Crna Gora je i danas, pet godina nakon pada Demokratske partije socijalista, ostala ista, ocijenio je nekadašnji premijer Zdravko Krivokapić, navodeći da je lojalnost i dalje važnija od kompetencija, a briga za člana partije bitnija od brige za državu.
Krivokapić je, povodom pete godišnjice formiranja prve vlade nakon promjene vlasti, kazao da je to bio turbulentan period.
- Vlada je formirana kad su se desile prve demokratske promjene u Crnoj Gori. Sreća za sve nas što se to desilo mirnim putem, što je predaja vlasti i pored iskušenja koja su bila i prije formiranja vlade, svjedočanstvo da građani Crne Gore imaju dostojanstva i da mogu da razumiju da su promjene sastavni dio našeg života - rekao je Krivokapić.
On je u intervjuu agenciji MINA istakao da je vlada na početku imala određenu blagonaklonost međunarodne zajednice.
- Ali kako je vrijeme proticalo, ne zbog stavova vlade, nego zbog uticaja koji su dolazili sa strane, nekako se gubila i međunarodno značajna podrška - dodao je Krivokapić.
On je naveo da su se vremenom pojavljivali određeni zahtjevi međunarodne zajednice.
Krivokapić je kazao da je u jednom susretu sa predstavnicima međunarodne zajednice rekao da vladi mogu postaviti bilo koju ljestvicu i da će je ona preskočiti, ali da se pravila ne mogu mijenjati u hodu.
Upitan o dostignućima vlade na čijem je bio čelu, Krivokapić je odgovorio da s obzirom na to da nije imala podršku ni partija koje su je podržale, a ne samo opozicije, svaki potez vidi kao dostignuće.
On je istakao da je u nepodržavanju njegove vlade prednjačio bivši Demokratski front (DF).
- DF je ostao do kraja na tom fonu protiv 42. vlade. A mi ništa njima nijesmo radili. Čak smo gledali kroz prste, jer sam zagovarao da najbolji budu na mjestima koja su vezana za upravljanje preduzećima u vlasništvu države, da treba da rade oni koji su najkompetentniji - kazao je Krivokapić.
On smatra da je Crna Gora i danas ostala ista.
- Lojalnost je važnija od kompentencije. Briga za političkog člana je značajnija od brige za državu. I onda u takvom jednom sistemu svaki naš doprinos je bio maksimalan iskorak u okviru konteksta koji su vam drugi nametnuli - kazao je Krivokapić.
Govoreći o greškama vlade, Krivokapić je izdvojio to što je pod pritiskom određenog ministra dozvolio da Odbor direktora Elektroprivode Crne Gore (EPCG) ne bude potpuno stručan.&nbsp;
- I te posljedice ostale su do danas prisutne u Odboru direktora EPCG. Moja druga greška je što se nijesam izborio, jer su takve okolnosti bile, da direktor policije ne bude Zoran Brđanin - naveo je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, Brđanin je došao na tu funkciju zahvaljujući isključivo tadašnjem potpredsjedniku vlade Dritanu Abazoviću.&nbsp;
Krivokapić je kao treću grešku izdvojio što nije bio na sjednici da i po treći put stopira Zakon o unutrašnjim poslovima.
- Taj zakon o unutrašnjim poslovima koji je tada donešen pod uticajem gospodina Sekulovića je zakon koji je radila prethodna grupacija, a on je želio da se istakne kako je prvi uradio. Dva puta sam vraćao taj zakon - rekao je Krivokapić.&nbsp;
On je kazao da unutrašnja kontrola treba djeluje nezavisno i nepristrasno.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje da li direktor policije u bilo kojoj vladi može da bude izabran a da nije blizak nekoj partiji u vlasti, Krivokapić je odgovorio da je to postala praksa, ali da nije tako u zemljama Evrope.
Krivokapić je, odgovarajući na pitanje šta misli šta je razlog pada vlade na čijem je čelu bio, kazao da je razlog “da bi se sve vratilo na početno stanje”.&nbsp;
- I to se vidi i dan danas. To je početno stanje prije 2020. godine. To znači i dalje nastavljanje sa sistemom zapošljavanja po rođačkoj, kumovskoj i partijskoj liniji. To je davanje poslova onima koji su najbliži, najposlušniji i koji će vama u određenom trenutku to da vrate na neki način, naravno najčešće kad su izbori. To je trenutak u kome znanje ne može da dominira nego partijska knjižica - kazao je Krivokapić.
On je dodao su te stvari dovele do toga da je malo šta reformisano u Crnoj Gori.
- Vlada je pala zato što je željela reforme. 2022. godina je trebalo da bude najveći investicioni bum Crne Gore preko kapitalnih investicija - rekao je Krivokapić.
On je istakao i momenat u kojem je vlada pala.
- Vlada je pala u jednom vrlo specifičnom trenutku. Sjetite se kad je bilo pokretanje inicijative - neposredno poslije prve samostalne zapljene 500 kilograma droge u Luci Bar - naveo je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, Specijalno državno tužilaštvo je jedina nova promjena koja se desila u Crnoj Gori i ukazao na to da tužilaštvo nema uslove za rad.
Krivokapić smatra da će sličan sastav vlade, poput aktuelnog, uvesti Crnu Goru u EU.
On je kazao da vlada, zbog geopolitičkih dešavanja, ima jedinstvenu šansu.
- Pošto me to pitate, sad je Svjetsko prvenstvo u rukometu. Evropska komisija vam je poklonila sedmerac i makla golmana sa gola i sad je samo do vas da te formalne elemente dovršite - kazao je Krivokapić.
On je, govoreći o radu aktuelne vlade, kritikovao veliki broj resora i to što nije zaživio projekat Montenegro works.
Upitan o ranije iznijetom stavu da bi predsjednici Vlade i države, Milojko Spajić i Jakov Milatović, trebalo da pokrenu obnovu kapele na Lovćenu, ali po ugledu na onu iz 1846, Krivokapić je rekao da je “država je srušila kapelu, država treba i da obnovi kapelu”.
On je dodao i da je običaj da nečiji amanet bude ispunjen, a da je u suprotnom to prokletstvo.
Komentarišući dešavanja u vezi sa postavljanjem spomenika Pavlu Đurišiću, Krivokapić je rekao da je to neko vrlo organizovan mogao da uradi.
- To je neko vrlo organizovan i sa uticajem druge strane izgleda morao da uradi - naveo je Krivokapić.
On smatra da nikako ne služi na čast da jedan spomenik bude postavljen u hramu, crkvi.
On je kazao da nema komunikaciju sa Spajićem i Milatovićem i &nbsp;da mu je žao što oni njegovo iskustvo nijesu prepoznali kao potrebu.&nbsp;
Krivokapić je rekao da Crna Gora mora da krene putem dobre komunikacije.&nbsp;
- Predsjednik države, premijer, predsjednik skupštine treba da imaju dobru komunikaciju. Sve dok je politika iznad bilo koje struke, to se neće desiti. Sve dok je politička partija svedena na taj mit lidera, nema sreće - rekao je Krivokapić.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Krivokapić: Crna Gora ista pet godina nakon pada DPS-a, lojalnost i dalje važnija od kompetencija

