Budžet jeste važan za funkcionisanje zdravstvenog sistema, ali nije ključni problem. Mnogo veći izazov predstavlja način raspodjele sredstava, koja bi, prema riječima bivšeg direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Seada Čirgića, trebalo da prate pacijenta, a ne kapacitete zdravstvenih ustanova.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Čirgić je kazao da se iz godine u godinu u zdravstveni sistem ulaže sve više, ali da rezultati izostaju.
- Budžet je važan za funkcionisanje zdravstvenog sistema, ali nije jedini problem već način na koji se raspodjeljuju sredstva, koja bi trebalo rasporediti tako da prate pacijenta, a ne da sredstva prate kapacitete zdravstvenih ustanova, zbog čega se iz godine u godinu sve više troši na zdravstveni sistem a on je sve lošiji i lošiji - rekao je Čirgić.
Govoreći o nestašici ljekova, on ističe da je riječ o višeslojnom problemu, na koji utiču loše planiranje, hronični nedostatak finansijskih sredstava, rigidan sistem javnih nabavki, ali i poremećaji na globalnom tržištu i u lancima snabdijevanja.
- Ne smijemo ni zaboraviti da je Crna Gora malo tržište kada su u pitanju ljekovi bez ikakvog uticaja na farmaceutsku industriju, a koliko smo mali najbolje će ilustrovati podadak da je godišnji promet farmaceutske industrije u svijetu oko dva biliona (2.000 milijardi dolara) to jasno govori koliki je naš uticaj ukupno na to globalno tržište. Problemi su dugogodišnji, a apostrofirao bih posebno sistem javni nabavki koji je rigidan, jer mi imamo sistem nabavki koji obezbjeđuje samo jedan lijek po INN (internacionalni nezaštićeni naziv ili generički naziv lijeka, ili aktivna supstanca koja lijek čini) i za jedan INN imate više proizvođača, a prilikom tenderske procedure mi možemo odabrati samo jednog dobavljača-onog koji je dao najbolju ponuđenu cijenu, pa se onda dešavaju situacije da imate lijek koji ste uveli u sistem, uveli ste u terapiju pacijentima, imate ga ove godine a sljedeće godine je prošao neki drugi lijek istog INN-a, istog generičkog naziva i sljedeće godine hroničnom pacijentu dajete novu terapiju. U suštini to je ista terapija, ali kad se neko navikne na jedan lijek očekuje da će ga imati u kontinuitetu – rekao je Čirgić.
Kao drugi ozbiljan problem, on navodi hronični nedostatak sredstava za nabavku ljekova, koji je direktno povezan sa lošim sistemom planiranja.
- Uvijek kupujete manje nego što su stvarne potrebe zdravstvenog sistema čime prebacujete dio troškova zdravstvene zaštite na pacijente. Na primjer- u medijima se govorilo o nestašici pelena, a radi se o tome da je za pelene planirana određena suma sredstava koja je nedovoljna, kad se iscrpe ta sredstva i kad se povuku sve pelene za taj iznos sredstava pojaviće se nestašica i jedina mogućnost koja preostaje pacijentima je da kupe pelene u privatnoj apoteci i to su u suštini ti problemi. O globalnim poremećajim neću govoriti jer na njih nemamo nikakvog uticaja, ali na ove stvari i te kako možemo uticati - zaključio je Čirgić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Čirgić: Hronični nedostatak sredstava, loše planiranje i rigidan sistem nabavki glavni uzroci nestašice ljekova

U Institutu za bolesti djece prethodnih dana je podnijeto šest zahtjeva za prekid radnog odnosa. Mi danas nemamo rješenje za tu ustanovu, mora se promptno reagovati, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nermin Abdić.
Abdić je, na današnjoj sjednici Skupštine, konstatovao da se niko iz vlasti ne oglašava povodom ostavke doktora Velibora Majića na mjesto direktora Instituta za bolesti djece koji se suočava sa ozbiljnim kadrovskim izazovima.
- Oostavku je dao prvi čovjek Instituta za boilesti djece Velibor Majić - niko ni riječi, kao da se ništa tamo ne dešava, kao da najveća zdravstvena istitucija u Crnoj Gori za zaštitu djece ne postoji. Niko ni abera. Znajući ga kao vrhunskog profesionalca i čovjeka od moralnog integriteta, siguran sam da je rekao: "Gospodo, iznio sam probleme, nećete da ih rješavate..." Uvažili su ga toliko da ga nijesu ni pozivali na sastanke u Ministarstvu zdravlja. I što očekivati drugo bez da sa toliko godina iskustva digne ruke i kaže: "Evo snalazite" - istakao je Abdić.
Crna Gora je danas, ističe on, u društvu Nepala i Gvatemale.
- Imamo 23 odsto vakcinisane djece. To je sve loša strategija i komunikacija sa građanima, a, smatram, i nepovjerenje prema zdravstvenim vlastima u Crnoj Gori. Mi danas nemamo rješenje za Institut za bolesti djece, promptno se mora reagovati. Osipa se kadar, prije par dana u toj ustanovi došao je zahtjev za šest prekida radnog odnosa. Ljudi idu u drugu zdravstvenu ustanovu - naglasio je on.
On je saopštio i da je glavna sestra jedne zdravstvene ustanove prije nekoliko dana uputila dopis svim organizacionim jedinima u kojem je poručila zaposlenima da budu spremni na dopunski rad zbog nedostatka kadra.
- Ovo boba ne valja, ovo je haos. Neko svjesno urušava javno zdravstvo, a sve na štetu građana. Ako ne nađemo način da nešto učinimo, zalud nam je stotinu zakona, mi ćemo zdravstvo urušiti da će nam i Nepal biti nedostižan, a kamoli neki drugi zdravstveni sistem. Posljednja je ura da se nešto uradi - zaključio je Abdić.

