Andrija Mandić, naš samoproklamovani maestro "sabiranja", odlučio je da crnogorskome parlamentu podari novi logo.
Simbol, kako kaže, "sabiranja Crne Gore". A kad ti Mandić počne pričati o sabiranju, znaj da iza toga stoji nekakvo sabiranje nula na desnoj strani istorije.
Ili budućnosti, svejedno. Njegov imovinski karton "ugroženog Srbina" svjedoči vjerno o njegovom talentu za sabiranje.
Što je Mandić izabrao za logo? Zgradu negdašnje Zetske banovine – briljantno, nema što.
Istorijski simbol okupacije i administrativnog brisanja Crne Gore. Zgradu u kojoj je kraljevska administracija dinastije Karađorđević uništavala svaki pomen suverenosti. Đe su prebijani i mučeni međuratni neprijatelji kraljevskog režima iz Beograda. Dakle, Mandić je genije manipulacije - za logo parlamenta nudi nam zgradu koja je podignuta kad Crna Gora nije imala parlamenta!
I tako, dok nas Mandić ubjeđuje da se radi o "pomiriteljskom" činu, mi u realnosti zapravo gledamo kako vojvoda iz gepeka prošlosti vadi političku reciklažu i prodaje nam je kao moderno dizajnersko rješenje.
Zar nije mogao malo maštovitije kad je već krenuo da vrijeđa pamet i činjenice? Da je makar ispod uratka mjesto Skupština Crne Gore metnuo ćirilicom: "Društvo za izvoz suvereniteta"? Još jadnije od vizuelnog rješenja djeluju vojvodini argumenti – kaže: "liči na Bijelu kuću". Stvarno? Bijelu kuću? Pa, Mandiću, nešto mi se čini da u njoj nije śedište parlamenta? A? Možda su ti pogrešno preveli saradnici, kao da su ne daj bože angažovali Gorana Danilovića za prevodioca s engleskoga. Ili te biće ono "White" asociralo na bjelaše, najveću istorijsku balafurdiju poslije četnika.
Ali nije to najgore. Najgore je to što si zaobišao prvu pravu modernu istorijsku lokaciju crnogorskog parlamenta – zgradu Vladina doma na Cetinju. Znaš onu đe je crnogorski parlament zapravo postojao, prije nego što ga je istorija, zajedno s nekim tvojim političkim precima, gurnula pod tepih.
Baš onaj Vladin dom koji su tvoji politički koljeničari zaobišli 1918. godine i zamijenili je zgradom monopola duvana pa tamo s bajonetima organizovali sramotnu Podgoričku skupštinu. Ali ne, Vladin dom je previše crnogorski, previše autentičan, previše građanski za tvoju bolesnu politiku mržnje i razgradnje.
Ipak, Mandiću, u jednome si u pravu. Tvoj logo zaista jeste simbol, ali simbol prevara, provokacija i ponovnog falsifikovanja crnogorske istorije.
Nastavi ti sabirati, Andrija, ali ne zaboravi – sabiranje bez oduzimanja ne postoji. A oduzeti ne možeš istoriju, koliko god se trudio.
Uživaj još malo na funkciji, građani se bude, sve pamtimo i bilježimo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mandiću, tvoj logo spram tebe – prevara

Andrija Mandić je izjavio da logo Skupštine Crne Gore sa zgradom Zetske banovine čini „dušu Crne Gore“ i da „svjedoči o trajanju Crne Gore“. Oboje je netačno. Ako države imaju dušu, onda je Crna Gora svoju izgubila upravo u periodu između 1918. i 1941. kada je bila anektirana Srbiji i postala bezimeni dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevine Jugoslavije. Dušu je vratila Narodnooslobodilačkom borbom 1941-1945. i referendumom 2006. U monarhiji Karađorđevića Crna Gora je ugurana u administrativno-upravne jedinice koje su se zvale Zetska oblast od 1921. i Zetska banovina od 1929. godine. One ne svjedoče o trajanju, kako to Mandić pogrešno predstavlja, već o pokušaju prekida trajanja Crne Gore, negiranju crnogorske državnosti i oduzimanju geografskog naziva Crnoj Gori, što nijesu uradili čak ni truski ni austrougarski okupatori.
Mandić pokušava da Zetsku banovinu predstavi dijelom crnogorske državnosti i parlamentarizma. Ne zna istoriju ili je svjesno prekraja. Evo lekcije iz osnovne škole. Banovine je formirao kralj Aleksandar I Karađorđević nakon što je 6. janaura 1929. godine izvršio državni udar, ukinuo Ustav i zaveo diktaturu. Cilj formiranja banovina je bio dvostruk. Prvenstveno su služile učvršćivanju kraljeve diktatorske vlasti u provincijama. Kralj je po ličnom nahođenju imenovao i smjenjivao banove čiji je glavni zadatak bio da sprovode njegovu tiransku politiku na regionalnom i lokalnom nivou. Drugi cilj banovina je bio da se nasilno poništi nasljeđe prethodnih državno-istorijskih subjekata kao što je bila Crna Gora. Tako je diktatorski režim Karađorđevića načelno sprovodio jugoslovensku unitarističku ideologiju, dok se u praksi realizovala velikosrpska ideja prema kojoj je Kraljevina Jugoslavija bila samo proširena Srbija. Banovine nijesu stvorene da bi nastavile ili njegovale prethodne državne tradicije, već da ih izbrišu.
Zadatak Zetske banovine nije bio da promoviše ili nastavi državnost Crne Gore, već da uništi svaki trag crnogorske državnosti. Ni naziv Zetske banovine nije imao vezu sa državnošću srednjovjekovne Zete. Naziv nije izveden po državi, nego po rijeci Zeti, kao što su i ostale banovine, izuzev Primorske, dobile nazive po rijekama (Dravska, Savska, Vrbaska, Drinska, Dunavska, Moravska i Vardarska). Izuzev Dravske banovine, koja je obuhvatila slovenački prostor, ostale su bile vještački sastavljene od različitih istorijskih, etničkih i državnih oblasti, kako bi se te različitosti međusobno poništile. Tako su u Zetskoj banovini bili Cetinje, Novi Pazar, Foča, Kosovska Mitrovica i Dubrovnik. Banovine nijesu bile federalne, ni autonomne oblasti, već sredstvo za centralizaciju i unitarizaciju Jugoslavije prema velikosrpskoj ideologiji dinastije Karađorđevića. Zato ni jedna bivša jugoslovenska republika, izuzev Srbija, ove banovine ne tretira kao dio svog državnog, nacionalnog i istorijskog nasljeđa. Od Slovenije do Makedonije se s pravom ističe da su banovine bile samo oruđe velikosrpske politike u poništavanju drugih državnih, nacionalnih i istorijskih identiteta.
Sjedište ili zgrada Zetske banovine na Cetinju ne može biti ni simbol parlamentarizma, jer su banovine proizvod šestojanuarske diktature kralja Aleksandra I Karađorđevića. Banovine su simbol ukidanja ustavnosti i uvođenja tiranije, a ne simbol demokratije i parlamentarizma. U banovinama nikada nije bilo parlamentarizma, već su bile oličenje diktature i brutalne policijske države koja je u krvi gušila svaki demokratski glas. Tako je policijska vlast Zetske banovine naredila da se oružjem razbiju demonstracije na Belvederu 26. juna 1936. godine. Tada je ubijeno 6, ranjeno više desetina i uhapšena su 74 demonstranta samo zbog toga što su nosili crnogorski krstaš barjak i antirežimske parole. To je glavno ideološko i političko nasljeđe Zetske banovine. Stavljanje zgrade Zetske banovine za logo Skupštine nezavisne i suverene Crne Gore je skrnavljenje crnogorske državnosti i parlamentarizma i izrugivanje rodoljubima koji su se od 1918. žrtvovali za obnovu crnogorske državnosti i emancipaciju crnogorske nacije.
Zetska banovina je politički proizvod tzv. Podgoričke skupštine i nema nikakvu vezu sa državnošću i parlamentarizmom Crne Gore. Ona nema vezu ni sa tzv. tradicionalnom ili Njegoševom Crnom Gorom, jer je tzv. Podgorička skupština nasilno poništila državnost Crne Goru i zbacila Njegoševu dinastiju. Na toj ideološkoj osnovi je nastala Zetska banovina, tako da je formiranje Zetske banovine u suštini antinjegoševski čin.
Nasilnim nametanjem zgrade Zetske banovine za logo Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, u skladu sa svojom bjelaškom ideologijom, poručuje da se bori za ukidanje Crne Gore kao što su to uradili njegovi ideološki preci 1918. godine. Tome služi i Mandićevo afirmisanje četničkog pokreta koji je bio direktno usmjeren protiv crnogorske državnosti. Kritiku bjelaško-četničke ideologije Mandić i njegova propaganda izjednačavaju s antisrpstvom i za to uglavnom optužuju DPS. Neka je Mandiću i cijeloj crnogorskoj javnosti od sada i zauvijek jasno: DPS nije i nikada nije bila antisrpska, ali je bila i jeste antibjelaška i antičetnička, jer je to uslov opstanka Crne Gore. DPS se ne bori protiv Srba, već protiv bjelaške i četničke ideologije čiji je glavni predstavnik Andrija Mandić. DPS je kao vodeća državotvorna i antifašistička partija savremenu Crnu Goru zasnovala na principima državne nezavisnosti i suverenosti, nacionalnoj ravnopravnosti, građanskim i antifašističkim vrijednostima. Bjelaško-četnička ideologija je usmjerena protiv ovih principa i vrijednosti i u tome je suština političkog konflikta. Taj sukob je ideološki, a ne etnički. Crnogorcima bi trebalo biti jasno da je „pomirenje“ koje nudi Mandić u stvari ponavljanje bjelaškog plana iz 1918. godine i ponavljanje četničkog plana iz 1941. godine. Srž bjelaške ideologije je nasilni nestanak crnogorske države i nacije, a četnička ideologija uz to podrazumijeva i nasilno ukidanje viševjerskog i višenacionalnog crnogorskog društva i uspostavljanje nacifašizma. Ova politika je pogubna i za Srbe u Crnoj Gori, jer ih okreće protiv sopstvene države i njihovih rođaka i komšija. U bogatoj srpskoj političkoj istoriji ima neuporedivo boljih ideologija od bjelaško-četničke.
Bjelaško-četnička ideologija vodi ka ponavljanju katastrofa iz 1918. i 1941. Svi koji Mandiću daju političku snagu da njegove pogrešne višedecenijske ciljeve ostvaruje drugim putem svjesno doprinose uništenju crnogorske državnosti i antifašizma. On tu politiku pokušava da zamaskira manipulacijama o crnogorskoj istoriji i neiskrenom pomiriteljskom retorikom. Zato se njegova politika na svakom koraku mora razobličiti i mora joj se dati pravo ime. Zbog toga njegovu partiju ne bi trebalo zvati Nova srpska demokratija, već Stara bjelaško-četnička diktatura.