Spomenička cjelina mauzoleja na Lovćenu zaštićena kao spomenik kulture zakonima Crne Gore. Svako pozivanje na narušavanje je kao da usred Cetinjskog manastira podižete soliter, to su stvari koje ni u jednoj normalnoj državi nijesu dozvoljene - ukazao je publicista i kolumnista Slobodan Jovanović gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
On je ukazao da je mauzolej kao kulturno dobro zaštićena cjelina.
- Njega kao autentično kulturno dobro štiti zakon, svako narušavanje tog ambienta je kršenje zakona. Pozivanje na kršenje zakona je isto kršenje zakona - poručio je Jovanović ukazujući da bi to trebalo da zna bivši premijer Zdravko Krivokapić koji je juče pozvao predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i Vlade Milojka Spajića da pokrenu obnovu kapele na Lovćenu - kako bi se ispunio san mitropolita Amfilohija Radovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkrivokapic-pisao-spajicu-i-milatovicu-pokrenite-obnovu-kapele-na-lovcenu-to-je-nasa-visestruka-obaveza&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Jovanović u odnosu na to ironično poručuje da ćemo morati da uvedemo novi zakon "ispunjenje sna Amfilohija Radovića".
Po nalogu vijeća Osnovnog suda u Beranama juče je izvršen pretres u manastiru Đurđevi stupovi, ali policija nije pronašla statuu ozloglašenog četničkig komandanta Pavla Đurišića. Iako je Ustavni sud odbio da se odredi prema Temeljnom ugovoru, kaže Jovanović, on ima potpuno nedefinisani tretman jer je država sklopila ugovor sa pravnim licem iz druge države i tim ugovorom određuje unutrašnje odnose u Crnoj Gori, što nije, kako kaže, pravno moguće.&nbsp;
- Sam po sebi je Temeljni ugovor ništavan, neustavan, pa bi trebalo postupati na osnovu Zakona o slobodi vjeroispovijesti i ako se krši zakon da se slobodno ulazi u crkve. Crkve nijesu ambasade; niti mogu da budu ambasade, jer su ambasade te koje su Bečkim ugovorom zaštićene da ne može se stupati na njihovo tlo bez dozvole ambasadora - rekao je Jovanović.
Smatra da policija nije htjela da poštuje zakone države Crne Gore, jer da jeste spriječila bi postavljanje spomenika četničkom komandantu u Gornjem Zaostru, ali i njegovo premještanje.&nbsp;
- Od avgusta 2020.godine mi imamo populističke vlade koje se mahom udvaraju tom korpusu nacionalista i revizionista, jer je to njihovo biračko tijelo - istakao je Jovanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqEie_PBek1o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovanović: Mauzolej na Lovćenu je kulturno dobro, svako narušavanje tog ambijenta je kršenje zakona