Tamara Klikovac

Abdić pozvao na hitnu reakciju: Institutu za bolesti djece stiglo šest zahtjeva za prekid radnog odnosa, u društvu smo Nepala i Gvatemale

Ostavka direktora Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore Velibora Majića snažan je i uznemirujući signal stanja u kojem se nalazi crnogorsko zdravstvo, saopštio je Forum žena pokreta Preokret iz kog traže i smjenu ministra zdravlja Vojislava Šimuna.
U Forumu žena pokreta Preokret su stava da ostavka Majića nije samo lična odluka jednog čovjeka, već i „ozbiljna dijagnoza našeg sistema“.
- Podsjećamo, dr Majić je javno upozorio na alarmantne uslove u Dječjoj klinici. Nadležni su ćutali. Kada institucije ćute, odgovorni ljudi nemaju luksuz da ostanu nijemi. Njegova ostavka je čin profesionalne i ljudske odgovornosti, ali i posljednji alarm za državu. Zdravstveni sistem u kojem djeca umiru zbog grešaka, a porodilje napuštaju porodilišta bez djece, sistem je koji je zakazao. Tu više nema prostora za izgovore, improvizaciju i partijsko pokrivanje nesposobnosti - navodi se u saopštenju Foruma žena pokreta Preokret.
Poručuju da je nužno hitno utvrditi odgovornost Šimuna koji, kako kažu, nije reagovao ni nakon javnih upozorenja stručnjaka.
- Njegovo nečinjenje ima cijenu i tu cijenu plaćaju građani. Forum žena Pokreta Preokret zahtijeva hitnu smjenu ministra zdravlja. Ovo je kap koja je prelila čašu. Zdravstveni sistem ne smije voditi partijska lojalnost, već znanje, integritet i odgovornost. Crnoj Gori su potrebni ljekari koji znaju i žele da liječe, a ne kupljene diplome i urušene institucije. Potrebni su uslovi za rad, poštovanje struke i jasno razdvajanje zdravlja građana od partijskih interesa. Zdravlje djece mora biti iznad svake politike. Sve drugo je saučesništvo - zaključuje se u saopštenju.

Forum žena pokreta Preokret traži smjenu Šimuna: Ostavka Majića posljednji alarm za državu

