<p>Doniranje organa predstavlja čin ljubavi prema bližnjem i konkretno svjedočanstvo hrišćanske solidarnosti, koje je duboko ukorijenjeno u temeljima katoličkog učenja, kazali su barski nadbiskup<b> Rok Đonlešaj</b> i kotorski biskup mons. <b>Mladen Vukšić </b>na sastanku sa ministrom zdravlja dr <b>Vojislavom Šimunom.</b></p>
<p>Sastanak je održan, kako je navedeno u saopštenju MZD, u cilju jačanja saradnje, posebno u promociji doniranja organa i podizanja svijesti građana o značaju transplantacione medicine.</p>
<p>Istaknuto je da doniranje u skladu s etičkim načelima i poštovanjem dostojanstva, može biti izraz vrhunske čovječnosti i odgovornosti prema zajednici.</p>
<p>- Predstavnici Katoličke crkve u potpunosti podržavaju doniranje organa i potpisivanje donorskih kartica, naglašavajući da ovakav čin, kao dar života drugome, odražava hrišćansku poruku milosrđa i služenja. Ukazali su na važnost informisanja vjernika kako bi u skladu sa svojim uvjerenjima mogli donijeti svjesnu i odgovornu odluku o darivanju organa. Crkva naglašava da se poštuju moralne norme Katoličke crkve i da ne bude zloupotrebe- navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Šimun je izrazio zahvalnost na spremnosti Katoličke crkve da doprinese razvoju svijesti građana o značaju doniranja organa u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>Istakao je da ovakva saradnja ima neprocjenjivu vrijednost za unapređenje transplantacione medicine i spašavanje ljudskih života.</p>
<p>Iz Ministarstva zdravlja, pored ministra Šimuna, sastanku su prisustvovale državne sekretarke<b> Mirjana Vlahovic Andrijasevic</b> i mr <b>Slađana Perišić</b>, generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje i biomedicinu dr<b> Ivana Živković</b> i načelnica Direkcije za transplantaciju<b> Sandra Damjanović.</b></p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Predstavnici Katoličke crkve u potpunosti podržavaju doniranje organa i potpisivanje donorskih kartica

<p>Ministar zdravlja (MZD) dr<b> Vojislav Šimun</b> sastao se danas sa predstavnicima Islamske zajednice u Crnoj Gori, s ciljem produbljivanja saradnje u oblasti promocije doniranja organa i podizanja svijesti građana o značaju transplantacione medicine, saopšteno je iz MZD. </p>
<p>U ime Islamske zajednice, kako se dodaje, sastanku su prisustvovali reis <b>Rifat Fejzić</b>, sekretar <b>Fuad Čekić </b>i pravni savjetnik reisa <b>Muharem Demirović</b>.</p>
<p>- Predstavnici Islamske zajednice u potpunosti podržavaju doniranje organa i potpisivanje donorskih kartica, naglašavajući da je takav čin, kada se obavlja u skladu s vjerskim propisima i etičkim načelima, izraz duboke solidarnosti i brige za bližnjeg. Istakli su da ovakva praksa ne samo da je u skladu s osnovnim postulatima Islama, već i da predstavlja plemenit doprinos spašavanju ljudskih života - navedeno je u saopštenju. </p>
<p>Šimun je izrazio zahvalnost na spremnosti Islamske zajednice da doprinese razvoju svijesti o značaju doniranja organa u Crnoj Gori i da ovakva saradnja ima izuzetnu vrijednost za unapređenje transplantacione medicine i spašavanje ljudskih života.</p>
<p>Iz Ministarstva zdravlja, pored Šimuna, sastanku su prisustvovale državna sekretarka mr <b>Slađana Perišić</b>, generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje i biomedicinu dr<b> Ivana Živković</b> i načelnica Direkcije za transplantaciju <b>Sandra Damjanović.</b></p>

Islamska zajednica podržava doniranje organa i potpisivanje donorskih kartica

<p>Dok se zdravstveni sistem nalazi u ozbiljnoj krizi, gdje ljekari ulaze u fizičke sukobe, a direktor Opšte bolnice u Nikšiću prima prijetnje jer pokušava da iz sistema ukloni one sa kupljenim i lažnim diplomama – ministar zdravlja <b>Vojislav Šimun</b> ostaje nijem.</p>
<p>Na pitanja Portala ETV – ministar ne odgovara. U jeku mnogih kriza u zdravstvu, on bira da se skloni, da čeka da oluja prođe, kao da ga ne dotiče. Ali, ministre, Vi niste na ovoj funkciji da biste bili tihi posmatrač. Tu ste da rješavate probleme, ne da ih prespavate.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmrkic-do-bijelog-mantila-za-par-hiljada-eura%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Građani od Vas ne traže čuda – ali s pravom traže odgovornost, reakciju, empatiju. Niko Vas ne optužuje da ste Vi uzrokovali krizu. Ali jeste odgovorni što ste pred njom – zanijemjeli. Ne znamo da li ne želite, ne znate ili se ne usuđujete da se suočite sa stvarnim problemima. Ali znamo jedno: ćutanje nije rješenje. To je saučesništvo.</p>
<p>Vaša nedavna izjava da su i pacijenti krivi za duge liste čekanja jer ne “dolaze kod ljekara” kada im je zakazano, bila je ne samo neprimjerena, nego i duboko uvredljiva.</p>
<p>Da li zaista vjerujete da ljudi odlaze kod ljekara iz hira, iz dosade? Ako je to Vaš uvid u stanje u zdravstvu – onda ozbiljno brinemo da ne razumijete sistem koji ste preuzeli da vodite.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6364%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ffizicki-obracun-u-cetinjskoj-bolnici-ocevici-tvrde-direktor-ivanovic-nasrnuo-na-hirurga-milosevica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Liste čekanja su sve duže – i to upravo tokom Vašeg mandata. Obećali ste prošle godine da će problemi biti riješeni u roku od šest mjeseci. Taj rok je prošao. Liste su duže nego ikad. Gdje su rezultati?</p>
<p>U međuvremenu, često čujemo da nedostaju osnovni lijekovi, uključujući i terapije za najteže pacijente. Kroz sistem i dalje prolaze oni sa kupljenim diplomama. Pojedinci u bijelim mantilima daju pogrešne terapije. Pacijentima se kradu lične stvari. I na sve to – Vi ćutite.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdo-ljekara-se-tesko-stize-na-termin-se-ceka-i-po-pola-godine-nekad-i-duze%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Populističke poruke o pomoći SPC-a zdravstvu ne mogu zamijeniti konkretne mjere. Vjera nije lijek. Nauka nije vjerovanje. Znamo šta su određene crkvene strukture propagirale tokom pandemije – ne ponavljajmo te greške.</p>
<p>Da, prepoznajemo neke Vaše poteze: pokretanje odgovornosti bivše direktorice Kliničkog centra, smjene u Nikšiću, reforme u Montefarmu. Ali to je samo djelić onoga što se mora uraditi. Ne može se jedno pohvaliti – a deset problema ignorisati.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.7848%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpesalj-optuzuje-zdravstveni-sistem-za-manipulaciju-lazi-sa-ministarskim-potpisom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ministre, ako možete bolje – dokažite to. Ako ne možete – recite to jasno. Sebi, Vladi i građanima.</p>
<p>Jer, sistem u kojem se zdravlje urušava, a ministar ćuti – nije samo sistem u krizi. To je sistem bez lica. Bez lidera. I bez nade.</p>