Učestali zahtjevi za vraćanje kapele na Lovćenu nijesu samo želja pojedinaca iz srpskog političkog korpusa, već, kako tvrde crnogorski intelektualci, dio šireg projekta urušavanja crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta. Istoričari i pisci upozoravaju da su apeli vlastima da se pokrene postupak obnove kapele, simbolički i politički pritisci s ciljem kriminalizacije institucija i ljudi koji podržavaju nezavisnu Crnu Goru.
<h2>Politički pritisci na simbol Crne Gore</h2>
Sinhronizovano, jedan po jedan zahtjev – od izmjena Zakona o dinastiji Petrović Njegoš, legalizacije helikopterom donešene crkve na Rumiji do najave vraćanja kapele na Lovćenu. Nakon poslanika Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, bivši premijer Zdravko Krivokapić pisao je premijeru Milojku Spajiću i predsjedniku države Jakovu Milatoviću da ih podsjeti, kaže, na višestruku obavezu i dug da pokrenu postupak obnove kapele na Lovćenu.
- To je naša višestruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju našeg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost - naveo je Krivokapić u obraćanju Spajiću i Milatoviću.
Stvarnost je, saglasni su istoričari i intelektualci bitno drugačija - nije u pitanju nikakva obaveza već dio političkog projekta urušavanja crnogorskog identiteta.
Nagrađivani crnogorski pisac Milorad Popović ocijenio je da je zahtjev da se kapela Aleksandra Karađorđevića ponovo postavi na Lovćen &nbsp;dio simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore.
- Ako predsjednik parlamenta krši Ustav i u svojom Kabinetu drži zastavu druge države, ako ministar urbanizma traži da Kotor da se izuzme iz svjetske kulturne baštine to samo po sebi govori u kakvom je stanju duha danas Crna Gora. Traženje da se Aleksandrova kapela ponovo postavi na Lovćen je dio tog simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore, jer Lovćen i Rumija su dvije svete planine crnogorske. Imali smo 2005. godine užasnu devastaciju vrha Rumije. Sad se traži postavljanje kapele na Lovćen, samo ne znam kako to može u jednoj civilizovanoj, pravnoj državi. Postojeći spomenik je dio kulturno-istorijske baštine Crne Gore, djelo Ivana Meštrovića. Misle li da sruše taj spomenik, ili da na njemu naprave neku skalameriju što bi samo po sebe bilo karikaturalno? Ali, s obzirom da danas u Crnoj Gori vlada potpuno bezakonje, da se na svaki način kriminalizuju svi simboli, institucije i ljudi koji su za nezavisnu Crnu Goru, možemo očekivati, ukoliko se ne stvori jedan organizovani otpor od strane političkih stranaka i građanskog društva u Crnoj Gori, da će oni taj monstruozni plan i ostvariti - kazao je Popović za TV E.
Da to jeste naum svjedoče i iz Nove Srpske demokratije Andrije Mandića.
- Ako dodatno želimo da uradimo za Petroviće da pomirimo Crnu Goru i smirimo strasti koje se uvijek razbuktaju tokom nekih datuma kao što je ovo oko Njegoševih dana, onda treba da vratimo Njegoševu kapelu na Lovćen đe joj je i mjesto - poručio poslanik NSD-a Jovan Vučurović na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
<h2>Organizovan napad iz Beograda</h2>
Pisac Milorad Popović vjeruje da je riječ o organizovanom napadu na Crnu Goru koji dolazi iz Beograda.
- Od strane beogradskog štaba postoji plan uništavanja crnogorskog identiteta. Ovo što se tiče dinastije Petrović Njegoš i oko princa, to je samo jedan mali segment i priprema za mijenjanje Zakona o državljanstvu, Ustava Crne Gore i priprema za ponovnu aneksiju Crne Gore Srbiji. Ko to ne vidi, ne vidi ništa ili neće da vidi. Ovo sa mauzolejem je samo jedna kockica u tom planu urašavanja Crne gore i crnogorske nacije - kazao je Popović.
Upravo stranke parlamentarne većine insistiraju i na promjeni Zakona o dinastiji Petrović Njegoš. Poslanici PES-a tražili su da se u zakonu briše riječ "nasilna" ispred "aneksija" tvrdeći da je riječ o pleonazmu i da je svaka aneksija nasilna. To demantuju istoričari i istorijski dokumenti koji svjedoče i o nenasilnim aneksijama.&nbsp;
Poslanici Socijalističke narodne partije otišli su korak dalje pa traže da umjesto "nasilna aneksija" u zakonu stoji "ujedinjenja Crne Gore i Srbije" desilo uz slobodnu volju naroda. &nbsp;

Marija Arnautović

1250x600

Popović o kapeli na Lovćenu: Potreban organizovan otpor monstruoznom planu kulturološkog i nacionalnog zatiranja Crne Gore

Bivši premijer Zdravko Krivokapić pisao je aktuelnom predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i države Jakovu Milatoviću sa zahtjevom da pokrenu obnovu kapele na Lovćenu u sklopu obilježavanja 20 godina od nezavisnosti Crne Gore, 175 godina od upokojenja Petra II Petrovića Njegoša i 180 godina od izgradnje kapele na Lovćenu.
- To je naša višestruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju našeg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost. Obnoviti kapelu znači ispuniti ne samo Njegov, već prije svega Njegošev zavjet (amanet)! - naveo je Krivokapić.
Obnoviti kapelu, cijeni on, znači izgraditi je po uzoru na Njegoševu iz 1846.
- Obnoviti kapelu znači graditi je od izvornog kamena od koga je i prva napravljena! Obnoviti kapelu znači povratiti izgubljeno povjerenje! Obnoviti kapelu znači izmiriti se sa sobom i sa drugima! Obnoviti kapelu znači obnoviti svijest o zajedništvu i međusobnom praštanju! Obnoviti kapelu znači omogućiti veliki preokret kroz svenarodni poduhvat! Obnoviti kapelu znači obnoviti slobodarsku Crnu Goru u kojoj nema pobjednika i poraženih! Obnoviti kapelu znači upaliti slobodarsku „luču“ koja će nam kroz vjekove osvjetljavati trag - naveo je Krivokapić.
Podsjetio je na Njegoševe riječi.
- U to ime, podsjećam vas na zavjet našeg genija, prosvjetitelja, književnika, vladara i vladike - Njegoša: „Ja hoću da me saranite u onu crkvu na Lovćenu… To je moja potonja želja, koju u vas ištem, da je ispunite, i ako mi ne zadate Božju vjeru da ćete tako učinit’, kako ja hoću, onda ću ve ostaviti pod prokletstvom, a moj posljednji čas biće mi najžalosniji i tu moju žalost stavljam vama na dušu” - istakao je Krivokapić.
Podsjetio je da se bivši mitropolit Amfilohije obraćao Vladi otvorenim pismom 2012. tražeći obnavljanje kapele, ali bezuspješno.
- U nadi da je sa vama došlo vrijeme promjena, vrijeme duhovnih i svenarodnih pobjeda, citiram mitropolitove riječi izrečene na Božić 2019: „Neka mauzolej ostane, on nikome ne smeta, ali prije njega ima divno mjesto na kome se crkva može vratiti u onakvom obliku kakva je oduvijek i bila, sa svakim kamenčićem. Tek tada će se Crna Gora i Crnogorci okrenuti jedni drugima” - zaključio je Krivokapić.

