Crnoj Gori će za zatvaranje Poglavlja 27 biti potrebno mnogo promjena i akcija i zato je dobro što je u nacionalnu kampanju zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“ uključeno mnogo aktera i građana, kazao je ambasador Evropske unije (EU) u Podgorici Johan Satler.
Satler je agenciji MINA rekao da je srećan što u okviru kampanje „Čuvaj da te čuva“, koja je pokrenuta u junu, imaju veliku koaliciju voljnih koja stalno raste.
- Imamo mnogo uključenih aktera, imamo državne institucije koje su veoma snažno angažovane, uključujući ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića. Imamo i lokalne vlasti - mnogo gradonačelnika nam se pridružilo u međuvremenu, ali što je najvažnije, imamo mnogo aktivnih građana - kazao je Satler.
On je naveo da su uključeni ekološki aktivisti, omladinske organizacije, novinari, umjetnici.
- Imamo dobru koaliciju voljnih ljudi koji žele da pomognu u čišćenju Crne Gore -naveo je Satler.
Kako je naveo, to podrazumijeva napor koji mora uključiti cijelo društvo, jer postoji mnogo problema, od čistog vazduha i vode do upravljanja otpadom i otpadnim vodama.
Satler je istakao da su fokusirani na više konkretnih oblasti, dodajući da je srećan što već rade na tri-četiri konkretna problema, kao što su nelegalne deponije, ali i stare automobilske gume koje su veliki problem u Crnoj Gori.
- Imamo i novu platformu koja se zove Čuvaj.me, koju već koriste stotine građana kako bi prijavili probleme i eko-kriminal, i to je upravo ono što želimo da vidimo - rekao je Satler.
Govoreći o dosadašnjim aktivnostima u kampanji „Čuvaj da te čuva“, on je podsjetio da je organizovana velika akcija čišćenja na Ćemovskom polju, koje je, kako je naveo, simbolično mjesto, jer je postalo sinonim za sve ono što ne funkcioniše kada je riječ o upravljanju otpadom.
Satler je istakao da je to mjesto više puta čišćeno, ali da se poslije samo nekoliko mjeseci ponavlja ista situacija i da ljudi opet nelegalno bacaju otpad.
- Šta se sada mijenja - ne samo da smo očistili lokaciju zajedno sa gradonačelnikom Podgorice, zvaničnicima i 150 aktivista, već postavljamo i kamere, postavljeni su znakovi - rekao je Satler.
On je najavio nastavak akcije na Ćemovskom polju.
- Komunalna policija će patrolirati, jer drugi dio ove kampanje je odgovornost – potrebno je i sprovođenje zakona. Ljudi koji se ne ponašaju odgovorno, koji štete prirodi, koji nelegalno sijeku šumu ili prave divlje deponije, snosiće odgovornost i biće kažnjeni - naveo je Satler.
On je najavio da će akcije čišćenja biti nastavljene širom države.
- Sljedeće sedmice fokusiraćemo se na Moraču, koja je veliki problem zbog nedostatka savremenog postrojenja za preradu otpadnih voda - rekao je Satler.
On je podsjetio da projekat za izgradnju tog postrojenja postoji, navodeći da je potrebno da se krene sa njegovom realizacijom.
- Sada imamo oko 100 hiljada ljudi koji žive u Podgorici čije otpadne vode nijesu tretirane. Te vode završavaju netretirane u Morači, zatim u Skadarskom jezeru i na kraju u Jadranskom moru. To mora da se promijeni, jer je opasno - rekao je Satler i dodao da je zbog toga akcija na Morači veoma važna.
On je najavio da je akcija na Ribnici planirana za avgust, kao i da će nastaviti sa takvim akcijama širom Crne Gore.
Upitan koliko takve akcije mogu uticati na svijest građana, Satler je rekao da je glavna poruka da je promjena neophodna.
Kako je istakao, drugi dio poruke je da je promjena moguća, i to brzo.
Satler je rekao da u crnogorskom Ustavu postoji predivna rečenica – da je Crna Gora ekološka država.
