U Francuskoj je 1. maja registrovan 83.681 zatvorenik, što je rekordan broj čak i za njene hronično pretrpane zatvore, pokazuju novi podaci Ministarstva pravosuđa.
Francuski zatvori su 1. maja imali ukupno 62.570 mjesta, te je pretrpanost premašila njihov kapacitet za trećinu što je najviše do sada, a godinu ranije, 1. maja 2024, kapcitet je bio premašen za četvrtinu.
To je povećanje ukupnog broja zatvorenika za 6.000 osoba u jednoj godini, a 25.000 za pet godina, od kraja prvog talasa mjera zbog pandemije kovida-19, kada je bilo prijevremenog puštanja zatvorenika na slobodu.
Broj zatvorenika u 23 zatvorska objekta bio je 1. maja čak veći od 200 odsto njihovog predviđenog kapaciteta, navelo je Ministarstvo.
Zbog pretrpanosti zatvora 5.234 zatvorenika može da spava samo na podu ćelija.
Istražni zatvori, gdje su oni koji čekaju suđenje, ili osuđenici na kratke kazne, imaju 63 odsto više zatvorenika od svog predviđenog kapaciteta.
Prag od 80.000 zatvorenika Francuska je prvi put prešla 1. novembra 2024. godine, kada ih je bilo 80.130 i od tada raste.
Pretrpanost zatvora je "loša apsolutno za sve, a očigledno za same zatvorenike, prisiljene da žive u nedostojnim uslovima, kao i za zatvorske službenike koji trpe nesigurnost i nasilje", nedavno je objasnio ministar pravde Žerald Darmanen. Kao i njegovi prethodnici, i on predlaže izgradnju novih zatvora.
Ministar je sredinom maja preporučio i protjerivanje stranaca - zatvorenika i "diferencijaciju zatvorenika na osnovu stepena opasnosti".
Francuska je među najgorima u Evropi po pretrpanosti zatvora, iza Kipra i Rumunije, po studiji koju je u junu 2024. objavio Savjet Evrope.
Francuske vlasti razmatraju mogućnost iznajmljivanja zatvorskih mjesta u drugim zemljama, posebno u Istočnoj Evropi.&nbsp;
- To nije tabu tema - potvrdio je nedavno predsjednik Emanuel Makron.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Francuski zatvori pretrpani, razmatra se iznajmljivanje zatvora i u Istočnoj Evropi

Policija u Indoneziji uhapsila je državljanina Australije zbog krijumčarenja kokaina na ostrvo Bali, za šta bi mogla da mu se izrekne smrtna kazna, saopštili su danas zvaničnici.
Optuženi 43-godišnji građanin Sidneja priveden je u četvrtak, 22. maja, nakon što je policija, prilikom pretresa kuće koju je iznajmljivao, zaplijenila 1,7 kilograma kokaina, zajedno sa digitalnom vagom i mobilnim telefonom, rekao je načelnik policije Balija Danijel Aditjadžaja.
Nadzorni timovi policije prijavili su da je muškarac primio dva sumnjiva paketa poslata poštom iz Engleske, rekao je on na konferenciji za novinare i dodao da osumnjičenom prijeti smrtna kazna ili doživotni zatvor.
Preliminarna istraga pokazala je da je optuženi putem internet usluge "Grab" naredio dostavljaču da preuzme dva paketa u pošti u Denpasaru, glavnom gradu ostrva, kao i da pakete preda dostavljaču druge kompanije, koji ih je donio do iznajmljene kuće.
Policija je na konferenciji za medije predstavila optuženog, koji je nosio masku preko glave i nije davao izjave.
Kancelarija Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC) tvrdi da je Indonezija veliki centar za krijumčarenje droge, uprkos tome što ima neke od najstrožih zakona o drogama u svijetu, uglavnom zato što međunarodni karteli ciljaju na mladu populaciju.
U Indoneziji je na smrtnu kaznu trenutno osuđeno oko 530 ljudi, od kojih je 96 stranaca, a posljednja egzekucija izvršena je u julu 2016. godine, kada su ubijeni jedan Indonežanin i tri stranca.