Krivokapić pisao Spajiću i Milatoviću: Pokrenite obnovu kapele na Lovćenu, to je naša višestruka obaveza

"Danas u Crnoj Gori imamo razoren i devastiran bezbjednosni sistem," ocijenio je bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Boro Vučinić.
On je komentarisao navode bivšeg crnogoskog premijera Zdravka Krivokapić da u Crnoj Gori nesmetano djeluje Bezbjednosno-informativna agencija Srbije (BIA).
Krivokapić je bio na čelu prve vlade nakon smjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića 2020.
Vlast je tada preuzela koalicija prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i pokreta URA.
Krivokapić je smijenjen nakon godinu i po, 2022.
"Očigledno da je u pitanju zakašnjela spoznaja geopolitičkih prilika bivšeg premijera, koji tek sad vidi ono što je mnogima već odavno bilo jasno što se dešava sa Crnom Gorom", kaže Vučinić za Radio Slobodna Evropa.
<h2>Što je rekao bivši crnogorski premijer</h2>
Zdravko Krivokapić je gostujući na televizijama Vijesti i ETV kazao da je predsjednike vlade i države Milojka Spajića i Jakova Milatovića upozoravao na djelovanje srpske tajne službe i širenja koncepta "srpskog sveta".
"Najveće ometanje im vrši BIA i 'srpski svet'", kazao je on, dodajući da oni danas u Crnoj Gori djeluju "nesmetano".
Međutim, ističe da mu njih dvojica - koji su bili ministri u njegovoj Vladi - nisu vjerovali.
Pojasnio je da informacije nakon odlaska s vlasti dobija, između ostalog, od bivših srpskih i izraelskih obavještajaca, dva beogradske profesora i dvije osobe iz Njemačke "koje imaju izuzetne podatke".
Kao primjer djelovanja BIA naveo je nedavni događaj na sjeveru Crne Gore koji je izazvao velike tenzije - postavljanje a potom sklanjanje u hramove Srpske pravoslavne crkve spomenika zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću.
"'Srpski svet' ne miruje i BIA je imala mogućnost da to realizuje posredstvom određenog broja ljudi i, naravno, sveštenstva (SPC). Za sve to je trebalo da zna ANB, koja ili je znala ili nije reagovala. Trebalo je da zna Uprava policije, koja je trebalo da preventivno djeluje", rekao je on.
On nije odgovorio na upit RSE da pojasni iznijete ocjene o angažovanju srpske obvještajne službe u Crnoj Gori.
<h2>Sporni susret Krivokapića sa zvaničnikom BIA</h2>
Sagovornici RSE Predrag Petrović i Marko Banović napominju da se sam Krivokapić dok je bio premijer - bez znanja javnosti - sastajao sa drugim čovjekom srpske tajne službe Markom Parezanovićem.
Fotografije susreta podijelili su prosrpski mediji, nakon što je Krivokapić 2022. kazao da se Srbija miješala u izbore u Crnoj Gori.
Opozicija je tada tražila od premijera objašnjenje šta je bio razlog sastajanja sa srpskim obavještajcem koji je "glavni ruski agent u Srbiji".
Premijer nije odgovorio na te zahtjeve.
"To je dodatno pojačalo percepciju o prisustvu i uticaju srpske službe bezbjednosti u unutrašnjim pitanjima Crne Gore", kazao je Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra Crne Gore (DFC).
Zvaničnik BIA je u jednom provladinom srpskom mediju opisan kao neko ko je mnogo učinio za srpske interese u Crnoj Gori.
<h2>'BIA oruđe u rukama vlasti u Beogradu'</h2>
Nije neuobičajno za obavještajne službe da su zainteresovane za okruženje, ali je problem ukoliko se miješaju u politički život u tim zemljama, pojašnjava direktor istraživanja u Beogradskom centru za bezbjednosnu politiku Predrag Petrović.
Ističe da u Crnoj Gori - u kojoj se gotovo trećina stanovništva na posljednjem popisu stanovništva izjasnila kao Srbi - ima više prosrpskih partija.
"Teško je odvojiti uticaj politike vlasti u Beogradu u odnosu na prosrpske partije u Crnoj Gori. I uticaj BIA na te partije. To ide jedno s drugim. Pogotovo što je BIA postala oruđe u rukama sadašnje vlasti u Beogradu".
Na pitanje RSE da li srpska tajna služba djeluje slobodnije od kako su na vlasti došle prosrpske partje, Petrović odgovora potvrdno.
Ističe i da se preko srpskog uticaja u Crnoj Gori širi i ruski uticaj, jer se njihovi interesi u "velikoj mjeri preklapaju".
U tom kontekstu, kao indikativnu ocjenjuje smjenu Sava Kentere 2022. sa čela crnogorskog ANB-a u momentu kada je radio na suzbijanju ruskog uticaja u zemlji.
Da se BIA dovodi u vezu sa širim pitanjem "malignog uticaja Srbije kroz bezbjednosne i političke strukture", ocjenjuje i analitičar DFC-a Marko Banović.
"Analize ukazuju da se taj uticaj najčešće usmjerava preko grupa i pojedinaca koji su blisko vezani sa SPC. Kroz djelovanje grupa i pojedinaca, BIA ima potencijalnu ulogu u koordinaciji ili podršci procesima koji se karakterišu kao hibridno djelovanje", pojašnjava Banović za RSE.
Takve aktivnosti po pravilu ostaju ispod radara javnosti, ali doprinose klimi sumnji i tinjajućih tenzija unutar službi.
<h2>Kredibilitet 'porozne službe'</h2>
Boro Vučinić, koji je bio direktor crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) od 2012. do 2015, kaže da je i tada bilo pokušaja miješanja srpskih službi, ali "ni pribiližno sa onim što se sada dešava".
"A što je postalo očigledno nakon promjene vlasti 2020. dolaskom novog menadžmenta u bezbjednosnim institucijama, koji nije doživljavao ideju 'srskog sveta' ali i niz drugih, kao što je maligno djelovanje ruskih službi kao opasnost po crnogorsku nacionalnu bezbjednost".