- Mislim da je sada vrijeme da tu odredbu i ostvarite. Smatram da je ubrzanje puta ka EU dobra prilika da se ispoštuje to ekološko obećanje koje ste dali Ustavom. I, uzgred, to je i neophodno, jer je to jedno od poglavlja koje morate zatvoriti ako želite da postanete članica EU – poglavlje 27 o zaštiti životne sredine - rekao je Satler.
Kako je naveo, to poglavlje bi trebalo da bude zatvoreno do kraja naredne godine.
- Da bi se to desilo, moraćemo da vidimo mnogo promjena, mnogo akcija i raduje me što vidim da nam se zapravo pridružuje mnogo građana - naglasio je Satler.
Upitan o situaciji sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, čijoj se izgradnji protivi dio mještana, on je ukazao da je to postrojenje doprinos poboljšanju životne sredine i da ono rješava problem, ne stvara ga.
- Nekada se to prikazuje kao da je problem, ali zapravo je riječ o savremenom postrojenju po najvišim ekološkim standardima - naglasio je Satler.
Kako je naveo, u Njemačkoj postoji oko osam hiljada sličnih postrojenja.
Satler je istakao da je to, u ekološkom smislu, vrhunski standard i da je važno jer doprinosi zdravijem okruženju za sve.
On je dodao da postoje i druge lokacije poput Bijelog Polja, gdje su blizu implementacije, ali treba donijeti konačnu odluku.
- Zbog toga ohrabrujem i vlasti u Bijelom Polju da krenu naprijed, da stvore zdraviju životnu sredinu za građane i da ne dozvole da voda ide nefiltrirana, neprečišćena u Lim - rekao je Satler.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Satler: Za zatvaranje poglavlja o zaštiti životne sredine biće potrebno mnogo promjena i akcija

Uvjeren sam da su inkluzija, dijalog i partnerstvo prvi uslov uspješne primjene javnih politika na lokalnom nivou - poručio je ministar javne uprave Maraš DUkaj na konferenciji „Opštine za EU - Uticaj evropskih integracija na lokalne samouprave u oblasti zaštite životne sredine“.
To je, kaže on, i bio motiv da u saradnji sa Zajednicom opština, drugim ministarstvima i uz snažnu podršku Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori - pokrene projekat „Opštine za EU“.
- Ova mreža proizilazi iz Memoranduma o saradnji koji su, na inicijativu Ministarstva javne uprave potpisale sve lokalne samouprave i resorna ministarstva, 13. decembra 2024. godine. Ona je uspostavljena s ciljem da se obezbijedi platforma o ključnim pitanjima životne sredine kako bi se omogućilo zainteresovanim stranama da razgovaraju o izazovima i identifikuju rješenja - rekao je Dukaj.
Panel na visokom nivou su pored Dukaja otvorili i ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler kao i ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Diskusija je, kako su naglasili u resoru Dukaja, bila usmjerena na ulogu lokalnih samouprava u ispunjavanju ekoloških i klimatskih ciljeva na putu ka EU članstvu.
- Oblast zaštite životne sredine je jedan od najvažnijih evropskih politika - u kojoj ne može biti napretka bez odgovorne i ambiciozne uloge opština - naglasili su oni.
Ministar Dukaj se osvrnuo na izazove koji su identifikovani u Analizi funkcionisanja lokalnih samouprava.
- Jedan od najozbiljnijih izazova koji je tada identifikovan bio je nedovoljno razvijen odnos između centralnih i lokalnih vlasti - na primjer, javne politike su se često kreirale, bez konsultacija sa onima koji kasnije treba da ih sprovode. Takva praksa nije bila samo politički problem, već i ozbiljna prepreka za funkcionalnost sistema - kazao je Dukaj.
Bez promjene pristupa nema, podvlači on, suštinskih reformi.
- Pristup je ono što pravi razliku između deklarativne i stvarne transformacije i reforme - dodao je Dukaj.