Australijancu zbog švercovanja kokaina u Indoneziji prijeti smrtna kazna

Rusija je osudila Oskara Dženkinsa, državljanina Australije, na 13 godina zatvora zbog borbe na strani ukrajinskih snaga.
Dženkins je proglašen krivim od strane suda u Luhansku za učešće u oružanom sukobu kao plaćenik, saopštili su tužioci, nakon što je presuđeno da se borio za Ukrajinu protiv Rusije između marta i decembra prošle godine.
Australijska ministarka vanjskih poslova Peni Vong izjavila je u subotu da je njena vlada "zgrožena" presudom, nazivajući je "lažnim suđenjem" i pozvala Rusiju da se prema Dženkinsu odnosi u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom.
Australija je više puta pozvala na oslobađanje Dženkinsa, koji je porijeklom iz Melburna, otkako su ga ruske snage zarobile u decembru.
Ruski tužioci optužili su Dženkinsa da je primao između 7.400 i 10.000 dolara mjesečno za borbu u Ukrajini kao plaćenik. Kremlj tvrdi da plaćenici podliježu krivičnom gonjenju i da nemaju pravo na zaštitu ratnih zarobljenika prema međunarodnom pravu.
Na fotografiji koju je podijelio sud pod kontrolom Rusije u Luhansku, Dženkins je viđen kako stoji u staklenom kavezu s rukama iza leđa.
Sud je naredio Dženkinsu da služi kaznu u kaznenoj koloniji s maksimalnim obezbjeđenjem.
Smatra se da se Dženkins pridružio međunarodnoj brigadi među ukrajinskim redovima, prenosi Rojters. Njegovo hapšenje je otkriveno krajem prošle godine kada se na ruskim Telegram računima pojavio video na kojem se navodno vidi kako je Dženkins odveden kao ratni zarobljenik.
Na snimku se vide Dženkinsove ruke su čvrsto vezane i kako ga nepoznati muškarac dva puta udara u glavu. Govoreći mješavinom engleskog, ukrajinskog i ruskog jezika, predstavlja se kao "vojnik" i kaže da je učitelj u Kini i student u Australiji.
Australija je više puta osudila rusku invaziju na Ukrajinu i dala je Kijevu blizu milijardu dolara pomoći od 2022. godine, dok je njena vojska obezbijedila obuku za ukrajinske oružane snage.

Rusija osudila Australijanca na 13 godina zatvora zbog borbe na strani ukrajinskih snaga

Kotoranka M.G.V. (31) osuđena je na 31 dan zatvora zbog upravljanja vozilom pod desjtvom kokaina.
Njoj je danas suđeno u hitnom postupku, a dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Ivana Vukasović joj je uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrane upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca.
Izrečena su joj i tri kaznena boda, koje će izvršiti Uprava policije.&nbsp;

Kotoranka završila u zatvoru zbog vožnje pod dejstvom kokaina

Bivša učiteljica osnovne škole u Kaliforniji, koja je bila proglašena jednim od najboljih edukatora okruga San Dijego, u petak je osuđena na kaznu zatvora od 30 godina do doživotne zbog seksualnih zločina nad dva maloljetnika, javljaju američki mediji.&nbsp;
Tužioci su naveli da je tridesetšestogodišnja Žaklin Ma (Jacqueline Ma) zavodila dvojicu dječaka te s jednim od njih započela seksualni odnos kad mu je bilo 12 godina.
Ma, koja je proglašena učiteljicom godine u okrugu San Dijego 2022. godine, uhapšena je početkom 2023.&nbsp;
Prije nego što se ranije ove godine izjasnila krivom po četiri tačke optužnice za seksualne zločine, uključujući bludne radnje nad djetetom i posjedovanje materijala koji prikazuju seksualno zlostavljanje maloljetnika, prijetila joj je maksimalna kazna od 165 godina do doživotnog zatvora.
Na ročištu za izricanje kazne, Ma je kroz suze uputila izvinjenje.
- Duboko se sramim svojih postupaka - poručila je ona.
Kazala je da je dječake "obmanjivala" te da su joj njihove porodice vjerovale.&nbsp;
- Uništila sam im djetinjstvo. Umjesto da slijedim put kojim bi učitelj trebao ići, dopustila sam da moj egoizam prevlada dobrobit dječaka - rekla je Ma.