To je dovelo do "poroznosti" crnogorske službe i smanjenja njenog kredibiliteta među ostalim članicama NATO, na najniži nivo.
"Rezultat je bio veoma ograničena međunarodna saradnja. Prije svega potpuno limitirana razmjena povjerljivih informacija sa saveznicima, bez kojih se ozbiljan rad te službe ne može zamisliti".
Podsjeća da je zadatak ANB-a da prikuplja, analizira, razmjenjuje i štiti podatke od značaja za sprječavanje aktivnosti protiv Crne Gore i da o tome izvještava članove Savjeta za odbranu i bezbjednost, trojicu predsjednika – Vlade, Skupštine i države.
To tijelo donosi odluke važne za nacionalnu bezbjednost.
U tom tijelu je i sam Krivokapić bio dio trojke koja je, po definiciji, od službi trebalo da dobija informacije od značaja za nacionalnu bezbjednost.
"Veliki je problem ako ih nije dobijao. Još je veći ako ih je imao, a tada im nije pridavao adekvatan značaj. I tek danas uočava posljedice onoga što se tada i sada dešavalo. Nego bolje ikad nego nikad."
Vučinić ističe da se sada u tom Savjetu u svojstvu predsjednika Skupštine nalazi Andrija Mandić, politički blizak predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
"To je prećutno otvorilo širok prostor za operativno djelovanje srpske obavještajne zajednice".
Ističe da se partije na vlasti, od kojih su neke bile "ljuti protivnici" crnogorske nezvisnosti i članstva u NATO, ponašaju kao da su državne institucije njihov partijski plijen.
Trebalo bi preduzeti sve da se ANB i ostale institucije osobode ideoloških i partijskih opterećenja koja im se nameću, kaže Vučinić, jer ih to čini nefukcionalnim u izvršavanju njihovih zakonskih obaveza.
"To savršeno znaju naši saveznici iz obavještajne zajednice kolektivne bezbjednosti i shodno tome kalibriraju obim razmjena povjerljivhh podataka sa crnogorskim obavještajno bezbjedonosnim službama."
Vučinić je komentarisao i nalaz hrvatske Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), koja je, između ostalog, navela da SPC učestvuje u promovisanju koncepta "srpskog sveta" u zemljama regiona.
"SOA je samo potvrdila činjenicu da je SPC glavni operativni mehanizam velikosrpske ideologije i militantnog svetosavlja, čiji je glavni zadatak u ime beogradskog režima sprovodi te politike".
<h2>Na šta upozorava hrvatska obavještajna služba</h2>
Uticaj "srpskog sveta" u Crnoj Gori i drugim zemaljama regiona konstatovala je u posljednjem izvještaju i hrvatska SOA.
"Koncept 'srpskog sveta' u mnogim svojim elementima predstavlja presliku ruskog koncepta hibridnog djelovanja i poluge utjecaja prema susjednim državama", pojašnjava se u dokumentu iz jula 2025.
Iz SOA su upozorili da su dio vlasti u Crnoj Gori i "radikalne srpske stranke", što, ocjenjuju, može uticati na evropske integracije.
"Vlast nastoji iskazati europsku opredijeljenost, ali utjecaj srpskih političkih opcija s nacionalističkim i antizapadnim stavovima može negativno utjecati na integracije, kao i na vanjskopolitičke odnose Crne Gore s članicama EU".
Vlast u Crnoj Gori čini široka koalicija predvođena Pokretom Evropa sad premijera Milojka Spajića, strankama nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića i Demokratama vicepremijera zaduženog za bezbjednost Alekse Bečića.
Bečić i Mandić proglašeni su prošle godine nepoželjnim u Hrvatskoj, nakon što je na njihov predlog Skupština usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.
Uslijedila je odluka Zagreba da spriječi Crnu Goru da zatvori pregovaračko pogavlje koje se upravo odnosi na vanjsku i bezbjednosnu politiku.
<h2>Ko su čelnici srpske službe od 2020?</h2>
U periodu kada se u Crnoj Gori promijenila vlast na čelu srpske obavještajne službe bio je Bratislav Gašić, sadašnji ministar odbrane.
Potom je 2022. službu preuzeo tadašnji ministar policije Aleksandar Vulin, ali je podnio ostavku nepunu godinu kasnije, pošto se našao pod američkim sankcijama zbog navoda o korupciji i veza sa Rusijom.
On je prvi od zvaničnika promovisao "srpski svet", navodeći da predsjednik Aleksandar Vučić treba da stvara svijet koji će okupiti sve Srbe.
Od sredine prošle godine na čelu BIA je Vladimir Orlić, koji je prethodno bio predsjednik Narodne skupštine.
A među bivšim direktorima ove obvještajne službe je i sadašnji ambasador u Crnoj Gori Nebojša Rodić.
Iz BIA nisu odgovorili na upit RSE o navodima bivšeg premijera.
<h2>A ko su čelnici crnogorske?</h2>
U vrijeme premijera Zdravka Krivokapića na čelu službe bio je Dejan Vukšić, koji je predvodio izbornu listu prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta u Kotoru.
Vukšić - sada savjetnik za bezbjednost predsjednika države Jakova Milatovića - nije odgovorio na pitanja RSE o navodima bivšeg premijera.
Njega je na čelo ANB-a naslijedio Savo Kentera, koji je smijenjen bez obrazloženja nakon razbijanja mreže ruskih špijuna u Crnoj Gori, kada je iz zemlje protjerano 35 osoba.
Na njegovo mjesto postavljen Boris Milić.
Vlada sadašnjeg premijera Milojka Spajića je krajem prošle godine na čelo ANB-a postavila preduzetnika bez iskustva u sektoru bezbjednosti Ivicu Janovića.
Njegova služba nije odgovorila na upit RSE o miješanju BIA.