Konferencija je, kako su kazali u Ministarstvu javne uprave, nastavljena tematskim panelima, gdje su predsjednici crnogorskih opština i eksperti iz oblasti zaštite životne sredine razmijenili iskustva o izazovima i najboljim praksama u oblastima pametnog upravljanja otpadom i čistih zajednica, kao i očuvanja biodiverziteta i zaštićenih područja.
Panelisiti su bili iz redova lokalnih vlasti, komunalnih preduzeća, institucija za zaštitu životne sredine, nacionalnih parkova i civilnog sektora.

Dukaj na Konferenciji „Opštine za EU“: Bez promjene pristupa nema suštinskih reformi

Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Rikardo Seri ukazao je na važnost Poglavlja 27 u procesu pristupanja EU i istakao da je zaštita životne sredine ključno pitanje za budućnost Crne Gore. Pozvao je vlast da se koncentriše na ovu oblast jer, kako je rekao, mnoge stvari zaostaju. Seri je, na događaju povodom 25 godina postojanja nevladine organizacije Green Home, izrazio zadovoljstvo saradnjom sa ovom NVO, pohvalivši njena postignuća i doprinos zaštiti prirode. - 25 godina postojanja ove organizacije je zaista značajan jubilej. Green Home je svojim radom postavio temelje za bolju zaštitu prirodnih resursa u Crnoj Gori. Iako je mnogo postignuto, pred nama su izazovi, posebno u kontekstu implementacije evropskih klimatskih i ekoloških standarda. Evropska unija je posvećena tome i zajedno sa partnerima radimo na podizanju svijesti i napredovanju u oblasti zaštite životne sredine. Uvijek je čast prisustvovati ovakvim događanjima, a proslava 25. godišnjice je posebno važna. Ova organizacija je pravi prijatelj, i to ne samo za nas kao Evropsku uniju, već i za samu Crnu Goru - izjavio je Seri. Seri napominje da je Poglavlje 27 ključno. - Pregovori su u toku. Sada je glavni cilj, glavni fokus kada je u pitanju životna sredina da se nastave pregovori i pokušaju da se postigne napredak u tom pogledu. Ovo je veoma, veoma izazovno područje, jer morate imati čistiju zemlju u skladu sa, recimo, zahtjevima za klimatskih promjena. Investicije, usklađivanje, nova zakonodavstva, sve ovo treba uraditi. I mislim da vlast treba da se koncentriše na ovu oblast, jer postoji mnogo stvari koje još uvek zaostaju - zaključio je zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Azra Vuković, izvršna direktorica NVO Green Home, tom prilikom istakla je da organizacija ponosno bilježi mnoge uspjehe tokom svog postojanja, uključujući kampanju za očuvanje rijeke Tare, koja je rezultirala usvajanjem Deklaracije o zaštiti rijeke Tare, i borbu za zaustavljanje gradnje hidroelektrana na rijeci Morači. Takođe, Vuković je naglasila značaj inicijative za osnivanje novih zaštićenih područja u Crnoj Gori, kao što su NP Prokletije, spomenik prirode kanjon rijeka Cijevna i park prirode Kačić. - Tokom ovih aktivnosti uspjeli smo da mobilizujemo veliki broj prijatelja prirode, NVO, kolega iz regiona, ali i institucija UN i Evropske komisije i konačno uspjeli u onome što je na početku izgledalo kao nemoguća misija: očuvanje Tare, Morače, kao i osnivanje novih zaštićenih područja. Naša misija je da, šireći mrežu prijatelja životne sredine, jačamo i sebe. Posebno bih istakla činjenicu da smo inicijatori Koalicije 27 koja okuplja 18 organizacija u Crnoj Gori i bavi se praćenjem ispunjavanja obaveza Crne Gore u Poglavlju 27 u procesu evropskih integracija - rekla je Vuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214160236_ca5106e702a6bf1082eb34b38dedaad2ffc80944e38ffbeeafbebbcf6e955857.