Miraš Dušević

Ministar ćutolog: Šimun nijem na goruće probleme u zdravstvu

<p>Nakon višemjesečnih upozorenja, javnih istupa i dopisa upućenih Ministarstvu zdravlja, o čemu je Portal ETV u više navrata pisao, pacijentkinja sa programa hemodijalize, <b>Sanja Pešalj </b>iz Budve, dobila je i zvaničan odgovor – izvještaj Interne komisije Ministarstva zdravlja Crne Gore o kontroli sprovedenoj u Domu zdravlja Budva. Ipak, umjesto razjašnjenja i potvrde njenih tvrdnji o ozbiljnim propustima u zbrinjavanju tokom dijalize, odgovor institucija, sa potpison ministra zdravlja dr<b> Vojislava Šimuna</b>, izazvao je dodatno ogorčenje i duboko razočaranje.</p> <p>Komisija je, prema zvaničnom izvještaju, utvrdila da su tehnički, kadrovski i organizacioni uslovi za hemodijalizu u Domu zdravlja Budva "u potpunosti zadovoljeni", te da je Sanji Pešalj „pružena adekvatna zdravstvena zaštita“. Dodaje se i da je pacijentkinji, koja je 14. marta prijavila jake bolove, ordinirana terapija po nalogu dežurnog ljekara dr <b>Marije Mališić-Korać,</b> kao i da joj je predložen pregled nakon završene dijalize – na šta se ona navodno nije odazvala.</p> <h2>"Kako znaju da su to bili grčevi, kad me niko nije pregledao?"</h2> <p>Na ove tvrdnje, Sanja Pešalj odgovara oštro, optužujući članove medicinskog osoblja za iznošenje neistina u izjavama datim Komisiji i Ministarstvu:</p> <p>– U rješenju piše da sam imala grčeve, ali ko je to procijenio kad nijedan doktor nije došao da me pogleda? Glavna sestra mi je, potpuno samoinicijativno, bez prisustva ljekara, dala analgin. Nije se čula ni sa kim. To je čista izmišljotina – kaže Pešalj za Portal ETV.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpesalj-mislila-sam-da-cu-umrijeti-u-sred-dana-u-javnoj-zdravstvenoj-ustanovi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Posebno je povrijeđena tvrdnjom da joj je ponuđen pregled nakon dijalize, za šta, kako navodi, nema nikakvog dokaza.</p> <p>– Da je dr Mališić stvarno željela da me pregleda, mogla je sići 30 metara do Odjeljenja hemodijalize. Umjesto toga, sada u izvještaju piše kako je „bila spremna“ da me pregleda – ako sam ja tražila?! To je zamjena teza. Ja sam tražila ljekara više puta tokom dijalize, ali niko nije došao - ističe Pešalj.</p> <h2>„Vrana vrani oči ne vadi“</h2> <p>Slučaj je, kako ističe, još jedan primjer zataškavanja sistemskih propusta u zdravstvu.</p> <p>– Niko iz Komisije me nije kontaktirao. Niko me ništa nije pitao. A ja sam bila direktni svjedok događaja. Umjesto toga, odlučili su da vjeruju kolegama – jer, naravno, vrana vrani oči ne vadi – poručuje Pešalj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250623220656_b78721978e4054edeca6e657db3ab49723e04b06c399a0427facb838e569d63f.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250623220656_b78721978e4054edeca6e657db3ab49723e04b06c399a0427facb838e569d63f" data-rendition-name="original" width="355" height="532" loading="lazy" alt="doc"> </figure>  <p>U znak protesta zbog, kako tvrdi, izostanka nepristrasne kontrole i prikrivanja stvarnog stanja, najavljuje pravne korake.</p> <p>– Pokrećem tužbu protiv Doma zdravlja Budva. Moj advokat će zatražiti vještačenje mog telefona, gdje čuvam sve poruke i dokaze – poruke koje potvrđuju da su ljekari i sestre govorili jedno meni, a sasvim drugo Internoj komisiji. Ako bude trebalo, ići ću i do Strazbura – poručuje ona.</p> <h2>Komisija bez iskaza glavnog svjedoka – pacijentkinja isključena iz postupka</h2> <p>Zapanjujuća je i činjenica, tvrdi Pešalj, da Komisija tokom vanredne kontrole nije razgovarala sa njom, niti sa jednim pacijentom iz njene smjene hemodijalize, iako se u izvještaju navodi da su "svi pacijenti izrazili zadovoljstvo".</p> <p>– Apsurdno je da donosite zaključke bez da čujete osobu koja je sve ovo pokrenula i sa svim pacijentima tog odjeljenja. Oni su razgovarali sa pacijentima jedne smjene i zaključili da su "svi zadovoljni" – kaže kroz gorčinu Pešalj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250623220656_3ec0a98eb7615e51e7dff12144fe5297d2f143ae84b9cc5c1feb3b99485ec892.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250623220656_3ec0a98eb7615e51e7dff12144fe5297d2f143ae84b9cc5c1feb3b99485ec892" data-rendition-name="original" width="369" height="527" loading="lazy" alt="doc"> </figure>  <p>Pored osporavanja izvještaja, Pešalj naročito ukazuje na povrijeđenost i iznevjerenost od strane osoblja, koje je jedno govorilo njoj a drugačije iskaze dalo Komisiji.</p> <p>– Tako zaboli taj neiskren odnos. Ne dolazimo na dijalizu da budemo prevareni ili izigrani. Dolazimo da preživimo. Ja ću se boriti do kraja – i za sebe, i za sve druge koji ćute iz straha – poručuje Pešalj.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpesalj-sve-vise-djeluje-kao-da-se-ceka-da-neko-ozbiljno-strada-da-bi-se-stvari-promijenile&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Danijela Jovanović

Pešalj optužuje zdravstveni sistem za manipulaciju: Laži sa ministarskim potpisom

