<p>Francusko tužilaštvo zatražilo je kaznu od pet godina zatvora za predsjednicu poslaničke grupe francuske &nbsp;ultradesničarke stranke „Nacionalno okupljanje“ <b>Marin Le Pen</b> - optužene za uspostavljanje „organizovanog sistema“ za preusmjeravanje javnih sredstava na štetu Evropskog parlamenta.</p>
<p>Kako su precizirali tamošnji mediji, francusko tužilaštvo traži dvije godine uslovno: bez mogućnosti odgađanja izvršenja kazne.</p>
<p>Le Pen se sudi pred sudom u Parizu zajedno sa još 24 optužene osobe.</p>
<p>- Postoji želja da se uništi stranka - izjavila je Marine Le Pen u nacionalnoj skupštini, osuđujući „nasilje i pretjerivanja“ u optužbama, prenosi Tanjug.</p>
<p>Zahtjevi tužilaštva</p>
<p>Tužilaštvo je zatražilo zatvorske kazne za optužene bez mogućnosti odgađanja izvršenja, što znači da bi morale biti sprovedene odmah nakon izricanje presude bez obzira na moguće ulaganje žalbe i novčanu kaznu od 300.000 eura za Marine Le Pen.</p>
<p>Tužioci su detaljno izložili strukturu „organizovanog sistema“ koji je, prema njihovim riječima, bio uspostavljen u periodu od 2004. do 2016. godine u stranci Nacionalni front, koja je kasnije preimenovana u Nacionalno okupljanje s ciljem, kako se navodi u optužnici, zapošljavanja „fiktivnih evropskih parlamentarnih asistenata koji su zapravo radili za stranku“.</p>
<p>- Nijesmo ovdje danas ni iz zle namjere, niti zbog optužbi Evropskog parlamenta, već zbog rezultata duge istrage - izjavila je tužiteljka Louise Neyton.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Francusko tužilaštvo traži pet godina zatvora za Marin Le Pen

