglasi zaštićenim kulturnim dobrom.&nbsp;
- U ime očuvanja Slovenske plaže, ponavljam &nbsp;- dosta je betonizacije, dajte da čuvamo ovaj dragocjeni prostor koji nam je ostao - rekao je Pejović.&nbsp;
Akademik Siniša Jelušić poručio je da ne smiju dozvoliti „ovaj bestijalni varvarizam koji od Budve pravi urbano strašilo“.&nbsp;
- Ne smijemo dozvoliti da takav urbani arhitektonski varvarizam bude nastavljen na biseru primorske, mediteranske arhitekture, kompleksu naše Slovenske plaže. U najdubljoj vjeri i nadi da ćemo istrajati do kraja i sačuvati ono najljepše što imamo i što nam pripada, ostajemo u ovoj borbi koju sa vama moramo dobiti do kraja - naveo je Jelušić. &nbsp;
Ružica Kračković iz Udruženja KANA rekla je da su se danas okupili da pokažu stav da im je prostor važan.&nbsp;
- Budva je grad koji je doživio najveće urbano posrnuće na našem primorju, izgrađena, a neisplanirana, bez brige koja uključuje javni interes, već isključivo brigu za povlaštene pojedince - ocijenila je Kračković.&nbsp;
Ona je poručila da se uništavanje prostora koji predstavlja identitet grada ne može nazvati razvojem.&nbsp;
- To je nasilje nad prostorom i to ne smijemo dozvoliti kao društvo. Pozivamo nadležne da konačno stanu u odbranu Slovenske plaže, a ne u odbranu svojih fotelja - navela je Kračković.&nbsp;
Građanski aktivista Aleksandar Dragićević istakao je da je skup za odbranu Slovenske plaže odraz patriotizma.
- Krupni kapital je došao da vam otme posljednju zelenu oazu, da u Slovensku plažu uvedu bagere, da je razore da bi pravili stanove za tržište i zaradili skoro milijardu eura - kazao je Dragićević. &nbsp;
Sljedeći protest Sindikalne organizacije HG Budvanska rivijera biće održan 26. decembra u 16 sati.&nbsp;
Okupljanje će početi kod fontane Slovenske plaže, odakle će početi protestna šetnja, a zatim će na 15 minuta blokirati kružni tok na ulazu u grad.

Nasilje nad prostorom se ne smije dozvoliti, Slovenska plaža je biser Budve

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović premašio je planirane aktivnosti u prvih devet mjeseci ove godine, realizujući devet zvaničnih i četiri radne posjete, što zahtijeva dodatna izdvajanja iz budžeta.
Zbog toga je Služba predsjednika zatražila preusmjeravanje 123.488 eura kako bi se do kraja godine izmirile obaveze za službena putovanja, reprezentaciju i isplate po osnovu ugovora o djelu.&nbsp;
Kako se navodi u dopisu upućenom Vladi 27. oktobra, do povećanih troškova došlo je zbog znatno intenzivnijih međunarodnih aktivnosti predsjednika tokom ove godine.
Prema Informaciji o preusmjeravanju ostvarenih ušteda i obezbjeđenju nedostajućih sredstava kod određenih potrošačkih jedinica, koji je usvojila Vlada, u prvih devet mjeseci Milatović je relizovao devet zvaničnih i četiri radne posjete, što je, kako se naglašava, „značajno više od plana“.&nbsp;
Služba predsjednika istovremeno ističe da su unutar sopstvenog budžeta ostvarene uštede u identičnom iznosu, što otvara mogućnost da se sredstva preusmjere u skladu sa članom 45 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.&nbsp;
Tim članom je propisano da Vlada može preraspodjelom obezbijediti do 10 odsto ukupnog budžeta potrošačke jedinice.
Pored zahtjeva predsjednika, Ministarstvo javnih radova takođe je zatražilo preusmjeravanje 67.500 eura do kraja godine za neto zarade, ostale naknade, zakup objekata, ostale usluge, tekuće održavanje opreme, izdatke za opremu i rashode za gorivo.
T.K.

Milatović premašio plan aktivnosti: Za putovanja, reprezentaciju i ugovore još 123.500 eura

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: zoran-lakusic