<p>Ljekarska komora Crne Gore obilježila je jubilej – 30 godina od osnivanja. U tom periodu, vrhovna profesionalna organizacija je uspješno savladalo neke ključne izazove sa kojima se kompletno društvo suočavalo – od međunarodnih sankcija do pandemije korona virusa, dok je danas fokus na daljem unapređenju statusa ljekara i izjednačavanju kvaliteta zdravstvenih usluga koje se pružaju u Crnoj Gori.</p> <p>To je, poručila predsjednica, dr <b>Žanka Cerović</b>, na prijemu koji je održan u sjedištu komore u Podgorici, a kom su, između ostalih, prisustvovali ministar zdravlja, dr <b>Vojislav Šimun</b>, državne sekretarke, dr <b>Milena Cojić</b> i <b>mr Slađana Perišić</b>, direktor KCCG, dr<b> Aleksandar Radović</b>, medicinski direktor KCCG, dr<b> Đorđije Krnjević</b>, direktor nikšićke bolnice, dr <b>Zoran Mrkić</b>, direktorica Zavoda za transfuziju krvi, dr <b>Marina Sekulić</b>, predsjednica Stomatološke komore, <b>dr Jelena Bulajić</b>.</p> <p>- Doajeni ove profesije pamte, ne samo nedostatak kadra, opreme i bolničkih postelja od prije 30 godina, već i izuzetno teške uslove rada tokom međunarodne izolacije, sve reprekusije koje su uslijedile, a onda i žestoku i surovu borbu protiv kovid pandemije samo prije nekoliko godina - navela je Cerović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062015068_2e713379fe285ea2a5c79154afdca60c7aac0e1ee3de91f26ca457ea12056e3b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062015068_2e713379fe285ea2a5c79154afdca60c7aac0e1ee3de91f26ca457ea12056e3b" data-rendition-name="original" width="4625" height="3103" loading="lazy" alt="Ljekarska komora"> </figure>  <p>Predsjednica komore ističe i da je jubilej prilika da se „podvuče crta“ i postave naredni ciljevi.</p> <p>- Bez ikakve idealizacije, svjesni smo svih problema u našem zdravstvenom sistemu. Činjenica je da Crnoj Gori fali ljekara, ali je takođe pošteno reći da se u zdravstvo, prvenstveno s tehničko-tehnološkog stanovišta, ulaže, kao i da se uvode nove procedure i da sve više zdravstvenih usluga pružaju upravo naši ljekari u našoj zemlji. Želimo evropski standard – i sferi uslova rada i života i, naravno, liječenja. Uz uvažavanje uloge Ministarstva zdravlja i matičnih ustanova u kojima rade naši članovi, u tom kontekstu ističemo ulogu Ljekarske komore Crne Gore - ocijenila je ona.</p> <p>Cerović je, u tom kontekstu, naglasila da je Ljekarska komora Crne, uoči obilježavanja 30 godina od osnivanja, a, nakon dugog i posvećenog zalaganja, postala članica dvije respektabilne evropske zajednice ljekara: Evropske unije specijalista medicine (UEMS) i Evropske unije ljekara opšte prakse/porodične medicine (UEMO). U članstvo UEMS-a smo primljeni 26. aprila, a u članstvo UEMO-a 7. juna 2025. godine.</p> <p>- UEMS postavlja standarde za visoku kvalitetnu medicinsku praksu i organizuje specijalističke i supspecijalističke kurseve uz polaganje ispita sa sertifikatima jednako vrijednih u okviru svih članica UEMS-a, što je ujedno i put ka sticanju naziva evropskog specijaliste. Po završenom kursu, crnogorski ljekari su ravnopravni sa kolegama iz zemalja članica Evropske unije. S druge strane, Evropska unija ljekara opšte prakse/porodične medicine je organizacija koja predstavlja ljekare primarne zdravstvene zaštite širom Evrope, a koja se zalaže za bolje uslove rada, bezbjednost pacijenata i jačanje zdravstenog sistema - kazala je Cerović.</p> <p>Istovremeno, Cerović je podsjetila na Hipokratovu zakletvu, i istakla da komora mora da nastavi da bude transparentna i da otvoreno komunicira i kritikuje i pojedinačne slučajeve kada se ljekari ogriješe o profesiju.&nbsp;</p> <p>- Kao i uvjek do sad, nastavljamo da primjenjujemo profesionalni kodeks dosljedno jer samo tako jačamo povjerenje građana u ljekare, istovremeno pokazujući poštovanje prema svim ljudima - naglasila je ona.</p> <p>Predsjednica komore je, dodatno, istakla saradnju sa Ministarstvom zdravlja koja je, kako je kazala, na zavidnom nivou.</p> <p>- To je preduslov dobre organizacije i funkcionisanja zdravstvenog sistema, a za dobrobit svih građana Crne Gore - izjavila je Cerović.</p> <p>Da su komora i resorno ministarstvo na istom zadatku, poručio je i ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun.</p> <p>- U prethodnom periodu, saradnja između Ministarstva zdravlja i Ljekarske komore bila je snažna i plodonosna. Zajednički smo radili na unapređenju zdravstvenog sistema, kreiranju i sprovođenju zdravstvenih politika, reformama koje su bile neophodne i zajedničkim angažmanom jasno pokazali kako izgleda odgovorno partnerstvo u službi građana. Vaš doprinos u unapređenju kvaliteta zdravstvenih usluga, promociji ljekarskih vrijednosti i etike, kao i u zaštiti interesa kako pacijenata, tako i samih zdravstvenih radnika, bio je i ostao od neprocjenjive važnosti - naglasio je ministar zdravlja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062015068_7ad534daa4eafbe8d12acfbf87e40c4053fae04ca7e54e1a85625bb4769b0e54.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025062015068_7ad534daa4eafbe8d12acfbf87e40c4053fae04ca7e54e1a85625bb4769b0e54" data-rendition-name="original" width="5561" height="3558" loading="lazy" alt="Ljekarska komora"> </figure>  <p>On je kazao da Ministarstvo zdravlja prepoznaje Ljekarsku komoru kao ključnog partnera u svim procesima koji se tiču zdravstva Crne Gore.</p> <p>- Naša zajednička misija ostaje ista - graditi zdravstveni sistem koji će biti na ponos svim građanima, a ljekarima omogućiti uslove dostojne njihove profesije - izjavio je Šimun uz poruku da Ministarstvo zdravlja ostaje pouzdan partner Ljekarske komore na putu ka zdravijoj, pravednijoj i efikasnijoj zdravstvenoj zaštiti za sve građane naše države.</p>

Ljekarska komora obilježila 30 godina od osnivanja; Cerović: Usvajamo evropske standarde