<p>Načelnik Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske <b>Radislav Krstić</b>, najbliži saradnik <b>Ratka Mladića</b> i prva osoba koju je Haški tribunal osudio za učešće u genocidu u Srebrenici, obratio se 18. juna ove godine sudu Ujedinjenih nacija s pismom u kojem nakon 26 godina u zatvoru traži puštanje na slobodu navodeći, pored ostalog, da prihvata odgovornost za svoje zločine, da bi sam glasao za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kao i da bi želio još jednom da se nađe u Potočarima i da se pokloni žrtvama i zamoli za oproštaj.</p> <p>Krstić je 19. januara ove godine, nakon dva odbijena zahtjeva, ponovo tražio od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove prijevremeno puštanje na slobodu, sa obrazloženjem da je već odslužio više od dvije trećine 35-godišnje kazne zatvora na koju je osuđen 2004. zbog njegove uloge u genocidu u Srebrenici.</p> <h2>Od odbijanja do prihvatanja odgovornosti za genocid</h2> <p>Krstić se, kako navodi N1 Bosna i Hercegovina, prvi put pojavio pred Tribunalom u Hagu 25. novembra 1999. godine i izjasnio da nije kriv. Nije se pokajao, niti izjasnio da je kriv ni u žalbenom postupku. U septembru 2019. tražio je prijevremeno oslobađanje, što je Haški tribunal odbio. Tri godine kasnije, u maju 2022. godine, prihvatio je ličnu odgovornost za ratne zločine u Srebrenici, ali ne i genocid, i na temelju toga tražio skraćivanje zatvorske kazne, ali zahtjev je odbijen.</p> <p>Krstićevi advokati, kako prenosi Danas, su mu 2022. godine savjetovali da uz zahtjev za puštanje uputi i pokajničko pismo, svjesni da sudija sa Malte <b>Karmel Agius</b>, tadašnji predsjednik Rezidualnog mehanizma (nasljednika Haškog tribunala), ne prihvata olako ovakve zahtjeve.</p> <p>No, tada u pismu Krstić nije spomenuo riječ genocid. A i njegovo pokajanje mnogima je bilo upitno, jer od prvog do posljednjeg dana u sudnici nije saosjećao sa žrtvama niti pokazivao kajanje. Kako je Agius bio pri kraju mandata, odluku je prepustio svojoj nasljednici <b>Grasijeli Gati Santani </b>koja je nakon sagledavanja, ali i pisma koje su joj uputila udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa i Udruženja žrtava i svjedoka genocida, odbila Krstićev zahtjev.</p> <p>U pismu, koje je Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove uputio medijima danas, Krstić se u rukom pisanom zahtjevu obraća predsjednici Santani.<b> </b>Njegov advokat <b>Vladimir Petrović</b>, uz pismo, navodi da Krstić "izričito prihvata da je kriv za pomaganje i podržavanje genocida i prihvata odgovornost za druge teške zločine za koje je je osuđen".&nbsp;</p> <p>- Krstićevo prihvatanje je precizno i direktno, uključuje sve ključne elemente presuda protiv njega u činjeničnom i pravnom smislu. Krstić jasno, nedvosmisleno i izričito prihvata da je proglašen krivim za pomaganje i podržavanje genocida u julu 1995. godine - naveo je Petrović.</p> <p>Dodaje, pored ostalog, da bi, ukoliko bi Krstićev zahtjev bio prihvaćen, to "bio gest bez presedana sa snažne reperkusije na proces mira i pomirenja u oblasti bivše Jugoslavije".</p> <p>U vezi sa njegovim posljednjim zahtjevom Sud UN-a se još nije izjasnio.</p> <p>Krstić se nalazi u Pritvorskoj jedinici UN-a u Hagu u Nizozemskoj, nakon što je prebačen iz zatvora u Poljskoj.</p> <h2>Ne traži oproštaj</h2> <p>U pismu od 18. juna predsjednici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Krstić navodi da je "prije nekoliko dana najviši i najvažniji forum na svijetu, Generalna skupština Ujedinjenih nacija, glasala i usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici".&nbsp;</p> <p>- Ovom rezolucijom određen je 11. jul kao dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, osuđeno svako negiranje genocida i pozvani su svi ljudi da žale i pamte žrtve koje se ne smiju zaboraviti. Za ovu rezoluciju glasala je većina zemalja na svijetu, za ovu rezoluciju glasam i ja iako nemamo pravo glasa. Nemam pravo glasa jer se u ovoj rezoluciji pominje i moje ime. Moje ime se pominje jer sam pomogao i podržao genocid. Moje ime se pominje jer sam počinio krivično djelo nezamislivo i neoprostivo. Ne tražim oproštaj, ne tražim opravdanje, ne tražim razumijevanje jer znam da ne mogu i da ne treba da ih dobijem - naveo je Krstić.</p> <p>Dodaje da "svakog trenutka, svakog dana" misli na žrtve genocida u Srebrenici.</p> <blockquote>Volio bi, kako dodaje, da "svi razumiju da genocid ne može da počini jedan narod, da ne postoje genocidni narodi, već da su genocid u Srebrenici počinili pojedinci, da su jedino oni krivi, da za svoja djela i nedjela treba da odgovaraju", te da je "nažalost" on "jedan od njih"</blockquote> <p>- Žalim ih i molim se za njihove duše. Vjerujem da majka i sestra nevino stradalog neće povjerovati da su ove riječi iskrene, znam da moje riječi ne mogu da ublaže bol, da ne mogu da umanje patnju koja nikada neće nestati. Ja to i ne očekujem, niti imam pravo da to tražim i molim. Volio bih da moje riječi pročitaju i razumiju mladi koji danas žive na prostorima gdje je nekada bila zemlja koja se zvala Jugoslavija. Volio bih ljudi koji će zajedno živjeti na tim prostorima kada mene ne bude, ako do njih nekim čudom dođu ove riječi, da zastanu i pomisle – nikad više. Nikad više rat, nikad više smrt zbog toga što je neko druge vjere, druge nacije ili drugačijeg uvjerenja, nikad više genocid - rekao je Krstić.