Šimun u odgovorima Abdiću i Erakoviću: Liste čekanja i nedostatak kadra su i dalje realnost, ali zdravstveni sistem je jači i organizovaniji

Zdravstveni sistem danas jeste jači, organizovaniji i otporniji nego ranije, ali liste čekanja, nedostatak kadra u pojedinim segmentima i dalje su realnost. Razlika je u tome što danas postoji plan kako se ti problemi rješavaju, i što se na tome radi svakodnevno, saopštio je minister zdravlja Vojislav Šimun, u pisanim odgovorima poslanicima Demokratske partije socijalista (DPS) Nerminu Abdiću i Jevtu Erakoviću.

Abdić i Eraković danas su bili službeno odsutni, pa nijesu bili u prilici da na ministarskom satu postave pitanja koja su pripremili za ministra zdravlja.

Pitanja i odgovori u pisanoj formi objavljeni su na sajtu Skupštine. Na pitanje Abdića da li je zdravstveni sistem kadar da odgovori na sve izazove koji su pred njim, Šimun odgovara potvrdno.

- Da, zdravstveni sistem Crne Gore danas jeste sposobniji nego što je bio prethodnih godina, da odgovori na izazove. Ali isto tako, ne tvrdimo da su svi problem suštinom riješeni. U prethodne dvije godine nijesmo se bavili kozmetikom, već prvi put nakon dužeg perioda, zdravstveni sistem je dobio jasan pravac razvoja kroz mrtvo Strategiju razvoja zdravstva 2023-2027, sa Akcionim planom 2025-2026, koji ne ostaje slovo na papiru, već se operativno sprovodi. Taj strateški okvir pratilo je i snažno normativno unapređenje Sistema – kazao je Šimun.

On je istakao da je u 2025. godini pripremljen značajan broj zakonskih i podzakonskih akata iz oblasti zdravstvene zaštite, uključujući izmjene i dopune ključnih zakona i pravilnike koji uređuju stručne, organizacione i tehničke aspekte sistema, pri čemu su ukupno pripremljena četiri zakona i 14 podzakonskih akata. U 2026. godini usvojeni su, navodi Šimun, Zakon o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, dok je Ministarstvo zdravlja donijelo ukupno 16 podzakonskih akata.

- Paralelno sa tim, postavili smo temelje onoga što je suština modernog zdravstva kvalitet i bezbjednost pacijenta. Posebno želim da naglasim jedan iskorak koji građani već osjećaju, digitalizaciju zdravstva. Ne govorimo više o planovima, već o konkretnim procesima: integracija podataka, unapređenje informacionih sistema i postavljanje temelja za potpuno funkcionalno e-zdravlje. To je proces koji smanjuje čekanja, ubrzava dijagnostiku i povećava transparentnost – kazao je ministar.

Planirano 297 specijalizacija

Prema njegovim riječima, ulagano je u prevenciju i javno zdravlje.

- Skrining programi, jačanje imunizacije, rana dijagnostika, prevencija malignih bolesti, to su mjere koje ne donose političke poene preko noći, ali spašavaju živote dugoročno. Naravno, nijesmo zaobišli ni ono što građani najdirektnije osjećaju, infrastrukturu i uslove liječenja. Pokrenuti su projekti modernizacije zdravstvenih objekata, o čemu smo skoro svakodnevno izvještali javnost, unaprijeđena oprema i stvoreni bolji uslovi za rad zdravstvenih radnika. Zato smo paralelno radili na jačanju kadrovskih kapaciteta kroz kontinuirane edukacije, odobravanje specijalizacija i užih specijalizacija, kao i unapređenje profesionalnih uslova rada – tvrdi Šimun.

U tom smislu, kako je rekao, Ministarstvo zdravlja je kroz godišnje planove specijalizacija opredijelilo značajna ulaganja u razvoj kadra. Za 2026. godinu planirano je, navodi Šimun, čak 297 specijalizacija i 47 užih specijalizacija.