Izgradnja novog univerzitetskog kliničkog centra je u finalnoj fazi, a njegova gradnja mogla bi da počne 2026. godine.
To je gostujući u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti najavio medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Đorđije Krnjević.
- Dogovor Vlade Crne Gore i Vlade Francuske je takav da je idejni projekat, radni nacrt završen. On će se nasljanati na postojeću zgradu KCCG. Novi prostor će imati oko 60.000 metara kvadratnih, sa oko 600 novih kreveta. Za izgradnju nove klinike je oredijeljeno 313 miliona eura. Planirana dinamika radova je tri i po do četiri godine od početka radova. U novu zgradu će se prebaciti sav tercijal, skoro sve hirurške grane, imaće novu Intenzivnu jedinici, novi Urgentni centar… Istovremeno će i Dječja bolnica biti preseljena u tu novu zgradu - rekao je Krnjević.
Krnjević ali i ostali gosti emisije, specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije Nermin Abdić, državna sekretarka Ministarstva zdravlja Milena Cojić i specijalista plastične i rekonstruktivne hirurgije i vlasnik privatne klinike "Danica" Žarko Borović su ocijenili da crnogorski zdravstveni sistem nije na zadovoljavajućem nivou, ali da je jedan od najbolji segmenata društva.
- Zdravstveni sistem nije na zadovoljavajućem nivou. Građani nemaju kada da čekaju da im se pruži adekvatna zdravstvena usluga. Traže najbolju zdravstvenu uslugu, pažnju, najbolje ustanove u kojima će se liječiti... Stanje je zabrinjavajuće jer jedan dio ljekara i medicinskog osoblja prelazi iz javnog u privatni sektor.... Najbolji i najkvaliteniji odlaze u privatnu prasku što je na štetu građana - rekao je Abdić.
I Borović je kazao da je zdravstvo danas u zabrinjavajućem položaju, ne samo zbog odlaska ljekara već i zbog drugih pratećih stvari.
- Crnogorsko zdravstvo je najbolji segment društvo, i to ne zahvaljujući rukovodiocima zdravstvenog sektora, već ljekarima, medicinskim sestrama. Daleko od toga da je na dobrom nivou i mnoge stvari trebaju da se poprave. Očekivalo se da se situacija popravi, ali se u zdravstvo uključila politika, nekompetentni ljudi i rukovodioci... - rekao je Borović.
Krnjević je takođe kazao da ne može biti zadovoljno trenutnim stanjem u sistemu zdravstva, te da ima prostora da bude bolji. Kazao je i da se zdravstvo suočava sa mnogim problemima.
Direktor Instituta za bolesti djece Velibor Majić je kazao da je ustanova na čijem je čelu u kratkom vremenskom intertvalu izgubila troje ljekara specijalista.
- Od kojih dvojica čine polovinu jedne službe, a mi kao mali sistem to teško podnosimo. Prije nego što sam imenovan za direktora napustila su nas dvojica kolega radiologa, a mi smo nakon pet godina došli do nivoa koji smo imali prije pet - kazao je Majić.
Majić je podsjetio da je teško stvarati kadar i da se treba truditi da se sačuva.
- To je nešto što se stvara godina, a izgubi za tren. Trenutno na odjeljenju pedijatrije funkcionišemo sa dvije koleginice koje su penzioneri, uskoro će još par njih u penziju. Jedini način je bio da im produžimo rad, da bi mogli da tu službu održimo na nivou koji je potreban za liječenje najugorženijih pacijenata. Jedan od razloga odlaska je nefunkcionisanje primarne zdravstvene zaštite. Mislim da mora da se više pacijenata zadrži na primarnom nivou. Smatram da se 85 odsto može riješiti na primarnom nivou... Koliko god povećavali broj ambulanti, mi smo zatrpani. Nemoguće je da 120 djece nedjeljno treba pulmologa. Zašto je toliki priliv u Institut bolesti djece to se mora vidjeti... - rekao je Majić.
Cojić je, govoreći o problemima sa medicinskim kadrom, kazala da je broj zdravstvenih radnika u bolničkim sredinama rastao iz godine u godinu…
- Ljekarski kadar je stagnirao, a srednje medicinski kadar se povećao. Primarna zdravstvena zaštita uništavana je godinama. Imamo duplo više ljekara na sekundarnom i tercijalnom nivou i to pokazuje da se ne bavimo prevencijom. Preko 40 odsto zdravstvenih radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ima preko 55 godina i to je problem - kazala je Cojić.

Krnjević: Izgradnja Univerzitetskog kliničkog centra mogla bi početi naredne godine, projekat vrijedan 313 miliona eura

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Nasilje nad ženama
- Izbor sudije Ustavnog suda
- Problemi u zdravstvenom sistemu Crne Gore
- Dva mirovna plana za rat u Ukrajini, sličnosti i razlike?
Gosti emisije su poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković i novinar Boško Jakšić.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija 24 sata: Gosti Ivan Vuković i Boško Jakšić