SAD: Bivšoj učiteljici 30 godina zatvora zbog zavođenja maloljetnih učenika

Prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici danas su Marko Zekić (34) i Miomir Đukić (35) osuđeni su na jedinstvenu kaznu zatvora od po 40 godina za dvostruko ubistvo na Veruši 2020. i za pokušaj ubistva tri osobe u Beranama 2021. godine.
Presudu je donijela sutkinja Višeg suda u Podgorici Vesna Kovačević.&nbsp;
Optuženi Marko Zekić i Miomir Đukić osuđeni su na jedinstvenu kazvorsku kaznu od po 40 godina zatvora zbog ovog ubistva i pokušaja ubistva Kenana i Ismeta Sujkovića i Mirze Kastrata 18. novembra 2021. godine u blizini bolnice u Beranama.
Optuženi Mirčeta Mihailović je osuđen na 30 godina zatvora za ubistvo putem pomaganja, dok su za isto krivično djelo Goran Milašinović, Dragan Biletić, Zlatko Drašković i Branislav Ivanović dobili po deset godina zatvorske kazne.
Na osnovu Zakonika o krivičnom postupku svi optuženi su oslobođeni od krivice za stvaranje kriminalne organizacije jer nije dokazano da su izvršili to krivično djeo.
- Takođe, na osnovu čl. 373 tač. 2 Zakonika o krivičnom postupku optuženi M.N. i Đ.V. oslobođeni su od krivice i za krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja iz čl. 144 st.1 tač. 8 u vezi čl.25 &nbsp;Krivičnog zakonika Crne Gore, a optuženi D.Z. i za krivično djelo pranje novca iz čl. 268 Krivičnog zakonika Crne Gorenije dokazano da su izvršili predmetna krivična djela - navedeno je u saopštenju Višeg suda.

Zekiću i Đukiću za dvostruko ubistvo na Veruši i pokušaj likvidacije po 40 godina zatvora

U Odjeljenju za maloljetnike Uprave za izvršenje krivični (UIKS) prošle godine se nalazilo između pet i sedam maloljetnika. To je pokazao Izvještaj o radu i stanju u oblastima iz nadležnsoti UIKS za 2024. godinu.
Sa maloljetnicima se svakodnevno obavlja savjetodavni razgovor u vezi tretmana resocijalizacije i eventualnih pogodnosti koje bi mogli da koriste ukoliko poštuju pravila.&nbsp;
U skladu sa Zakonom o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, za one kojima je izrečena mjera upućivanje u vaspitnu ustanovu zavodskog tipa svaka tri mjeseca dostavlja se izvještaj Centru za socijalnu rad kao i sudu koji je izrekao mjeru.
Izvještaj obuhvata informacije o tretmanu resocijalizacije maloljetnika, odnosno njegovom napretku i eventualni prijedlog za obustavu mjere ili zamjenu te mjere nekom drugom mjerom.
- Predstavnici stručne službe suda, odnosno sudija koji je izrekao mjeru obilaze maloljetnika u Odeljenju za maloljetnike, obavljaju razgovor sa njim kao i sa realizatorom tretmana fokusirajuci se, ne samo na program resocijalizacije, već i na uslove boravka. Na taj način se ostvaruje saradnja između suda koji je izrekao vaspitni mjeru i Uprave za izvršenje krivičnih sankcija gdje maloljetnik mjeru izvršava - navedeno je u Izvještaju.
Ukoliko je maloljetniku osim vaspitne mjere upućivanje u vaspitnu ustanovu zavodskog tipa izrečena u međuvremenu još jedna mjera npr. učesće u posebnim programima tretmana (koja se takođe izvršava u UIKS-u) osim redovnih izvještaja, o tome se sačinjava posebni izvještaj sa detaljnim osvrtom na ucešće u raznim psihološkim i kreativnim radionicama.
Kada je u pitanju obrazovanje, u Izvještaju UIKS-a je navedeno da su dva maloljetnika su učestvovala u radionicama opismenjavanja.&nbsp;
- Planom sportskih aktivnosti u Odjeljenju za maloljetnike u toku godine (svakog petka u mjesecu) održavaju se grupne sportske aktivnosti, dok se individualne aktivnosti realizuju svakodnevno. Aktivnosti koje su realizovane su takmičenja u stonom tenisu, fitnesu, basketu i sl. - navedeno je u Izvještaju.
Maloljetnicima su u posjetu osim članova porodice dolazili predstavnici Centra za socijalni rad i predstavnici Stručne službe Višeg suda u Podgorici.&nbsp;
T.K.