- Prilikom planiranja i odobravanja specijalizacija, Ministarstvo zdravlja sprovodi politiku zasnovanu na realnim potrebama zdravstvenog sistema. Poseban akcenat stavlja se na medicinske grane u kojima je evidentan deficit kadra, kao i na oblasti u kojima je starosna struktura zdravstvenih radnika takva da zahtijeva plansko obnavljanje i održivost kadrovskih kapaciteta. Dodatnu osnovu za ovakav pristup predstavlja i prva radna verzija Plana ljudskih resursa u zdravstvu, koja je ukazala na kritičke tačke i potrebna snažna ulaganja u pripremi zdravstvene zaštite – kazao je on.

On ističe da je napredak prepoznat i od strane međunarodnih partnera, uključujući i Evropsku komisiju, koja konstatuje pomake u oblasti javnog zdravlja.

- Ali da budemo potpuno iskreni prema građanima, izazovi nijesu nestali. Liste čekanja, nedostatak kadra u pojedinim segmentima i dalje su realnost. Razlika je u tome što danas postoji plan kako se ti problemi rješavaju, i što se na tome radi svakodnevno. Zato odgovor na postavljeno pitanje nije ni politička fraza ni izbjegavanje odgovornosti. Zdravstveni sistem danas jeste jači, organizovaniji i otporniji nego ranije. Ali naš cilj nije da budemo "bolji nego juče", već da budemo sistem koji građanima garantuje sigurnost, dostupnost i kvalitet bez izuzetka. I na tome ćemo nastaviti da radimo – poručio je Šimun.

Liste čekanja - zaokret u odnosu na dosadašnju praksu

Abdić je, takođe, pitao Šimuna ako ocjenjuje trenutno stanje kada su u pitanju liste čekanja u zdravstvenom sistemu Crne Gore? 

Šimun je kazao da Ministarstvo zdravlja posvećuje posebnu pažnju listi čekanja kroz kontinuirane aktivnosti i reformske procese. 

- Liste čekanja se formiraju na nivou zdravstvenih ustanova u skladu sa medicinskim indikacijama i utvrđenim prioritetima, pri čemu su podložne promjenama u zavisnosti od hitnosti slučajeva i zdravstvenog stanja pacijenata – naveo je Šimun.

On ističe da liste čekanja u Crnoj Gori nikada nijesu bile u potpunosti funkcionalne niti transparentne. U prethodnom period, kako kaže minister, termini su se otvarali ograničeno - najčešće za dva do tri mjeseca unaprijed - što je, ističe on, stvaralo privid kraćih listi, ali bez stvarnog uvida u potrebe građana i bez mogućnosti sistemskog planiranja. 

- Ovakav model bio je uslovljen i dugogodišnjim nedovoljnim infrastrukturnim ulaganjima, neravnomjernom raspodjelom resursa, kao i izraženim izazovima u pogledu dostupnosti kadra (odliv ljekara, neadekvatno planiranje, skoncentrisanost samo u centralnom regionu) i savremene medicinske opreme, što je direktno ograničavalo kapacitet sistema da odgovori stvarnim potrebama stanovništva – kazao je Šimun. 

Upravo iz tog razłoga, kako je istakao, Ministarstvo zdravlja je pristupilo rješavanju ovog problema planski i sistemski, kroz niz međusobno povezanih mjera. Time je, navodi Šimun, napravljen jasan zaokret u odnosu na dosadašnju praksu.

- Fokus više nije na „skrivanju" listi kroz ograničeno otvaranje termina, već na njihovom potpunom mapiranju, transparentnosti i aktivnom upravljanju kapacitetima sistema, kako bi se na osnovu realnih podataka donosile odluke i planirale dalje intervencije – dodao je Šimun.

On je naveo i da su termini po prvi put otvoreni na šest mjeseci i duže, a u pojedinim najopterećenijim službama, poput radiologije u Domu zdravlja Glavnog grada, i bez vremenskog ograničenja. 

- Ovakav pristup nije imao za cilj da „produži liste", već da ih učini vidljivim, mjerljivim, čime smo po prvi put dobili precizan uvid u to koliko građana zaista čeka na određenu zdravstvenu uslugu. Upravo na osnovu takvih podataka bilo je moguće planski uvoditi dodatne termine, organizovati rad u smjenama, otvarati prekovremene ambulante i precizno raspoređivati resurse tamo gdje su najpotrebniji. Istovremeno, rješavanje listi čekanja se ne može posmatrati odvojeno od jačanja primarne zdravstvene zaštite – pojasnio je Šimun.

Prema njegovim riječima, jedan od ključnih uzroka opterećenja sistema jeste preveliki pritisak na sekundarni i tercijarni nivo, zbog čega se paralelno radi na jačanju ingerencija izabranog doktora, sa jasnim ciljem da u narednom periodu može riješiti i do 80 odsto zdravstvenih problema.

- Planirane su dodatne obuke i uvođenje novih vještiną koje su do sada bile rezervisane za više nivoe, čime će se smanjiti nepotreban priliv pacijenata ka bolnicama i direktno uticati na smanjenje listi čekanja. Poseban segment reforme odnosi se na digitalizaciju, bez koje nije moguće dugoročno upravljati listama čekanja – naveo je Šimun.

On je kazao i da je već definisana ciljana arhitektura digitalnog zdravstva, u pripremi je tender za novu aplikaciju na primarnom nivou, a donesen je i Zakon o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalno zdravlje. 

- Time su stvoreni uslovi za uspostavljanje jedinstvenog elektronskog zdravstvenog kartona koji će povezati sve ustanove i sva tri nivoa zdravstvene zaštite, omogućiti potpunu vidljivost kretanja pacijenta kroz sistem i precizno upravljanje terminima i kapacitetima u realnom vremenu. Rješavanje listi čekanja, dakle, nije pitanje jedne mjere, već duboke i sveobuhvatne reforme. Po prvi put liste su učinjene vidijivim, uvedena je kontrola nad terminima, eliminisano je nepotrebno kretanje pacijenata kroz sistem, započeta je digitalna transformacija i istovremeno se jača primarna zdravstvena zaštita kao temelj sistema. Ovaj pristup odgovara savremenim potrebama zdravstvenog sistema i predstavlja osnovu za dugoročno održivo upravljanje listama čekanja, a ne njihovo privremeno smanjenje – poručio je Šimun.

Bolnica u Pljevljima značajan iskorak u jačanju zdravstvene infrastrukture

Poslanik Jevto Eraković tražio je od Šimuna da upozna javnost sa planiranom dinamikom aktivnosti za izgradnju Opšte bolnice u Pljevljima, da dostavi plan ukoliko postoji i da odgovori kada je planirano otvaranje te zdravstvene ustanove.

Šimun je odgovorio da izgradnja Opšte bolnice u Pljevljima nije više plan ili najava, već započet proces koji će u narednom periodu dati opipljive rezultate.

- Nakon više od 50 godina čekanja, Pljevlja i sjever Crne Gore konačno ulaze u fazu konkretne realizacije izgradnje nove opšte bolnice. Ovaj projekat predstavlja jedno od najvažnijih ulaganja u zdravstveni sistem i jasan pokazatelj opredijeljenosti da se unaprijede uslovi liječenja i kvalitet života građana – naglasio je minister zdravlja.

On je istakao da su finansijska sredstva za izgradnju bolnice od 38,7 miliona eura u potpunosti obezbijeđena kroz aranžman sa Razvojnom bankom Savjeta Evrope (CEB), čime su, navodi on, stvoreni svi ključni preduslovi za početak radova.

- Planirana dinamika podrazumijeva da se odmah po dobijanju građevinske dozvole pristupi izvođenju radova, bez odlaganja. Rok za završetak izgradnje bolnice predviđen je na 36 mjeseci od dana uvođenja izvođača u posao, nakon čega se očekuje njeno stavljanje u funkciju. Realizacijom ovog projekta, Crna Gora pravi značajan iskorak u jačanju zdravstvene infrastrukture, a građani Pljevalja dobijaju savremenu bolnicu kakvu su dugo čekali i zaslužuju – ocijenio je Šimun.