Protestnom šetnjom i zastajanjem za 15 poginulih, te farbanjem centralnog Trga slobode u crveno, građani i aktivisti obilježili su 1. decembra mjesec dana od pada nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu. Učesnici su se, na poziv udruženja mladih "Stav" i "Sviće", okupili kod Željezničke stanice u tom gradu odakle su krenuli u šetnju do Trga slobode. Tokom šetnje su zastali 15 puta i u tišini odali poštu svakoj od 15 žrtava nesreće. Po dolasku na Trg slobode ispred Gradske kuće prolili su crvenu farbu uz "krvave ruke", koje su postale simbol protesta sa kojih se traži odgovornost vlasti za pad nadstrešnice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201121252_f1df1d0f229173088f09012fced0af5b595d4d2f1e4f0170db01cb9ad3d5fe38.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201121252_f1df1d0f229173088f09012fced0af5b595d4d2f1e4f0170db01cb9ad3d5fe38" data-rendition-name="original" width="1240" height="792" loading="lazy" alt="šetnja u Novom Sadu"> </figure>  Ispred Gradske kuće bio je postavljen crni flor, a dio aktivista nosio je crvene kišobrane. Gradska kuća, koja je demolirana poslije masovnih demonstracija 5. novembra, bila je ograđena, a organizatori su poručili učesnicima da farbu prolivaju samo na platou. Među porukama ispisanim crvenom farbom bile su: "Korupcija ubija", "Krvave su vam ruke" i "Krivi ste, odgovaraćete". Ispred prostorija vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), kuda je kolona tokom šetnje prolazila, okupila se grupa pristalica te partije. Organizatori su pozvali učesnike komemorativnog skupa da u tišini prođu pored prostorija, a incidenata nije bilo. Među zahtjevima koje su organizatori pročitali kod Željezničke stanice su ostavka gradonačelnika Novog Sada Milana Đurića i objavljivanje cjelokupne dokumentacije o rekonstrukciji stanice. - Prije svega, osjećam se razočarano, pomalo i bijesno jer sve ono što nam se izdešavalo u ovih mjesec dana ne uliva povkerenje - rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) jedan od učesnika protesta Slobodan Terzić. Opozicioni političar Aleksandar Zelenski naveo je za RSE da "najviši zvaničnici države ometaju istragu" o nesreći na Željeznickoj stanici. - Ovo društvo je ogrezlo u korupciji i ona će ubijati i dalje - rekao je Zelenski. Udružena novosadska opozicija najavila je 1. decembra zahtjev za izglasavanjem nepovjerenja gradonačelniku Novog Sada na sjednici Skupštine grada zakazanoj za 2. decembar i optužila ga da je jedan od odgovornih za tragediju u Novom Sadu. - Na sjednici ćemo mu (Đuriću) postaviti sva pitanja na koja duguje odgovore građankama i građanima Novog Sada. Zašto je dva puta otvarana Željeznička stanica koja nije imala upotrebnu dozvolu zbog čega je ubijeno 15 ljudi - navela je opozicija u saopštenju. Nesreća u Novom Sadu pokrenula je talas protesta i blokada u Srbiji, a vlast je odgovorila hapšenjima učesnika. Incidenata je bilo i u institucijama gdje je opozicija tražila odgovornost vlasti za nesreću. Vlast odbacuje optužbe, a zbog sumnje da su odgovorni za pad nadstrešnice zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu uhapšeno je 13 osoba. Uhapšenom ministru građevinarstva i saobraćaja Goranu Vesiću koji je nakon nesreće podnio ostavku, ali i odbacio odgovornost, je nakon nekoliko dana ukinut pritvor.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

"Crvene poruke" i stajanje za žrtve tragedije u Novom Sadu: Traži se ostavke Đurića

Protesti i traženje odgovornosti zbog pada nadstrešnice u kojoj je poginulo 14 ljudi, preselili su se iz Novog Sada u Beograd pred Vladu Srbije.
Uz odavanje počasti poginulima, stranke parlamentarne opozicije su na ulici zatražile ostavku premijera Miloša Vučevića koji je u vrijeme potpisivanja tajnih ugovora o rekonstrukciji željezničke stanice bio gradonačelnik glavnog grada pokrajine Vojvodine, te sadašnjeg gradonačelnika Novog Sada Milana Đurića.
To nikako ne osporava oporu metaforu Alekseja Kišjuhasa kako je zapravo cijela Srbija pod jednom velikom nadstrešnicom koja stalno prokišnjava pa i bukvalno ubija ljude, kao u Novom Sadu, prijeteći da će se polako ali sigurno obrušiti na sve njene građane.
<h2>Umjesto krivaca, hapse demonstrante</h2>
Upravo to poručuju i opozicionari koji ni 11 dana nakon tragedije nisu stali u prvi red protesta. Bili su u masi od nekoliko hiljada ljudi po jakoj kiši ispod kišobrana pred praznom zgradom Vlade Srbije u Nemanjinoj ulici. Neko će reći premalo, neko sasvim dovoljno.
Ali, ne treba se zavaravati. Svijest o jednoj nadstrešnici i njenoj sigurnosti u praksi je daleko i od Novog Sada i od tamošnje željezničke stanice, gdje su nastradali neki potpuno nevini ljudi zbog ljudskog nemara, pohlepe, korupcije, bahatosti ili, kako mnogi misle, ubistva iz nehata.
Oni koji prvi trebaju ispisati zvaničnu optužnicu sa jasnom kvalifikacijom krivičnog djela i dalje šute, dakle ljudi iz tužilaštva, dok policija uredno hapsi one koji traže i odgovornost i krivicu svih (u)graditelja srpske nadstrešnice i čuva, neki kažu kriju, dokaze “na bezbjednom mjestu”.
Pretužna novosadska priča pretvorila se u odbranu prostorija Srpske napredne stranke koju su demonstranti prekrečili crvenom bojom, ostavljajući jasnu poruku da im je jasno i ko je kriv i ko je odgovoran bez obzira što se ne razumiju ni u kotve, ni ankere, ni sajle, ni potege ni druge građevinske termine kojima su preplavljeni mediji u “objašnjavanju” šta se dogodilo na Željezničkoj stanici.
<h2>Opozicija pokisla u Beogradu</h2>
Priču o kobnoj nadstrešnici, dakako, podjednako koriste i vlast i opozicija koje se međusobno optužuju za zloupotrebu ne samo tragedije u Novom Sadu nego čitave serije tragedija koje sve učestalije potresaju Srbiju. Osim što se slažu u jednom. Svi odgovorni treba da odgovaraju. Što politički, što krivično.
Ulični protest u Beogradu jesu omeli jaka kiša, višednevno odlaganje i izbor prazničnog dana za njegovo održavanje, ali i još jedno povlačenje opozicionih prvaka iz prvih redova, uglavnom daleko od mikrofona i glavne poruke “Korupcija ubija”.
Bila je to i demonstracija nesposobnosti da se prihvati činjenica kako je u politici biranje pravog tajminga za bilo kakvu akciju od presudnog značaja.
Zbog toga je i izjava Dragana Đilasa, predsjednika Stranke slobode i pravde, čija je odluka da ni ovaj put opozicioni prvaci ne stanu na čelo pobune djelovala krajnje benigno. Kao i pokušaj da se zahtjevi predaju u zakatančenu zgradu Predsjedništva, iako su svi učesnici protesta znali kako tamo nema nikoga – osim policije.
Za razliku od protesta u Novom Sadu koji zaista jest uplašio i Aleksandra Vučića i cijelu njegovu svitu od velike i iskrene pobune građana, predsjednik Srbije je mirno otputovao u &nbsp;na razgovor o klimatskim promjenama u Bakuu sa znanjem, kako je rekao, da se u Beogradu na protestu neće dogoditi ništa značajno što on unaprijed nije predvidio. I bio je, kao rijetko kad, u pravu.
Lider Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas rekao je kako će ako vlast ne odgovori na zahtjeve opozicije zahtjevati da se glasa o povjerenju Vladi Srbije.
I jedan i drugi odlično znaju kakav je odnos snaga u parlamentu, kao i mogući ishod rasprave, ukoliko do nje zaista i dođe.
<h2>Kupovina vremena za nova (u)gradilišta</h2>
Ne zna se kada će i ko morati podnijeti ostavke zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu, za sada je to više zbog pritiska javnosti nego zbog osjećaja vlastite odgovornosti uradio samo ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić, jer onaj koji o svemu odlučuje upravo kupuje vrijeme kako bi se situacija barem donekle utišala i kako bi krenuo na nova (u)gradilišta, njemu svakako značajnija, prije svega ona pored Surčina gdje se trebaju dovršiti objekti za izložbu “Expo 27”.
Ta je izložba zapravo Vučićev predizborni program ne za predsjednika Srbije, pošto mu tada ističe drugi mandat, po Ustavu posljednji, ali i otvara vrata za fotelju prvog ministra naprimjer, sa koje bi i nadalje mogao biti i glavni investitor i izvođač radova i, što je najvažnije, kao glavni nadzorni organ.
Neće to pisati ni u kakvim papirima kao što ni sada ne piše ništa slično u djelokrugu predsjedničkog rada, ali je sasvim nejasno zašto se u zahtjevima opozicije i njihovom spisku odgovornih ne nalazi ime najodgovornijeg za sve u Srbiji, pa i za rušenje nadstrešnice i rušenja svake normalnosti koju već predugo iščekuju građani.
Ko će sad potpisivati građevinske situacije i nove ugovore kad je zavladalo potpuno nepovjerenje i među građevinskim inžinjerima, a kamoli običnim građanima, kada su svi oni koji su pokušali reći “dosta je bilo” bili obični politički prolaznici i šarlatani za jednokratnu upotrebu. Kaobajagi, parlamentarna opozicija, druge stranke, pokreti i udruženja ne znaju ko i kako donosi sve važnije odluke u Srbiji.
Kakav Vesić, kakav Đurić, ko je glavni bos znaju i vrapci na grani, ali zašto se njegovo ime ne spominje zna samo opozicija koja “samo želi da preotme vlast” od njega.
Vrijeme curi, pa će se vrlo brzo oglasiti još poneko i saopštiti kako podnosi ostavku iz moralno-političke odgovornosti. Čuj moralne.
<h2>Tarabići i nadstrešnica</h2>
Šta to ima ili može biti moralno u masovnom ubistvu, kako mnogi vide zločin u Novom Sadu?
Ili, kako se i pomenuti Kijuhas pita: Kako je moguće da je ova nadstrešnica čvrsto stajala i komotno štitila ljude od vjetra, kiše i snijega čitavih 60 godina? I da se, odjednom i u komadu, srušila samo četiri mjeseca nakon “naprednog” otvaranja po rekonstrukciji pod velom tajne?
Mnogo je pitanja koja nikad neće biti odgovorena kao što su ona s početka zataškavanja tragedije pričom o krivici glavnog projektanta željezničke stanice Imre Farkaša iz 1964. godine ili onom još žalosnijom i tragičnijom kako navodno prilikom rekonstrukcije nadstrešnica uopšte nije dirana.
I na kraju, jesu li svi građani zaista osuđeni da žive pod jednom nadstrešnicom u bilo kojem gradu Srbije. I da nesvjesno čekaju da im kakav komad betona i čelika padne na glavu, pitajući se šta je sljedeće.
Tvrdnje koje su se mogle čuti na beogradskom protestu kako je očigledno kako u SNS-u traže žrtvenog jarca za pogibiju 14 ljudi ili podsjećanja kako “živimo u zemlji koju je pojela korupcija, nema demokratije i prava”, čule su se bezbroj puta do sada, kao i jedno od proročanstava Tarabića iz Kremana, ono koje &nbsp;tvrdi kako će jednog dana svi Srbi moći stati pod jednu šljivu.
Tvrdnja kako su svi Srbi danas pod jednom metaforičnom nadstrešnicom, međutim, nije nikakva slutnja ili proročanstvo. Samo je pitanje kada će se i gdje neki njen dio obrušiti i poubijati nevine ljude.

Srbija pod jednom nadstrešnicom

Premijer Srbije Miloš Vučević rekao je danas da bi se nove informacije o ostavkama zbog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu mogle očekivati do kraja nedelje.
Vučević je za Kurir rekao da nije pitanje „trke sa vremenom“ ili ispunjavanja norme.
- Svakako kada o tome govorimo, govorimo o kratkim vremenskim okvirima. Ove odluke se donose hladne glave i ne mogu da budu nošene emocijama koje su svakako prisutne. Verujem da te odluke koje ćemo doneti ne znače da se nešto tehnički „odrađuje“, već se donosi odluka po pitanju objektivne političke odgovornosti - rekao je premijer Srbije.
On je zamolio i nadležno tužilaštvo da izađe sa informacijama o tome dokle se stiglo sa istražnim radnjama kako bi javnost bila uvjerena da tužilaštvo radi na tom slučaju.
Govoreći o uzrocima pada nadstrešnice, on je rekao da je veliko pitanje da li je do toga došlo nekim činjenjem ili nečinjenjem ili kombinaicjom ta dva.
- To nije pitanje političkog karaktera, to zahteva tehničku analizu. Svakako da je neko kriv. Neko mora krivično odgovarati. Neće biti lako tužilaštvu. Tužilaštvo mora da kaže dokle se stiglo. Mislim da je 36 ljudi saslušano. Dvije nedjelje će biti u petak kako se desila nesreća. Mi ćemo oko političke odgovorsti, koja nije subjektivna, razgovarati u narednim danima - rekao je Vučević.

Vučević: Do kraja nedjelje nove informacije o ostavkama

Advokat Borivoje Borović izjavio je danas da tragedija u Novom Sadu neće biti istražena do kraja, jer je bezbjednost Željezničke stanice garantovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Borović je agenciji Beta kazao da je Više javno tužilaštvo u Novom Sadu moralo da zatraži pritvor za osobe koje su direktno učestvovale u rekonstrukciji željezničke stanice i nadstrešnice.
- Pošto se radi o državnom projektu u kojem je učestvovalo više laika, onda bi izvođenje na sud bilo koga ko pripada politici značilo da se radi o još jednom očiglednom slučaju miješanja političara u struku. Ova tragedija neće biti do kraja istražena, kao i nijedna do sada, jer ako je Željezničku stanicu otvorio predsjednik države Aleksandar Vučić, onda je on i ‘garantovao’ da je ona bezbjedna - istakao je advokat.
Komentarišući to što da ni poslije sedam dana od tragedije u kojoj je poginulo 14 osoba, a tri teško povrijeđene nikome od saslušanih nije određen pritvor, Borović je rekao da je trebalo odrediti policijsko zadržavanje i pritvor za sve koji su učestvovali u tom projektu, a nisu poštovali pravila struke.
- Već je trebalo da budu pritvoreni predstavnici firme koja je izvodila radove, projektanti koji nisu ispoštovali pravila struke, predstavnici nadzornog organa, kao i ministar građevine. Goran Vesić je trebalo da bude saslušan kao osumnjičena osoba, a ne u svojstvu građanina, jer je ministarstvo na čijem je čelu bio finansiralo projekat. Samo u tom slučaju mogli bi da prihvatimo da se vodi klasičan krivični postupak i da će svi krivci odgovarati pred zakonom - ocijenio je on.
Prema njegovim riječima, predstavnici vlasti osluškuju reakcije javnosti, od čega će, kako je rekao, zavisiti tok istrage i utvrđivanje odgovornosti.
- Javnost, nažalost, obično zaboravlja činjenice nakon mjesec dana. Ovo je samo jedan od već viđenih slučajeva zataškavanja krivičnog postupka kada su u pitanju predstavnici vlasti - zaključio je Borović.
Rekonstrukcija stanične zgrade u Novom Sadu počela je u jesen 2021. godine, a radove je izvodio konzorcijum kineskih kompanija.
Kako je u oktobru 2021. saopštila Infrastruktura željeznice Srbije, radilo se na obnovi prva tri stanična kolosjeka, izgradnji novog perona i nadstrešnice, dok je obnova stanične zgrade podrazumijevala sanaciju podova, zidova i krova, energetsku sanaciju objekta i zamjenu fasade i stolarije.
Željeznička stanica je puštena u rad 19. marta 2022. godine, kada je u saobraćaj, usred izborne kampanje za opšte izbore, svečano puštena u rad i rekonstruisana pruga Beograd-Novi Sad.
Tada su iz Beograda u Novi Sad brzim vozom „Soko“ stigli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Mađarske Viktor Orban.
- Ne mogu da vam opišem koliko sam ponosan. Posle skoro 60 godina obnovili smo ovu stanicu - rekao je tada Vučić, prenijeli su mediji.

Borović: Tragedija u Novom Sadu neće biti istražena do kraja jer je bezbjednost garantovao Vučić

Crna Gora sa ponosom učestvuje u EXPO 2025 u Osaki, u Japanu - &nbsp;veoma značajnoj manifestaciji, koja predstavlja sjajnu priliku da globalnoj publici promoviše svoj ekonomski razvoj i procvat, kulturno naslijeđe i prirodna bogatstva - saopštio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj&nbsp;
Ovo učešće je, kaže on, posebno značajno jer otvara vrata novim investicijama, trgovinskoj razmjeni i jačim diplomatskim vezama.
- Ministarstvo ekonomskog razvoja je predano koordiniralo svaki segment učešća Crne Gore kako bi se osiguralo da naša država bude predstavljena u najboljem mogućem svijetlu, jer je ovaj događaj korak naprijed ka većoj globalnoj integraciji i jačoj poziciji na svjetskoj ekonomskoj i kulturnoj sceni - naglasio je Đeljošaj.
On je čestitao timu iz Ministarstva ekonomskog razvoja koji je radio na organizaciji, gdje je, kako je kazao, dokazano da Ministarstvo i Vlada Crne Gore predanim radom mogu ostvariti sve ciljeve.

Đeljošaj: Učešće Crne Gore na EXPO u Japanu sjajna prilika za promovisanje ekonomskog razvoja

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 D.S. zbog osnovane sumnje da je partnerki nanio lake tjelesne povrede upućujući joj uvrede.
On se sumnjiči da je počinio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
D.S. je, kako su kazali u podgoričkom ODT-u, već osuđivan za isto krivično djelo.

Podgoričaninu zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je partnerki nanio lake tjelesne povrede

Danilovgrađanin N.M. (31) uhapšen je zbog sumnje da je prevario radnicu Pošte u jednom tržnom centru u Podgorici - kada je pozvao, predstavljajući se kao generalni direktor tog preduzeća i zahtijevao da prikupi novac od pazara od 19 hiljada eura, stavi ga u kovertu i preda taksi vozaču.
- Tom prilikom, pomenuta radnica predala je taksi vozaču iznos novca od oko 19.000 eura a nakon što je oštećena uvidjela da je u pitanju prevara, obavijestila je policiju - saopštili su u Upravi policije.
Danilovgradska i podgorička policija su preduzimajući operativno-taktičke mjere identifikovali i locirali N.M.
- Prilikom pregleda, kod N.M. je pronađen dio otuđenog novca koji će biti vraćen Pošti dok je drugi dio imenovani iskoristio, kako se sumnja, kod priređivača za igre na sreću - kazali su u policiji.
On je uhapšen u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara.
- Regionalni centar bezbjednosti „Centar“ nastavlja sa aktivnostima na zaštiti imovine građana, suzbijanju i otkrivanju krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta - zaključili su u policiji.

Uhapšen Danilovgrađanin: Radnici Pošte se predstavio kao direktor i tražio da preda 19.000 eura taksisti

Prijetnje novinarki Vijesti Jeleni Jovanović kvalifikovane su kao krivično djelo ugrožavanje sigurnosti - saopšteno je iz Uprave policije uz napomenu da rade da identifikaciji vlasnika ili korisnika mejla i broja telefona sa kojih su upućene prijetnje na njen račun. 
 
Jovanović je, kako su kazali, prijavila da su joj u subotu pozivom redakcije Vijesti i putem mejla upućene prijetnje po život od nepoznate ženske osobe koja se predstavila kao M.Ć. iz Srbije. Ta osoba je prijetnje uputila povodom teksta sa portala Vijesti.
Policija, kako su naglasili u koordinaciji za nadležnim tužilaštvom preduzima sveobuhvatne prioritetne i hitne mjere po njenoj prijavi. 
 
- Postupajući po navedenom, u subotu su u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica prikupljena obavještenja na okolnosti događaja od oštećene i još jedne osobe, nakon čega je sa događajem upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je kvalifikovao krivično djelo kao ugrožavanje sigurnosti - naveli su u policiji. 
 
Navodi se da, osim toga, službenici Sektora za borbu protiv kriminala - Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, sprovode mjere i radnje na identifikaciji vlasnika-korisnika mejla kao i broja telefona sa kojeg je upućen poziv. 
 
Iz policije su kazali da, imajući u vidu prije svega značaj novinarske profesije kao jednog od temelja demokratskog društva, kao i ključne uloge u informisanju javnosti o dešavanjima od značaja i radu institucija, najoštrije osuđuju govor mržnje, prijetnje i nasilje usmjerene ka zaposlenima u medijima. 
 
- Policija će u okviru svojih nadležnosti, preduzimati mjere na osiguranju bezbjednog ambijenta za slobodno istraživanje, izvještavanje, život i rad zaposlenih u medijima - poručili su u saopštenju. 
 
Kazali su da Uprava policije ostaje snažno opredijeljenja u poštovanju navedenih principa i međunarodnih standarda u odnosu na novinarsku profesiju i postupanju sa posebnim senzibilitetom u zaštiti tih osoba koje svojim korektivnim i objektivnim izvještavanjem i istraživanjem, kao kontrolni mehanizam, doprinose vladivini prava i zaštiti građana.

Uprava policije: Prijetnje Jovanović kvalifikovane kao ugrožavanje sigurnosti

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: zeljeznica-u-novom-sadu