Planiranje budžeta za zdravstvo za 2026. godinu ponovo otvara pitanje stabilnosti javnih finansija i održivosti zdravstvenog sistema. Dok Ministarstvo finansija nastavlja da projektuje rashode prema trenutnom izvršenju, stručnjaci upozoravaju da takav pristup zanemaruje realne potrebe sektora, čiji su troškovi u stalnom i ubrzanom rastu. Na to posebno ukazuje bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, koji u razgovoru za Portal ETV detaljno objašnjava zašto se zdravstveni sistem iz godine u godinu pretvara u – balon koji se sve više naduvava.
Bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, u razgovoru za Portal ETV, kazao je da je Ministarstvo finansija planiralo budžet za potrebe zdravstvenog sistema za 2026. godinu na isti način kao i prošle godine — prema onome što vide kao izvršenje budžeta u tekućoj godini, ne uzimajući u obzir stvarne troškove, koje treba uvećati za očekivani rast zdravstvene potrošnje u narednoj godini.
– Unazad nekoliko godina imamo godišnji rast zdravstvene potrošnje od 10%, što je duplo više u odnosu na prethodni period, i toliki rast je najveći u Evropi – naglasio je Čirgić, dodajući da je upravo ovakav skok ono što najviše muči Ministarstvo finansija.
Prema njegovim riječima, – toliku ekspanziju troškova ne može izdržati nijedna ekonomija u svijetu – te iz godine u godinu zdravstveni sistem postaje sve veći problem za javne finansije, odnosno pretvara se u balon koji se neprestano naduvava. Čirgić je istakao da je budžet od 487 miliona eura podcijenjen, jer Ministarstvo finansija – nije u mogućnosti da obezbijedi ono što su stvarne potrebe zdravstvenog sistema – i planira da probleme rješava u posljednjem kvartalu naredne godine, – očekujući da se dese čuda.
On je rekao da će manje planirana sredstva tokom sljedeće godine praviti iste probleme: duge liste čekanja, prevaljivanje troškova zdravstvene zaštite na pacijente, moguće povremene nestašice lijekova, dalje slabljenje javnog sektora i sve snažniji privatni sektor, koji će još jače privlačiti zdravstvene radnike iz javnih ustanova.
Čirgić ne očekuje značajno lošiju situaciju u odnosu na ovu godinu, a kao ključne razloge navodi činjenicu da je sljedeća godina predizborna, te da se – neće dozvoliti jači poremećaji u zdravstvenom sistemu.
Takođe dodaje da budžet od 487 miliona eura, iako podcijenjen, – nije suštinski lošiji nego prethodnih godina.
Zakonom o budžetu za 2026. planira se mogućnost zaduženja od 3,1 milijarde eura, a Čirgić je kazao da će Ministarstvo finansija tu mogućnost sigurno iskoristiti ukoliko bude potrebna intervencija u zdravstvenom sistemu.
– Nije slučajno što se daje mogućnost tolikog zaduženja, jer se želi obezbijediti finansijska stabilnost do parlamentarnih izbora po svaku cijenu – poručio je.
Ističe i da EU vidi Crnu Goru u svom savezu i neće dozvoliti lom koji bi mogao izazvati veću krizu i dovesti do vanrednih parlamentarnih izbora.
– Sve u svemu, ‘momci’ imaju sreće, zbog čega vjerujem da nećemo imati značajno lošiju situaciju – zaključio je Čirgić u razgovoru za Portal ETV.

Miraš Dušević

Čirgić: Zdravstveni sistem postaje balon koji se opasno naduvava

Evropska komisija je prepoznala napredak i značajne rezultate u oblasti javnog zdravlja, uz evidentno smanjen broj preporuka u odnosu na prethodnu godinu, ocjenjujući da je naša država umjereno pripremljena u poglavlju 28 Zaštita potrošača i javnog zdravlja - poručili su u Ministarstvu zdravlja (MZD).
U izvještaju se, kako su dodali, ističe napredak ostvaren usvajanjem Strategije za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata 2025–2028.
- Evropska komisija pohvalila je i Nacionalnu digitalnu zdravstvenu strategiju 2024–2028, kojom je naša zemlja postavila temelje digitalne transformacije zdravstvenog sistema - naveli su oni ističući da se u Izvještaju navodi da Crna Gora kontinuirano unapređuje zdravstveni sistem i uspješno sprovodi obaveze iz pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom.
Značajan iskorak ostvaren je, kako su naglasili u MZD, i u oblasti mentalnog zdravlja, kroz otvaranje nove Klinike za psihijatriju i usvajanje Programa zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja 2025–2026, dok je u oblasti krvi, tkiva, ćelija i organa osnovana prva javna banka matičnih ćelija pri Zavodu za transfuziju krvi.
- Napredak je prepoznat i u jačanju antidiskriminatornog pristupa zdravstvenoj zaštiti, posebno kada je riječ o LGBTIQ osobama, kao i u sprovođenju mjera integriteta i transparentnosti u zdravstvenom sistemu - naveli su u MZD.
Pozitivno je, podvlače oni, ocijenjena saradnja sa Evropskom agencijom za droge (EUDA) i napredak u sprovođenju Nacionalne strategije o drogama 2024–2027, koja je kako se navodi u izvještaju, usvojena nakon perioda stagnacije od četiri godine u ovoj oblasti.
- Navodi se da su Nacionalni opservatorijum za droge i Nacionalni sistem ranog upozoravanja ocijenjeni kao operativni i već su povezani sa sistemima EU i funkcionišu na zadovoljavajućen nivou - kazali su u MZD.
Ocjena Evropske komisije, prema njihovim riječima, potvrđuje da Crna Gora dosljedno jača zdravstveni sistem i približava se evropskim standardima.
- A Ministarstvo zdravlja će i dalje sprovoditi reforme koje unapređuju kvalitet usluga, digitalizuju sektor i stavljaju građane u središte zdravstvenih politika - zaključili su u saopštenju.