<p>Delegacija Ministarstva zdravlja Crne Gore, predvođena ministrom dr<b> Vojislavom Šimunom</b>, prisustvovala je Health Transformation Summit-u u okviru prestižnog događaja HLTH Europe 2025, koji je održan od 16. do 18. juna u Amsterdamu, gdje je je govorio na panelu posvećenom jačanju otpornosti zdravstvenih sistema, ističući iskustva Crne Gore u reformi zdravstvene zaštite, naročito kroz reformu primarne zdravstvene zaštite, ulaganje u zdravstvene radnike i njihovu kontinuiranu edukaciju, fokus na prevenciju i liječenje najčešćih hroničnih bolesti, zaštitu najranjivijih grupa i snažnu digitalnu transformaciju zdravstvenog sistema.</p>
<p>Događaj je, kako je navedeno u saopštenju Ministarstva zdravlja, okupio više od 5.000 lidera iz oblasti zdravstva iz preko 50 zemalja, uključujući ministre zdravlja, predstavnike evropskih zdravstvenih agencija, inovacione kompanije i investitore.</p>
<p>Fokus samita bio je na transformaciji zdravstvenih sistema kroz digitalne tehnologije, upotrebu vještačke inteligencije (AI), telemedicine i interoperabilnih rješenja. Učesnici su razmijenili iskustva o reformama sistema zdravlja u cilju odgovora na savremene izazove – od manjka zdravstvenih radnika i starenja stanovništva, do sve većih očekivanja pacijenata. Poseban akcenat stavljen je na inovacije i etičku primjenu vještačke inteligencije u kliničkom okruženju.</p>
<p>Stručnom sesijom moderiraro je grčki ministar zdravlja Spiridon Adonis Georgiadis, a značajno učešće uzeo je i bivši ministar zdravlja Litvanije Aurimas Pečkauskas.</p>
<p>Šimun je poručio da otpornost zdravstvenog sistema nije samo odgovor na krize, već dugoročan i strateški proces, koji podrazumijeva svakodnevni rad i povjerenje građana u zdravstveni sistem.</p>
<p>Posebno je naglasio značaj primarne zdravstvene zaštite kao temelja sistema zdravlja i podsjetio na uvođenje modela izabranog ljekara i timova porodične medicine iz 2005.godine, koji je kako je istakao, pokazao i svoje slabosti usled administartivnih opterećenja ljekara i kardovskih izazova.</p>
<p>- Zato je Ministarstvo zdravlja pokrenulo novu fazu reformi koja podrazumijeva reorganizaciju sistema zakazivanja, uvođenje kućnih posjeta za najugroženije pacijente i jačanje timskog rada u porodičnoj medicini. Cilj je premještanje fokusa sa bolničke na zajedničku, lokalnu zdravstvenu zaštitu, posebno u udaljenim i nedovoljno razvijenim područjima - poručio je Šimun</p>
<p>Kazao je i kako bez motivisanih i stručnih zdravstvenih radnika nema funkcionalnog sistema, te da je Crna Gora u prethodnom periodu povećala plate ljekarima, uvela stimulacije za medicinske sestre, a dodatna podrška obezbijeđena je i kroz subvencije za rješavanje stambenih pitanja za zdravstvene radnike, posebno u sjevernim i južnim regionima.</p>
<p>- Zahvaljujući ovim mjerama, Crna Gora po prvi put bilježi povratak zdravstvenih radnika iz inostranstva. Takođe, značajno su povećana sredstva za kontinuiranu medicinsku edukaciju, jer je cilj stvaranje profesionalno osposobljenih i dugoročno motivisanih timova - kazao je ministar.</p>
<p>Šimun je tokom panela naglasio i kako je Crna Gora usmjerila resurse na borbu protiv kancera i kardiovaskularnih bolesti. Istakao je ulaganja u nove uređaje za magnetnu rezonancu (MR) širom zemlje, uvođenje 4D CT tehnologije, kao i TrueBeam linearnih akceleratora za preciznu radioterapiju.</p>
<p>- Pored toga, nacionalni programi ranog otkrivanja raka i dostupnost inovativnih ljekova omogućavaju bolju prevenciju i liječenje za hiljade pacijenata godišnje. Poseban fokus Ministarstva zdravlja je na prevenciji i zaštiti najugroženijih, pa je u prethodnoj godini postignuta visoka stopa vakcinacije protiv HPV-a za djevojčice i dječake, te uvedena savremena terapija Zolgensma za spinalnu mišićnu atrofiju, a obavljene su i prve transplantacije matičnih ćelija u Crnoj Gori - kazao je Šimun.&nbsp;</p>
<p>On je dodao da su poslije šest godina pauze obnovljene transplantacije bubrega u Kliničkom centru Crne Gore, kao i da je Ministarstvo uspostavilo saradnju sa Great Ormond Street Hospital u Londonu kako bi troje djece iz Crne Gore koja se nalaze na listi čekanja imala pristup najsavremenijoj transplantacionoj medicini.</p>
<p>Ministar je kazao i da je Crna Gora usvojila Nacionalnu strategiju digitalnog zdravlja, kojom se digitalizacija pozicionira kao temelj efikasnosti, pravičnosti i spremnosti zdravstvenog sistema.</p>
<p>- Elektronski recepti, sistem praćenja lijekova i eZdravlje portal već sada donose uštede i smanjuju administrativno opterećenje za pacijente i ljekare. U toku je i uvođenje nacionalnih PACS i RIS sistema za teleradiologiju, čime će specijalističke radiološke usluge biti dostupnije i u ruralnim sredinama - poručio je dr Šimun i naglasio da digitalizacija može predstavljati infrastrukuturu čitavog zdravstvenog sistema te da Crna Gora u tom cilju sarađuje sa estonskim ekspertima, ali i svjetskim liderima u e-upravi na izgradnji arhitekture nacionalnog digitalnog sistema zdravstva.</p>
<p>Na marginama samita u Amsterdamu, delegacija Ministarstva zdravlja održala je niz bilateralnih sastanaka sa predstavnicima zdravstvenih institucija, tehnoloških kompanija i potencijalnih partnera. Razgovaralo se o mogućnostima saradnje na projektima razvoja elektronskog zdravstvenog kartona, primjeni vještačke inteligencije u kliničkoj praksi, standardizaciji podataka, kao i o pristupu evropskim fondovima za finansiranje projekata digitalnog zdravstva.</p>
<p>Posebna pažnja na sastancima bila je posvećena razmjeni iskustava u oblasti etičke upotrebe digitalnih tehnologija u zdravstvu, kao i obezbjeđivanju pravičnog pristupa inovacijama za sve građane, bez obzira na mjesto stanovanja.</p>
<p>Učešćem na ovom značajnom događaju, kako se dodaje, Crna Gora je još jednom potvrdila svoju posvećenost reformi i modernizaciji zdravstvenog sistema, uz jasan cilj — stvaranje funkcionalnog, povezanog i pravednog zdravstvenog sistema za sve građane.</p>

Šimun: Otpornost zdravstvenog sistema nije samo odgovor na krize, već dugoročan i strateški proces, koji podrazumijeva svakodnevni rad i povjerenje građana

