Krivokapić o Euro modelu: Najmanje iznenađeni političari, a najviše oni koji treba da ponesu teret primjene

Bivši premijer Zdravko Krivokapić kazao je da najavljeni „Euro model“ treba ocijeniti prema održivosti, pravičnosti i stvarnom poboljšanju života građana.

Krivokapić je, u autorskom tekstu posvećenom petoj godišnjici od predstavljanja programa „Evropa sad“, naveo da je važno obaviti javne i provjerljive računice, te ozbiljan razgovor sa privredom, sindikatima i odgovornost za obećane rezultate programa koji je najavio premijer Milojko Spajić.

Pet godina od predstavljanja progama „Evropa sad“ prilika je, navodi Krivokapić, da se javnost podsjeti na njegov izvorni smisao, okolnosti u kojima je nastao i građana kojima je bio namijenjen.

On je istakao da je ekonomska politika 42. Vlade počivala na jasnom cilju: razvoju zasnovanom na znanju, održivoj privredi i prilikama za sve, koji će unaprijediti kvalitet života građana Crne Gore. 

- Program „Evropa sad“ bio je važan korak ka ostvarenju tog cilja. To je jedan od značajnijih rezultata Vlade na čijem sam čelu bio. Poštujem doprinos svih koji su učestvovali u njegovoj pripremi i sprovođenju - naveo je Krivokapić u tekstu.

Ipak, kako ističe, Pokret Evropa sad (PES) je taj zajednički rezultat politički prisvojio, "stvarajući predstavu da pripada isključivo njemu". 

Program je, napominje Krivokapič, nastao prije tog pokreta, a preuzimanje njegovog imena, poručuje, ne daje pravo na preuzimanje zasluga.

- Prvobitna „Evropa sad“, danas nazvana ES1, imala je jasan ekonomski i društveni smisao: povećanje životnog standarda i zaposlenosti, suzbijanje sive ekonomije i stvaranje boljih uslova za poslovanje i investicije. Država se odrekla dijela prihoda u korist zaposlenih i poslodavaca, sa namjerom da podstakne legalno poslovanje, otvaranje radnih mjesta i proširenje poreske baze - podsjeća Krivokapić.

Prema njegovim riječima, posebna vrijednost programa bila je u tome što je smanjenjem opterećenja na rad pomogao da dio zarada isplaćivanih „na ruke“ bude uveden u zakonske tokove. Radnik je time, dodaj eon, dobijao veću pravnu sigurnost, a savjestan poslodavac pravednije uslove za poslovanje. 

- To je bio konkretan pomak ka uređenijem društvu - ocijenio je Krivokapić.

Priprema programa, pojašnjava on, podrazumijevala je pažljivo usklađivanje interesa zaposlenih, privrede i države, uz razmatranje konkretnih obračuna i primjera primjene. Formirano je i koordinaciono tijelo za praćenje sprovođenja, jer, kako kaže Krivokapić, odgovornost za reformu traje i nakon njenog predstavljanja i usvajanja.

- Željeli smo da građani osjete poboljšanje životnog standarda, da radnici dobiju veću sigurnost, a mladi više razloga da svoju budućnost grade u Crnoj Gori. U tom smislu, „Evropa sad“ je, po mom viđenju, bila veće iznenađenje za političare, nego za one kojima je donijela najveće benefite - naglasio je on.

Taj iskorak trebalo je, smatra on, nadograditi jačanjem proizvodnje, produktivnosti, konkurencije i institucija. 

- Smatram da je izborom neustavne 43. Vlade iznevjeren reformski pravac koji smo započeli, a da su kasniji programi i njihova partijska upotreba unizili izvornu ideju. Pažnja se sve više usmjeravala na nova obećanja i prisvajanje zasluga, dok je pitanje trajnog i održivog napretka ostajalo u drugom planu - stava je Krivokapić.

Konstatuje da svako stvarno povećanje životnog standarda zaslužuje podršku. Ali odgovorna vlast, napominje, mora pokazati koliko građaninu ostaje kada plati hranu, stanovanje i račune, kako se obezbjeđuje stabilno finansiranje javnih usluga i na čemu počiva budući rast. 

- Veća zarada mora imati oslonac u privredi koja stvara više i pruža sigurnost na duži rok - naglasio je on.

Krivokapić dodaje da korist od reformi moraju osjetiti zaposleni, penzioneri i mali privrednici. Nedopustivo je, ističe on, da se pod obećanjem opšteg boljitka dodatno učvršćuje ekonomska moć najvećih, dok građani ostaju izloženi neizvjesnosti i rastu troškova života.

- Zato i najavljeni „Euro model“ treba ocijeniti prema održivosti, pravičnosti i stvarnom poboljšanju života građana. Ostaje i pitanje zašto se, ako predstavlja nastavak istog koncepta, ne naziva „Evropa sad 3“. Ipak, važnije od imena jesu javne i provjerljive računice, ozbiljan razgovor sa privredom, sindikatima i odgovornost za obećane rezultate. Moj je utisak da je ovoga puta redosljed obrnut: najmanje su iznenađeni političari, a najviše oni koji treba da ponesu teret primjene - naglasio je Krivokapić.

Vjeruje da Crna Gora ima znanja, snage i čestitih ljudi da nastavi promjene. 

- Iskustvo 42. Vlade pokazalo je da su iskoraci mogući. Dužni smo da dobre ideje sačuvamo, greške ispravimo i povjerenje gradimo istinom i radom. Građani zaslužuju vlast koja će svaki svoj uspjeh mjeriti njihovim dostojanstvom, sigurnošću i boljim životom - zaključio je Krivokapić.