1250x600

1084x550

Stara bjelaško-četnička diktatura

Novi logo Skupštine Crne Gore identičan je logoima skupština republike Srpske i Srbije i u simboličkoj ravni ruši dostojanstvo i suverenitet Crne Gore. On je zastrašujuće upozorenje i nagovještaj budućih događaja koji prijete političkim haosom, s ciljem da se zemlja liši atributa države i anektira u korist Srbije - ocijenili su predstavnici Crnogorske evropske partije Novak Adžić, Stevo Vučinić i Boris Marinović.
Oni su ukazali da ovo nije prvi put da lideri velikosrpskih stranaka iz Crne Gore izazvaju političke napetosti radi ostvarenja političke prednosti i zaštite velikosrpskih interesa.
- Predsjednik Skupštine Andrija Mandić medijima je pokazao njen novi logo, poručivši "Ovo je budući logo kao što smo već odlučili i nek nam služi na čast" on je “dao dušu Skupštini Crne Gore”. Podržani su od Srbije koja, javno i tajno, podstiče etničke i vjerske razlike, ne samo u Crnoj Gori, već u cijelom njenom okruženju, kako bi svoj regionalni utjecaj osnažila i osujetila integraciju Crne Gore kao države u EU. Njeno miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore potkopava jedinstvo zemlje, podstičući netoleranciju među pripadnicima različitih naroda i vjera. Tako inspiriše ekstremiste, motivisane vjerskim i nacionalnim razlikama, na ponašanje koje tendira nasilju - istakli su oni.
Inspirisla je, napominju, i novi logo crnogorske Skupštine, koji je, kako su kazali, simbolički otisak svetosavskih ruku aneksione skupštinske većine.
- Zato pozivamo parlamentarne crnogorske političke partije da napušte Skupštinu i povedu vaninstitucionalnu borbu za povraćaj državnih instrumenata u ruke državotvornih stranaka. Pozivamo i sve vanparlamentarne crnogorske stranke, javne i kulturne radnike i pojedince da ih u tome podrže - naglasili su Novak Adžić, Stevo Vučinić i Boris Marinović.
Novi logo Crnogorske Skupštine predstavlja, kako su dodali, i plagijat loga srpske vlade.
- Pa se samim tim ne bi mogla ni registrovati po Zakonu o žigu, a ni po Zakonu o dizajnu jer razlike skoro i da nema, što predstavlja povredu nosioca autorskog prava. A simbolika je jasna: jedna institucija u Crnoj Gori - Skupština - kopira Srbiju kojoj Crna Gora treba da služi kao obezdržavljeni region “srpskog sveta” - ocijenili su predstavnici CEP-a.
Smatraju da Skupštinu Crne Gore hoće da svedu na nivo Zetske banovine nastale 1929. godine u vrijeme diktature Aleksandra Karađorđevića, koja nije bila država nego obična administrativna jedinica unutar unitarne Kraljevine Jugoslavije bez ikakve autonomije.
- Kralj iz Beograda je postavljao Bana koji je bio uglavnom iz Srbije, a banovinska vlast je bila totalno potčinjena volji Beograda i Kralja Aleksandra, a poslije Kneza Pavla i Vlade u Beogradu. Ovo je klasična i podmukla Mandićeva podvala sa jasnom ideologijom protiv nezavisnosti Crne Gore. Ovo nije nikakva afirmacija Cetinja kao prijestonice nego klasična zloupotreba sa ciljem da se Crna Gora i na ovaj način potčini Srbiji i Vučićevom režimu. Cilj njihove simbolike je jasan i prepreden - podvukli su Adžić, Vučinić i Marinović.
Skupštinu bi suverenisti, cijene oni, trebalo da bojkotuju dok se ne promijeni i ukloni ovaj okupatorski i plagijatorski žig, dizajn i simbol.&nbsp;
- Nećemo valjda pristati da opet budemo servilna Zetska banovina, umjesto suverene države Crne Gore - zaključili su predstavnici CEP-a.