U UIKS-u prošle godine bilo sedam maloljetnika

Istražitelji još nijesu utvrdili motiv kojim se vodio Danilo Mandić kada je pucao na Darka Perovića i Arisa Turkovića u noći između subote i nedjelje u blizini raskrsnice Bulevara Ivana Crnojevića i Ulice Marka Miljanova i ispituju da li su imali sukob od ranije, potvrđeno je Pobjedi iz više izvora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdrzavni-skandal-kako-je-danilo-mandic-koji-ima-kriminalni-dosje-mogao-da-cuva-predsjednika-parlamenta-i-nabavlja-oruzje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako nam je nezvanično saopšteno, Mandić i Perović su u istom periodu bili u zatvoru, na izdržavanju kazni i tada nijesu bili u dobrim odnosima.
Perović nije prijavio policiji napad, pa inspektori sumnjaju da su akteri incidenta pokušali sve da zataškaju. Međutim, kako se radi o povratniku i prvom čovjeku zaduženom za bezbjednost predjednika Skupštine i njegovom sinovcu, to im nije pošlo za rukom.
Prema saznanjima Pobjede, Danilo Mandić zaposlen je u Skupštini Crne Gore po ugovoru o djelu i to kao savjetnik.
Tek četiri sata nakon događaja, Više državno tužilaštvo u Podgorici obaviješteno je o pokušaju ubistva Perovića i Turkovića, a onda se i sam Mandić pojavio u pratnji svog branioca, advokata Miroja Jovanovića u stanici policije i predao se.
Mandiću je zbog ovog incidenta koji se dogodio u nedjelju oko 3.40 časova, odlukom sudije za istragu Višeg suda, određen pritvor do 30 dana i poslat je u Istražni zatvor.
Interesantno je da je Danilo Mandić izašao iz zatvora početkom januara 2024. godine, gdje je služio kaznu za napad na službeno lice u vršenju službene radnje, a odmah nakon toga dobio je posao kod strica, kao lično obezbjeđenje.
Kako je Pobjedi potvrđeno iz Ministarstva pravde, Mandić je trebalo da napusti zatvor 2. februara 2024. godine, ali je mjesec ranije dobio pozitivno mišljenje jer je bio radno angažovan u Upravi za izvršenje sankcija, zbog čega je pušten na slobodu.
On je inače zaposlen kao lično obezbjeđenje Andrije Mandića, a prilikom pokušaja ubistva koristio je službeno vozilo Skupštine Crne Gore i to džip „range rover“. Međutim i dalje nije poznato da li je Danilo Mandić zaposlen u Skupštini Crne Gore ili obezbjeđuje Mandića privatno.
<h2>Perović ranije hapšen</h2>
Darko Perović je hapšen prije dvije godine u podgoričkom naselju Konik zbog nošenja pištolja.
Iz policije je u martu 2023. godine saopšteno da je Perović višestruki povratnik u izvršenju teških krivičnih djela.
- Pripadnici Interventne jedinice su na Koniku kotrolisali jedan ugostiteljski objekat gdje je zatečeno više osoba. Prilikom dolaska službenika policije D. P. (50) je odbacio vatreno oružje – pištolj marke „pietro beretta“ kalibra 9mm. Pištolj je izuzet sa lica mjesta, a D. P. je doveden u službene prostrije zbog preduzimanja daljih aktivnosti iz nadležnosti policije, naveli su tada iz Uprave policije.
<h2>Hronologija sukoba</h2>
Kako Pobjeda saznaje, napadač i ranjeni su bili u istom lokalu, gdje je navodno došlo do sukoba, a nakon toga Mandić ih je čekao da izađu i pucao im u noge.
Policija je obaviještena o događaju i zatekla Perovića koji je odbio da se legitimiše, da bi potom pobjegao i udario u betonske stubiće.
Inspektori su uočili povredu u predjelu desne potkoljenice i Perovića uputili na ukazivanje ljekarske pomoći u Klinički centar Crne Gore gdje je testiranjem utvrđeno da je pozitivan na alkohol u koncentraciji od 0,66 g/kg kao i na kokain.
Nakon testiranja, Perović je uhapšen zbog više počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima i Zakona o javnom redu i miru i sudija za prekršaje ga je kaznio novčanom kaznom u iznosu od 3.450 eura.
<h2>Mandićev kriminalni dosje</h2>
Danilo Mandić je od ranije poznat istražiteljima. On je osuđivan zbog napada na policijskog službenika. Policija je tragala za njim zbog sumnje da je 27. februara 2022. godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač. Kada je policija tražila legitimaciju od Mandića, on je počeo da ih vrijeđa, a zatim nasrnuo na jednog od njih i pobjegao.
Godinu ranije, policija je tragala za njim zbog nedozvoljenog držanja oružja. Pištolj koji je kod njega pronađen, dobio je od strica Andrije Mandića.
U avgustu 2020. godine učestvovao je u tuči, a zatim i potegao oružje, ali je jedan gost uspio da mu uzme pištolj.
Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Istražitelljima je isprićao da pištolj dao sinovcu.
Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. koja je pokušala da izbjegne kontrolu i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.