<p>Međunarodni kongres preventivne pedijatrije Crne Gore predstavlja jedinstvenu priliku za okupljanje najeminentnijih stručnjaka iz različitih država i oblasti, radi razmjene najnovijih naučnih saznanja, iskustava i primjera dobre prakse u oblasti prenatalne pedijatrije, koja je temelj zdravlja najmlađe populacije i time ključ budućnosti države.</p>
<p>To je poručeno na otvaranju 4. EPA-UNEPSA Hot Topics in Europediatrics i 4. Međunarodnog kongresa preventivne pedijatrije Crne Gore u Budvi, koji je organizovala Asocijacija za preventivnu pedijatriju Crne Gore.</p>
<p>Predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju Crne Gore, prof. dr <b>Nebojša Kavarić,</b> istakao je da kongres nije samo naučni skup, već i most prijateljstva i međunarodne saradnje.</p>
<p>- Crna Gora je danas domaćin znanja. Godinama smo putovali širom svijeta kako bismo sticali nova znanja, a danas je svijet, pedijatrijski svijet, došao u Crnu Goru. Na skupu učestvuje 52 predavača iz cijele Evrope, Bliskog Istoka i Afrike, a online su uključeni stručnjaci iz zemalja od Mongolije i Emirata do Sjedinjenih Američkih Država. Ta sinergija doprinosi skupu koji, vjerujemo, može promijeniti pristup nauci, posebno uz podršku Ministarstva zdravlja koje je stalo iza ovog događaja - kazao je Kavarić.</p>
<p>On je podsjetio da stanje u pedijatriji predstavlja izazov, ne samo u Crnoj Gori, već širom Evrope.</p>
<p>- Očekujemo velike rezultate kao posljedicu ovog skupa, koji je okupio izuzetnu energiju, znanje i naučnu posvećenost - poručio je Kavarić.</p>
<p>On se zahvalio svim stručnjacima iz brojnih evropskih i svjetskih zemalja koji su, svojim prisustvom i znanjem, oplemenili događaj i doprinijeli njegovom uspjehu.</p>
<p>Ministar zdravlja dr<b> Vojislav Šimun </b>kazao je da preventivna pedijatrija danas zauzima centralno mjesto u očuvanju i liječenju zdravlja djece.</p>
<p>- Dokazano je da intervencije u najranijem periodu života imaju veliki uticaj na zdravlje, razvoj i socijalnu dobrobit djece. Svako dijete u sebi nosi ogroman potencijal, a na sistemu zdravstva, obrazovanja, porodicama i zajednicama je da omoguće da taj potencijal raste u zdravlju i sigurnosti - naveo je Šimun.</p>
<p>Smatra da ovaj Kongres predstavlja jedinstvenu priliku da se okupe stručnjaci iz različitih zemalja i oblasti kako bi razmijenili najnovija naučna saznanja, iskustva i primjere dobre prakse u oblasti prenatalne pedijatrije, „koja predstavlja osnov zdravlja naše najmlađe populacije i time budućnost naše države.“</p>
<p>- Ministarstvo zdravlja Crne Gore prepoznaje važnost razvoja brige o djeci od najranijih dana života. Kroz sprovođenje aktivnosti usmjerenih na poboljšanje zdravlja najmlađih, donijeta je Strategija razvoja djeteta, zasnovana na najnovijim naučnim dokazima i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a. Ovaj dokument omogućava multisektorski, integrisani pristup razvoju djeteta, sa posebnim fokusom na određene perioda života - istakao je Šimun.</p>
<p>Ukazao je da je kroz ovaj strateški dokument, Crna Gora otvorila put koordinisanim mjerama politike koje obuhvataju zdravstvenu zaštitu, socijalnu i mentalnu njegu, kao i podršku porodicama i lokalnim zajednicama.</p>
<p>- Prepoznato je da pedijatrijska briga nije samo zadatak zdravstvenog sistema, već i članova zajednice i obrazovnog sistema. Program bolnički orijentisanih intervencija predstavlja jedan od ključnih inovativnih elemenata ove strategije, sa ciljem da se stvori temelj za cjelokupni javni zdravstveni sektor. Ovakav pristup prati savremene trendove u razvoju zdravstvenih politika, pružajući djeci najefikasniju i najproduktivniju zaštitu kroz oblast pedijatrije i preventivne medicine - rekao je Šimun.</p>
<p>Ocijenio je da je<b> </b>ovaj skup izuzetno impozantan i od velikog značaja za crnogorsko zdravstvo.</p>
<p>- Ove godine okuplja više od 400 učesnika iz Evrope i svijeta, među kojima su brojni referentni i eminentni stručnjaci. Poseban akcenat stavlja se na ključne teme iz oblasti pedijatrijske medicine, koje su u potpunosti usklađene sa zdravstvenom politikom Ministarstva zdravlja - rekao je Šimun.</p>
<p>Ukazao je na značaj međunarodne podrške koju je Crna Gora osjetila tokom skupa.</p>
<p>- Ovdje smo osjetili izuzetnu podršku evropskih i svjetskih partnera, što nam otvara dodatne mogućnosti za saradnju i razvoj programa širom EU - naveo je Šimun.</p>
<p>Predsjednik EPA-UNEPSA prof. dr <b>Massimo Pettoello-Mantovani </b>rekao je da je Crna Gora postala centar u Evropi za evropsku pedijatriju kada je predsjednik Međunarodnog pedijatrijskog udruženja, odlučio da svoju prvu posjetu kao predsjednik posveti upravo Crnoj Gori i da se sastane sa preko 16 predsjednika evropskih pedijatrijskih društava.</p>
<p>- Zašto je to važno? Zato što je pod predsjedništvom doktora Kavarića pokrenuta ideja da se adresiraju društvene teme koje su veoma relevantne za djecu, posebno za djecu pogođenu prirodnim i izazvanim katastrofama. Ovo predstavlja početak iz kojeg ćemo razviti, upravo iz crnogorskog sastanka, povelju ili preporuke za djecu pogođenu prirodnim i izazvanim katastrofama — principe kako razviti aktivnosti i strategije za ublažavanje njihove patnje. Okupićemo radnu grupu i mislim da će ime Crne Gore ostati upamćeno u budućnosti kao simbol, kao pokazatelj da postoji zajednica koja brine o djeci - naveo je Mantovani.</p>
<p>Predsjednik Svjetske pedijatrijske asocijacije (IPA) prof. dr<b> Džozef Hadad </b>čestitao je Crnoj Gori zbog smanjenja stope smrtnosti djece i majki, navodeći da je država na pravom putu da ispuni ciljeve održivog razvoja do 2030. godine.</p>
<p>- Posebno želim da vam čestitam na jedinstvenom uspjehu – organizovali ste događaj bez prisustva ijedne kompanije koja promoviše zamjene za majčino mlijeko. To je zaista izvanredno, jer do sada nisam vidio nijedan kongres ili skup bez takvih sponzora. Time ste postali šampioni ove važne politike i to treba da bude primjer svima - naveo je Hadad.</p>
<p>Kazao je da će u ime IPA-e napraviti fotografiju sponzora ovog događaja i istaći će značaj onoga što je Asocijacija za pedijatriju Crne Gore postigla u promociji dojenja u Crnoj Gori.</p>
<p>- Ponosan sam što sam počasni član Asocijacije za preventivnu pedijatriju Crne Gore. Želim vam mnogo uspjeha i nadam se da će ovaj skup povezati sve nas. Mi, zajedno sa Svjetskom pedijatrijskom asocijacijom, činimo porodicu koja mora da dopre do svakog djeteta, svuda, u svakom uzrastu, i da se zalaže za njihovu dobrobit - poručio je Hadad.</p>
<p>Profesorica doktorka <b>Aspazija Sofijanova </b>iz Sjeverne Makedonije<b> </b>osvrnula se na značaj zajedničke prošlosti, ističući uspjehe koje su države regiona postizale u zdravstvenim politikama, posebno u oblasti smanjenja smrtnosti novorođenčadi.</p>
<p>- Ove države su u prošlosti bile zaista jake i radile su izvanredno kada je riječ o smanjenju stope smrtnosti novorođenčadi. Nadam se da ćemo o tome razgovarati i u budućnosti - navela je Sofijanova.</p>
<p>Tokom događaja, doktor Kavarić je uručio povelju o počasnom članstvu u Asocijaciji za preventivnu pedijatriju Crne Gore prof. Mantovaniju i prof. Hadadu za izuzetan doprinos u razvoju preventivne pedijatrije u Evropi i svijetu i za podršku i prijateljstvo sa Crnom Gorom i tom &nbsp;Asocijacijom.</p>

Preventivna pedijatrija temelj zdravlja najmlađe populacije i ključ budućnosti države

<p>Građani ogorčeni, mjesecima čekaju na specijalističke preglede. Da problem bude veći, otvorenih termina kod ljekara za određene ambulantna preglede uopšte nema.</p> <p>Ministarstvo zdravlja priznaje - suočavamo se sa složenim problemom koji je posljedica višedecenijskog zapuštanja i rastućih potreba pacijenata. Ipak, dio krivice svaljuju na pacijente, tvrdeći da se pola njih ne pojavi za zakazani pregled.</p> <p>Liste čekanja na specijalističke preglede i dijagnostičke procedure i dalje predstavljaju „jedan od ključnih izazova sa kojima se suočava naš zdravstveni sistem“, saopštilo je Ministarstvo zdravlja za Portal ETV.</p> <p>- Ovo je složen problem koji je rezultat više faktora, a koji, između ostalog, podrazumijeva i višedecenijski zapušteno kadrovsko planiranje, ograničene tehničke kapacitete te rastuće potrebe stanovništva za zdravstvenim uslugama - navode u izjavi za Portal ETV.</p> <p>Iz Ministarstva kojim rukovodi <b>Vojislav Šimun</b> napominju da su svjesni posljedica koje ovo stanje ima na građane.</p> <p>- Znamo da ovakvo stanje utiče na kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite, i zato intenzivno radimo na unapređenju organizacije rada i racionalnijem korišćenju resursa kako bismo skratili vrijeme čekanja i poboljšali uslugu - poručuju oni.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606220628_b517a6d704da14aab7605bdd4edd58f67b46bf0fa9b5d39b3791d52af2ddd78d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606220628_b517a6d704da14aab7605bdd4edd58f67b46bf0fa9b5d39b3791d52af2ddd78d" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="šimun"> </figure>  <p>U okviru reformskih mjera, tokom prošle i početkom ove godine pokrenut je pilot projekat u KCCG-u koji omogućava zakazivanje pregleda unaprijed – tri mjeseca za prve, a šest za kontrolne preglede. Kako navode, cilj je „uvođenje više transparentnosti i davanje prioriteta novoidentifikovanim pacijentima“. U planu je proširenje ovog modela i na druge ustanove.</p> <p>Međutim, istovremeno, kako tvrde, se suočavaju s ozbiljnim problemom neodazivanja zakazanim terminima.</p> <p>- Analiza je pokazala da se oko 50 odsto pacijenata ne pojavi na zakazani termin - navode iz Ministarstva.</p> <p>Zbog toga je uveden SMS servis za jednostavno otkazivanje termina, kao i niz organizacionih mjera.</p> <p>- Uveli smo vikend ambulante, rad u popodnevnim časovima i prekovremeni angažman specijalista - poručuju iz MZ.</p> <p>Prema podacima Ministarstva, ove mjere omogućile su dodatnih 200 do 250 termina mjesečno za endokrinologiju, 150 za reumatologiju i oko 700 za druge oblasti.</p> <p>Jedan od prioriteta je i povećanje broja ljekara. „Pažljivo i plansko kadrovsko planiranje u oblastima koje su najopterećenije je prioritetna aktivnost. Samo za 2025. godinu odobreno je 221 specijalizacija i 29 užih specijalizacija, od čega za KCCG 42 specijalizacije i 10 užih“, navode iz Ministarstva.</p> <p>U pripremi je i reforma primarnog nivoa zdravstvene zaštite.</p> <p>- Planiramo davanje većih ovlašćenja izabranim ljekarima i smanjenje administrativnih opterećenja, kako bi se ljekari porodične medicine konkretnije bavili pacijentom i njegovim potrebama“, navode oni. Time bi se smanjio broj nepotrebnih upućivanja na sekundarni i tercijarni nivo.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241226121240_047efe9ff26326b61a4d33c3cdbc6534a2374d8ae28c6cd4f3e58f0144b248b8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241226121240_047efe9ff26326b61a4d33c3cdbc6534a2374d8ae28c6cd4f3e58f0144b248b8" data-rendition-name="original" width="972" height="586" loading="lazy" alt="Ministarstvo zdravlja"> </figure>  <p>Digitalizacija zdravstvenog sistema, koju Ministarstvo sprovodi u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje, još je jedan element u borbi protiv predugih lista čekanja.</p> <p>Kao znak da se sistem ipak pomjera naprijed, iz Ministarstva ističu podatke o značajnom povećanju broja operacija u KCCG-u.</p> <p>- U 2018. godini obavljeno je 13.465 operacija, dok je 2023. taj broj iznosio 23.786 – što je porast od 76,7%. U 2024. godini broj operacija dostigao je 24.033 -navode.</p> <p>Na kraju poručuju da se problemi više ne zanemaruju.</p> <p>- Sistem se razvija i prilagođava potrebama pacijenta kroz veću transparentnost i dostupnost, u skladu sa jasno izraženom voljom rukovodstva i menadžmenta da reaguje na izazove odmah - poručuju iz MZ.</p>