Novi logo Skupštine je zastrašujuće upozorenje i nagovještaj budućih događaja koji prijete političkim haosom

Naljepnicama na kojim piše „Skupština Crne Gore“ poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) danas su prekrili novi logo tog zakonodavnog doma koji je Andrija Mandić jutros okačio u holu.
Predsjednik Skupštine je za <a href="https://etv.me/politika/u-holu-skupstine-crne-gore-postavljen-novi-logo">novi logo </a>izabrao Zetsku banovinu - &nbsp;čime jasno veliča period u kojem je Crna Gora izgubila ime, državno dostojanstvo i teritoriju postajući pokrajina u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dg0A9Hz8HiTM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Poslanik DPS-a Oskar Huter je saopštio da je njihovo prekrivanje novog loga civilizovana reakcija i protest protiv necivilizovanog postupanja Andrije Mandića.
- Provincijskog i prevaziđenog političara koji broji posljednje dane i u tim danima pokušava da prekroji ono što su mu zadali - dodao je Huter.
Mandić je još prošlog mjeseca, tokom sjednice Skupštine koja je održana na Cetinju, predstavio ovaj novi logo - što je izazvalo burnu reakciju poslanika. Oni su <a href="https://etv.me/politika/mandic-predstavio-novi-logo-skupstine-nikolic-simbolika-je-jasna-pozivate-se-na-zetsku-banovinu-u-vremenu-kad-je-crna-gora-izgubila-ime-i-dio-teritorije">ukazali upravo da Mandić ovim činom ponižava državu Crnu Goru</a>.

Anja Ivanović

Poslanici DPS-a prekrili novi logo Skupštine: Ovo je civilizovana reakcija na necivilizovano postupanje Andrije Mandića

Šefovi klubova parlamentarne opozicije obratili su se generalnom sekretaru Skupštine Crne Gore Aleksandru Klariću, tražeći informacije i uvid u proces koji je doveo do izbora novog vizuelnog identiteta najvišeg zakonodavnog doma.
- Obraćamo Vam se povodom informacije sa Prve sjednice Drugog redovnog zasijedanja u 2024. godini da je Skupština Crne Gore utvrdila svoj logotip, sa zahtjevom da nam kao lice koje je shodno članu 28 Poslovnika jedino ovlašćeno da utvrđuje vizuelni identitet i logo Skupštine, date dodatne informacije i uvid u proces koji je doveo do izbora novog vizuelnog identiteta najvišeg zakonodavnog doma.S obzirom na to da ovako važna aktivnost mora biti realizovana u skladu sa Poslovnikom Skupštine i drugim pozitivno pravnim propisima Crne Gore i na transparentan način, što definitivno nije bio slučaj na ovom primjeru, te imajući u vidu istorijski kontekst ove odluke, smatramo da je važno da se poslanicima Skupštine Crne Gore, ali i ukupnoj crnogorskoj javnosti, obezbijedite sljedeće informacije o procesu izbora novog logotipa, te stoga zahtijevamo da u najkraćem roku - naveli su predstavnici opozicije.
Oni od Klarića traže da objavi Odluku o izboru novog logotipa Skupštine Crne Gore, zajedno sa pratećom konkursnom dokumentacijom, kao i da ih informiše kada je raspisan konkurs za izradu idejnog rješenja vizuelnog identiteta, uključujući logotip i amblem Skupštine.
- Da li ste sproveli istovjetnu proceduru kao 30. jula 2021. godine kada ste kao generalni sekretar raspisali prvi konkurs za izradu idejno-grafičkog rješenja zaštitnog znaka Skupštine Crne Gore i njegovu osnovnu primjenu? Molimo vas da nas informišete kada je raspisan konkurs za izradu idejnog rješenja vizuelnog identiteta, uključujući logotip i amblem Skupštine? Koje firme ili pojedinci su učestvovali na konkursu? Ko je pobjednik konkursa, kako je izabran i po kojim kriterijumima? Ko je koncipirao zahtjeve za idejno rješenje vizuelnog identiteta Skupštine Crne Gore, posebno u vezi sa fontom, bojom, motivima itd., i po kojim kriterijumima su ti zahtjevi određeni - pitaju poslanici DPS-a, URA, HGI i SD-a.
Sigurni su, kažu, da Klarić, kao generalni sekretar Skupštine, jako dobro zna da Zetski dom na Cetinju (sagrađen 1888. godine), autentično simbolizuje parlamentarnu tradiciju Crne Gore, te da su u njemu održana prva zasjedanja Crnogorske narodne skupštine, usvojen je prvi crnogorski ustav 1905. godine i donosili ključni zakoni tadašnje Knjaževine/Kraljevine Crne Gore.
- Upravo ovaj objekat predstavlja rodno mjesto crnogorskog parlamentarizma, dok je Vladin dom, podignut 1910. godine, bio domaćin kasnijih saziva parlamenta do perioda 1918. godine, kada je nezavisnost Crne Gore prekinuta - ističu poslanici.
S druge strane, naglašavaju, zgrada Zetske banovine (sagrađena 1932. godine), nastala u Kraljevini Jugoslaviji i kao zgrada nema nikakve veze sa izvornom tradicijom crnogorskog parlamentarizma, jer je služila administraciji Zetske banovine - jedne od devet teritorijalnih jedinica stvorenih u okviru Kraljevine Jugoslavije, u kojoj se gubi državnost i nezavisnost Crne Gore.
- Postavlja se pitanje kako se došlo do toga da se zgrada koja simbolizuje uskraćivanje demokratskih prava i samobitnosti Crne Gore, sada najavljuje kao vizuelni simbol i logo Skupštine Crne Gore. Naglašavamo da je od posebne važnosti da Skupština Crne Gore ima vizuelni identitet koji će odražavati njenu bogatu istorijsku i demokratsku tradiciju, te stoga očekujemo Vaš odgovor i odgovarajuću dokumentaciju kako bi javnost bila u potpunosti informisana o ovom procesu - poručuju Andrija Nikolić - predsjednik Kluba poslanika DPS-a, Miloš Konatar- predsjednik Kluba poslanika URA, Boris Mugoša - predsjednik Kluba poslanika SD-a i Adrijan Vuksanović - predsjednik Kluba poslanika HGI DUA.