</p> <p>Volio bi, kako dodaje, da "svi razumiju da genocid ne može da počini jedan narod, da ne postoje genocidni narodi, već da su genocid u Srebrenici počinili pojedinci, da su jedino oni krivi, da za svoja djela i nedjela treba da odgovaraju", te da je "nažalost" on "jedan od njih".</p> <p>- Ovdje ističem da prihvatam presude Tribunala iz 2001. i 2004. godine, gdje se utvrđuje da su snage vojske kojoj sam pripadao počinile genocid protiv Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995. godine, da sam ja pomagao i podržao genocid tako što znam znao da neki članovi Glavnog štaba imaju namjeru da počine genocid, da sam znao da Glavni štab nema dovoljno svojih snaga da izvrši pogubljenja bez upotrebe snaga Drinskog korpusa i da sam znao da će upotreba snaga pod mojom komandom značajno doprinijeti da se izvrši egzekucija bošnjačkih zarobljenika. Pomagao sam i podržao i zločin protiv čovječnosti kroz učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu da se prisilno uklone bošnjački civili iz Potočara između 10. i 13. jula 1995. godine, gdje sam učestvovao u stvaranju humanitarne krize koja je prethodila prisilnom transferu žena i djece i starijih iz Srebrenice, u čemu sam učestvovao znajući da su civili u Potočarima izloženi ubistvima, silovanjima, premlaćivanjima i zlostavljanjima - naveo je Krstić.</p> <p>Ovo pismo, kako je rekao, piše predsjednici Mehanizma u postupku koji se vodi po njegovom zahtjevu da poslije 26 godina, poslije četiri zemlje i sedam zatvora u kojima je izdržavao kaznu, bude pušten na slobodu.&nbsp;</p> <p>- Poštovana predsjednica će donijeti svoju odluku, uvjeren sam na osnovu prava, pravde i zakona. Tu odluku, kakva god bude, kao i uvijek do sada, prihvatiću bespogovorno, kao izraz prava i pravde. Odluka poštovane predsjednice može biti pozitivna zbog mog narušenog zdravlja, zbog mojih godina, zbog nasilja koje sam i ja preživio u jednom od zatvora u kojima sam izdržavao kaznu. Može biti i negativna jer sam kriv za teško krivično djelo koje se ne oprašta, međutim, kakva god da je doluka – molim da se ovo moje pismo javno objavi, da moje riječi čuje što više ljudi iz zemlje iz koje sam, da možda moje riječi bar nekog podstaknu da razmisli o strašnom zločinu u kome sam učestvovao, o kazni koja je uslijedila, o dubokom, bolnom, ali zakašnjelom kajanju sa kojim živim već decenijama - istakao je Krstić.</p> <p>Dodaje da ako doživi jednog dana da bude pušten da bi otišao u Potočare.</p> <p>- Ako se sa tim saglasi predsjednica Mehanizma, ako to dopuste porodice žrtava, želio bih da se još jednom u životu nađem u Potočarima, da se poklonim sjenima žrtava i zamolim za oproštaj - poručio je Krstić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113121144_9219ff722ad78248a4fc40a244c0edf009110409ddbdc29dd53b66e77574f7f1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241113121144_9219ff722ad78248a4fc40a244c0edf009110409ddbdc29dd53b66e77574f7f1" data-rendition-name="original" width="488" height="695" loading="lazy" alt="Pismo Radislava Krstića"> <figcaption>Pismo Radislava Krstića<span>(Photo: Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113121144_89bf3a3a916945a57296131db7e02b6b3fd087bf302d6a225c33d9ece0c07bb8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241113121144_89bf3a3a916945a57296131db7e02b6b3fd087bf302d6a225c33d9ece0c07bb8" data-rendition-name="original" width="488" height="693" loading="lazy" alt="Pismo Radislava Krstića"> <figcaption>Pismo Radislava Krstića<span>(Photo: Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113121144_6cbbaa5113b0c7efda919fcef04f7afbaabc95a9cd265720aa62aea92f93e75d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241113121144_6cbbaa5113b0c7efda919fcef04f7afbaabc95a9cd265720aa62aea92f93e75d" data-rendition-name="original" width="490" height="702" loading="lazy" alt="Pismo Radislava Krstića"> <figcaption>Pismo Radislava Krstića<span>(Photo: Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113121144_ee8b8c8d4bea8bebbb100e6aa2ceed1e90fa09223199b3e87cdb86b767685c9c.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241113121144_ee8b8c8d4bea8bebbb100e6aa2ceed1e90fa09223199b3e87cdb86b767685c9c" data-rendition-name="original" width="486" height="693" loading="lazy" alt="Pismo Radislava Krstića"> <figcaption>Pismo Radislava Krstića<span>(Photo: Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove)</span></figcaption> </figure>