Građani ogorčeni: Mjesecima čekaju na specijalističke preglede

<p>Vi ste tihi heroji našeg društva. Vaše ruke pružaju njegu, vaša riječ uliva nadu, a vaša prisutnost donosi sigurnost i olakšanje u najtežim trenucima, kazao je ministar zdravlja <b>Vojislav Šimun</b> u čestitki povodom Međunarodnog dana sestrinstva.&nbsp;</p>
<p>Ovogodišnji slogan „Naše sestre. Naša budućnost - Briga o sestrama jača ekonomije“, a koji je odredio Međunarodni savjet medicinskih sestara (ICN), naglašava važnost ulaganja u dobrobit medicinskih sestara i tehničara kao ključni faktor za jačanje zdravstvenih sistema i ekonomija širom svijeta.</p>
<p>- Vaša stručnost, nesebičnost i snaga čine temelj našeg zdravstvenog sistema, a vaš doprinos u svakom domu zdravlja, bolnici i ustanovi je nemjerljiv. U ime svih onih kojima ste pomogli – hvala vam. Danas slavimo vas, vaše znanje, saosjećanje i predanost. Srećan vam vaš dan – neka vam svaki naredni bude ispunjen poštovanjem koje zaslužujete - poručio je Šimun.&nbsp;</p>
<p>Tema za 2025. godinu stavlja fokus na fizičko i mentalno zdravlje medicinskih sestara, prepoznajući izazove s kojima se suočavaju, uključujući fizičke, mentalne, emocionalne i etičke aspekte.</p>

Šimun: Medicinske sestre i tehničari heroji našeg društva

<p>Razvoj doktorskih studija medicine od suštinskog je značaja za unapređenje zdravstvenog sistema Crne Gore – kroz jačanje domaćih istraživačkih kapaciteta, povezivanje nauke i kliničke prakse i usmjeravanje kadrova ka stvarnim potrebama društva. </p>
<p>Upravo tim temama bila je posvećena tribina „Doktorske studije medicine. Trendovi. Šta je potrebno Crnoj Gori?“, održana u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.</p>
<p>Na ovu temu govorili su ministar zdravlja, dr <b>Vojislav Šimun</b>, te profesori Medicinskog fakulteta prof. dr <b>Mileta Golubović</b> i prof. dr <b>Milica Martinović</b>, dok je moderatorka bila dr <b>Branka Bošnjak</b>, savjetnica rektora UCG za strateške politike i održivi razvoj.</p>
<p>- Zdravstveni sistem Crne Gore ne može da se razvija bez snažne domaće nauke. Doktorske studije medicine moraju da budu orijentisane ka realnim problemima našeg društva – od hroničnih nezaraznih bolesti do mentalnog zdravlja i onkoloških terapija —  kazao je Šimun.</p>
<p>Moderatorka tribine, dr Branka Bošnjak, savjetnica rektora UCG za strateške politike i održivi razvoj, istakla je da su doktorske studije medicine ključne za razvoj zdravstvene politike, inovacije u dijagnostici i liječenju, kao i za stvaranje kvalitetnog akademskog kadra.</p>
<p>Šimun se saglasio i naglasio važnost pomjeranja fokusa zdravstvene politike: „Ministarstvo zdravlja mijenja paradigmu – sa liječenja ka prevenciji. Naše zdravstvene politike moraju biti zasnovane na istraživanjima, a doktorske studije su mjesto gdje takva istraživanja nastaju.“</p>
<p>Dodao je da istraživanja treba da budu usmjerena na ono što najviše opterećuje naš zdravstveni sistem:</p>
<p>- Srčana oboljenja, hipertenzija, maligne bolesti, mentalno zdravlje – to su oblasti gdje nam je potrebna nova znanja, koja mogu da nastanu upravo na doktorskim studijama. To je put ka efikasnijem, pravednijem i savremenijem sistemu zdravstvene zaštite kazao je Šimun. </p>
<p>Ministar je posebno istakao značaj modernih tehnologija i digitalizacije u razvoju zdravstvenog sistema:</p>
<p>- Digitalna medicina više nije budućnost – to je sadašnjost. Vještačka inteligencija, automatizacija analiza, digitalni kartoni... sve su to alati koji mogu pomoći menadžerima zdravstva da nadoknade manjak kadra i unaprijede dostupnost usluga. Na doktorandima je da istraže kako ih možemo najbolje primijeniti u crnogorskom kontekstu - naglasio je Šimun. </p>
<p>Na pitanje o sistemskoj podršci studentima doktorskih studija, ministar Šimun je poručio da bez jasne strategije razvoja doktorskih studija, nema ni napretka zdravstvene politike. </p>
<p>- Ministarstvo je spremno da podrži istraživanja koja odgovaraju prioritetima države, ali i da jača institucionalnu saradnju sa univerzitetima, kako bi se obezbijedila strukturalna i finansijska podrška doktorandima - zaključio je Šimun. </p>
<p>Prof. dr Mileta Golubović podsjetio je da doktorske studije na Medicinskom fakultetu u Podgorici postoje od 2006/07. godine, dok su od 2017. akreditovani zasebni doktorski programi za medicinu, stomatologiju i farmaciju. </p>
<p>Od 2017. godine licencom je dozvoljen upis: 10 studenata na medicini, pet na stomatologiji i pet na farmaciji.</p>
<p>- U posljednje tri godine evidentan je izuzetan porast odbranjenih disertacija, što implicira da se u tom periodu kvalitetnije pristupalo ovom obliku studija. Upravo iz tog razloga, neophodan je sistematičan i studiozan pristup, koji će biti u skladu sa savremenim razvojnim tendencijama medicinske nauke, kao i kreiranju prosperiteta sveukupnog zdravstvenog sistema u Crnoj Gori - kazao je Golubović.</p>
<p>Prof. dr Milica Martinović istakla je da se doktorske studije medicine u svijetu ubrzano razvijaju i postaju sve više usmjerene ka liderstvu, multidisciplinarnosti i snažnijem povezivanju bazičnih istraživanja sa kliničkom praksom.</p>
<p>- U našoj zemlji potrebno je nastaviti sa radom na dodatnom unapređivanju uslova za naučnoistraživački rad, daljem usklađivanju programa doktorskih studija sa međunarodnim standardima, što će podstaći već uočeni porast efikasnosti studiranja. Istraživački i postdiplomski programi na medicinskim fakultetima imaju jednu od ključnih uloga u oblikovanju budućnosti zdravstvene zaštite i medicinskog obrazovanja - kazala je Martinović.</p>
<p>Diskusiju su obogatila i pitanja publike. Na kraju je zaključeno da je za uspješan razvoj doktorskih studija medicine neophodna sinergija nauke i kliničke prakse, strateška saradnja između Univerziteta i Ministarstva zdravlja, te osmišljavanje novih, društveno relevantnih i međunarodno konkurentnih modula.</p>