Klarić da objasni javnosti detalje u vezi novog logotipa parlamenta

Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković reagovao je na <a href="https://etv.me/politika/knezevic-klaric-je-bio-ukljucen-u-predlaganje-novog-loga-skupstine">tvrdnju </a>lidera DNP-a Milana Kneževića da je bio prisutan tokom predlaganja logoa Skupštine kojim je predviđeno da to bude zgrada nekadašnje Zetske banovine, te poručio da je to istinito - ali naglasio da tom prilikom nije bilo obrazloženja, pominjanja Aleksandra Karađorđevića i njegovog dovođenja u vezu sa skupštinskim zdanjem.
- Tačno je da su predsjednik Skupštine i potpredsjednici imali sastanak pred sami početak sjednice Skupštine na Cetinju, ali ne u formi sastanka kolegijuma predsjednika Skupštine. Obrazloženje i pominjanje kralja Aleksandra Karađorđevića i dovođenje u vezu skupštinskog zdanja sa istim nije pominjano na tom sastanku. Nama je dato obrazloženje da je to u nadležnosti generalnog sekretara i njega kao predsjednika Skupštine, bez bilo kakvog upita da li se slažemo ili ne, i bilo kakvog prijedloga da se glasa o istim na tom sastanku koji se odnosio prije svega na organizaciju i tok predstojeće sjednice Skupštine na Cetinju - istakao je Nurković.
Da se glasalo o tome na bilo kom tijelu Skupštine, dodaje, zasigurno bi bio protiv.
- Prije svega jer to nije u saglasju sa građanima Cetinja da bude tako, a pogotovu nakon dovođenja u vezu skupštinskog loga sa Aleksandrom Karađorđevićem, pod čijom čizmom je Crna Gora izgubila nezavisnost, ali i crnogorski i bošnjački narod i neki drugi narodi u Crnoj Gori i na prostoru bivše Jugoslavije su izgubili i svoje ime i svoje prezime i potpali pod neviđenu represiju, koja je bila nad istima sprovođenja sve do 1945. godine - rekao je Nurković.
Dodao je da simbolika koju nosi skupštinsko zdanje u istoriji Cetinja i Crne Gore njemu nije bilo u fokusu prije nego su isto čuli od dvije strane.
- Jedne od strane predsjednika Skupštine Mandića, a drugo od poslanika DPS-a i URA-e, koji su sa Cetinja, zbog toga i zbog naprijed rečenog je i izostala moja reakcija na samom sastanku koji pominje gospodin Knežević. Nakon svega, prvom prilikom kada sam upitan šta mislim o logu, ja sam jasno i decidno iznio svoj stav - zaključio je Nurković.

Nurković: Da se o novom logou Skupštine glasalo zasigurno bih bio protiv, na sastanku nije bilo obrazloženja i pominjanja Aleksandra Karađorđevića

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da je generalni sekretar Skupštine Aleksandar Klarić bio uključen u predlaganje logoa Skupštine Crne Gore - kojim je predviđeno da to bude nekadašnja zgrada Zetske banovine iz perioda kada je Crna Gora izgubila ime, državno dostojanstvo i dio svoje teritorije.
- Neka demantuje da nije bio uključen - rekao je Knežević gostujući na Televiziji Vijesti.
Dodao je da je netačna izjava potpredsjednika Skupštine Mirsada Nurkovića da je Mandić samoinicijativno donio odluku i da se nije konsultovao sa ostalim poslanicima.
- To nije tačno, pred početak sjednice smo bili u njegovom kabinetu na Cetinju - bili su prisutni potpredsjednici Nurković, Popović, Camaj, Mandić i ja, gdje je on pokazao logo i niko od prisutnih nije rekao da ima problem sa logom... I niko nije rekao da nema ništa protiv - tvrdi Knežević.

Knežević: Klarić je bio uključen u predlaganje novog loga Skupštine

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković reagovao je na izjavu predsjednika Skupštine Andrije Mandića i promjenu vizuelnog identiteta Skupštine.
- Andrija Mandić koji je, koliko juče, Cetinje zvao malim selom ispod Lovćena, današnjim performansom pokušava još jednom poniziti Cetinjane i Crnogorce kreirajući Zetsku banovinu Karađorđevića kao logo Skupštine Crne Gore. Cetinje i Crna Gora su opstali, a nesrećna banovina nestala taman onako kako će nakon vanrednih parlamentarnih izbora Mandić letjeti iz fotelje predsjednika parlamenta - naveo je Đurašković u reagovanju.
Kako je rekao, Mandićeva navodna ljubav prema Cetinju ista je kao ona koju su srpske okupacione snage Karađorđevića pokazivale prema Crnogorcima kada su aneksirale Crnu Goru i sveli je na sramnu banovinu ukidajući joj ime i Crnogorsku pravoslavnu crkvu.&nbsp;
- Oslobodila se Crna Gora srpske okupacije, oslobodiće se i Mandića i njegovih sluga - navodi se u reagovanju Đuraškovića.

Đurašković: Nesrećna banovina nestala taman onako kako će Mandić letjeti iz fotelje predsjednika parlamenta

Andrija Mandić koji je koliko juče Cetinje zvao malim selom ispod Lovćena današnjim performansom pokušava još jednom poniziti Cetinjane i Crnogorce kreirajući Zetsku banovinu Karađorđevića kao logo Skupštine Crne Gore, kazao je funkcioner Socijaldemokrata (SD) Miloš Đuričković.
Đuričković je poručio da su Cetinje i Crna Gora su opstali, "a nesrećna banovina nestala taman onako kako će nakon vanrednih parlamentarnih izbora Mandić letjeti iz fotelje predsjednika parlamenta". 
 
- Njegova navodna ljubav prema Cetinja ista je kao ona koju su srpske okupacione snage Karađorđevića pokazivale prema Crnogorcima kada su aneksirale Crnu Goru i sveli je na sramnu banovinu ukidajući joj ime i Crnogorsku pravoslavnu crkvu. Oslobodila se Crna Gora srpske okupacije, oslobodiće se i Mandića i njegovih sluga - poručio je Đuričković.

Đuričković: Oslobodila se Crna Gora srpske okupacije, oslobodiće se i Mandića i njegovih sluga