Jasmina Beharovic

Haški osuđenik Radislav Krstić: Pomagao sam i podržao genocid u Srebrenici, glasao bih za Rezoluciju

<p>Bivša predsjednica Višeg suda Vesna Medenica danas je u Višem sudu u Podgorici osuđena na šest mjeseci zatvora za krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Presudu je izrekla sutkinja Sonja Keković.</p>
<p>Medenici se u ovom postupku sudilo zbog optužbi da je izdejstvovala da nekadašnji sudija Osnovnog suda u Rožajama Milosav Zekić ne bude privremeno udaljen sa posla iako se protiv njega vodio krivični postupak pred Osnovnim sudom u Kotoru.</p>
<p>Ona je u svojoj odbrani navela da nije bila njena, već obaveza Sudskog savjeta da izda nalog za privremenu suspenziju sudije Zekića.</p>
<p>Medenica nije prisustvovala izricanju presude.</p>
<p>U obrazloženju presude sutkinja Keković je navela da je ocjenom dokaza tokom postupka nesumnjivo utvrđeno da je Medenici dostavljen podnesak grupe građana da je pred Osnovnim sudom u Kotoru u toku krivični postupak protiv sudije Osnovnog suda iz Rožaja Milosava Zekića.&nbsp;</p>
<p>U toj prijavi je naveden zahtjev građana da se protiv sudije Zekića pokrene disciplinski postupak i do tada da treba da bude udaljen sa sudijske funkcije. Iz dokaza, prema riječima sutkinje Keković, proizilazi da je Medenica zatražila od predsjednika Osnovnog suda u Kotoru informacije o predmetu protiv sudije Zekića.</p>
<p>U obrazloženju presude istaknuto je da je Osnovni sud iz Kotora obavijestio Medenicu &nbsp;da se protiv sudije iz Rožaja vodi postupak zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti i laka tjelesna povreda.</p>
<p>-Nakon dostavljenih navedenih akata okrivljena je na unutrašnjosti omota spisa konstatovala " do okončanja postupka ne nalazim za cjelishodno i opravdano preduzimati bilo kakve radnje rođaka svađa i arhivirala predmet - navodi se u obrazloženju presude.</p>
<p>Branilac Medenice, advokat Zdravko Begović kazao je novinarima nakon izricanja presude da će podnijeti žalbu Apelacionom sudu.</p>

Marija Žižić

1250x600

1084x550

Medenica osuđena na šest mjeseci zatvora

<p>Mojkovčaninu<b> B.M.</b> (34) izrečena je zatvorska kazna od 20 dana zbog vožnje pod dejstvom alkohola.</p>
<p>Njemu je dežurni sudija Suda za prekršaje u Buvi izrekao kaznu nakon što su u hitnom postupku potvrđeni navodi optužnog akta da je 2. novembra u tom gradu upravljao vozilom sa 2,46g/kg alkohola u krvi.</p>
<p>- Uz kaznu mu je izrečena i zaštitna mjera zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i tri kaznena boda koje će izvršiti Uprava policije - navedeno je u saopštenju Suda za prekršaje.</p>

Mojkovčanin završio iza rešetaka, vozio sa 2,46 promila alkohola u krvi

<p>Otac i sin iz Ukrajine osuđeni su u Bjelorusiji na po 20 godina zatvora jer su "pripremali terorističke aktivnosti".</p>
<p><b>Sergij Kabačuk </b>i njegov sin <b>Pavle </b>su uhapšeni u februaru zbog navodnog skladištenja oružja i eksploziva.</p>
<p>Državna televizija je kasnije objavila snimak na kojem su Kabarčukovi rekli da djeluju pod upravom ukrajinske bezbjednosne službe SBU, ali mnogi tvrde da se takva televizijska priznanja u toj zemlji s autoritarnom vlašću dobijaju prinudom.</p>
<p>Bjelorusija ima dugačku granicu i sa Ukrajinom i s Rusijom, čije su trupe stacionirane u Bjelorusiji.</p>
<p>Zvanična Ukrajina nije odmah komentarisala presudu.</p>