MZD: Ocjena EK potvrđuje da Crna Gora dosljedno jača zdravstveni sistem i približava se evropskim standardima

Otkazivanje današnje sjednice Odbora za zdravstvo rad i socijalno staranje je skandal koji pokazuje da se zdravstveni sistem nalazi u tolikoj krizi da je bježanje od odgovornosti jedini put koji ministri poznaju - ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković.
On je podvukao da su karakteristike zdravstvenog sistema u Crnoj Gori liste čekanja, nedostatak lijekova za najkompleksnije pacijente, sramotno male plate srednjeg medicinskog kadra, slaba organizacija sistema i nedostatak plana razvoja.
- Sa druge strane, finansijski problemi uzrokovani ukidanjem doprinosa kroz projekat “Evropa sad” dolaze na naplatu i potvrdili su se tačnim naša upozorenja o kolapsu finansiranja zdravstvenog sistema - naveo je Eraković.
Nikom, ističe on, nije palo na pamet da preuzme odgovornost zbog toga.&nbsp;
- Isto tako, nedavni tragični dogadjaji poput smrti novorodjenčeta u Nikšiću su alarm koji je morao da pokrene seriju odgovornosti zbog nefunkcionalnog sistema. Ocigledno da i moralna odgovornost ne stanuje kod ove vlasti - zaključio je Eraković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkadic-nevjerovatno-ali-ocekivano-da-najodgovorniji-izostaju-kada-se-zdravstveni-sistem-suocava-sa-brojnim-problemima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Eraković: Otkazivanje sjednice Odbora je skandal, zdravstveni sistem u tolikoj krizi da je bježanje od odgovornosti jedini put

Nekadašnji direktor FZO Sead Čirgić poručuje za Antenu M da je potrebno što prije uraditi rebalans Budžeta kojim će se za redovno funkcionisanje zdravstvenog sistema u ovoj godini obezbijediti dodatnih oko 60 miliona eura. Svako kašnjenje u reakciji, kako naglašava, ugroziće pravo na zdravstvenu zaštitu onih koji su za isti najviše vezani, penzionera i hroničnih bolesnika.
- Izjavu gospodina Jevta Erakovića treba shvatiti ozbiljno, tim prije što je i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, gospodin Vuk Kadić već najavio neophodnost donošenja rebalansa Budžeta, radi nesmetanog funkcionisanja zdravstvenog sistema, sa naglaskom da je to potrebno uraditi do kraja oktobra, što upućuje do kada će sistem imati novca”, ocjenjuje za Antenu M nekadašnji direktor FZO Sead Čirgić.
On je komentarisao opozicione tvrdnje da je zdravstveni sistem na ivici bankrota.
Podsjetimo, tokom skupštinske rasprave o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, poslanik DPS-a Jevto Eraković, upozorio je da će, ukoliko ne dođe do rebalansa Budžeta, odnosno novog zaduživanja, doći do kolapsa zdravstvenog Sistema, zbog čega će sistem, kako je poručio, nakon narednih 15 dana morati da stane.
Kazao je i da očekuje brzi odgovor na ove alarmantne podatke, jer, kako je naglasio, nije potrebno pojašnjavati kakve bi mogle biti posljedice.
Čirgić ističe da Eraković dolazi iz centra sistema.
- Osim toga, gospodin Eraković dolazi iz centra sistema, gdje, vjerujem, prepoznaje nagovještaje problema u zdravstvenom sistemu. Ono što se može pretpostaviti na osnovu javno dostupnih podataka, Budžeta fonda, projekcije potrebnih sredstava za narednu godinu, dinamike potrošnje, kao i konsolidovanih obaveza Fonda prema završnom računu Budžeta države za 2024. godinu, za redovno funkcionisanje zdravstvenog sistema u ovoj godini potrebno je obezbijediti, prema mojim procjenama dodatnih oko 60 miliona eura- smatra Čirgić.
Svako kašnjenje u reakciji, kako naglašava, ne samo Ministarstva finansija, već i Ministarstva zdravlja, koje, navodi Čirgić, poslovično kasni, na potrebe zdravstvenog sistema ugroziće pravo na zdravstvenu zaštitu onih koji su za isti najviše vezani, penzionera i hroničnih bolesnika.
- Takođe, bez dodatnih sredstava neće biti ni novca za zarade u zdravstvu. Ovo je još jedan test brige države za svoje građane. I umjesto što se čeka spasonosni recept stručnjaka iz Svjetske banke, koja će, između ostalog predložiti ukidanje Fonda, potrebno je uraditi upravo suprotno, obezbijediti njegovu punu autonomiju, sa stabilnim izvorima prihoda, kako bi se preduprijedili ovakvi problemi- poručuje Čirgić.
Poslanik Eraković saopštio je da su informacije koje je iznio na sjednici dobili od FZO.
Tim povodom, Antena M juče je pokušala da kontaktira Fond radi potvrde ili eventualnog pojašnjenja zabrinjavajućih podataka, ali komentar nijesu dobili. Odgovoreno im je kako nijesu u mogućnosti da im izađu u susret.