Mandić i Perović i u zatvoru bili u sukobu

Državljanin Srbije Ž. J. (32), iz Mladenovca, osuđen je na kaznu zatvora od 23 dana i kažnjen je novačno 180 eura zbog više saobraćajnih prekršaja - kazao je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
Njemu je, kako se navodi u saopštenju, suđeno u hitnom postupku zbog toga što su ga prethodne noći u Budvi pripadnici Uprave policije zatekli da upravlja neregistrovanim vozilom pod dejstvom opojne droge marihuana, pri čemu nije posjedovao ni važeću vozačku dozvolu.
- Kako okrivljeni nije platio novčanu kaznu po objavljivanju odluke, preinačena mu je u kaznu zatvora u trajanju od osam dana, pa je okrivljeni kao strani državljanin odmah sproveden u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu na izdržavanje kazne od 23 dana - rekao je Đukanović.
Njemu će, kako dodaje, biti zabranjeno da upravlja vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od četiri mjeseca, a zabrana stupa na snagu nakon izdržavanja zatvorske kazne.&nbsp;

Državljaninu Srbije 23 dana zatvora: Upravljao neregistrovanim vozilom pod dejstvom marihuane, ne posjeduje ni važeću vozačku dozvolu

Sud u Sankt Peterburgu osudio je antiratnu aktivistkinju Darju Kozirevu (19) na skoro tri godine zatvora nakon što je ocijenio da je diskreditovala rusku vojsku lijepljenjem pjesme na spomenik posvećen ukrajinskom pjesniku.
Ona se suočila i sa optužbama koje proizilaze iz intervjua koji je dala za North.Realities Radija Slobodna Evropa (RSE), gdje je, između ostalog, govorila o svojim političkim stavovima. 
 
Tužioci su tražili šest godina zatvora za Kozirevu, koja je pritvorena 24. februara 2024. godine, na drugu godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu. 
 
Ona je uhapšena nakon što je na statuu Tarasa Ševčenka, pjesnika i mislioca veoma poštovanog u Ukrajini, a koja se nalazi u Sankt Peterburgu, zalijepila odlomak njegove pjesme.