Otac i sin iz Ukrajine osuđeni u Bjelorusiji na po 20 godina zatvora

<p>Zbog krivičnog djela - povreda ugleda Crne Gore, u protekle četiri godine procesuirane su tri osobe, od kojih su dvije završile u zatvoru – pokazuju podaci koji su dostavljeni Pobjedi iz crnogorskih osnovnih sudova.</p>
<p>Propisana kazna za ovo krivično djelo može biti novčana ili zatvorska do godinu.</p>
<p>Pred Osnovnim sudom u Bijelom Polju vođen je jedan krivični postupak protiv dvije osobe, koji je okončan zatvorskom kaznom.</p>
<h2>Tri mjeseca zatvora</h2>
<p>Bjelopoljci B. Ć. i R. Ć. osuđeni su na ukupno tri mjeseca zatvora zato što su u maju 2020. godine optuženi da su, uoči Dana nezavisnosti 2020. godine, sa ulične rasvjete istrgli 12 crnogorskih zastava i oštetili drvene držače na kojima su bile zakačene.</p>
<p>Njih dvojica su bili optuženi za krivično djelo povreda ugleda Crne Gore u saizvršilaštvu.</p>
<p>Zbog toga je Osnovni sud u Bijelom Polju okrivljenom B. Ć. izrekao kaznu zatvora u trajanju od 30 dana, a R. Ć. je istom odlukom osuđen na 60 dana zatvora.</p>
<p>Prilikom odbrane, obojica optuženih tvrdili su da su bili u alkoholisanom stanju i da su, iz čiste zabave, odlučili da „skoče“ kako bi utvrdili da li mogu dohvatiti zastave sa stubova ulične rasvjete ali bi one ostajale u njihovim rukama zajedno sa držačima na kojima su bile zakačene.</p>
<p>Oni su, prilikom suđenja, priznali krivično djelo i naveli da se duboko kaju jer se, kako su kazali, obojica nacionalno deklarišu kao Crnogorci te da nikada nijesu imali namjeru da skrnave državne simbole Crne Gore, jer je to, kako su istakli, njihova država.</p>
<h2>U Nikšiću procesuirana jedna osoba</h2>
<p>Iz Osnovnog suda u Nikšiću saopšteno je da je zbog nepoštovanja državnih simbola u prethodne četiri godine procesuirana jedna osoba, ali da je pravosnažno oslobođena krivice.</p>
<p>- Pred ovim sudom vodio se jedan krivični postupak za navedeno krivično djelo, ali je okončan oslobađajućom odlukom – kazali su Pobjedi iz suda.</p>
<p>U Podgorici, Baru i Pljevljima nije vođen nijedan krivični postupak za krivično djelo povreda ugleda Crne Gore u posljednje četiri godine.</p>
<p>Prema ranijim podacima Sudskog savjeta, u Crnoj Gori je od početka 2017. do kraja maja 2022. godine pravosnažno osuđeno sedam osoba zbog nepoštovanja državnih simbola, od kojih sedam na zatvorsku kaznu.</p>
<p>Od 2017. godine, osim sedam zatvorskih kazni, izrečena je jedna uslovna i tri novčane kazne.</p>
<p>Posljednja novčana kazna izrečena je u junu 2022. godine kada je osuđen R. J. (1987). Osnovni sud na Cetinju tada mu je naložio da plati kaznu u iznosu od hiljadu eura zbog povrede ugleda države Crne Gore.</p>
<p>On je, kako je utvrđeno, javno izložio poruzi zastavu države Crne Gore tako što je izašao iz automobila kojim je upravljao Milorad Popović, skinuo zastavu, koja je bilo vidno istaknuta, a potom je bacio na tlo.</p>
<p>Cetinjsko tužilaštvo procesuiralo je i J. Đ. (39) iz Podgorice koja se sumnjiči da je skinula državnu zastavu sa ograde Cetinjskog manastira i bacila je preko ograde.</p>
<p>Protiv monahinje S. S. koja se sumnjiči da je 6. avgusta ove godine skinula zastavu sa ograde Cetinjskog manastira i kasnije je bacila na zemlju, podnešena je prijava osnovnom državnom tužiocu na Cetinju zbog narušavanja ugleda Crne Gore, a u tom predmetu još traje izviđaj.</p>
<h2>Zakon</h2>
<p>Osoba koja prilikom izvođenja državne himne, u slučajevima kada je to predviđeno propisima, sjedjenjem, zviždanjem, stvaranjem buke ili na drugi način ne oda joj počast kazniće se novčanom kaznom od 700 do dvije hiljade eura.</p>
<p>To predviđa Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti, kojim su propisane novčane kazne za nepoštovanje grba, zastave i himne Crne Gore.</p>
<p>Takođe, iznosom od hiljadu do 20.000eura kazniće se i pravno lice koje upotrijebi grb i zastavu u umjetničkom stvaralaštvu, nastavnom i obrazovnom radu na način kojim se narušavaju javni moral, ugled i dostojanstvo Crne Gore.</p>
<p>Sudovi su dužni da sprovode ove kazne ako se na grbu ili zastavi učini bilo kakva izmjena ili se simboli upotrijebe kao robni ili uslužni žig, uzorak ili model, te ako se zastava postavi tako da dodiruje tlo, ili kao prostirka ili zavjesa.</p>
<p>Zakonskim aktima predviđene su i kazne ,,ukoliko se u tekstu ili melodiji himne izvrši bilo kakva njena izmjena ili se izvede na način i u prilikama koji vrijeđaju ugled i dostojanstvo Crne Gore“”.</p>
<p>Pored ostalog, ovim zakonom propisane su kazne za nepoštovanje simbola za odgovorna lica od 300 do dvije hiljade eura, za fizička lica od 300 do dvije hiljade, a za preduzetnike od 300 do šest hiljada eura.</p>