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250214160236_ca5106e702a6bf1082eb34b38dedaad2ffc80944e38ffbeeafbebbcf6e955857" data-rendition-name="original" width="2329" height="3500" loading="lazy" alt="Sa događaja NVO Green Home"> <figcaption>Azra Vuković(Photo: Green Home)</figcaption> </figure>  Vuković je apelovala na sve zainteresovane strane da zajedničkim naporima ubrzaju implementaciju evropskih standarda u oblasti životne sredine, s naglaskom na važnost što brže primjene zakona i zaštite prirodnih resursa. - Danas je pitanje zaštite životne sredine aktuelno kao nikada ranije. Zaštita životne sredine danas se ne posmatra samo kroz prizmu očuvanja prirode, već i kao pitanje zdravlja ljudi, vladavine prava, demokratije, ekonomije, zaštite ljudskih i manjinskih prava, ali i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ako tome dodamo da je poglavlje 27 jedno od najzahtjevnijih u procesu pristupanja Evropskoj Uniji, onda postaje jasno koliko je važna ova oblast za Crnu Goru i njenu budućnost - poručila je Vuković. NVO Green Home je, podsjeća ona, čvrsto posvećena implementaciji Evropskih standarda iz oblasti životne sredine. - Primjenom ovih standarda, vazduh u našim gradovima, koji je na alarmantno visokom nivou zagađenosti, biće čišći; naše rijeke, jezera i more, u koje se danas izlivaju otpadne vode bez prethodnog tretiranja, postaće čistiji; hrana koju proizvodimo i konzumiramo biće zdravija i konačno, imaćemo zdraviju životnu sredinu i očuvano zdravlje ljudi - zaključila je izvršna direktorica NVO Green Home. Proslava 25. godišnjice Green Home-a okupila je brojne predstavnike NVO, državnih i medjunarodnih institucija, ambasadore i predstavnike diplomatskog kora, univerziteta kao i prijatelja zaštite životne sredine.

Seri: Vlast da se koncentriše na Poglavlje 27 jer mnoge stvari zaostaju

Crna Gora je prije 33 godine postala prva, Ustavom deklarisana ekološka država na svijetu. Međutim, u njoj danas, prema podacima Vlade, postoji najmanje 340 nelegalnih deponija. Ujedno, jedna je od 10 zemalja svijeta u kojima su stope razdvajanja kućnog otpada najniže, uz Albaniju, Kosovo i još sedam afričkih zemalja, piše Radio Slobodna Evropa.
Kao zemlja kandidat dužna za članstvo u Evropskoj uniji, u obavezi je da do 2030. godine reciklira polovinu otpada.
Jedna od ekoloških mjera na ovom putu stupa na snagu 20. oktobra zabranom upotrebe plastičnih kesa debljine od 15 do 50 mikrona, što predviđa nedavno usvojeni Zakon o upravljanju otpadom.
Tanje kese, do 15 mikrona debljine, koje se sada koriste za pakovanje voća ili mesa biće i dalje u upotrebi, kao i one najdeblje, od 50 mikrona, koje će moći da se kupe na kasi.
Primjenu ove odredbe kontrolisaće tržišna inspekcija, a raspon kazni se kreće od hiljadu do 40.000 eura.
U Crnoj Gori, zemlji od 630.000 stanovnika, godišnje se upotrijebi preko 63 miliona plastičnih kesa.
"Primjenom ove odredbe pokazujemo da smo spremni da se suočimo s ekološkim izazovima i da preuzmemo odgovornost za očuvanje naše zemlje", rekao je ministar ekologije Damjan Ćulafić.
Dok proizvođači plastičnih proizvoda za RSE kažu da je Vlada donijela odluku naglo, bez konsultacija i smjernica za dalju proizvodnju kesa, u nevladinom sektoru podržavaju odluku uz ocjenu da je morala biti ranije donijeta.
<h2>Građanin godišnje koristi do 600 plastičnih kesa</h2>
- Građanin Crne Gore godišnje koristi u prosjeku od 400 do 600 jednokratnih plastičnih kesa od kojih se ni jedna ne reciklira. Ako ne završe u prirodi, u najboljem slučaju se gomilaju na deponijama - kaže za Radio Slobodna Evropa Vanja Cicmil iz nevladine organizacije Zero Waste.