Antiratna aktivistkinja u Rusiji osuđena na tri godine zatvora jer je zalijepila odlomak pjesme na spomenik ukrajinskog poete

Uz sve manipulacije koje tako sjajno pakuje, Gojko Perović je najveća opasnost za građanski karakter Crne Gore, ocijenio je istoričar, civilni aktivista i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Boban Batrićević, gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E.
On je izrazio zaprepašćenje činjenicom da je Perović kolumnista dnevnog lista Pobjeda. uprkos činjenici da sveštenik SPC, kako kaže, izjednačava antifašistički i četnički pokret.
- Ne znam kako je postao kolumnista Pobjede. To je pitanje za njih i njihovo uredništvo – kako je jedan rehabilitator ratnih zločinaca, negator crnogorske nacije i svega što ima prefiks ‘crnogorski’, dobio prostor u toj novini - kazao je Batrićević.
Batrićević posebno ukazuje na, kako tvrdi, besraman tekst koji je Perović nedavno objavio, ocjenjujući da je pun manipulacija i istorijskih neistina.
- Cijeli tekst piše o ‘golgoti’ Srpske pravoslavne crkve, kako je on naziva, u Drugom svjetskom ratu, ali niđe ne pominje da je baš toj crkvi, konkretno crnogorskoj mitropoliji, jedino bilo dozvoljeno da ima bogosloviju. Ne pominje ni dobre odnose s italijanskim i njemačkim okupatorima, niti činjenicu da je tadašnji mitropolit Joanikije pisao ode Vermahtu i pozivao na uništenje partizana - rekao je Batrićević.
Dodaje da Perović „samo konstatuje da je Joanikiju bilo onemogućeno pravedno suđenje, potpuno izvrćući istorijske činjenice“.
- Zato kažem, to je veliki problem. Teško je ispratiti toliko manipulacija. Za dekonstrukciju takvog teksta bilo bi potrebno posebno odjeljenje koje bi se bavilo samo raskrinkavanjem Perovićevih i tekstova njegovih pajtaša - upozorava Batrićević.
Naročito, kako navodi, zbog njegovog načina interpretacije takvih neistina.
- On je umislio da je veliki filozof pravoslavlja i hrišćanstva, mislilac i poznavalac istorije i antropologije, a zapravo se radi o jednom agipropovcu četničke ideologije, koji govori drugačijim tonom, ali misli isto što i oni - zaključuje Batrićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DY-1PiRrCQ-c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Batrićević: Gojko Perović je najveća opasnost za građanski karakter Crne Gore

Montway je, u partnerstvu sa Metalurško-tehnološkim fakultetom Univerziteta Crne Gore, pokrenuo istraživačko-razvojni projekat “Novi ekološki prihvatljivi termoizolacioni materijali na bazi pepela i otpadne plastike – Zeleni Hub”  usmjeren na razvoj inovativnog termoizolacionog materijala na bazi industrijskog otpada
Iz projektnog tima su kazala da je riječ o ekološki prihvatljivom materijalu koji koristi elektrofilterski pepeo iz termoelektrane u Pljevljima i otpadnu plastiku (HDPE i PP) – dvije komponente koje se danas dominantno skladište ili sagorijevaju, stvarajući negativan uticaj na životnu sredinu.
Kako su pojaili, korišćenjem napredne metode geopolimerizacije, ovaj otpad se transformiše u funkcionalni građevinski proizvod koji može zamijeniti cementno vezivo u termoizolacionim malterima.
Cilj projekta je da definiše optimalnu recepturu i proces proizvodnje koji obezbjeđuje nisku toplotnu provodljivost, odgovarajuću mehaničku otpornost, dugotrajnost i nisku apsorpciju vode.
Laboratorijska testiranja će, kazali su iz projektonog tima, obuhvatiti ispitivanje fizičko-hemijskih osobina sirovina, karakterizaciju finalnog proizvoda, testove trajnosti i procjenu ekološke prihvatljivosti primjenom standardnih testova izluženja.
- Projekat Zeleni Hab /Green Hub/ je primjer kako nauka i industrija mogu zajedno ponuditi rješenja koja su i održiva i tržišno konkurentna. Vjerujemo da će rezultati projekta doprinijeti smanjenju količine otpada, promociji cirkularne ekonomije i razvoju zelene gradnje u Crnoj Gori - rekli su iz projektnog tima.
Prema njihovim riječima, ovim projektom Crna Gora ne samo da dobija inovativno rješenje za problem otpada, već pravi važan iskorak ka zelenijoj i energetski efikasnijoj budućnost.
Projekat se sprovodi kroz četiri ključna radna paketa – menadžment, unaprijeđenje istraživačke infrastrukture, istraživanje i diseminaciju – tokom 36 mjeseci.
Očekuje se da će krajnji proizvod zadovoljiti međunarodne standarde za termoizolaciju uz značajno niži karbonski otisak u poređenju sa tradicionalnim građevinskim materijalima.
Projekat finansira Fond za inovacije Crne Gore.