Nepoštovanje države: Uništili 12 crnogorskih zastava, dvije osobe završile u zatvoru

<p>Djeca stara tek deset godina ponovo će ići u zatvor u Sjevernoj Teritoriji (ST) Australije pošto je tamošnja vlada snizila prag krivične odgovornosti.</p>
<p>Australijske države i teritorije našle su se pod velikim pritiskom da podignu granicu krivične odgovornosti sa deset na 14 godina kako bi se uskladile sa drugim razvijenim zemljama i preporukama Ujedinjenih nacija.</p>
<p>Prošle godine ST je postala prva oblast u kojoj je granica podignuta na 12 godina.</p>
<p>Međutim, nova vlada predvođena Liberalnom strankom, izabrana u avgustu, kaže je da potrebno vratiti granicu na staro kako bi se smanjila stopa kriminala među mladima.</p>
<p>Vraćanje krivične odgovornosti u krajnjoj liniji štiti djecu, tvrde, iako doktori, aktivisti za ljudska prava i domorodačke zajednice osporavaju ovaj stav.</p>
<p>Istraživanja sugerišu da takav zakon neće smanjiti kriminal i da će neproporcionalno pogoditi djecu Aboridžina i ostrvljana Toresovog moreuza, ukazuju.</p>
<p>Stopa zatvorskih kazni za djecu 11 puta je veća na Sjevernoj Teritoriji u odnosu na sve ostale djelove Australije.</p>
<p>Skoro sva djeca koja se nalaze u zatvorima su Aboridžini.</p>
<p>Nova vlada odnijela je ubjedljivu pobjedu na izborima, kojima je prethodila kampanja u kojoj su obećali da će se razračunati sa kriminalom.</p>
<p>Vlada navodi da će spuštanje granice krivične odgovornosti odvrati djecu od kriminala u budućnosti.</p>
<p>Vlasti u mnogim mjestima u Australiji navode da se bore sa krizom izazvanom maloljetničkim kriminalom.</p>
<p>Niz nasilnih događaja ove godine doveo je do uvođenja policijskog časa za mlade u gradu Alis Springs u Sjevernoj Teritoriji.</p>
<p>Vlada je dobila od glasača mandat da djela, kazala je predsjednica Vlade<b> Lija Finočijaro</b>.</p>
<p>Promjena će omogućiti sudovima da intervenišu i uvedu mlade izgrednike u programe koji se bave korjenom njihovih zločina, dodala je.</p>
<p>Vlada će takođe pooštriti pravila koja se tiču kaucije.</p>
<p>- Nećemo se izvinjavati zato što ispunjavamo predizborno obećanje da učinimo teritoriju bezbjednom - rekla je Finočijaro.</p>
<p>Domaća i međunarodna istraživanja pokazuju da djeca koja završe u zatvoru imaju veće šanse da ponove krivično djelo.</p>
<p>Zatvor takođe ostavlja posljedice na njihovo zdravlje, obrazovanje i zaposlenje.</p>
<p>Dok se u skupštini Sjeverne Teritorije raspravljalo o zakonu u srijedu, oko 100 ljudi okupilo se ispred da protestuje.</p>
<p>"Desetogodišnjaci još imaju mlječne zube" pisalo je na jednom transparentu.</p>
<p>"Šta bi bilo kad bi se radilo o tvom djetetu" pisalo je na drugom.</p>
<p>Komesarka za djecu Sjeverne Teritorije Šalin Mask kazala je da u pravosudnom sistemu postoji strukturalni rasizam.</p>
<p>Protiv djece Aboridžina češće se podiže optužnica, češće im se sudi i češće ostaju u pritvoru u poređenju sa prestupnicima koji nisu Aboridžini, rekla je za BiBiSi (BBC).</p>
<p>- Prihvatam da se ljudi u našoj zajednici plaše i da je kriminal veoma prisutan u medijima i na društvenim mrežama, ali ako se oslonimo na dokaze i počnemo da se bavimo uzrocima kriminala, biće manje djece koja ponavljaju krivična djela - rekla je Mask, koja pripada Laraki zajednici domorodaca.</p>
<p>Aktivisti se plaše da bi promjene u Sjevernoj Teritoriji mogle da zaustave podizanje granice krivične odgovornosti u drugim državama i teritorijama.</p>
<p>Do sada je samo Australijska Prijestonička Teritorija podigla granicu krivične odgovornosti iznad deset godina, dok bi u Viktoriji sličan zakon trebalo da stupi na snagu sljedeće godine.</p>
<p>Vlada Tasmanije je rekla da će podići granicu na 14 godina do 2029.</p>