<blockquote>Zabrana i jednokratne plastike</blockquote>
<blockquote>Novim Zakonom za upravljanje otpadom biće zabranjena i upotreba jednokratne plastike.</blockquote>
<blockquote>To su štapići za uši (osim onih koji se koriste u medicinske svrhe), pribori za jelo, tanjiri, slamke, štapići za miješanje pića, za pridržavanje balona i kutije namijenjene konzumaciji hrane.</blockquote>
<blockquote>Zabranjuju se posude i čaše za napitke od ekspandiranog polistirena (stiropor) uključujući njihove čepove i poklopce.</blockquote>
Za razgradnju jedne plastične kese potrebno je nekoliko stotina godina.
Zero Waste se za ukidanje kesa zalaže duže od deceniju. Peticiju ovim povodom podržale su hiljade crnogorskih građana proteklih godina.
- Nažalost, rezultate smo dugo čekali zbog nedostatka političke volje, nerazumijevanja problema plastičnog otpada i lobija koji štite interese industrija koje koriste plastiku za jednokratnu upotrebu - kaže Cicmil.
Ona naglašava važnost zabrane upotrebe plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu u procesu smanjenja otpada.
- Međutim, ključno je da se ovaj zakon dosljedno sprovodi. Važno je da se i javnost edukuje i ojačaju inspekcijske službe - dodaje Cicmil.
Cicmil ističe da se upotreba plastičnih proizvoda direktno utiče na zdravlje.
- Sitne čestice plastike pronađene su čak i u ljudskom organizmu. Ranije su istraživanja pokazivala da se ona mogla naći u probavnom sistemu ljudi i životinja, a sada se nalazi i u organima ljudi - ističe Cicmil.
Kako navodi, plastične kese takođe zagađuje zemljišta i vode, a njihovo spaljivanje stvara toksične gasove.
Uz to, proces reciklaže plastičnih kesa je neisplativ s obzirom da su one tanke i često kontaminirane drugim proizvodima.
- Reciklaža je skupa i energetski zahtijevna, a proizvodi koji se tako dobijaju često imaju loš kvalitet - zbog toga je najbolje rješenje njihova potpuna eliminacija, a ne reciklaža - dodaje Cicmil.
<h2>Bez jasnih smjernica za proizvođače</h2>
Darko Zejnilović, vlasnik je Megaplasta, jedne od podgoričkih fabrika koja se bavi proizvodnjom i trgovinom plastike. Neki trgovinski lanci iz Crne Gore korisnici su njegovih proizvoda.
Za RSE kaže da je Vlada donijela odluku bez konsultacija sa proizvođačima i korisnicima plastičnih proizvoda.
- Odluka je jako složena za implementaciju, bez pojašnjenih koraka koji joj prethode. Sve je to sad nekako ishitreno, bez jasnih smjernica o korištenju plastičnih kesa i ostalih proizvoda - rekao je Zejnilović.
Kako navodi, u interesu mu je da doprinese tome da Crna Gora bude čista i ekološki prepoznatljiva.
- I nije mi problem u potpunosti da preuredim posao, kako bismo išli u korak sa EU, ali gdje su edukacije? Gdje su jasni principi proizvodnje i reciklaže? Imamo li principe upravljanja otpadom? Odgovor na sva ova pitanja je ne - zaključio je Zejnilović.
<blockquote>Nudiće opcije u skladu sa zakonom</blockquote>
<blockquote>Iz jednog od najvećih trgovačkih lanaca u zemlji, Idea, poručuju da će u svojim prodavnicama nuditi samo "one opcije koje su u skladu sa zakonom".</blockquote>
<blockquote>Iz kompanije poručuju da je zaštita životne sredine jedan od prioriteta u njihovom poslovanju.</blockquote>
<blockquote>- Jedan od primjera našeg odgovornog djelovanja jeste ukidanje štampanih primjeraka akcijskog kataloga, odnosno potpuni prelazak na digitalni format - kazali su iz kompanije za RSE.</blockquote>
Osim proizvođača, ovaj Zakon odnosi se i na trgovce proizvoda i ambalaža od plastike i papira.