Čirgić: Za redovno funkcionisanje zdravstvenog sistema neophodno obezbijediti dodatnih 60 miliona eura, izjavu Erakovića shvatiti ozbiljno

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković pozvao je čelnike zdavstvenog sistema da odgovore građanima da li zdravstvu prijeti bankrot.
- Po informacijama koje mi imamo iz Fonda za zdravstvo, ukoliko ne dođe do rebalansa budžeta i novog zaduživanja Crne Gore, zdravstveni sistem mora da stane - saopštio je Eraković u Skupštini tokom rasprave o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Kazao je da očekuje brzi odgovor na ove alarmantne informacije.
- Jer nije potrebno pojašnjavati javnosti kakve će posljedice imati &nbsp;kolaps zdravstvenog sistema - naglasio je on.
Najavio je da DPS priprema zakonsko rješenje kojim će se ispraviti nepravda prema srednjem medicinskom kadru, prije svega u pogledu zarada.

Eraković: Uslijediće kolaps zdravstvenog sistema ako ne bude rebalansa budžeta

Holandskoj krajnje desnoj influenserki Evi Vlaardingerbruk, poznatoj po širenju teorija zavjere i antiimigracionoj retorici, ukinuto je pravo ulaska u Ujedinjeno Kraljevstvo bez vize. Vlaardingerbruk je sama na društvenim mrežama objavila fotografiju zvaničnog obavještenja britanske vlade o ukidanju njenog elektronskog putnog odobrenja (ETA), piše The Guardian.
U dokumentu koji je objavila navedeno je kratko obrazloženje: „Vaše prisustvo u Ujedinjenom Kraljevstvu ne smatra se pogodnim za javno dobro“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEvaVlaar%2Fstatus%2F2011480716165484637%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2011480716165484637%7Ctwgr%5Ed39d427aed0e1b1031a81ac5a704ba88442c8440%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Podrška Orbana i kritike iz Britanije</h2>
Odluka je brzo izazvala reakcije širom Evrope. Mađarski premijer Viktor Orban podijelio je njenu objavu na društvenoj mreži X, dovodeći zabranu u vezu s njenim ranijim komentarima o lideru britanskih laburista Kiru Starmeru, kojeg je opisala kao „zlog, prezira vrijednog čovjeka“.
- U Mađarskoj ste uvijek dobrodošli - poručio joj je Orban.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPM_ViktorOrban%2Fstatus%2F2011559347000918271%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2011559347000918271%7Ctwgr%5Ed39d427aed0e1b1031a81ac5a704ba88442c8440%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjetimo, Mađarska je 2024. godine bila domaćin Konferencije konzervativne političke akcije (CPAC), na kojoj je Vlaardingerbruk bila jedna od govornica, zajedno s drugim pripadnicima krajnje desnice.
Odluku britanskog Ministarstva unutrašnjih poslova (Home Office) kritikovala je i bivša britanska premijerka Liz Tras, koja je tu funkciju obavljala 49 dana tokom 2022. godine.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftrussliz%2Fstatus%2F2014398873091899540%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2014398873091899540%7Ctwgr%5Ed39d427aed0e1b1031a81ac5a704ba88442c8440%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ljudima koji govore istinu o onome što se dešava u Britaniji zabranjuje se ulazak u zemlju - napisala je Tras na mreži X.&nbsp;
Slično je reagovao i Rupert Lou, antiimigracioni političar i bivši član stranke Reform UK Nigela Faraža, najavljujući da će tražiti objašnjenje i poništenje odluke.
<h2>Veze s britanskom krajnjom desnicom</h2>
Vlaardingerbruk je prošle godine učestvovala kao govornica na najvećem protestu krajnje desnice u Londonu, koji je organizovao aktivista Tomi Robinson, pravim imenom Stiven Jaksli-Lenon. Tom prilikom nosila je majicu s natpisom „Generacija remigracije“, terminom koji se u krugovima krajnje desnice koristi kao eufemizam za prisilne masovne deportacije.
U svom govoru izjavila je: „Oni zahtijevaju žrtvovanje naše djece na oltaru masovnih migracija. Ne okolišajmo – ovo je silovanje, zamjena i ubistvo našeg naroda. Remigracija je moguća i na nama je da je sprovedemo.“
<h2>Praksa zabrane ulaska u UK</h2>
Stručnjaci za imigraciju pojašnjavaju da ukidanje ETA odobrenja znači da osoba gubi pravo putovanja u Ujedinjeno Kraljevstvo bez vize. Da bi ponovo pokušala da uđe u zemlju, moraće da podnese zahtjev za vizu, koji može biti odbijen. Britanski Home Office se zasad nije zvanično oglasio.
Ovo nije prvi put da Ujedinjeno Kraljevstvo zabranjuje ulazak osobama koje smatra ekstremistima. Ranije ovog mjeseca ulazak je zabranjen islamističkom propovjedniku koji je branio Hamas nakon terorističkog napada na Izrael 7. oktobra.
Godine 2019. trajno je zabranjen ulazak Martinu Selneru, istaknutom antiislamskom ekstremisti, čija je organizacija u Austriji bila predmet istrage zbog veza s napadačem iz Krajstčerča.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DywTjt3PQwD0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Eva Vlaardingerbruk, rođena 3. septembra 1996. godine u Amsterdamu, holandska je politička komentatorka i aktivistkinja. Poznata je po desničarskim stavovima o imigraciji, nacionalizmu i evropskom identitetu. Studirala je pravo na Univerzitetu u Utrehtu, a magistarsku diplomu iz enciklopedije i filozofije prava stekla je na Univerzitetu u Leidenu.
U javnosti je postala poznata 2019. godine nakon kontroverznog govora u kojem je kritikovala savremeni feminizam. Od tada redovno učestvuje kao govornica na konzervativnim konferencijama i pojavljuje se u američkim medijima, posebno u emisijama Takera Karlsona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7TD_qfZnJBs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Britanci su je protjerali, a Orban je brani: Ko je nova zvijezda evropske desnice