Crna Gora dobija prvi ekološki termoizolacioni materijal na bazi pepela i plastike

Hiljade ljudi, uglavnom iz Tunisa, pokrenulo je kopneni konvoj ka Gazi, s ciljem da „razbiju opsadu“ nad palestinskom teritorijom.
Organizatori navode da konvoj, sastavljen od devet autobusa, ne prevozi humanitarnu pomoć, već predstavlja simbolički čin probijanja blokade teritorije koju su Ujedinjene nacije označile kao „najgladnije mjesto na planeti“.
Konvoj nosi ime „Soumoud“, što na arapskom jeziku znači „postojanost“, a uključuje i ljekare. Kako je saopštila aktivistkinja Džavaher Šana (Jawaher Channa) za agenciju AFP, cilj je da se do kraja sedmice stigne do grada Rafa u južnom dijelu Gaze.
Planirano je da konvoj prođe kroz Libiju i Egipat, iako egipatske vlasti još nijesu izdale dozvolu za ulazak.
- Nas je trenutno oko hiljadu, a očekujemo da će nam se putem pridružiti još ljudi - kazala je Šana, portparolka Koordinacije zajedničke akcije za Palestinu iz Tunisa, organizacije koja stoji iza karavana.
Dodala je i da, iako još nemaju dozvolu za prelazak granice iz Egipta, „vidjećemo šta će se desiti kada stignemo tamo“.
Šana je takođe rekla da ne očekuju probleme prilikom ulaska u Libiju, jer, kako je navela, „libijski narod tradicionalno podržava palestinski narod“, uprkos činjenici da je zemlja i dalje politički podijeljena i pogođena nasiljem.
Osim Tunižana, u konvoju se nalaze i aktivisti iz Alžira, Mauritanije, Maroka i Libije. Planirano je da se putuje duž obale Tunisa i Libije, a zatim da se preko Egipta stigne do Rafe.
U međuvremenu, brod „Madleen“ koji je prevozio pomoć za Gazu isplovio je prije nekoliko dana iz Italije, ali ga je jutros presrela izraelska mornarica, spriječivši ga da stigne do palestinske obale.
Prema informacijama koje je objavio The Times of Israel, izraelska mornarica je tokom noći zaustavila brod sa aktivistima. Uhapšeni su i biće predati policiji, koja će ih deportovati.