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić predstavio je na današnjoj sjednici novi vizuelni identitet - Zetsku banovinu kao logo parlamenta što je izazvalo burnu raspravu sa poslanicima opozicije koji su kazali da se čelnik najvišeg zakonodavnog doma tim činom poziva na vrijeme kad je Crna Gora izgubila ime, državno dostojanstvo i dio svoje teritorije.
Mandić je rekao da je logo donijet zajedno za ovlašćenim predstavnicima Generalnog sekretarijata parlamenta.
- Koji je uobličen u reprezentativnom objektu gdje i sada zasijedamo - zgrada nekadašnje Zetske banoveine, u kojoj su nakon Drugog svjetskog rata, nalazile sve najvažnije institucije Republike Crne Gore. Na taj način Skupština želi da uvaži Prijestonicu, nas poslanike i da govorimo koliko je značajan i ovaj grad i koliko je značajno za sve nas da imamo privilegiju da budemo nastavljači onog velikog djela - rekao je Mandić.
Mandić je istakao da je danas 90 godina od kako je pala prva žrtva fašizma u Evropi.
- A to je bio viteški kralj Aleksandar Karađorđević. Unuk Kralja Nikole, velika istorijska ličnost koji zaslužuje da mu ovdje na Cetinju pomenemo ime i da kažemo da je bio prva žrtva fašizma u Evropi. &nbsp;Poštujući tu veliku istoriju imamo privilegiju da vas pozdravimo i sjetimo se da je prije 90 godina u Marseju fašizam ubio viteškog kralja Aleksandra Karađorđevića - rekao je Mandić.
Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić upitao je Mandića na osnovu kojeg člana i akta je dao sebi za pravo da donosi odluku o vizuelnom identitu u ime svih poslanika.
Mandić se pozvao na Poslovnik i član 28.
- Generalni sekretar utvrđuje vizuelni identitet i logo Skupštine, utvrđuje veb sajt Skupštine kao i naloge Skupštine na društvenim mrežama po nalogu predsjednika. Ako se Vama ne sviđa ovaj vizuelni identitet i Prijestonica u kojoj zasijedamo, o tome treba da obavijestimo javnost - naveo je Mandić.
Nikolić je odgovorio da je ovo nastavak zloupotrebe institucije Skupštine Crne Gore.
- Bilo bi elementarno pristojno i korektno da ste o ovome porazgovarali na Kolegijumu sa šefovima poslaničkih klubova i upoznali nas sa ovom idejom. Vi nam potvrđujete da je ovo Vaša ideja i sada nam sugerištete da ste prekršili Poslavnik jer ste pročitali član na osnovu koje to radi Generalni sekretarijat na osnovu Vaše saglasnosti što znači da je generalni sekretar instruisan da to uradi, zahvaljujući Vašoj inicijativi - rekao je Nikolić.
Simbolika je, ističe poslanik DPS-a, jasna i iz tog razloga se Mandić, smatra on, poziva na Zetsku banovinu.&nbsp;
- U vremenu kad je Crna Gora izgubila ime, državno dostojanstvo i dio svoje teritorije, a Zetka banovina bila pokrajina u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Dakle, poštovani građani, jasno je šta radi predsjednik parlamenta i parlamentarna većina koja dozvoljava ovu hajdučiju i nasilje u parlamentu - poručio je Nikolić.
Mandić je rekao da na prošlost mogu da gledaju različito, ali da imaju ciljeve oko kojih su se svi okupili, a najvažniji je, kaže, put ka Evropskoj uniji.
On ističe da je htio da uvaži Prijestonicu Cetinje i zgradu u kojoj su donošene najvažnije odluke i prije i nakon 1945. godine.
- Mislim da nema Cetinjanina i građanina Crne Gore koji se ne raduje činjenici da uvažavamo i poštujemo našu Prijestonicu i jednu od najljepših istorijskih zgrada u Crnoj Gori. Kako ćete vi to da tumačite, manje mi je važno. Ništa nije prekršeno, sve je uvaženo - poručio je Mandić.
Nikolić je odgovorio da Mandić nije impresionirao javnost respektom i pijetetom prema Cetinju.
- Par godina unazad Vaš referat o Cetinju je glasio da je riječ o malom selu podno Lovćena, želeći valjda da mu na taj način odate istorijsko priznanje za ulogu Cetinja u razvoju države. Dovoljno smo pametni i iskusni da znamo šta je Vaša osnovna ideja vodilja u radu kao predsjednika parlamenta. Pokušavate da preoblikujete karakter ove institucije, a onda i države. Malo se bavite zastavama, malo promjenom Ustava, sad promjenom loga, a to aminuje parlamentarna većina. Nastavite to da radite do jedne ure, a onda ćemo da se pogledamo u oči i svedemo račune - naglasio je Nikolić.
Poslanik DPS-a Oskar Huter je rekao da je poniženje za Cetinje da Mandić sjedi ispod grba ispod kojeg sjedi.
- Zaslužuje Prijestonica da se na simbolima Skupštine nađe simbol Cetinja. Svakako to nije zgrada Zetske banovine. Veliki broj simbola ima ovaj grad koji treba da bude ispred ovoga. Kontekst u kom želite da smjestite Aca Palikuću i ovo što radite je sraman. Vjerujem da je ovo Vaš dug prema Vučiću koji Vas je izribao i koji je razočaran svime što je uložio i zato činite što činite. Nećete još dugo - naglasio je Huter.
<h2>Adžić: Prekrajanje istorije i promovisanje ljudi koji su najviše zla nanijeli Crnoj Gori</h2>
Poslanik GP URA Filip Adžić kazao je da je žalosno što Mandić, povučen radom "njegovog mentora koji je sa crnogorskog primorja došao da šalje pomiriteljske poruke".
- Tako i Vi sa ovog mjesta šaljete ljubav prema Cetinju i pozivate se na ljude koji ni u jednom Cetinjaninu, Crnogorcu i patrioti ne izaziva ništa pozitivno. Čovjeku koji se ogriješio o svojoj familiji, a ne Crnoj Gori. Tako da je ovo nastavak provokacije prema svim ljudima koji vole ovu državu i ljudima koji se osjećaju kao nacionalni Crnogorci. Vi samo radite što je Vaša agenda, ali je dobro da građani vide kakav je odnos većine prema Cetinju, prekrajanju istorije i promovisanju ljudi koji su najviše zla nanijeli Crnoj Gori i to upravo sa ovog mjesta - naglasio je Adžić.
<h2>Mugoša: Vi da ste čovjek sa integritetom odgovorili biste Dačiću</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša kazao je da predsjednik Skupštine treba da brani integritet države, a ne da se bavi logom.&nbsp;
- Vi da ste čovjek sa integritetom odgovorili biste Ivici Dačiću, koji je rekao da je svako selo u Crnoj Gori organizovani kriminal. Ali Vi to ne smijete, jer imate isti narativ kao oni. Što god kažete, Vi pominjete dvije kriminalne grupe. O tome ste trebali da pričate i da budete predsjednik parlamenta. To što neko sa strane urušava integritet države Vi treba da branite. Bavite se logom, Vama je to najvažnije jer drugu politiku nemate. Pomamljujete ovaj narod, a beskičmenjaci su dio prošlosti zato što nemaju političku kičmu i spuštene su im glave. Umjesto da se jave i pitaju Vas šta radite to, o kakvom logu pričate u vrijeme kad se ovo dešava. Dajte da se unormalimo, nama će logo da riješi probleme u Crnoj Gori - naglasio je Mugoša.

Tamara Klikovac

Nikolić: Simbolika je jasna, Mandić se poziva na vrijeme kad je Crna Gora izgubila ime i dio teritorije; Huter: Vraćanje duga Vučiću

Cijene nafte porasle su u ponedjeljak blizu najvišeg nivoa u više od dvije sedmice, prije svega zbog geopolitičkih neizvjesnosti i očekivanja smanjenja kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Tako se nafta Brent kretala oko 63,7 USD po barelu, a američka sirova nafta West Texas Intermediate (WTI) oko 60 USD po barelu, objavio je Trading Economics.
Mirovni pregovori o Ukrajini su u zastoju usljed nerješenih pitanja oko bezbjednosnih garancija Kijeva i teritorija koje je okupirala Rusija. To neumoljivo održava sankcije na izvoz energije iz Rusije, što dodatno pogoršavaju kontinuirani ukrajinski udari na rusku energetsku infrastrukturu, prenosi B92.
Tržišta su takođe bila napeta zbog mogućnosti američke vojne intervencije u Venecueli, a konsultantska firma u oblasti energetike Rystad Energy upozorila je da bi svaka eskalacija mogla ugroziti proizvodnju nafte u zemlji od 1,1 miliona barela dnevno.
Pored toga, očekuje se da će američke Federalne rezerve ove sedmice smanjiti stope, što bi moglo da stimuliše ekonomsku aktivnost i poveća potražnju za gorivom.
Trgovci očekuju mjesečne izvještaje o tržištu od američke Uprave za energetske informacije (EIA) i Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), koji će biti objavljeni kasnije ove sedmice, kako bi imali dalji uvid u globalne trendove ponude i potražnje.

Cijene nafte porasle

Izgleda da je slogan „Amerika na prvom mjestu“ (America First) bliže realnosti nego ikada, nakon objavljivanja važnog američkog strateškog dokumenta koji iznosi spoljnopolitičke stavove administracije, piše Dojče vele.
- U svemu što radimo, stavljamo Ameriku na prvo mjesto - piše u uvodnom pismu koje je potpisao predsjednik Donald Tramp, u nedavno objavljenom dokumentu od 29 stranica pod nazivom „Nacionalna bezbjednosna strategija Sjedinjenih Američkih Država“.
U njemu se navodi da je američka strategija pragmatična - ali ne robuje pragmatizmu, realistična bez robovanja realizmu, principijelna - ali ne i „idealistička“, snažna - ali ne i „ratoborna“ i suzdržana - ali ne i „krotka“.
<h2>Šta je nova nacionalna bezbjednosna strategija Donalda Trampa?</h2>
Nacionalna bezbednosna strategija (NSS) ne određuje direktno politiku, već predstavlja viziju spoljne politike vlade. Ona, naravno, može biti prevaziđena svjetskim događajima. Na primjer, kako ističe američki stručnjak za spoljnu politiku Endrju Pejn, verzija iz 2022. godine, objavljena tokom mandata Džoa Bajdena, nije značajno pominjala Bliski istok.
Ali NSS ima jasan uticaj na to kako se raspoređuju resursi vlade i daje stranim državama smjernice o američkim namjerama.
- Bez obzira na to da li sama administracija prati principe i prioritete izložene ovdje, ovo je najbolji izvor koji kreatori politika u inostranstvu imaju na raspolaganju, ako traže jasnoću o smjeru administracije koja je do sada bila nedosljedna i nepredvidiva - rekao je Pejn, direktor istraživanja u londonskom Kraljevskom institutu za međunarodne odnose (Chatham House) za Dojče vele.
<h2>Šta sadrži dokument?</h2>
Pored mnogo samohvale i odbacivanja tradicionalne američke spoljne politike, Tramp iznosi mnogo snažniji nacrt „America First“ pristupa nego što je to bio slučaj u njegovoj prvoj strategiji iz 2017. godine.
- Nakon završetka Hladnog rata, američke spoljnopolitičke elite uvjerile su same sebe da je trajna američka dominacija cijelim svijetom u najboljem interesu naše zemlje“, navodi se u uvodu.&nbsp;
- Ali poslovi drugih zemalja tiču nas se samo ukoliko njihove aktivnosti direktno ugrožavaju naše interese - istaknuto je u dokumentu.
Tako je u širokim crtama strategija usmjerena na udaljavanje od američke intervencije u inostranstvu, multilateralizma i međunarodnih organizacija, i okretanje ka nacionalnoj samoodređenosti — barem tamo gdje to odgovara SAD.
NSS poziva na to da SAD imaju punu kontrolu nad svojim granicama, „najmoćniju, najubojitiju i tehnološki najnapredniju vojsku na svijetu“ i „najdinamičniju, najinovativniju i najnapredniju ekonomiju“, kao i da zadrže „meku moć“ širom svijeta u sopstvenu korist.
Na globalnom nivou poziva se na „Trampov dodatak“ Monroovoj doktrini iz 1823. godine, koja se bavila američkim stavom prema mogućim intervencijama. Dokument takođe pominje sprečavanje jedne „neprijateljske sile da dominira Bliskim istokom“ i navodi da je okončanje rata Rusije i Ukrajine ključni cilj, zajedno sa borbom protiv trgovine drogom u Karipskom moru i istočnom Pacifiku. Druge države se pozivaju da preuzmu veći dio tereta globalnih pitanja.
Ipak, ta ukupna poruka američkog izolacionizma nije uvijek dosljedno primijenjena. Na primjer, dokument navodi da se Evropa suočava sa „mogućnošću civilizacijskog brisanja“ uz niz optužbi koje mnogi vide kao miješanje. Dokument se takođe poziva na američku „prevlast“ na zapadnoj hemisferi, posebno u Latinskoj Americi, navodeći: „Nagrađivaćemo i podsticati vlade, političke partije i pokrete u regionu koji su u širokim crtama usklađeni sa našim principima i strategijom“.
<h2>Da li ovo predstavlja novi pravac američke spoljne politike?</h2>
Iako ovi strateški ciljevi neće nužno postati politika, njihovo eksplicitno navođenje predstavlja veliki zaokret u odnosu na dokument koji je Bajden objavio 2022. godine. Pejn navodi da nova strategija „predstavlja fundamentalno i eksplicitno odbacivanje strategija nacionalne bezbjednosti razvijanih barem od kraja Hladnog rata", uz napomenu da je „najjasnija po tome šta ona nije: tradicionalna liberalna internacionalistička ortodoksnost koja je decenijama prožimala američku veliku strategiju“.
Prirodno, bliža je Trampovom dokumentu iz 2017. godine. Ali za dr Rubrika Bigona, docenta međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Kentu, to je u skladu sa širim promjenama u njegovom drugom mandatu.
- Čini se da je to u skladu sa vrstom promjena od Trampa do Trampa 2.0. Mislim da je ovaj dokument bliži Trampovom idiosinkratičnom pogledu na svijet nego onaj iz 2017 - rekao je Bigon za Dojče vele dodajući da je to dijelom zato što je „Tramp sada sigurniji u svoju poziciju i ima više svojih ljudi oko sebe, a ne predstavnike establišmenta“.
<h2>Reakcije Evrope: „Desno od ekstremne desnice“</h2>
U Rusiji je portparol Kremlja Dmitrij Peskov pozdravio dokument rekavši da je „u velikoj mjeri usklađen" sa njihovom "vizijom“ i ocijenio ga kao „pozitivan korak“.
Druge u Evropi dokument je uznemirio. Bivši švedski premijer Karl Bilt rekao je da se dokument „pozicionira desno od ekstremne desnice“. Reakcije aktivnih evropskih političara uglavnom su bile usmjerene na umanjivanje značaja dokumenta. I to uprkos činjenici da je Tramp samo pojačao svoje napade u odnosu na one iz svog govora pred Ujedinjenima nacijama kada je tvrdio da će neke evropske zemlje biti „neprepoznatljive za 20 godina ili manje“. Prije nego što se okrenuo kritici evropske migracione politike tada je doveo u pitanje i to da li su evropske zemlje „dovoljno snažne da ostanu pouzdani saveznici“.
Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful rekao je da njegovoj zemlji ne treba „spoljni savjet", ali da Sjedinjene Države ostaju njihov "najvažniji saveznik u NATO“.
- Vjerujem da pitanjima slobode izražavanja ili organizacije naših slobodnih društava nije tu mjesto, barem kada je riječ o Njemačkoj - ocijenio je on.
Šefica spoljne politike Evropske unije Kaja Kalas imala je sličan stav.
- Mislim da se nismo uvijek slagali u vezi sa različitim temama, ali mislim da je osnovni princip i dalje prisutan. Mi smo najveći saveznici i treba da ostanemo zajedno - navela je ona.