Tajne službe i političke 'družbe' između Crne Gore i Srbije

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić obrušila se preko mreže X na bivšeg premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića zbog izjava u emisiji "Građanski ugao" na TV E.
- Ne postoji ništa gore nego kad čovjek nema obraz. Zdravko Krivokapić priča nešto o Kosovu i Metohiji i kosovskom zavjetu i napada Aleksandra Vučića?!? - napisala je ona.
Zatim se stala u odbranu predsjednika Srbije, nastavljajući da napada Krivokapića.
- Čovjek kome, kao predsjedniku Vlade Crne Gore, na kraj pameti nije padalo da povuče priznanje lažne, nepostojeće "Republike Kosovo", nešto prebacuje onom Vučiću koji se izborio da 28 država članica UN povuče ranije dato priznanje. Kukavica, zlo, lažov, izdajnik - riječi koje koristi za predsjednika Vučića, slobodno može da pripiše sebi. Pa i temeljni ugovor sa SPC je morao da sačeka Dritana Abazovića. Takav je Krivokapić junačina bio. Muka od čovjeka - kazala je Brnabić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fanabrnabic%2Fstatus%2F1970129574768828658%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1970129574768828658%7Ctwgr%5Ee90dd97c40ce787af44ab2df36b75f46dd59f386%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Brnabić izvrijeđala Krivokapića: Ne postoji ništa gore nego kad čovjek nema obraz