Iz Tunisa krenule hiljade ljudi ka Gazi, među njima i ljekari

U non paperu je podcrtan manjak političke volje i srušena farsa političke elite na vlasti, koja nas želi ubijediti da je sve što rade za dobrobit evropskih integracija, za brži ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. To nije slučaj - rekao je za 24 sata Televizije E politički analitičar, Marko Savić.
Dilema – da li se primjenjuje Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ili Zakon o radu obilježila je sjednicu Ustavnog odbora, na kojoj je konstatovano da je sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanovič stekao uslov za penziju. Politički analitičar Marko Savić kaže da, iako većina skupštinskih odbora liči na lošu predstavu ili igrokaz, čudi što je dilema uopšte postojala.
- Moramo da shvatimo da Ustavni odbor ima, maltene, proceduralne nadležnosti kada je riječ o prestanku mandata ili odlasku u penziju sudija Ustavnog suda. Nije na Ustavnom odboru da raspravlja po kojem se to zakonu dešava. Dobili su vrlo konkretan odgovor Evropske komisije o tome što je njihovo postupanje značilo i koliko je direktno vezano za obaveze iz poglavlja 23 i 24 - rekao je Savić.
Evropska komisija bila je jasna kada je u non paperu ocijenila da je odluka crnogorskog parlamenta da penzioniše sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović bila jednostrana i da je izazvala ozbiljnu institucionalnu i političku krizu. Da se ne poštuje to što je u okviru pravnog sistema države Crne Gore bilo je, podsjeća Savić, jasno od kada se premijer Milojko Spajić pojavio na političkoj sceni, kao ministar 2020. godine.
- Vidjelo se da nije baš vičan poštovanju onoga što je u okviru pravnog sistema države. To se preliva i na sve ostale konstituente vlasti, koji pravo i Ustav vide kao nešto što mogu da modifikuju na način koji trenutno odgovara njihovoj politici - kaže Savić.
Mišljenje Venecijanske komisije o slučaju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović trebalo bi da bude poznato do 16. juna. Savić kaže da se ne može prejudicirati kakvo će mišljenje biti, ali da je gotovo nemoguće doći do dogovora u plenumu.
- Strašno je za Crnu Goru, ne samo u kontekstu evropskih integracija, nego i razvoja građanskog društva, da je prostor za otvoren, argumentovan politički dijalog unutar parlamenta i na svim drugim platformama, vrlo sužen. Kad imate tako sužen prostor za dijalog, kao posljedicu imate polarizaciju, ne samo političku, nego i društvenu - istakao je Savić.
Pregovaračka poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost) sa Evropskom unijom su ključna jer, objašnjva Savić, usmjeravaju dinamiku procesa. U non paperu Evropske komisije ukazuje se na nazadovanje.
- Ono što je podcrtano je i manjak političke volje. Dakle, ovim dokumentom apsolutno je srušena farsa političke elite na vlasti koja nas želi ubijediti da je sve što oni rade za dobrobit evropskih integracija, odnosno, za brži ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. To nije slučaj - rekao je Savić.
Govoreći o sjednicama Anketnog odbora, Savić se pita koja je uopšte svrha tog skupštinskog tijela.
- Za taj odbor je zdušno poturio čitav svoj potencijal Milan Knežević. Imajući u vidu šta je njihov predmet rada, koje ljude zovu da svjedoče, koja pitanja se tu postavljaju, sve to izgleda kao loše režirana predstava. Svako ko je iz mazohizma gledao sjednicu Anketnog odbora, pogotovu posljednju (na kojoj je saslušavan dugogodišnji funckioner Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, Milan Paunović), shvatio je da ne postoji bolje objašnjenje osim namještaljke. To je igrokaz za javnost, koji treba da poturi sliku da se mi, zapravo, bavimo svojom prošlošću na jedan temeljan i odgovoran nači. To nam Anketni odbor, ako mu je to bio cilj, nažalost, ne pokazuje, već nas uvodi u dodatni, haotični momenat u kojem se vade teme iz prošlosti, ali ne obrađuju se na detaljan i argumentovan način, koji može da doprinese rasvjetljavanju određenih važnih, crnih perioda iz bliske prošlosti. Sa ovakvim radom i kroz ovako namješten proces, jer u nekim trenucima liči na proces, rad Anketnog odbora samo produbljuje polarizovanost – smatra Savić.

Savić: Non paper srušio farsu političke elite

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp; Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp; Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije. KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp; Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane Dragana Krapovića, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore(Photo: Portal ETV, screenshot)</figcaption> </figure>  Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp; Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani. Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije. KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini Marko Kovačević vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio. Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac Andrija Mandić, mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta. VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Jovan Vučurović prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp; Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp; Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom. Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao. &nbsp;

Tag: zatvor