Australija: Desetogodišnjaci mogu da budu osuđeni na zatvor

<p>Stanovnik Sevastopolja, na ukrajinskom Krimu koji je pripojen Moskvi, osuđen je u Rusiji na 15 godina zatvora zbog špijuniranja u korist Ukrajine, saopštila je danas ruska bezbjednosna služba (FSB).</p>
<p>On je „samoinicijativno“ stupio u kontakt sa ukrajinskim specijalnim službama i dostavio je Ukrajini informacije i fotografije o lokaciji Ruske vojne jedinice i brodovi na Krimu, navedeno je u saopštenju.</p>
<p>Ruski državljanin rođen 1979. godine proglašen krivim za veleizdaju i špijunažu.</p>
<p>Od početka ruske ofanzive u Ukrajini u februaru 2022. godine, u Rusiji se povećao broj suđenja za „sabotažu, izdaju, terorizam ili špijunažu“.</p>

Rusija: Stanovniku Krima 15 godina zatvora zbog špijuniranja za Ukrajinu

<p>Sud u Moskvi osudio je francuskog istraživača Laurenta Vinatijera na tri godine zatvora jer je nezakonito prikupljao informacije o vojnim pitanjima.</p>
<p>Vinatijer, koji je uhapšen u Moskvi u junu, ranije je priznao krivicu, što je pripremilo teren za brzo suđenje bez detaljnog ispitivanja dokaza.</p>
<p>Pritvaranja na osnovu optužbi za špijuniranje i prikupljanje osjetljivih podataka postala su sve češća u otkako je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022. godine.</p>
<p>Njegovo hapšenje uslijedilo je kada su se napetosti između Moskve i Pariza rasplamsale nakon komentara francuskog predsjednika Emanuela Makrona o mogućnosti raspoređivanja francuskih trupa u Ukrajini.</p>
<p>Ruske vlasti optužile su Vinatijera da se nije registrovao kao "strani agent" dok je prikupljao informacije o ruskim "vojnim i vojno-tehničkim aktivnostima" koje bi mogle biti iskorištene na štetu bezbjednosti zemlje.</p>
<p>Predsjedavajuća sutkinja Natalija Čeprasova je odbacila molbu odbrane Laurenta Vinatijera da bude novčano kažnjen umjesto zatvorske kazne. Njegov pravni tim najavio je žalbu.</p>

Sud u Moskvi osudio francuskog istraživača na tri godine zatvora

<p>Iz zatvora sa maksimalnom bezbjednošću kod Monrovije, glavnog grada Liberije, tokom ovog vikenda je pobjeglo 47 zatvorenika, saopštile su vlasti. Njihovo bjesktvo omogućeno je probojem kroz bezbjednosni sistem zatvora, saopštilo je Ministarstvo pravde.</p>
<p>Zatvor se nalazi u Kakati, na 55 kilometara sjeveroistočno od Monrovije. Ministarstvo je izrazilo „duboku zabrinutost zbog ovog incidenta“ i navelo da preduzima sve neophodne mjere kako bi se odbjegli zatvorenici ponovo pohvatali.</p>
<p>Za bjeguncima je poslata policija, a angažovane su i dodatne snage.</p>
<p>Liberijski zatvori ozbiljno su pretrpani i zatvorenici nemaju dovoljno hrane, a nedostaje im i osnovna zdravstvena zaštita. Prošle godine, jedan zatvor u Monroviji je ostao bez hrane. Još dva su nakratko prestala da primaju nove zatvorenike zbog nestašica hrane. Mnogi zatvorenici su iza rešetaka bez sudske presude.</p>
<p>Prema podacima Ujedinjenih nacija iz 2022. godine, 73 odsto zatvorenika u Liberiji su pritvorenici, što znači da ih suđenje tek očekuje.</p>

Iz zatvora sa maksimalnom bezbjednošću u Liberiji pobjeglo 47 osuđenika

<p>Crnogorski fudbaleri večeras su pobijedili Tursku na utakmici u Nikšiću i to rezultatom 3:1.</p>
<p>U posljednjem kolu Lige nacija, Nikola Krstović dao je sva tri gola.</p>
<p>Meč je počeo u 20 sati i 45 minuta.</p>

Velika pobjeda Crne Gore i het-trik Nikole Krstovića protiv Turske

<p>U podgoričkom naselju Masline, u autobusu na liniji L1 danas je bačen suzavac - saopšteno je iz gradskog preduzeća Putevi.</p>
<p>Iz ovog preduzeća su saopštili da će stoga sjutra na liniji L1 saobraćati jedno vozilo manje.</p>
<p>- Termini koji neće biti realizovani su: Botun: 06.00, 08.00, 10.00, 12.00, 14.00, 16.00, 18.00, 20.00, 22.00; Masline: 07.00, 09.00, 11.00, 13.00, 15.00, 17.00, 19.00, 21.00 - zaključuje se u saopštenju Puteva.</p>

Suzavac u autobusu u Maslinama, sjutra neće saobraćati

<p>Budžet se nije predstavljao juče, jer nije bio prezentovan i pitanje je, šta je Vlada usvojila u petak 15. novembra, jer je budžet postao javno dostupan 18. novembra, poslije 17 sati - što je, suprotno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti - poručila je ekonomska analitičarka Mila Kasalica.</p>
<p>Ona je, gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, podvukla da o budžetu ne može da se priča neozbiljno.</p>
<p>- Ako premijer Spajić neće da služi građanima Crne Gore, posebno poreskim obveznicima, onda neka se igra keksićima jer o budžetu Crne Gore ne može da se priča na neozbiljan način. Analizu je ubila 44. Vlada, odnosno gospodin Spajić i njegovo neistinovanje javnosti Crne Gore. Ako je trebalo da prozove koga da mu izađe na crtu, onda ću ja njega da pitam itekako ,,Đe si ti bio dječače nezreli?” Jer ima nas dobrano koji smo uložili svoju struku, svoje znanje i svoj integritet, kako u sve što se dešavalo do 30.avgusta, tako i u sve što se dešavalo posle 30. avgusta - rekla je Kasalica.</p>
<p>BDP je, ističe ona, rastao zbog potrošnje - i to lične potrošnje građana, a ne zato što su se, kako je kazala, donosile neke izuzetne ekonomske mjere.</p>
<p>- Dug od 105 posto BDP-a je napravio Spajić, i sad je to svedeno na 62, tako što smo iz onoga što se zadužio obveznicom od 750 miliona 2020. godine, pola je vraćeno duga, a onda je pola vraćano 2022, 2023. i 2024. godine, odnosno smanjivao se dug, a rastao je bruto društveni proizvod, koji je rastao zbog potrošnje, lične potrošnje, a ne zato što su se donosile neke izuzetne ekonomske mjere. Mi smo ušli u osjetljivost kriznih razmjera, jer naša lična potrošnja na nivou makro parametara ušla u procente preko 93, 94, a investiciona pala skoro na pet procenata do sedam, ukupnog bruto društvenog proizvoda. Tako se ne obnavlja investicioni ciklus, tako se ne mogu razmišljati i promišljati održivosti javnih finansija - zaključila je Kasalica.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>

Kasalica: Spajić je prekršio zakon o budžetu, on je neozbiljan i neodgovoran premijer

<p>Policija traga za muškarcem iz Podgorice za kojeg, na osnovu do sada prikupljenih dokaza, vjeruju da je sinoć ubio <b>Goricu Medojević</b> (39).</p>
<p>To je Televiziji E potvrđeno iz Uprave policije.</p>
<p>Medojević je sinoć, pola sata nakon ponoći, ubijena u dvorištu porodične kuće na Zabjelu. Više državno tužilaštvo (VDT) danas je formiralo predmet i naložilo obdukciju tijela.</p>
<p>Uprava policije kasnije danas je demantovala navode pojedinih medija da se bivši suprug Medojević sumnjiči za ubistvo.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fup-nije-tacno-da-se-za-ubistvo-medojevic-sumnjici-njen-bivsi-suprug&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Policija na tragu ubici Gorice Medojević

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: zatvor