Bivši crnogorski premijer Zdravko Krivokapić kazao je da Vlada koju je predvodio nakon izbora 2020. godine bila izložena stalnim pritiscima stranih političkih i diplomatskih centara moći. U razgovoru u prvoj emisiji Građanski ugao nove sezone Centra za građansko obrazovanje (CGO) na Televiziji E, on je naveo da su uticaji dolazili iz Beograda i Srpske pravoslavne crkve, ali i od zapadnih ambasada, te da je Crna Gora postala „poligon različitih interesa“.
Krivokapić je naglasio da je od prvog dana mandata osjećao očekivanja iz Srbije da će Vlada Crne Gore slijediti njihove stavove.
- Postojala je jasna namjera da se crnogorska Vlada posmatra kao produžena ruka Beograda. Moj otpor tome izazivao je nezadovoljstvo kod mnogih, naročito onih koji su mislili da se vlast u Podgorici vodi izvan granica Crne Gore - kazao je on.
Dodao je da je i Srpska pravoslavna crkva igrala značajnu političku ulogu, uprkos njegovom stavu da crkva treba da se bavi vjerom, a ne vlašću, posebno nakon smrti mitropolita Amfilohija.
Bivši premijer tvrdi i da su diplomatski pritisci bili stalni, da su partije unutar većine radile pod uticajem spolja, te da su pojedini ministri djelovali kao produžena ruka stranih interesa
<h2>Temeljni ugovor</h2>
Bivši premijer kazao je, odgovarajući na pitanje, da temeljni ugovor između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve nije htio da potpiše zbog proceduralnih, zakonskih i simboličkih prepreka.
On je naveo da ugovor, kada je otputovao u Beograd, nije bio spreman, te da je za njega bila sporna i sama lokacija za potpisivanje TU, odnosno srpska prijestonica.
- &nbsp;Ugovor nije bio zakonski usaglašen. Nisam ja čovjek koji samo priča o proceduri, ja sam sproveo proceduru u okviru Vlade da mogu da ugovor potpišem. &nbsp;Drugo, ja sam pričao o toj preambuli koja je zaista nepotrebna. &nbsp;Ali, kada neko misli da mu je to značajno, ja sam želio da to bude u sladu sa onim što je potpisano u Republici Hrvatskoj, u Federaciji BiH i tako dalje. I treći razlog, zašto to nisam potpisao je – Beograd. Kako ja da potpisujem u Beogradu, sve i da je spremno proceduralno. &nbsp;Ja sam želio da čovjeku koji je najzaslužniji za promjene koje su se desile, bez obzira kakve su, a to je naš blaženo počivši mitropolit Amilohije, da pored njegove kripte bude potpisan taj ugovor. &nbsp;Zašto Savina? &nbsp;Zašto Vila Gorica? Pored njegovog groba. On je dao pečat Crnoj Gori koji je neponovljiv – kazao je Krivokapić.
Bivši premijer istakao je da su identitetska pitanja ostala glavna linija podjela u Crnoj Gori.
- Umjesto da pričamo o ekonomiji i razvoju, mi se vraćamo na istoriju i simbole. To je idealno tlo za manipulacije spolja - rekao je Krivokapić.
Dodao je da je Srpska pravoslavna crkva imala presudan uticaj na dio političkih aktera.&nbsp;
- Kada crkva pređe granicu vjerskog djelovanja i postane politički faktor, to stvara dodatne podjele i slabi institucije - ocijenio je on.
<h2>Diplomatski pritisci</h2>
Govoreći o ulozi međunarodne zajednice, Krivokapić je rekao da su i pojedine ambasade u Podgorici imale jasne zahtjeve prema Vladi.
- Ambasadori su često željeli da direktno utiču na naše odluke. Imao sam utisak da se ne poštuje suverenitet Crne Gore - naveo je, dodajući da su pojedini diplomatski predstavnici insistirali na kadrovskim rješenjima i na pravcu spoljne politike.
Prema njegovim riječima, takvi pritisci nijesu uvijek bili usklađeni sa interesima građana.&nbsp;
- Nije lako kada vam neko dođe i kaže – ovo morate uraditi ako želite podršku. To nijesu partnerski odnosi - ocijenio je bivši premijer.
Krivokapić je kazao da su Evropska unija i Sjedinjene Države bile odlučne u traženju dosljednosti, ali da se to u praksi često pretvaralo u diktiranje političkih poteza.
- Naša evropska perspektiva je nesporna, ali metode kojima su nametani zahtjevi nijesu uvijek bile korektne. Crna Gora se tretirala kao zemlja koja treba da sluša, a ne da ravnopravno pregovara - poručio je.
<h2>Investicije i uticaji</h2>
Krivokapić se osvrnuo i na ulogu arapskih država i investitora, navodeći da su mnogi projekti dolazili sa političkim uslovima.&nbsp;
- Investicije su dobrodošle, ali kada uz njih dolaze i zahtjevi koji prevazilaze ekonomiju, onda se otvara prostor za sumnju - kazao je.
Kada je riječ o Rusiji, istakao je da se njihov uticaj najviše ogledao kroz medijsku i propagandnu sferu.&nbsp;
- Ruski narativ je bio prisutan, a to je dodatno komplikovalo ionako polarizovanu političku scenu - dodao je.
Krivokapić je ocijenio da su unutrašnje partijske razlike dodatno pojačavale spoljni uticaj.&nbsp;
- Imali smo poslanike i partije koje su radile pod uticajem ambasada ili Beograda. Kada vam se većina dijeli na takav način, jasno je da Vlada ne može dugo trajati - rekao je.
Bivši premijer kritikovao je i sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), koji je inicirao premijer &nbsp;Spajić.&nbsp;
- To je trostruka nepravda – daje se monopol, dopušta se drugima da odlučuju ko će graditi u Crnoj Gori, a nema garancija UAE za posljedice. To je štetno za građane Crne Gore – kazao je on.
Dodao je da je bio i protiv nastavka tendera za aerodrome, kao i da su interesi lobista i članova Vlade dijametralno suprotni i da je riječ o primjerima kapilarne korupcije.&nbsp;
<h2>Odnosi sa Milojkom Spajićem</h2>
Govoreći o premijeru Milojku Spajiću, Krivokapić je kazao da je tokom njegovog mandata bilo neslaganja u vođenju ekonomske politike.
- Spajić je imao značajnu autonomiju, ali često bez konsultacija sa ostatkom Vlade. To je stvaralo nesporazume, jer ekonomske odluke nijesu uvijek bile u skladu sa širim planom Vlade - naveo je.
Dodao je da vjeruje da je Spajić tada radio u dobroj namjeri, ali da je manjak koordinacije stvorio dodatne tenzije, ocjenjujući da je on dobar za kripto-valute.
Krivokapić je rekao da je borba protiv korupcije bila jedan od stubova njegove Vlade, ali da rezultati nijesu ostvareni u mjeri koju su građani očekivali.
- Sistem je duboko ukorijenjen u korupciju. Nijesmo imali dovoljno političke podrške da sprovedemo reforme. Pojedini procesi su zaustavljeni jer je bilo onih kojima promjene nijesu odgovarale - poručio je Krivokapić.
Na kraju, upitan da li i dalje vjeruje da „snaga vjere može pomjeriti planine“, odgovorio je potvrdno.
- Čovjek koji vjeruje, makar kao zrno gorušice, može da uradi mnogo. Mene je vjera čuvala i vodila kroz politiku – poručio je Krivokapić i istakao da su mu savjeti koje mu je davao mitropolit Amfilohije bili vodilja u političkom životu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmX5_E7Nws2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Krivokapić: Beograd i strane ambasade pokušavali da oblikuju rad moje Vlade

Bivši premijer Zdravko Krivokapić kazao je da su Milojko Spajić iz vremena kada su intenzivno sarađivali i Milojko Spajić danas dvije ličnosti koje on ne može da „dovede u jedinstvo“, ocjenjujući da je šef procesa , ali i same Vlade, van granica naše države, te da "srpski svet" i Bezbjednosna informativna agencija (BIA) Srbije najviše ometaju Crnu Goru.&nbsp;
Krivokapić je, gostujući u emisji „Načisto“ Televizije Vijesti, kazao da je posljednje kontakte sa Spajićem imao uoči formiranja Vlade 2023. godine.&nbsp;
- On mi je dijelovao u tom trenutku kao čovjek koji nije pragmatičan u dijelu multitaskinga. Vi znate da svi Crnogorci sa ovih prostora rade više poslova od jednog bez ikakvih problema. Milojko može da radi samo taj simplex pristup, što za Vladu nije dobro – ocijenio je bivši premijer.
Krivokapić kaže kako je Spajić bio jedan preduzimljiv i vrlo značajan ministar financija koji je učestvovao u njegovoj kampanji.&nbsp;
- Danas taj Milojko Spajić nema jasne stavove, dijeluje vrlo konfuzno i, na moje veliko zaprepašćenje, on ne daje zamah toj Vladi. &nbsp;Ova Vlada današnja je puna određenih kontroverziji. Pored ovoga što unutrašnji politički sistem u Crnoj Gori nije želio da se pojavi nova i jaka snaga centra, najznačjnije je nešto što je radio „srpski sveet“ i BIA, koji i danas dijeluju i vrše najveće ometanje – kazao je Krivokapić.&nbsp;
On je ocijenio da Spajić treba da pokaže Crnoj Gori da zaslužuje tu poziciju, da se ne igra sa građanima.
- A to što se igra sa političarima, ili zbog političara, to je vjerovatno u Crnoj Gori postalo manir ponašanja. U ovom trenutku Crnoj Gori nedostaje jasna strategija. Ne samo oko pristupa EU, nego strategija razvoja Crne Gore o kojoj niko ne priča – kazao je Krivokapić.
Govoreći o dešavanjima u Gornjem Zaostru kada su tokom podizanja spoenika zlikovcu Pavlu Đurišiću napadnuti i fotoreporteri Pobjede i Vijesti, Krivokapić je kazao da je to "moralo da se desi".
- Srpski svijet ne miruje, a BIA je imala mogućnost da to realizuje podsredstvom određenog broja ljudi i sveštenstva. Za sve je to trebala da zna ANB, koja ili nije znaala, ili nije reagovala, kao i Upprava policije - kazao je Krivokapić. &nbsp;

Duško Mihailović

Krivokapić: „Srpski svet“ i BIA i dalje djeluju u Crnoj Gori preko određenog broja ljudi i sveštenstva

Umjesto reformi, danas dobijamo politički marketing i lažne “istorijske rezultate”, ocijenio je bivši premijer Zdravko Krivokapić, koji se oglasio na mreži X povodom pet godina od smjene vlasti u Crnoj Gori.
Krivokapić je bio premijer 42. Vladi formiranoj nakon 30. avgusta 2020. godine, a zadržao se na taj poziciji do februara 2020. godine.
On konstatuje da je prije pet godina Crna Gora ostvarila istorijski demokratski iskorak – smjenjivost vlasti.
- Režim je pao. Ekspertska Vlada težila je dobrobiti svih građana, ali se suočila sa otporom: politički subjekti, dio međunarodne zajednice, regionalni centri moći i vrhuška SPC. Neustavna 43. Vlada vratila je sve na staro. Umjesto reformi, danas dobijamo politički marketing i lažne “istorijske rezultate”. Crna Gora zaslužuje prave reforme, a ne zamjene - naveo je Krivokapić na mreži X.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fprofkrivokapic%3Flang%3Den&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Krivokapić nakon pet godina od smjene vlasti: Umjesto reformi, dobijamo politički marketing i lažne “istorijske rezultate”

Bivši premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić poručio je da tender za aerodorme treba da bude poništen.&nbsp;
- Da se ne desi još jedno zastiđe, tender za aerodrome mora biti poništen! Evaluacija ponuda nije i ne smije biti politički dogovor - istakao je Krivokapić.&nbsp;
On je poručio da je "reputacija naše države iznad je svakog pojedinca, partije ili naručenog interesa"
- Uslovi danas, u jeku krize tenderskog procesa, sumnji u nepravilnosti i ostavki članova komisije, nisu isti kao prije šest godina. U pamet se, političari, Vaša je obaveza zaštitita interesa Crne Gore - zaključio je Krivokapić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FprofKrivokapic%2Fstatus%2F1932371287248081070%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1932371287248081070%7Ctwgr%5E639890df87afeea4cb1d94915b1adbbe651fd14b%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Krivokapić: Da se ne desi još jedno zastiđe tender za aerodrome mora biti poništen

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: zdravko-krivokapic