Mali biznisi u Crnoj Gori uglavnom su porodična preduzeća koja posluju na stihijskom tržištu i, kako poručuje izvršni direktor Zanatske komore Crne Gore Boris Marđonović, umjesto pravne nesigurnosti potrebna im je jasna i konkretna podrška države.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Marđonović je ocijenio da poruke koje dolaze iz Ministarstva ekonomskog razvoja dodatno zbunjuju zanatlije, posebno kada se tvrdi da kaznene odredbe i rokovi propisani Zakonom o zanatstvu nijesu obavezujući.
- Mali biznisi su uglavnom porodični biznisi koji se bore na jednom stihijskom tržištu i njima treba podrška Vlade, a ne da se zbunjuju i da se unosi pravna konfuzija i nesigurnost u njihovom poslovanju, iako su neki od tih zanatlija visoko školovani i oni &nbsp;su u zabludi ako iz Ministarstva ekonomskog razvoja poručuju da kaznene &nbsp;odredbe i rokovi Zakona o zanatstvu nijesu obavezujući, pa se postavlja pitanje da li je Vlada iznad zakona - rekao je Marđonović.
Rok za usklađivanje poslovanja sa izmjenama Zakona o zanatstvu istekao je 13. februara, a većina zanatlija je, kako navodi, već izvršila preregistraciju i prilagodila se novim zakonskim rješenjima. Ipak, problem predstavlja činjenica da pojedini zanati još nijesu uvedeni u Registar zanatstva, zbog čega se čeka na definisanje odgovarajućih kvalifikacija.
Marđonović podsjeća da je riječ o izuzetno snažnom sektoru crnogorske privrede. Kaže da se zanatlije registruju, njih 38.407 privrednih subjekata činili su 5,7 milijardi prihoda u 2024. godini, 27.000 nikada nije podnijelo bilans za tu godinu i to je ozbiljan i jak sektor, koji je, kako kaže, skoro duplo jači od Vladinog budžeta za tu 2024.godinu.
Posebno upozorava na zanate koji mogu predstavljati rizik po zdravlje i život građana, te na kontradiktorne poruke koje dolaze od resornog ministarstva.
- Radi se o zanatima koji predstavljaju opasnost po zdravlje i život. &nbsp;Ono što je jako bitno i što zbunjuje javnost je to što Ministarstvo ekonomskog razvoja koje je inače predlagač zakona, koje ga je branilo u Skupštini, zakona koji je objavljen u Službenom listu, sada govori da te kazne ne važe, a one su obavezujuće. Svi znamo da je stariji, pravosnažniji zakon u odnosu na volju ili impulse u ministarstvima. Zanatlije su ljudi koji su investirali mnogo, oni su ranjivi, Vlada je jaka, na kraju krajeva i štetne odluke Vlade ako ih sud obori plaćaju poreski obveznici, tako da zanatlije ne mogu njima da pariraju i onda to dovodi do zabune, zato što smo mi kao zanatska samouprava pokušali da se bavimo potrebama struke kako bismo mogli da ojačamo konkurentnost. Evo vidite da je glavni uzrok problema loša ekonomska situacija, a iz toga se ne može izaći ako nemate kvalifikovan stručni kadar, ako zavisite od radne snage, a ovo doliva benzin na vatru kada imate imate ministarstvo koje pokušava da arbitrira dekretima, da postavlja ljude. Vrlo je &nbsp;jasna situacija - Zanatska komora i po zakonu i po statutu je samostalna, nezavisna, autonomna organizacija koju čine njeni članovi i procedura je vrlo jednostavna - ti članovi delegiraju i biraju svoje predstavnike, ti predstavnici biraju svoje upravne strukture i dijalog sa politikom se vodi na istoj visini očiju, to u Crnoj Gori gdje hibridni sistem još uvijek nije demontiran, gdje još uvijek imamo situaciju ds donosioci odluka pokušavaju da uzurpiraju dio suvereniteta koji su im građani prenijeli da bi stvorili blagostanje, imamo zabunu kod zanatlija šta da rade – rekao je Marđonović.
On naglašava da Zanatska komora želi da doprinese jačanju struke, te da se njen rad zasniva na volonterskom angažmanu članova.
- Ako treba da se bavimo pravim suštinskim problemima koje privreda ima ovo je prilika zato što imaju sagovornika u privredi, imaju organizaciju koja radi po principima unutrašnje demokratije, sve je transparentno i ja mislim da je to primjer za Crnu Goru, a ne da se takvi napori sankcionišu - zaključio je Marđonović.