Trampova bezbjednosna strategija: "Amerika na prvom mjestu"

Izraelska avijacija izvela je seriju vazdušnih udara na infrastrukturu, skladišta i lokacije za obuku Snaga Radvan koje su elitni dio šiitskog Hezbolaha u Libanu.
Primirje između Hezbolaha i Izraela svakim danom je sve upitnije zbog vazdušnih udara koje su intenzivirale izraelske vazdušne snage. Tokom večeri na nekoliko lokacija bombardovana je infrastruktura Hezbolaha od kojeg se sve snažnije zahtijeva razoružavanje i predaja libanskoj vojsci i snagama sigurnosti.
Meta napada bili su centri za obuku Snaga Radvan kao elitnog dijela Hezbolaha, a u saopštenju izraelske vojske se navodi da su pogođeni i objekti raketnog poligona na jugu Libana.
- Mete koje su pogođene dio su aktivnosti koje protiv Izraela izvodi Hezbolah predstavljaju kršenje sporazuma između Izraela i Libana i prijetnju Državi Izrael - navodi izraelska vojska.
S druge strane, generalni sekretar Hezbolaha Naim Kasem govorio je nedavno o pregovaračkom procesu o očuvanju primirja na libansko-izraelskoj granici kritikujući odluku vlade u Bejrutu da pošalje civilnog umjesto vojnog delegata.
- Ponudili ste besplatan ustupak, a taj ustupak neće promijeniti ni položaj neprijatelja, ni njegovu agresiju, ni njegovu okupaciju - rekao je Kasem.

Izrael izveo seriju vazdušnih udara u Libanu, meta objekti i infrastruktura Hezbolaha

Izrael je odgovoran za gotovo polovinu svih ubijenih novinara širom svijeta ove godine, pri čemu su izraelske snage u Gazi ubile 29 palestinskih novinara, pokazuju podaci nedavno objavljenog izvještaja organizacije Reporteri bez granica.
U svom godišnjem izvještaju, grupa za slobodu medija Reporteri bez granica sa sjedištem u Parizu navela je da je ukupan broj ubijenih novinara širom svijeta ove godine dostigao 67 u odnosu na 66 ubijenih u 2024. godini.
Izraelske snage su odgovorne za 43 posto zabilježenih slučajeva ubistava novinara, što ih prema izvještaju čini "najgorim neprijateljem novinara".
Najsmrtonosniji pojedinačni napad bio je napad na bolnicu u južnom dijelu Gaze iz 25. augusta, u kojem je ubijeno pet novinara, uključujući dva saradnika međunarodnih novinskih agencija Rojters i Asošijejted pres.
Prema podacima organizacije ukupno je od početka rata u Gazi u oktobru 2023. godine, poginulo blizu 220 novinara, što Izrael čini najvećim ubicom novinara u svijetu već tri godine zaredom.
Izrael je optužio neke od ubijenih novinara da su bili aktivni članovi terorističkih grupa dok je dijelu stranih medija i novinara zabranjen ulazak u Pojas Gaze.

Izraelska vojska samo ove godine ubila 29 novinara u Pojasu Gaze

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević uputio je premijeru Milojku Spajiću otvoreno pismo u kom navodi da je veoma razočaran izostankom reakcije predsjednika Vlade nakon što je postigao istorijski rezultat osvojanjem titule prvaka svijeta u Parizu.
Kako navodi u pismu, obraća se premijeru zbog izostanka zvaničnog prijema, pa i čestitke.
- Džudo je olimpijski borilački sport, a moja medalja u ovoj kategoriji prva je i jedina u istoriji Crne Gore što, složićete se, pokazuje težinu ovog rezultata. U Parizu je nastupilo više od 2.500 hiljade takmičara sa pet kontinenata i 70 zemalja svijeta, što dovoljno govori o značaju i veličini &nbsp;ovog sportskoj događaja - ističe Mrvaljević.
Dodaje da je sa "šest direktnih i efektnih pobjeda ostvario ovaj istorijski rezultat, podigao zastavu naše zemlje na najviše postolje i sa cijelim svijetom slušao najlepšu himnu naše Crne Gore".
- Dugo sam se dvoumio da li uopšte da Vam se obratim, ali kao vrhunski sportista Crne Gore smatram to svojom obavezom zbog budućih generacija sportista koji dolaze. Veoma sam razočaran izostankom Vaše reakcije, ali mnogo više zabrinut pitanjem kakvu to poruku šaljete sportistima koji dostojanstveno i pozitivno promovišu našu državu kroz sport, često ulažući nadljudske napore i podnoseći ogromne žrtve za ostvarenje vrhunskih sportskih rezultata - naveo je Mrvaljević.
Premijer je, kako je kazao, više puta u javnim nastupima istakao da su sportisti najbolji ambasadori naše zemlje, a sa čim je potpuno saglasan.
- Oni su i nacionalni ponos svake države, ali i inspiracija mladima da žive zdravim stilovima života, bore se i budu istrajni u ostvarenju svojih ciljeva. Želim da Vas pitam da li je sport jedan od prioriteta Vaše Vlade i da li smatrate da je ovakav Vaš odnos prema sportskim herojima ispravan? Da li mislite da je ispravno da jedan vrhunski i zaslužni sportista sam snosi troškove priprema i učešća na šampionatu svijeta, a onda kada postane šampion svijeta niko ga ne pozove da čestita i napravi prijem - upitao je Mrvaljević.
Dodaje da je Spajić mlad čovjek na čelu jedne države, te ga moli da njegovo pismo shvati dobronamjerno i na pravi način kako se ovakve negativne stvari nikada više nikome ne bi ponavljale.
- Nadam se da ćete uvideti propust, ispraviti ga i da će Vlada Crne Gore u budućnosti posvetiti više pažnje i priznanja našim sportskim herojima, koji na najbolji mogući način predstavljaju našu zemlju u svijetu. Sportisti zaslužuju punu podršku i poštovanje države, sa njima Vi i Vlada Crne Gore treba da se ponosi i promovišete ih, a ne da ignorišete njihove rezultate i da se pravite kao da se ništa nije dogodilo - zaključio je Mrvaljević.