Razvoj doktorskih studija od značaja za unapređenje zdravstvenog sistema

<p>U ruskim napadima na Ukrajinu tokom noći ubijene su najmanje četiri osobe, a više od 30 je ranjeno, saopštili su regionalni zvaničnici.</p>
<p>Ukrajinske državne službe za hitne slučajeve navele su u objavi na Telegramu da su dvije osobe poginule u regiji Sumi na istoku i jedna u Odesi na jugu.</p>
<p>Prema riječima regionalnog guvernera, jedan muškarac poginuo je u južnoj regiji Herson.</p>
<p>- Više od 30 osoba je takođe ranjeno, većina njih u istočnim regijama Harkiv i Dnjepropetrovsk - saopštili su zvaničnici, prenosi Radio Slobodna Evropa.</p>
<p>Gradonačelnik Kijeva naveo je na Telegramu da su ruski dronovi takođe pogodili glavni grad Ukrajine, da su u napadima oštećene zgrade, ali da nije bilo stradalih.</p>
<p>Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je tokom noći oborilo 91 ukrajinski dron, uključujući osam u Moskovskoj oblasti, a većinu ostalih u regijama koje graniče s Ukrajinom.</p>
<p>Rusija je u petak izvela najveći napad dronovima i raketama na Ukrajinu od početka invazije u februaru 2022. godine, poslavši 530 dronova i oko desetak raketa na Kijev.</p>
<p>U napadu su ubijene najmanje dvije osobe.</p>

U ruskim napadima poginule četiri osobe, više od 30 ranjeno

<p>Demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine, povlačenje tužbi i ukidanje sankcija protiv Rusije, kao i vraćanje zamrznute imovine, moraju da budu dio mirovnog sporazuma, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Rusije <b>Sergej Lavrov</b>.</p>
<p>- Ukrajina treba da se vrati izvorima svoje državnosti i da slijedi duh i slovo dokumenata koji su stvorili njenu pravnu osnovu - rekao je on u intervjuu za "Mađar nemzet".</p>
<p>Lavrov je u tom intervjuu ukazao i na to da se "vojne avanture u Jugoslaviji, Iraku i Libiji ne mogu objasniti namjerom da se brani teritorija zemalja članica".</p>
<p>- Od koga su se zemlje NATO-a tamo branile? Ko ih je napao? Stoga, pojava baza NATO-a u Ukrajini i uvlačenje same Ukrajine u zaraćeni savez predstavljaju direktnu prijetnju našoj nacionalnoj bezbjednosti - naglasio je Lavrov za mađarski list.</p>
<p>Prema njegovim riječima, Sjevernoatlantski savez odavno više nije odbrambeni savez, kako tvrde lideri zemalja NATO-a.</p>
<p>Lavrov je, takođe, podsjetio da je 1970. godine Generalna skupština UN usvojila Deklaraciju o principima međunarodnog prava, u kojoj je navedeno da se princip teritorijalnog integriteta primjenjuje na države čije vlasti poštuju princip jednakosti i samoopredjeljenja naroda.</p>
<p>- Svakom nepristrasnom posmatraču je očigledno da kijevski režim, koji je rusofobiju uzdigao u rang državne politike, ne predstavlja stanovništvo koje govori ruskim jezikom u Ukrajinu, uključujući Krim, Sevastopolj, Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson - istakao je on.</p>
<p>Lavrov je naglasio da Rusija ne planira da napada evropske zemlje, a još manje da ih okupira.</p>
<p>- Takve optužbe zaista postoje. Čujemo ih. Moguće je da oni koji ih iznose znaju više o planovima Rusije nego mi sami... Mi nismo upoznati sa bilo kakvim "planovima da napadnemo Evropu", a kamoli da je okupiramo - rekao je šef ruske diplomatije, komentarišući izvještaje nekoliko zapadnih obavještajnih službi koji tvrde da predsjednik Rusije <b>Vladimir Putin </b>navodno namjerava da okupira Evropu i proširi tamo ruski uticaj.</p>
<p>Prema njegovim riječima, u javno mnjenje na Zapadu se uporno usađuje teza o navodnoj prijetnji koja dolazi iz Rusije.</p>
<p>- Ako govorimo ozbiljno, vjerovatno su u pravu oni eksperti i analitičari koji smatraju da vladajući krugovi u evropskim i sjevernoameričkim zemljama svjesno grade sliku Rusije kao neprijatelja kako bi ujedinili stanovništvo umorno od socijalnih i ekonomskih problema - istakao je Lavrov.</p>
<p>Prema njegovim riječima, oni neprestano demonizuju Rusiju uz pomoć manipulacija u informacionom prostoru.</p>
<p>- U javnu svijest usađuju ideju o navodnim imperijalnim ambicijama ruskog rukovodstva - naveo je Lavrov.</p>
<p>On je dodao da, podgrijavanjem mita o ruskoj prijetnji, zapadni lideri pokušavaju da skrenu pažnju sa svojih neuspjeha u rješavanju stvarnih problema kao što su inflacija, rast nezaposlenosti, pad realnih prihoda stanovništva, ilegalna migracija i prateći porast kriminala.</p>
<p>Korišćenje termina "aneksija" u vezi sa Krimom i novim regionima je neumjesno i neprihvatljivo, rekao je ruski ministar inostranih poslova.</p>
<p>- Na Zapadu, iz nekog razloga, kada se pozivaju na Povelju UN, citiraju je veoma selektivno, izvlačeći, na primjer, samo princip teritorijalnog integriteta, dok pritom ignorišu pravo naroda na samoopredjeljenje i obavezu poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve, bez obzira na rasu, pol, jezik i religiju. To je čista manipulacija i pokazatelj dvostrukih standarda - zaključio je Lavrov.</p>

Lavrov: Neophodno ispuniti pet uslova za postizanje mira sa Ukrajinom

<p>Suđenje grupi koju je prema stavu SDT - a formirao Miloš Medenica, čiji član je, kako se sumnja, bila i njegova majka bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica prekinuto je &nbsp;nakon sat i po jer se optuženi Radomir Raičević nije osjećao dobro.</p>
<p>Optuženog Raičevića je na zahtjev sutkinje pregledao vještak sudske medicine Nemanja Radojević koji je kazao da Raičevića treba da pregledaju ljekari u Ugentnom centru, da uradi laboratorijske nalaze i ekg.</p>
<p>Za današnje ročište bilo je planirano saslušanje pet svjedoka, među njima i Marije Medenice Dulović, kćerke Vesne Medenice.</p>
<p>Ona je pred sudskim vijećem ispričala kako je 19.aprila 2022. godine tekao pretres njihove porodične kuću u naselju Zagorič.</p>
<p>Medenica Dulović &nbsp;kazala je da je njena majka uhapšena 17. aprila a pretres je bio nakon dva dana.</p>
<p>- Pozvali su me iz policije i rekli da moram doći u Zagorič zbog pretresa kuće. Ja posljednjih 15 godina nijesam tamo živjela. Rekli su mi da obezbijedim dva svjedoke, ako to ne uradim da će oni naći nekog sa ulice. Rok je bio pola sata da obezbijedim svjedoke - kazala je Medenica Dulović.</p>
<p>Dodala je da je pozvala drugaricu, kumu i da je pretresu prisustvola i advokatica Šofranac.</p>
<p>Pretres su, prema njenim riječima, počeli oko 15.30 i bilo na početku oko 30 policajaca u civilu i bili su korektni.</p>
<p>-Odmah su pronašli oružje za koje moja majka ima dozvolu. Kada su vidjeli sef tražili su da ga otključam, ali ključ nije bio kod mene pa sam sa prijateljicom pošla do stana za ključ - ispričala je Medenica Dulović.&nbsp;</p>
<p>Nakon povratka, kako je rekla, otključali su sef u kojem je bilo dosta fascikli.</p>
<p>Medenica Dulović je saopštila da joj je u jednom momentu neko od policajaca pokazao članak iz novina za njenog ubijenog supruga, ali ona je rekla da o tome ne želi ništa da komentariše.</p>
<p>- Našli su neki papir koji su oni fotografisali. Sve se to odigralo kao u filmovima, a pretres je trajao do 23 h. Došlo je i pojačanje pa je policajaca bilo oko 70- ispričala je svjedokinja.</p>
<p>Ona je nakon toga pošla u Centar bezbjednosti da potpiše zapisnik dodajući da je bila u stanju šoka i sve vrijeme je plakala, jer je njeno maloljetno dijete ostalo samo na stanu.</p>
<p>Na pitanje zastupnika optužnice, tužioca Vukasa Radonjića saopštila je da je iz medija saznala da je njenoj majci dan nakon hapšenja pozlilo i da je u Kliničkom centru a kasnije su je i iz te medicinske ustanove obavijestili da je tamo i da može da preuzme stvari.</p>
<p>Tokom iznošenja svjedočkog iskaza advokat Zdravko Begović ukazao je vijeću sutkinje Vesne Kovačević da njegova branjenica ima bolove i zatražio pauzu što je sud odobrio.</p>
<p>Optužena Medenica je rekla da će trpjeti bolove i da saslušanje mogu nastaviti ali vijeće je uvažilo zahtjev branioca.</p>
<p>Nakon pauze tužilac Radonjić je postavio pitanje svjedokinji kada je vidjela advokaticu na što je ona odgovorila da je prvi put vidjela ispred kuće.</p>
<p>- Nijesam sa njom razgovarala. To je bilo kao u filmovima, nijesmo imale vremena da pričamo - kazala je Medenica Dulović objasnivši da je ona nakon poziva iz policije da će pretresati porodičnu kuću u Zagoriču pozvala advokata Zdravka Begovića i on je poslao advokaticu Šofranac koja radi u njegovoj kancelariji.</p>
<p>Saslušanje svjedokinje je prekinuto nakon što je optuženog Raičevića pregledao doktor Radojević. Optuženi Raičević se na samom početku ročišta požalio da se ne osjeća dobro, ali je rekao da on može da prati tok postupka, međutim, nakon što je i dalje imao bolove u grudnom košu stav vijeća bio je da ga pregleda doktor Radojević koji je ukazao da treba da &nbsp;pregledaju ljekari u Urgentom centru.</p>
<p>Od zdravstvenog stanja ootuženog Raičevića zavisi da li će sjutra biti nastavljeno suđenje optuženima.</p>
<p>Advokat Begović kazao je novinarima nakon suđenja da odbrana smatra da je vrlo problematičan način kako je tokom pretresa kuće u &nbsp;Zagoriču pronađena presuda Vrhovnog suda i zato ukazuju da je zapisnik o pretresu sačinjen suprotno odredbama ZKP-ai da ne može da se koristi kao dokaz.</p>
<p>Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice i Radomira Raičevića su i Bojan Perunovića, Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.</p>

Optuženi Raičević upućen na pregled u Urgentni centar, na ročištu svjedočila i kćerka Medenice

<p>Kotorska Turistička organizacija (TO) u saradnji sa Službom za inspekcijske poslove i Upravom policije počinju koordinisanu akciju kontrole objekata koji pružaju usluge smještaja bez potrebne dokumentacije.</p>
<p>Načelnik Službe za inspekcijske poslove, <b>Miro Anđelić</b>, rekao je za Radio Kotor da će shodno inicijativi TO, služba, odnosno lokalni turistički inspektori, u saradnji sa drugim državnim organima, kontrolisati nelegalno izdavanje smještaja na teritoriji opštine.</p>
<p>- Od danas će početi pojačane aktivnosti inspekcijskog nadzora u tom smislu. Građanima kod kojih se utvrdi prekršaj koji se odnosi na nelegalno izdavanje smještaja, biće preventivno ukazano da ga registruju. U slučajevima gdje se bude konstatovao prekršaj u većem obimu, odgovorni će biti prekršajno sankcionisani shodno Zakonu o turizmu - najavio je Anđelić.</p>
<p>On je dodao da će lokalna turistička inspekcija u narednom periodu obavljati pojačani nadzor po pitanju tih aktivnosti kako bi se stepen nepravilnosti u potpunosti smanjio, prenosi Radio Kotor.</p>
<p>Anželić je podsjetio da Služba za inspekcijske poslove, u saradnji sa preduzećem Komunalno Kotor i Morskim dobrom, i ove godine sprovodi akciju Ponta.</p>
<p>- Akcija obuhvata uklanjanje predmeta sa javnih površina i takozvanih pokretnih privremenih objekata u koje spada plažni mobilijar. Svi predmeti koji budu ostavljeni na javnim površinama bez prethodne prijave i dokumentacije nadležnom inspekcijskom organu, ukloniće Komunalno preduzeće i ostaviti ih u magacinu firme - objasnio je Anđelić.</p>
<p>On je kazao da će osobe koje se budu pojavile za preuzimanje tih stvari biti identifikovane i uključena u upravni postupak Službe za inspekcijske poslove.</p>
<p>- Kaznene odredbe za tu vrstu nepravilnosti iznose od 500 EUR za građane, do 5,5 hiljada EUR za preduzeća. Odlukom Skupštine opštine Kotor propisane su nešto blaže kazne koje se kreću od 50 do 150 eura - precizirao je Anđelić.</p>
<p>Osvrćući se na rezultate dosadašnjih kontrola tokom akcije Ponta, konstatovano je da je veći broj ponti ponovo uzurpiran postavljanjem plažnog mobilijara.</p>
<p>- Za razliku od prethodnih godina nije konstatovano da je veći broj ponti zaključan na način što su postavljene kapije ili stubići koji onemogućavaju pristup moru. Ovoga puta je značajan broj plažnog mobilijara koji je postavljen bez prijave i dokumentacije i koji će biti uklonjem od Komunalnog Kotor, a prekršioci će biti sankcionisani prekršajnim nalogom u iznosu od 500 ili 5,5 hiljada eura u zavisnosti da li se radi o fizičkom ili o pravnom licu - poručio je Anđelić.</p>
<p>On je najavio da će akcija Ponta trajati tokom cijene turističke sezone kako bi se građanima omogućilo da imaju slobodan pristup moru i korišćenje obale pod jednakim uslovima.</p>

Počinje kontrola nelegalnog izdavanja smještaja u Kotoru

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: vojislav-simun