Marđonović: Zakoni su stariji od volje i impulsa u ministarstvima

Tokom prethodnog vikenda, odnosno od 23. do 25. januara, na crnogorskim putevima evidentirano je 37 saobraćajnih nezgoda, u kojima su 17 lica zadobila lake tjelesne povrede.
U tom periodu pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 188 prekršajnih prijava, izdali 1.673 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 16 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
Uhapšena su 83 vozača, od čega 29 zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji većoj od 1g/kg ili odbijanja alkotestiranja.
Dvadeset osoba je uhapšeno zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci ili odbijanja podvrgavanja testiranju, a 34 zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Od ukupnog broja uhapšenih, njih 43 su slobode lišeni u Podgorici, šest u Baru i pet u Bijelom Polju.
- Uprava policije još jednom apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju - poručuju iz policije.

Tag: zdravstveni-sistem

Čirgić: Hronični nedostatak sredstava, loše planiranje i rigidan sistem nabavki glavni uzroci nestašice ljekova

Abdić pozvao na hitnu reakciju: Institutu za bolesti djece stiglo šest zahtjeva za prekid radnog odnosa, u društvu smo Nepala i Gvatemale

Forum žena pokreta Preokret traži smjenu Šimuna: Ostavka Majića posljednji alarm za državu

Krnjević: Izgradnja Univerzitetskog kliničkog centra mogla bi početi naredne godine, projekat vrijedan 313 miliona eura

Informativna emisija 24 sata: Gosti Ivan Vuković i Boško Jakšić

Čirgić: Zdravstveni sistem postaje balon koji se opasno naduvava

MZD: Ocjena EK potvrđuje da Crna Gora dosljedno jača zdravstveni sistem i približava se evropskim standardima

Eraković: Otkazivanje sjednice Odbora je skandal, zdravstveni sistem u tolikoj krizi da je bježanje od odgovornosti jedini put

Čirgić: Za redovno funkcionisanje zdravstvenog sistema neophodno obezbijediti dodatnih 60 miliona eura, izjavu Erakovića shvatiti ozbiljno

Eraković: Uslijediće kolaps zdravstvenog sistema ako ne bude rebalansa budžeta

Britanci su je protjerali, a Orban je brani: Ko je nova zvijezda evropske desnice

Marđonović: Zakoni su stariji od volje i impulsa u ministarstvima

Tokom vikenda uhapšena 83 vozača, najviše zbog alkohola i droge

Čirgić: Hronični nedostatak sredstava, loše planiranje i rigidan sistem nabavki glavni uzroci nestašice ljekova

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO