Protiv službenika Uprave za gazdovanje šumama i lovištima R.N. (58) iz Berana je, u okviru akcije "Čekić", podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je zboupotrebom službenog položaja oštetio budžet Uprave za najmanje 7.700 eura.
U postupku do podnošenja prijave utvrđeno je da je R.N, kao čuvar šuma – lugar, zaposlen u Upravi za gazdovanje šumama i lovištima, PJ Berane, nevršenjem svoje službene dužnosti omogućio drugim osobama da izvrše bespravnu sječu velikog obima na lugarskom Rejonu – GJ Jelovica, u periodu od 9. do 22. jula. Tom prilikom nije evidentirao bespravnu sječu u količini od oko 64 metara kubnih četinara.
- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala nastavljaju sa intenzivnim aktivnostima u okviru akcije “Čekić’’ na identifikovanju i procesuiranju svih fizičkih i pravnih lica, koja u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi zloupotrebom službenog položaja omogućavaju drugim licima vršenje bespravnih sječa šumskih sortimenata - poručuju iz Uprave policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Berane: Lugar osumnjičen da je dozvolio bespravnu sječu i pričinio štetu od 7.700 eura

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je danas Specijalnom državnom tužlaštvu krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera i predsjednika države Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika Crne Gore, a u vezi slučaja "MHE Bistrica".
- Bivši premijer je svojim činjenjem i omogućavanjem, svom sinu da zaključi koncesioni ugovor sa Vladom kojom je rukovodio, teže povrijedio odredbe čl. 14 Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je, pored ostalog, propisano: „Organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i sa njim povezano lice ima privatni interes.“ Iz navedene norme proizlazi nesporan zaključak da Vlada Crne Gore, kao organ izvršne vlasti na čijem je čelu bio bivši predsjenik Milo Đukanović, nije mogla zaključiti sporni ugovor o koncesiji sa pravnim licem „BB Hidro“ iz Podgorice, u kojem njegov srodnik u pravoj liniji ima privatni interes. Zakonitom ocjenom navoda istaknute pravne norme, sveobuhvatno i cjelovito se može utvrditi koliko je bivši premijer, svjestan svog djela, čije izvršenje je htio i na koje je pristao, postupao protivno odredbama Zakona o sprječavanju korupcije, koje se odnose na ograničenja u vršenju javne funkcije i na taj način zloupotrebio službeni položaj u odnosu na opšti javni interes - saopšteno je iz Kabineta potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.
Ukazuju i na građansko-pravni aspekt Ugovora o koncesiji koji je zaključen između Vlade Crne Gore kao Koncedenta i pravnog lica „BB Hidro“ kao Koncesionara, s obzirom na, kako je navedeno u saopšenju, prirodu odnosa između, u to vrijeme predsjednika Vlade i njegovog sina kao suosnivača i izvršnog direktora društva koje je zaključilo predmetni ugovor sa Vladom.
- Članom 14 stav 4 Zakona o sprječavanju korupcije propisano je:"Ukoliko javni funkcioner, odnosno organ vlasti postupe suprotno st. 1, 2 i 3 ovog člana, na zaključeni ugovor shodno se primjenjuju odredbe Zakona o obligacionim odnosima koje se odnose na ništavost ugovora." Obligacioni odnos koji je nastao kao posledica zaključenja takvog ugovora je u svijetlu odredbi Zakona o obligacionim odnosima apsolutno ništav i ne može proizvoditi bilo kakve pravne posledice. Najrpije zbog toga što je odredbom čl. 101 Zakona o obligacionim odnosima propisano: „Ugovor koji je suprotan prinudnim propisima ili moralu društva je ništav ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu sankciju ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.” Dovodeći u kumulativnu vezu odredbe citiranog člana sa gore istaknutim odredbama Zakona o sprječavanju korupcije i njihovim pravilnim tumačenjem, dovođenjem u međusobnu vezu i ocjenom, nesumnjivo i lako se može utvrditi da je sporni Ugovor o koncesiji suprotan prinudnim propisima, tačnije suprotan je odredbi čl. 14 Zakona o sprječavanju korupcije, sa razloga što organ vlasti, u konkretnom slučaju Vlada Crne Gore, na čijem je čelu bio tadašnji premijer Milo Đukanović, nije mogla, i nadasve nije smjela pristati, da zaključi ugovor sa privrednim društvom čiji je jedan osnivača premijerov sin, koji ima direktan pravni interes za zaključenje takvog štetnog ugovora, kao povezano lice, još kao krvni srodnik - sin - naglašeno je u saopštenju Kabineta Koprivice.
Prema njihovim riječima, zaključenje Ugovora o koncesiji za izgradnju male hidroelektrane Bistrica, u konkretnom slučaju nije zakonski zabranjeno samo jednoj strani, već isključivo objema, uslijed čega, smatraju u Kabinetu Koprivice, sporni ugovor ne može ostati na pravnoj snazi.
Navode da je načelo zakonitosti jedno od fundamentalnih obilježja vladavine prava, "a teži oblik sankcije za kršenje ovog principa upravo je ništavost".
- U ovom slučaju je eksplicitno propisana ništavost kao sankcija. Prema tome jasno proizlazi zaključak o protivpravnosti sveukupnog postupanja premijera koji je bio u drastičnom konfliktu interesa i koji predstavlja Vladu I rukovodi njenim radom, a koje je dovelo do kršenja esplicitne imperativne zakonske norme, s namjerom pribavljanja koristi sebi odnosno povezanom licu, i zaključenja apsolutno ništavog ugovora, ugovora koji se prema važećem zakonodavstvu smatra suprotnim prinudnim propisima i moralu društva - ističe se u saopštenju.
Koprivica je i Državnom tužlaštvu podnio inicijativu za utvrđenje ništavosti ovog ugovora, imajući u vidu odredbu člana 107 stav 2 Zakona o obligacionim odnosima.&nbsp;
Takođe je inicijativu za utvrđenje ništavosti ugovora podnio i Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.&nbsp;
U vezi slučaja "MHE Bistrica", Koprivica je podnio inicijativu Agenciji za sprečavanje korupcije za pokretanje postupka za utvrđivanje povrede odredaba Zakona o sprečavanju korupcije koje se odnose na ograničenja u vršenju javne funkcije.&nbsp;
- Svi pomenuti akti procesne inicijative podnijeti su na osnovu sveobuhvatne analize i predlaganja čvrstih i konkretnih dokaza, koji su i predloženi nadležnim organima, a sve u cilju zaštite javnog interesa i pročišćenja pravnog poretka od koruptivnih akata kojim su kreirani značajni benefiti privilegovanim pojedincima - zaključeno je u saopštenju.

Koprivica podnio SDT-u krivičnu prijavu protiv Đukanovića u vezi slučaja "MHE Bistrica"

Apelacioni sud Crne Gore preinačio je presudu Višeg suda u Podgorici i oslobodio Dragana Perovića optužbe da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. U Apelacionom sudu kažu da nije dokazano da je Perović izvršio krivično djelo za koje je optužen.
Presudom Višeg suda u Podgorici ovaj Perović je proglašen krivim za krivično djelo zloupotreba službenog položaja koje je izvršio, kako je predstavljeno optužnicom, tako što je kao vršilac dužnosti predsjednika Opštine Nikšić suprotno odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru donio rješenje kojim je prethodnom predsjedniku Opštine Veselinu Grboviću omogućio ostvarivanje prava na naknadu po prestanku funkcije u trajanju od jedne godine po prestanku mandata. Na taj način mu je, kako je ocijenio Viši sud, pribavio imovinsku korist u visini neosnovano isplaćenih naknada od 7.213,69 eura. 
Peroviću je za ovo krivično djelo utvrđena jednogodišnja kazna zatvora i istovremeno određeno da se ona neće izvršiti ukoliko optuženi u roku od dvije godine od dana pravnosnažnosti presude ne izvrši novo krivično djelo.
Protiv ove presude žalbu je izjavio branilac optuženog.
- U postupku odlučivanja o žalbi Apelacioni sud je na osnovu osnovu analize svih izvedenih dokaza posebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, kao i ocjene odbrane, zaključio da nije dokazano da je optuženi izvršio krivično djelo koje mu je optužnicom stavljeno na teret, jer je Veselin Grbović ostvario starosnu penziju na osnovu rješenja Fonda PIO počev od 12. 11. 2021.godine, a nakon prestanka prava - navedeno je u saopštenju Apelacionog suda.

Apelacioni preinačio presudu Višeg suda: Perović nije zloupotrijebio položaj

Suspendovana specijalna tužiteljka Lidiji Mitrović koja se tereti za zloupotrebu službenog položaja ponovo je osuđena na sedam mjeseci zatvora.
Presudu je izrekao sudija Nenad Vujanović. On je naveo da je obrazloženje ove presude isto kao i kod odluke koja je izrečena u prvom postupku.&nbsp;
Vujanović je naveo da smatra da tužiteljka Mitrović nije našla osnovanu sumnju ne bi ušla u odloženo krivično gonjenje.
Vujanović je rekao i da se osvrnuo na sve navode Apelacionog suda i da je sa nekim saglasan a sa nekim nije.
Tužiteljka Mitrović je prokomentarisala da sudija zna da je ona nezakonito suspendovana i zahvalila mu se na "ovakvoj odluci" i da on nju ne " može da podučava pravu".
Branilac Mitrović, advokat Zoran Piperović kazao je novinarima ispred Višeg suda da će izjaviti žalbu na presudu. Mitrović je rekla novinarima da neće komentarisati odluku sudije Vujanovića.
Specijalno državno tužilaštvo 19. maja prošle godine podiglo je optužnicu protiv Mitrović zbog osnovane sumnje da je protivpravnim iskorišćavanjem položaja pribavila korist Nikoli Peroviću, Suzani Mihailović, Predragu Raičkoviću, Zahudinu Buliću i Marini Vujošević tako što je od 4. novembar 2020. do 31.decembra 2021. protiv njih odbacila krivične prijave i odložila krivično gonjenje.&nbsp;
Te osobe su se teretile za utaju poreza i doprinosa za koje je zaprijećena kazna od jedne do šest godina zatvora.
Mitrović je u prethodnom postupku bila osuđena na sedam mjeseci zatvora.

Marija Žižić

1250x600

1084x550

Mitrović ponovo sedam mjeseci zatvora, Piperović najavio žalbu

Službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga, u saradnji sa službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, nakon sprovedenih višemjesečnih aktivnosti, podnijeli su krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, protiv lica
Službenici Sektora za borbu protiv kriminala podnijeli su krivičnu prijavu protiv I.J. (45) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju u produženom trajanju.
- I.J. se sumnjiči da je kao zaposleni u jednom pravnom licu iz Kotora, na radnom mjestu menadžera prodaje, kontinuirano od 2023. godine do aprila 2024. godine, neosnovano odobravao besplatne isporuke robe većem broju pravnih lica, koju je u knjigovodstvu firme evidentirao kao „promo robu“ i to u iznosima većim od propisanih godišnjih vrijednosti, a koji su definisani godišnjim biznis planovima, a sve u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi za sebe i drugoga. Time je je pravnom licu u kojem je bio zaposlen pričinio materijalnu štetu u iznosu od 165.575 eura - saopšteno je iz Uprave policije.
Iz policije su reklu da službenici Sektora za borbu protiv kriminala intenzivno nastavljaju aktivnosti na otkrivanju i procesuiranju državnih službenika i drugih lica, koja vrše koruptivna i druga krivična djela, čijim izvršenjem se nanosi direktna šteta po budžet države Crne Gore i njenih građana.

Menadžer prodaje osumnjičen da je odobravanjem besplatne isporuke robe oštetio kotorsku firmu za 165.575 eura

Protiv bivših rukovodilaca Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Područna jedinica Berane Ž.T. (53) i Ž.V. (61) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Oni se sumnjiče da su iskorištavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica službenog ovlašćenja, Ž.T. kao bivši rukovodilac, a Ž.V. kao tadašnji šef zaštite šuma u Upravi za gazdovanje šumama i lovištima - Područna jedinice Berane, u periodu od novembra 2022. do jula 2023. godine omogućili nepoznatim licima da izvrše bespravnu sječu šume u mjestu Kucina gora u Beranama, bruto mase 2.391 m3 četinara i 148 m3 lišćara, čime su pričinili materijalnu štetu Upravi za gazdovanje šumama i lovištima u iznosu 187.000 eura.
- Izvršenim provjerama utvrđeno je da je na pomenutom rejonu nakon odlaska na bolovanje jednog lugara koji je dužio taj teren, u prvih šest mjeseci 2023. godine od strane osumnjičenih Ž.T. i Ž.V. bilo raspoređeno čak 16 čuvara šuma, od kojih su neki bili raspoređivani i po više puta, a da prilikom promopredaje terena nijesu sačinjavani zapisnici o primopredaji lugarskih rejona sa stanjem terena, a što su bili u obavezi da urade shodno Pravilniku Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Pljevlja, pa je zbog ovakvog organizovanja zaštite šuma onemogućeno efikasno sprovođenje lugarske službe na tom rejonu, zbog čega je nastala velika bespravna sječa u relativno kratkom vremenskom periodu, a sve na štetu Uprave za gazdovanje šumama i lovištima - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti sa intenzivnim i prioritetnim aktivnostima u saradnji sa tužilaštvom, usmjerenim na otkrivanje i procesuiranje lica koja svojim neodgovornim i nezakonitim djelovanjem u privrednim aktivnostima, kroz krivična djela, nanose ogromne štete državnom budžetu i građanima, te narušavaju ekonomski sistem Crne Gore.

Bivši rukovodioci Uprave za gazdovanje šumama osumnjičeni da su oštetili budžet za 187.000 eura

Završnim riječima danas je okončano suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici koja se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Epilog će biti poznat 4. novembra kada će sutkinja Višeg suda Sonja Keković izreći presudu. Medenici se u ovom postupku sudi zbog optužbi da je izdejstvovala da nekadašnji sudija Osnovnog suda u Rožajama Milosav Zekić ne bude privremeno udaljen sa posla iako se protiv njega vodio krivični postupak pred Osnovnim sudom u Kotoru. U završnim riječima tužiteljka Maja Janković bila je kategorična da je tokom dokaznog postupka utvrđeno postojanje osnovane sumnje da je optužena Medenica učinila krivično delo koje joj se stavlja na teret. - Medenica je negirala krivično delo koje koje joj se stavlja na teret, ali je njena odbrana opovrgnuta materijalnim i personalnim dokazima. Ovakva tvrdnja optužbe proizilazi iz spisa predmeta - kazala je tužiteljka Janković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241023111024_4ced989f9ac31a9c628501b1cc492c4d6fbc3f886cff8b37a63fe1cb926de3b2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241023111024_4ced989f9ac31a9c628501b1cc492c4d6fbc3f886cff8b37a63fe1cb926de3b2" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt=" Maja Janković"> <figcaption> Maja Janković(Photo: Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Tužiteljka Janković danas je saopštila i da je Specijalno državno tužilaštvo dostavilo Osnovnom državnom tužilaštvu spise predmeta i protiv tadašnje sekretarke Sudskog savjeta Vesne Aćimić zbog više krivičnih djela.&nbsp; Aćimić je 17 .jula na svjedočenju pred Višim sudom rekla da nije obavijestila Sudski savjet o pritužbi građana koja se odnosila na sudiju Zekića i navela da je zaboravila da ih informiše. Sa druge strane, branilac Medenica, advokat Zdravko Begović istakao je da njegova klijentkinja nije počinila krivično djelo koje joj se optuženicom stavlja na teret. - Iako su za krivični postupak protiv sudije Milosava Zekića znali predsjdenik Osnovnog suda u Kotoru, predsjednik Osnovnog suda u Rožajama niko nije obavijesti Sudski savjet iako su bili u obavezi. O tom postupku sutkinja Sanja Čeković je bila dužna da obavijesti Sudski savjet jer je ona zadužila predmet protiv sudije Zekića. Takođe, sutkinja Momirka Tešić je bila dužna da ih obavijesti jer je ona donijela presuda - rekao je advokat Begović. Optužena Medenica je navela da prihvata završne riječi branioca Begovića. Istakla je da nije mogla odlučivati o privremenom udaljavanju sudije Zekića jer je tu odluku donosi Sudski savjet na zahtjev disciplinskog tužioca. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DnRsGFlZo9XQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Nikada mi nije podnijet zahtjev disciplinskog tužioca, pa nijesam mogla odlučivati o udaljenju. Tačno je da Sudskom savjetu nijesam proslijedila pritužbu građana protiv sudije Zekića jer je ta pritužba istog dana bila proslijeđena Sudskom savjetu kad i meni - kazala je Medenica.&nbsp; Istakla je da je ponosna kako je obavljala posao predsjednice Vrhovnog suda i da za vrijeme dok je bila na toj funkciji nije se moglo desiti da prvostepena presuda ne bude donijeta u roku od tri godine, a da osumnjičeni izađu iz pritvora zbog nedošenja prvostepene odluke. Medenica je istakla da svi koji su bili ovlašćeni da obavijesti Sudski savjet o slučaju sudije Zekić su to zaboravili i na kraju oni nijesu odgovorni. - Ne osjećam se krivom pa predlažem sudu da me oslobodi od optužbe - kazala je Medenica. Ona je nazvala pravnim licemjerstvom "naknadnu pamet SDT" o formiranju predmeta. Medenica je zaključila da ona nije rušila pravosuđe nego oni koji su nju stavili na optuženiku klupu.

Presuda Vesni Medenici 4. novembra

Osnovno državno tužilaštvo u Plavu formiralo je predmete protiv E.R. i D.J. iz tog grada zbog sumnje da su izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Plav dana su 15. oktobra podnijeli krivične prijave protiv E.R. i D.J. zbog sumnje da su kao službena lica, opštinske nadležne inspekcije, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavili korist fizičkom licu i time izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
- U toku je postupak izviđaja, tokom kog će biti preduzete sve zakonom propisane mjere i radnje u cilju donošenja konačne odluke u predmetu - saopšteno je iz ODT-a Plav.

Plav: Formiran predmet protiv zaposlenih u inspekciji zbog zloupotrebe službenog položaja

Osnovni sud u Beranama potvrdio je optužnicu protiv T.H. iz tog grada zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
U optužnici je navedeno da je T.H, 9. juna 2021. godine, kao čuvar šuma u Upravi za gazdovanje šumama i lovištima u Beranama, A.S. pribavio korist, a Upravi nanio štetu od 9.486,47 eura.
A.S. je, po rješenju Uprave za šume, bila odobrena sječa u količini od 53,83 m3 neto drvne mase čamovine, u prisustvu inženjera doznačara M.G
T.H. je izašao na lice mjesta i potvrdio da se radi o privatnoj šumi, iako je u pitanju bila državna.&nbsp;
- Nakon toga je inženjer doznačar izvršio doznaku, a A.S. sječu 29 stabala, od čega 19 stabala smrče i 10 stabala jele, u ukupnoj količini od 110,165 m3 bruto drvne mase, koju je okrivljeni primio i otpremio - navedeno je u optužnici.

Berane: Podignuta optužnica protiv čuvara šume, osumnjičen za štetu od 9,5 hiljada eura

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar podnijeli su krivične prijave protiv Z. Đ. (66), bivše službenice Područne jedinice za upravne poslove, državljanstvo i strance Ministarstva unutrašnjih poslova, zbog sumnje da je počinila tri krivična djela zloupotreba službenog položaja.
Ona je, kako se sumnja, u svojstvu službenog lica izdala odobrenja za nabavku oružja kategorije “B” radi bavljenja sportskim streljaštvom I. M, uprkos opštim uslovima za izdavanje odobrenja za nabavku oružja ove kategorije, i to protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i ovlašćenja i nevršenjem svoje službene dužnosti.
I. M. je, kako je precizirano u saopštenju, ovom dozvolom nabavio pištolj marke Češka Zbrojevka, kalibra 9x19 mm, pištolj marke Hs Produkt, kalibra 9x19 mm, i pištolj marke Češka Zbrojevka, model “CZ Scorpion Evo 3 S1”, kalibra 9x19 mm.
- On ne ispunjava opšte uslove za izdavanje odobrenja za nabavku oružja kategorije B, te su ova odobrenja izdata uprkos odredbama Zakona o oružju - ističu iz Uprave policije.
Z. Đ. je, kako se sumnja, u svojstvu službenog lica izdala N. B. odobrenje za nabavku oružja kategorije "B" radi bavljenja sportskim streljaštvom, uprkos opštim uslovima za izdavanje odobrenja za nabavku oružja ove kategorije, i to protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i ovlašćenja, i nevršenjem svoje službene dužnosti
N. B. je sa ovom dozvolom, kako dodaju, nabavio lovačku pušku marke “BENELLI” i model “Duca Di Montefeltro Prestige”, kao i pištolj marke Češka Zbrojevka, model CZ 75 compact, 9x19 mm.
- N. B. ne ispunjava opšte uslove za izdavanje odobrenja za nabavku oružja kategorije B te su navedena odobrenja izdata uprkos odredbama Zakona o oružju - navodi se u saopštenju..
O navedenom je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru po čijem je nalogu protiv Z. Đ. podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinila tri krivična djela zloupotreba službenog položaja.

Bivša službenica MUP-a u Baru osumnjičena da je nezakonito izdavala dozvole za oružje

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp, u danas je unio novu dozu nesigurnosti kada je riječ o tome hoće li SAD poštovati garancije kolektivne odbrane predviđene NATO sporazumom, uoči samita Alijanse u Hagu. Njegove izjave ponovo bi mogle da pokrenu dugogodišnje sumnje evropskih saveznika u njegovu posvećenost vojnom savezu.
- Zavisi od vaše definicije - kazao je Tramp novinarima na putu ka Hagu, gdje se ove godine održava NATO samit.&nbsp;
- Postoji više definicija Člana 5. Znate to? Ali, ja sam posvećen da budem njihov prijatelj – kazao je Tramp.
Kasnije, tokom leta u predsjedničkom avionu Air Force One, Tramp je pojasnio da je „posvećen spašavanju života“ i „posvećen životu i bezbjednosti“, ali nije želio dalje da elaborira, rekavši da ne želi da govori dok je u avionu.
Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, koga su kasnije novinari pritisli pitanjima, kazao je da nema nikakvu sumnju u posvećenost Sjedinjenih Država NATO-u i principima iz Člana 5, koji predviđa da je napad na jednu članicu napad na sve članice.
Ipak, Trampove izjave nagovještavaju da bi njegovo prisustvo moglo opet biti burno, i to na samitu koji slavi savez koji je više puta javno omalovažavao.
Sve se dešava u trenutku tenzija na Bliskom istoku, nakon što je Tramp naredio napade na tri nuklearna postrojenja u Iranu, a potom iznenada saopštio da su Izrael i Iran postigli „potpuno i sveobuhvatno primirje“. Međutim, samo nekoliko sati kasnije Tramp je izjavio da su obje strane prekršile dogovor, što je već ostavilo traga na atmosferu samita, dok je Rute izbjegavao direktne komentare o sukobu.
Ipak, ostale članice NATO-a navikle su na Trampovu nepredvidivost, budući da ne skriva svoje nezadovoljstvo Savezom, koji je formiran kao zaštita od prijetnji tadašnjeg Sovjetskog Saveza.
Trampovo prvo pojavljivanje na NATO samitu 2017. godine ostalo je upamćeno po tome što je, tokom obilaska sjedišta Alijanse, odgurnuo premijera Crne Gore, Duška Markovića, kako bi se progurao u prvi red među svjetskim liderima.
Na samitu 2018. godine, Tramp je već u uvodu doveo u pitanje vrijednost vojnog saveza starog više decenija, optužujući članice da ne izdvajaju dovoljno novca za sopstvenu odbranu — poruke koje ponavlja i danas. Tada je u Briselu predložio da cilj za vojnu potrošnju bude čak 4% BDP-a svake zemlje, što je tada zvučalo gotovo nezamislivo.
- NATO je bio na koljenima, a ja sam rekao: ‘Moraćete da plaćate’,“ prisjećao se Tramp danas i dodao kako su „pokrenuli cijelu stvar, i sada mnogo više ulažu. Onda sam rekao: ‘Moraćete to da podignete na 4% ili 5%, a 5% je još bolje.’“
Tramp je dodao da je 5% „dobro“ jer „to članicama daje mnogo više moći“.
Senatorka iz Nju Hempšira, Džin Šahin, demokrata u Odboru za spoljne poslove američkog Senata, takođe će prisustvovati samitu. Ona je kazala da bi svaka Trampova izjava koja unosi podjele unutar Alijanse predstavljala korist za Sija Đinpinga, predsjednika Kine, koju NATO optužuje da pomaže Rusiji u agresiji na Ukrajinu.
- To ne koristi Americi, ne koristi našoj nacionalnoj bezbjednosti. To je ustupak našim protivnicima, i za administraciju koja tvrdi da joj je prijetnja iz Kine toliko važna, ovakvo ponašanje je teško razumjeti - kazala je Šahin u intervjuu.
Tramp je svoj stav prema globalnim savezima jasno pokazivao još tokom predsjedničkih kampanja.
Kao kandidat 2016. godine, Tramp je sugerisao da kao predsjednik možda neće striktno poštovati garancije kolektivne odbrane iz Člana 5 NATO sporazuma. Na jednom predizbornom skupu 2024. godine, Tramp je prepričao razgovor s jednim liderom NATO-a, kojem je navodno kazao da bi „ohrabrio“ Rusiju da „radi šta god poželi“ prema članicama koje ne ispunjavaju ciljeve vojne potrošnje.
U Hagu će Tramp pohvaliti obećanje o povećanju vojne potrošnje, koje podrazumijeva da NATO članice ulažu u svoju odbranu u dosad nezabilježenim razmjerama. U privatnoj poruci od Marka Rutea, koju je Tramp objavio na mreži Truth Social, generalni sekretar NATO-a pohvalio ga je što vodi Alijansu „ka zaista, zaista važnom trenutku za Ameriku, Evropu i cijeli svijet“.
- Ostvarićeš nešto što nijedan američki predsjednik decenijama nije mogao. Evropa će plaćati — i to mnogo, kako i treba — i to će biti tvoja pobjeda. napisao je Rute u poruci koju je Tramp objavio.
Rute je kasnije rekao novinarima da mu ne smeta što je poruka objavljena, „jer u njoj nema ničega što je trebalo da ostane tajno“.
Prošle nedjelje, Tramp je čak sugerisao da SAD ne bi trebalo da se obavezuju na izdvajanje 5% BDP-a za odbranu, iako je u utorak donekle ublažio tu poruku.
Tih 5% je podijeljeno u dva dijela. Prvih 3,5% podrazumijeva tradicionalne vojne izdatke, poput tenkova, borbenih aviona i PVO sistema. Preostalih 1,5% je nešto fleksibilnije, pa se mogu uračunati i infrastrukturni projekti poput puteva i mostova koje bi vojska koristila za transport. Prema podacima NATO-a, Sjedinjene Države su 2024. godine trošile oko 3,4% svog BDP-a na odbranu.
Većina članica NATO-a, sa izuzetkom Španije, sprema se da podrži taj cilj, motivisana ne samo invazijom koju je pokrenuo ruski predsjednik Vladimir Putin, već i željom da umire SAD i njihovog nepredvidivog lidera.
- Nije to pominjao neko vrijeme, ali i dalje u Evropi vlada zabrinutost da bi Amerika mogla da se povuče iz NATO-a ili da neće poštovati Član 5 - kaže Metju Kronig, potpredsjednik Atlantskog savjeta i bivši zvaničnik Pentagona.&nbsp;
- Postoji realan strah među Evropljanima da moraju da ispune Trampove zahtjeve da bi zadržali angažman SAD u NATO-u. Sviđalo se to nekome ili ne, Trampov oštriji stil ipak daje rezultate – dodao je.
Evropski saveznici primijetili su i moguće signale šireg američkog povlačenja. Francuska i druge članice NATO-a zabrinute su zbog izvještaja da Trampova administracija razmatra smanjenje broja američkih vojnika u Evropi i njihovo preusmjeravanje ka Indo-Pacifiku, koji je, prema signalima iz Trampovog kabineta, prioritet.
Ipak, državni sekretar SAD-a, Marko Rubio, i američki ambasador pri NATO-u, Met Vitaker, više puta su naglasili posvećenost SAD-a jačanju saveza.
Bijela kuća nije saopštila sa kojim će se liderima Tramp sastati na Svjetskom forumu u Hagu. Tramp je rekao da će „vjerovatno“ razgovarati sa predsjednikom Ukrajine, Volodimirom Zelenskim.
Tramp planira da noć sa utorka na srijedu provede u palati Huis Ten Bosch, rezidenciji holandskog kralja Viljema Aleksandra.

Tramp o tome hoće li garantovati NATO princip kolektivne odbrane: „Zavisi od vaše definicije“

Javni poziv za izbor izvođača radova za izradu glavnog projekta i izgradnju međudržavnog mosta preko rijeke Tare koji će povezivati Šćepan Polje u Crnoj Gori i Hum u Bosni i Hercegovini (BiH) zvanično je raspisan, saopštila je ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
Ona je danas posjetila lokaciju budućeg mosta i održala sastanak sa ministrom saobraćaja Republike Srpske Nedeljkom Čubrilovićem, zamjenikom ministra komunikacija i prometa BiH Zoranom Andrićem, vršiocem dužnosti direktora Javnog preduzeća „Putevi Republike Srpske“ Miroslavom Jankovićem i direktorom Uprave za saobraćaj Crne Gore Radomirom Vuksanovićem.
Kako je saopšteno iz Ministarstva saobraćaja, na sastanku je potvrđena puna politička i tehnička posvećenost realizaciji tog strateški važnog infrastrukturnog projekta, koji, kako su naveli, ima regionalni značaj i doprinosi boljoj povezanosti i bezbjednosti saobraćaja između Crne Gore i BiH.
Navodi se da će most biti izgrađen na osnovu Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara BiH, koji je potpisan 5. jula 2021. godine u Kranju, a potvrđen Zakonom u martu prošle godine.
- Sporazum predviđa ravnopravno finansiranje izgradnje mosta, troškova izrade glavnog projekta, nadzora nad izvođenjem radova i uređenja riječnog korita, u omjeru 50:50 - pojasnili su iz Ministarstva saobraćaja.
Vukićević je rekla da most dužine 165 metara i širine 11,2 metra predstavlja ključnu vezu između dvije države.
- Tender se sprovodi u dvije faze tehničkoj i finansijskoj, a ukoliko ne bude žalbi, očekujemo da do oktobra imamo izabranog izvođača radova - kazala je Vukićević.
Kako se navodi u saopštenju, u skladu sa potpisanim Sporazumom, BiH će rekonstruisati i izgraditi dionicu puta od Foče do mosta, dužine 18 kilometara (km), dok će Crna Gora izgraditi 2,5 km puta od mosta do budućeg zajedničkog graničnog prelaza na lokalitetu Paklice.
Vukićević je poručila da taj most nije samo infrastrukturni objekat, već most saradnje, razvoja i evropske perspektive regiona.
- Kao dio Trans-evropske mreže puteva, čini važnu kariku u povezivanju Crne Gore i BiH, ali i šireg zapadnobalkanskog regiona - rekla je Vukićević.
Ona je najavila i završetak radova na dionici Jasenovo Polje–Zaborje, kao i planiranu rekonstrukciju preostalih 45 km puta do granice sa BiH.
- Čime će kompletan pravac Podgorica–Šćepan Polje biti značajno unaprijeđen u pogledu bezbjednosti i komfora za sve učesnike u saobraćaju - zaključuje se u saopštenju.

Raspisan tender za izgradnju međudržavnog mosta na Šćepan Polju

Sa sastanka predsjednika primorskih opština, koji je održan danas u kotorskom Starom gradu, upućen je poziv predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću da na sjutrašnjem zasijedanju uvrsti prijedloge izmjena zakona koji se tiču Morskog dobra.
Predsjednici primorskih opština zahvalili su se poslanicima koji su podnijeli zahtjev za dopunu dnevnog reda Skupštine Crne Gore, kao i Tonćiju Janoviću iz Pokreta Evropa sad i Nikoli Janoviću ispred Demokratske partije socijalista koji su javno podržali ovu inicijativu.&nbsp;
Predsjednici primorskih opština pozvali su i sve ostale poslanike da svojim glasovima doprinesu procesu decentralizacije i demokratizacije kroz izmjene statusa i djelovanja postojećeg Javnog preduzeća „Morsko dobro“, navodi se u saopštenju za medije nakon sastanka.
Oni su sigurni u ispravnost ove inicijative, smatrajući kako je to jedini način da se građanima obalnog dijela Crne Gore omogući aktivno uključivanje u odlučivanje o svojoj sudbini i budućnosti, što bi, kako su u Kotoru naglasili, predstavljalo istorijski trenutak za čitavo društvo.
- Došli smo do trenutka da su svi poslanici sa crnogorskog primorja jedinstveni u podršci naših predloga. Upućujemo poziv svim poslanicima Skupštine Crne Gore, nezavisno od političke grupacije kojoj pripadaju, da sjutra podrže našu inicijativu, kako bi se građani primorja o svojoj budućnosti pitali u svojoj kući - kazao je Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Finicijativa-primorskih-opstina-konacno-stize-u-skupstinsku-proceduru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema predloženim zakonskim izmjenama planirana je transformacija trenutnog preduzeća „Morsko dobro" u regulatornu agenciju, koja bi imala zadatak da postavlja obavezujuće smjernice, čime bi se omogućilo kvalitetnije i transparentnije upravljanje morskim dobrom, ključnog resursa svih primorskih opština u Crnoj Gori.
- Cilj nije ugasiti JP ‘Morsko dobro’, već transformisati ga u regulatornu agenciju koja će davati obavezujuće smjernice lokalnim samoupravama - naglasio je predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, podsjetivši kako je inicijativa upućena Skupštini Crne Gore u decembru 2024. godine.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, osvrnuvši se na zakonska rješenja koja su u međuvremenu predložena, istakao je jedinstveni stav primorskih opština o neuključivanju svojih predstavnika u radne grupe.
- Nećemo se uključivati u radne grupe, niti davati nova rješenja dok se ne završi skupštinska procedura vezana za naše predloge zakonskih rješenja s kraja prošle godine. Sa Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, a posebno sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim &nbsp;dobrom svešćemo komunikaciju na minimum. Ne želimo prekid dijaloga, ali moramo da pošaljemo jasnu poruku da se ignorantski odnos prema našim zahtjevima ne smije i ne može nastaviti - podvukao je Komnenović.
Predsjednik opštine Budva Nikola Jovanović istakao je kako su zajednički problemi građana ujedinili lokalne uprave sa primorja. Naglasio je da su oni za saradnju sa Vladom i Skupštinom Crne Gore, međutim, kritikovao je njihovu neozbiljnost u prihvatanju inicijativa.
- Sjutrašnje zasijedanje Skupštine biće test za one koji žele u Evropsku uniju, posebno po pitanju decentralizacije, koja podrazumijeva vraćanje resursa primorskim opštinama, s obzirom na to da budžet Crne Gore zavisi od njih - kazao je Jovanović, naglasivši da je plaže potrebno vratiti opštinama na upravljanje, uz kontrolu Vlade.
Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu istakao je zabrinutost primorskih opština zbog sjutrašnje skupštinske rasprave o Prostornom planu Crne Gore, iskazavši jedinstven stav o potrebi odgađanja rasprave, s ciljem izrada dodatnih analiza.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić osvrnuo se na izazove vezane za granične prelaze u opštini Herceg Novi, uključujući višesatna čekanja putnika, koja mogu trajati i do nekoliko sati. Ova situacija, istakao je Katić, predstavlja značajan problem za razvoj turizma.
- Plan za rješavanje ovih izazova uključuje inicijative za ubrzanje procedura prelaska državne granice. Inicira se pitanje uključivanja lokalnih samouprava u donošenje odluka, posebno po pitanju obilaznice i izgradnje jadransko-jonskog autoputa - naglasio je Katić.
Predsjednici primorskih opština osvrnuli su se i na probleme u saobraćaju, gdje su pozvani nadležni da intenziviraju radove na svim dionicama puta od Debelog Brijega do granice sa Albanijom. Sa sastanka je zbog problema sa komunalnim otpadom upućena zajednička izjava predsjedniku Vlade Crne Gore Milojku Spajiću, u kojoj hitno traže proširenje kapaciteta regionalne deponije Možura, koja se suočava sa preopterećenjem.
Predsjednici opština dogovorili su da se ovakav format sastanaka nastavi, najmanje jednom mjesečno, u cilju rješavanja različitih problema koji opterećuju zajednicu.

Predsjednici sa primorja traže podršku za izmjene zakona o „Morskom dobru“

UNIQA SEE FUTURE fondacija, u saradnji sa Sarajevo Film Festivalom i Slano Film Days, s ponosom predstavlja selekciju pet filmskih projekata u okviru „Programa podrške filmskim autorkama“ („Female Filmmakers Support Programme“). Pokrenut 2024. godine, ovaj program ima za cilj da podrži i osnaži filmske autorke iz šest zemalja jugoistočne Evrope u kojima UNIQA osiguranje djeluje: Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Rumunije i Bugarske. Program podrške filmskim autorkama kreiran je sa namjerom jačanja prisustva i vidljivosti žena u regionalnoj filmskoj industriji, kroz finansijsku podršku, mentorstvo i profesionalni razvoj. Odabrane autorke ujedno dobijaju podršku kroz CineLink Industry Days, profesionalnu Training and Skills platformu Sarajevo Film Festivala. Pet odabranih projekata zvanično je predstavljeno na Slano Film Days 2025.&nbsp; Izabrani projekti su: • THE POSSESSED (igrani film) Režija: Ena Sendijarević (Bosna i Hercegovina) Produkcija: SCCA/pro.ba (BiH), Studio Ruba (Nizozemska) • AIR IN A BOTTLE (igrani film) Režija: Aida Begić (Bosna i Hercegovina) Produkcija: This and That Productions (Srbija) • EMBRYO (igrani film) Režija: Maša Šarović (Crna Gora) Produkcija: KINO d.o.o. (Crna Gora) • THE LAST NOMADS (dokumentarni film) Režija: Biljana Tutorov (Srbija) Produkcija: WAKE UP FILMS (Srbija) • CONFESSIONS OF A FEMALE GAMER (dokumentarni film) Režija: Dolya Gavanski Produkcija: Agitprop (Bugarska), Thea Films (Bugarska)  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624190624_92b7e92a175c4cbf96ccf7c0e4e5bfb6265b4173e87513a11a45c8994ce7c997.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250624190624_92b7e92a175c4cbf96ccf7c0e4e5bfb6265b4173e87513a11a45c8994ce7c997" data-rendition-name="original" width="4000" height="2667" loading="lazy" alt="UNIQA Promo"> </figure>  Ovi projekti izdvojili su se snažnom autorskom vizijom, originalnim pristupom i posvećenošću pričanja važnih i uzbudljivih priča koje odražavaju savremeni trenutak i podstiču dijalog. Izabrani projekti će dobiti finansijsku i profesionalnu podršku koja će im pomoći da nastave razvoj i realizaciju svojih projekata u fazama produkcije i postprodukcije. Ukupan fond programa za 2025. godinu iznosi 180.000 eura, s ciljem snažne posvećenosti principima rodne ravnopravnosti u filmskoj industriji. Ova inicijativa prvi put je predstavljena na Slano Film Days 2024.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624190620_725f9195be86a1ea3ce4aefe7a47ab1c36b05e8d0c680b2f10d60b047f777156.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250624190620_725f9195be86a1ea3ce4aefe7a47ab1c36b05e8d0c680b2f10d60b047f777156" data-rendition-name="original" width="4000" height="2667" loading="lazy" alt="Purivatra, Bahtanović i Marjanović UNIQA"> <figcaption>Purivatra, Bahtanović i Marjanović</figcaption> </figure>  „Projekat 'Female Filmmakers' bio je jedan od prvih većih projekata UNIQA SEE FUTURE fondacije, i izuzetno sam ponosan na činjenicu da je već ostavio snažan trag na regionalnoj filmskoj sceni. Posebno sam zahvalan na izvanrednoj saradnji sa Slano Film Days, Sarajevo Film Festivalom, kao i svim partnerima koji su prepoznali važnost projekta i podržali nas u njegovom ostvarenju. Zajedničkim snagama, u kratkom vremenu, uspjeli smo pružiti podršku pet izuzetnih, inspirativnih i talentovanih autorki i na taj način značajno doprinijeti vidljivosti i afirmaciji stvaralaštva u regiji. Čestitam svim dobitnicama i radujem se realizaciji njihovih sjajnih projekata. Nadam se da ćemo uskoro imati priliku da pogledamo njihove filmove na velikom platnu“, rekao je Adel Bahtanović, predsjednik UNIQA SEE regije. „Od samog početka, Slano Film Days zamišljen je kao mjesto na kojem se mogu čuti i podržati novi glasovi. Ovaj program prirodni je nastavak te vizije: usmjeren je na isticanje autorki čiji rad izaziva, inspiriše i pokreće. Podržavajući njihove stvaralačke puteve, pomažemo u oblikovanju uključivije i dinamičnije budućnosti kinematografije u našoj regiji“, izjavio je Mirsad Purivatra, autor koncepta i direktor Slano Film Days.&nbsp; „Kroz partnerstvo sa UNIQA osiguranjem i njihovom novoosnovanom fondacijom, koja je posvećena podršci umjetnosti, sportu, a sada i filmu, možemo strateški djelovati te adresirati - i nadamo se ispraviti - neke od sistemskih neravnoteža u finansiranju filmova. Ova će inicijativa posebno pružiti podršku filmovima i projektima koje stvaraju autorke. Sarajevo Film Festival oduvijek se zalaže za rodnu ravnopravnost u kinematografiji i ponosni smo što tom cilju doprinosimo kroz ovako konkretan i značajan projekt“, izjavio je Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala.

Kroz program podrške filmskim autorkama podržano pet projekata

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: zloupotreba-sluzbenog-polozaja