Mrvaljević Spajiću: Razočaran izostankom zvaničnog prijema, pa i čestitke

U proteklih nekoliko dana dva su ,,avgustovska oslobodioca“, na dva kraja Crne Gore, imala svoje – ajde, da tako kažemo – političko-ekološke performanse: Dario Vraneš u Pljevljima i Milan Knežević u Botunu. &nbsp; Gore na sjeveru, čelnik Pljevalja i funkcioner Nove srpske demokratije, čistio je – ne baš ekološki, a još manje etički - crnogorsku istoriju od pomena Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp; Nije mu prvi put. Čovjek koji se zgražava na pomen crnogorskog antifašizma, prvo je zamislio da slavi Svetu Petku kao dan srpskog oslobođenja Pljevalja od Turaka, iako su taj grad oslobodili Crnogorci dan poslije Svete Petke, 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e" data-rendition-name="original" width="848" height="685" loading="lazy" alt='ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš'> <figcaption>ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VRANEŠEVA LAŽNA ISTORIJA A onda je, Vraneš, istoričar-naturščik proglasio 1. decembar danom kada su se Srbija i Crna Gora ujedinile, iako je to doba kada je nestalo i ime i država Crna Gora. &nbsp;&nbsp; Neki će reći da ljekaru koji je studirao duže od 14 godina knjiga baš i ne ide od ruke, pa se – eto – zapleo i zabrljao u istorijskim faktima. &nbsp;&nbsp; Ali, nije stvar u neznanju, već u svjesnom lažiranju istorije. &nbsp; Bez imalo griže savjesti, čak i sa dozom ponosa, Vraneš je dao ime jednom pljevaljskom mostu po Aleksandru Karađorđeviću, kralju za čije je vladavine Crna Gora okupirana pod srpskim bajonetima. &nbsp; Niko od crnogorskih zvaničnika nije se oglašavao na ruženje države i kršenje zakona i Ustava. Ćutao je rođeni Pljevljak, Milojko Spajić. Glasa nije puštio predsjednik Jakov Milatović. Andrija Mandić, predsjednik crnogorske Skupštine naravno, nije imao ništa protiv – negiranje Crne Gore i Crnogoraca uklapa se u njegov politički program. &nbsp;&nbsp; Ćutala je i većina nevladinih organizacija. Tek su se probudili kada je Vraneš u nastavku, primitivno kako jedino zna, napao novinarku Milku Tadić Mijović. &nbsp; I dobro je što su reagovali na Vranešovu mizoginiju. Pitanje je samo, što je značilo njihovo ćutanje na Vranešovo javno ponižavanje države i kršenje zakona – prećutkivanje ili odobravanja? A čelnik Pljevalja, onaj koji je svojevremeno zvao Turcima sugrađane Muslimane koji su dolazili da glasaju na izborima u Pljevljima, &nbsp;mirno je odjezdio u Sarajevo na skup Pljevljaka koji žive u tom gradu. &nbsp; Tamo mu, dok je poskakivao uz pjesmu, Muslimani, pardon Turci, očito nijesu smetali. &nbsp; BUNA U BOTUNU&nbsp; U isto vrijeme, par stotina kilometara južnije, u Zeti, djelovao je Milan Knežević. Za razliku od Daria Vraneša, koji izmišlja istoriju, njegov sadašnji koalicioni saveznik, saborac iz vremena litija, namjerio je - da sam piše buduću istoriju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji'> <figcaption>BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I to revolucionarnu istoriju. Lider DNP-a je krenuo je u - bunu na Botunu. Podigao je na noge Zetu, namjeran da, kako reče, po cijenu vlastitog života, ne dozvoli gradnju postrojenja za prečišćavanje vode. &nbsp; Odbacio je Knežević svaki prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića, prozvao je premijera Milojka Spajića, najavivši da izlazi iz vlasti ako jedan Zećanin bude udaren od policije. Na kraju se i žestoko posprdao sa Jakovom Milatovićem, insinuirajući – vrlo prizemno i primitivno - da predsjednik trpi nasilje u braku i da se ne pača u Zetu... I sve bi to bilo sasvim očekivano, galama, predstava buke i bijesa, da nije nekoliko čudnih činjenica koji neminovno rađaju nezgodna pitanja. &nbsp; Prije svega, Milan Knežević je dio vlasti, one iste vlasti koja hoće da gradi kolektor u Botunu; njegova ministarka je glasala za kolektor na Vladi, kada je usvajan Prostorni plan... &nbsp; Zbog čega je tada ćutao, a sada galami? &nbsp;&nbsp; IGRE BEZ GRANICA&nbsp; Valjalo bi, takođe, da lider DNP-a partijskim saborcima ali i svojim Zećanima objasni: zašto će im biti bolje da se ne prečišćava voda koja dolazi iz Podgorice? Zeta je nizvodno i sve što iz Podgorice ide u Moraču dolazi u Botun. Zbog čega onda fekalije koje sada direktno idu u riječni tok ne treba da budu prerađivane? &nbsp;&nbsp;&nbsp; Teško je naći razuman odgovor. Osim ako današnje prijetnje destabilizacije vlasti - ne samo u Podgorici nego i u državi – Kneževiću ne služe kao paravan da se prikrije bojazan od odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma okrtobra 2016. godine. &nbsp; Ne bi, svakako, bilo dobro da se sada, u ponovljenom postupku, sazna ko je i kako razgovarao sa onim opasnim Rusima na Zlatiboru 15. i 16. oktobra 2016. godine koji su čekali na znak agenata GRU-a Šišmakova ili Popova. &nbsp; Stvarno, ko je u vrhu tadašnjeg Demokratskog fronta jedini znao ruski? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0" data-rendition-name="original" width="1664" height="799" loading="lazy" alt="DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja"> <figcaption>DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  CRNOGORSKI MOZAIK BEZOBZIRNOSTI Ali, ostavimo se teorija zavjere. Stvari su već dovoljno loše. &nbsp; Opisane akcije bez reakcije Darija Vraneša i Milana Kneževića samo su dio mozaika sadašnje Crne Gore. U kojoj je, očito, Dariu Vranešu dozvoljeno da – kršeći Zakon o državnim simbolima, ali i Ustav – sprovodi velikosrpsku imperijalnu agendu, da veliča četništvo i ratne zločince. I u kojoj, očito, Milan Knežević može da prijeti kako neće dozvoliti – po cijenu nereda - da država Crna Gora sprovede ugovor koji je potpisala sa međunarodnim partnerima i u saradnji sa Evropskom bankom. &nbsp; I sve to rade bez straha da bi neko od kolega iz zajedničke državne vlasti mogao da reaguje. Očito da Vraneš i Knežević dobro znaju svoje koalicione partnere: ,,avgustovski oslobodioci“ ne odvajaju se tako lako fotelje zbog principa. &nbsp;&nbsp; Ali, što je sa ostalima, ne samo u tužilaštvu ili opoziciji, nego u svim porama društva? &nbsp; Jer, dok traju slučajevi pravde i nepravde u Pljevljima i Botunu, nekako tiho, bez reakcija vlasti, opozicije, bez glasnog glasa nevladinog sektora, uz ćutanje režimskih medija – ali i šutnju društva – prošla je jedna mučna vijest. Nakon deset mjeseci, obustavljaju se blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu. &nbsp; Izmučene, izmorene, bez podrške društva, &nbsp;porodice žrtava, odlučile su da neće više biti blokada. Dvije i po godine nakon masakra u Medovini, tačno godinu od novog masovnog ubistva 1. januara, niko nije pokazao spremnost da, kao moralni čin, podnese ostavku; niko od čelnika države i policije nije htio vidi one suze porodica, da čuje jecaje, da osjeti tu bezdan koji oni žive... &nbsp; Dvadeset i tri ugašena života, četvoro đece više nema. I ništa. Ćuti većinska Crna Gora. &nbsp; Ona Crna Gora na koju su nas navikli i na koju ogromna većina građana pristaje. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzo8fDGm53gk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: zetska-banovina