Podgorička Micromedija iz regiona i Evrope uvozi papirne čaše i slamčice, papirne držači za čaše, štapiće za jelo, pribor za jelo od bambusa, papirne kutije… koji su dio, kako navode, eco-friendly ponude.
Osim ovih, uvoze i proizvode od plastike koji su, kako navode, značajno jeftiniji od ekoloških proizvoda pa se zbog cijene kupci češće odlučuju za njih.
Ipak, smatraju da se polako mijenja svijest o značaju ovakvih proizvoda.
Komentarišući zakonska rješenja koja u oktobru stupaju na snagu navode da će se zbog razlike u cijeni ekološki prihvatljivih proizvoda i plastike više koristiti dozvoljene plastične kese jer će biti jeftinije.
- &nbsp;Važno je da se zakon primijeni što će umnogome zavisiti od učestalosti inspekcijskog nadzora i sprovođenja striktne kaznene politike", zaključuju iz ove kompanije - navode.
<h2>Šta kažu građani?</h2>
Tijana iz Podgorice smatra da je odluku o zabrani plastičnih kesa trebalo odavno primijeniti.
- Primijetila sam da dosta ljudi iz moje okoline već koristi cegere, ili plastične kese za višekratnu upotrebu. Osim striktne zabrane moraće se poraditi i na svijesti ljudi, ali malim koracima. Nadam se da će to zaživjeti kao praksa - navodi ona.
Sedamdesetogodišnja Stanka kaže za RSE da decenijama nije koristila ceger za kupovinu jer joj se činio nedovoljno velikim.
- Uvijek kupim više artikala i uzmem kesa koliko mi treba. Nakon toga ih iskoristim za smeće. Navići ću se i na to novo pravilo - rekla je ona.
<h2>Susjedna Hrvatska primjer dobrog upravljanja</h2>
Zorana se prošle godine iz Podgorice preselila u Zagreb. Ekološka pravila za nju su bila novina.
- Posebne su kante i kontejneri za plastiku, staklo, biološki otpad. Postoje plave kese koje se kupuju i one koštaju oko 2 i po eura, za deset komada. Za plastiku nam grad donira žute kese i njih bacamo u žute kontejnere. U plave kontejnere papir. Zeleni su za staklo - kazala je ona.
U početku joj je, navodi, bilo neobično.
- U Podgorici sve ide u istu kesu, iz prodavnice i sve to u jedan kontejner. Sada imam tri, u raznim bojama i odvajam - pojašnjava Zorana.
Kaže da se u Hrvatskoj mogu kupiti kante za smeće koje imaju više pregrada za sortiranje otpada.
<h2>Veliki dio kesa na kraju završi i u moru</h2>
Crna Gora zagađenju mora doprinosi sa 2.146 tona plastičnog otpada godišnje, podaci su Instituta za biologiju mora iz Kotora.
Preko 100.000 kitova, foka i kornjača ugine svake godine kao rezultat jedenja ili zarobljavanja plastičnim kesama, podaci su Svjetskog fonda za prirodu.
U jednoj od analiza UN procjenjuje se da će do 2050. godine biti više plastike nego ribe u okeanima osim ako zemlje ne preduzmu hitne mjere za upravljanje plastičnim otpadom.

Crna Gora zabranjuje plastične kese, dok opstaju na stotine divljih deponija

Poljski potpredsjednik Vlade, Radoslav Sikorski, komentarisao je posljednje izjave premijera Mađarske Viktora Orbana, koji otvoreno kritikuje &nbsp;Evropsku uniju, dok ima riječi razumijevanja za Rusiju.
- Viktor je zaista zaslužio Lenjinovu medalju- poručio je Sikorski na mreži X.
Na to je odgovorio mađarski šef diplomatije, &nbsp;Peter Sijarto, koji je istakao da Poljska želi rate Evrope protiv Rusije, ali da Mađarska neće dozvoliti da bude uvučena u njega.
- Osim kao Rusija ponovo ne izvrši invaziju, neće biti takvog rata, ali razumijemo da ćete u tom slučaju, vi biti na strani Rusije- poručio je Sikorski.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFM_Szijjarto%2Fstatus%2F2000164550633771216%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2000164550633771216%7Ctwgr%5E1ffce665d083256b0aaed1a48962b522101d8120%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sijarto: Poljska želi rat Evrope sa Rusijom; Sikorski: Mađarska u tom slučaju na strani Rusa

Najmanje 10 osoba je poginulo, a 20 je povrijeđeno nakon što je autobus, koji je prevozio učenike, pao sa litice u ruralnom području na sjeveru Kolumbije, saopštio je danas lokalni načelnik Andres Hulijan.
On je naveo na platformi X da je autobus putovao iz karipskog grada Tolua za Medeljin nakon školskog izleta, kao i da je prevozio učenike iz srednje škole Antiokenjo.
Hulijan je istakao da su svi bolnički kapaciteti angažovani da bi se pružila pomoć povrijeđenima u nesreći.

Kolumbija: Najmanje 10 osoba poginulo u padu školskog autobusa sa litice

Zagađenje iz Termoelektrane isto je ili veće nego prije ekološke rekonstrukcije, menadžment EPCG svojom nestručnošću ugrožava građane Pljevalja, poručili su iz GP URA.
- U više navrata smo upozoravali da Termoelektrana Pljevlja neće biti spremna za puštanje u rad 1. decembra. Na kraju su je ipak pustili u rad bez neophodnih dozvola propisanih zakonom, a pritom nijedan segment koji se tiče ekološke rekonstrukcije nije stavljen u funkciju, što je bio glavni i jedini razlog za prekid njenog rada na osam mjeseci. Na taj način EPCG i Ministarstvo energetike, na čijem je čelu Admir Šahmanović, svjesno su ugrozili sve građane Pljevalja, koji su vjerovali da će po završetku rekonstrukcije situacija sa TE Pljevlja biti znatno povoljnija kada je u pitanju ispuštanje štetnih gasova - saopštili su iz URE povodom alarmantne situacije sa zagađenjem vazduha u Opštini Pljevlja.&nbsp;
Naglasili su da su danima jedini upozoravali na protivzakonske aktivnosti u TE Pljevlja, ali da su menadžment EPCG i Ministarstvo energetike prećutali situaciju, zbog čega pozivaju nadležne da utvrde odgovornost.
- Tačno je da ovaj problem postoji dugi niz godina i da je i ranije bilo sličnih situacija, ali nikada do sada nije rađena ovakva vrsta ekološke rekonstrukcije, a da se u rad pusti pogon TE bez završenih poslova. Pozivamo nadležne da hitno objave podatke o emisiji štetnih gasova iz TE, jer tvrdimo da su oni isti ili na većem nivou nego prije rekonstrukcije - saopštili su u URI.
Razlog za to je, kako navode, jednostavan: u TE Pljevlja nijesu u funkciji ni postrojenje za odsumporavanje, ni postrojenje za denitrifikaciju dimnih gasova.&nbsp;
Takođe, iz URE pozivaju EPCG da objavi podatke sa svojih sistema za kontinualni monitoring dimnih gasova, kako bi se vidjeli efekti ekološke rekonstrukcije, ukoliko ih uopšte ima, kroz smanjenje emisija praškastih čestica, sumpornih i azotnih oksida.
- Sačekaćemo inspekcijski nalaz, ali ako se naši navodi, nakon objavljivanja podataka mjerenja, ispostave kao tačni, u šta nažalost, ne sumnjamo, odgovorni u menadžmentu EPCG moraju podnijeti neopozive ostavke. Isto tako, očekujemo da se nadležna tužilaštva uključe u ispitivanje kako je i uz čiju saglasnost TE puštena u probni rad, da li su ispoštovane odredbe Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kao i da li su svi nadležni inspekcijski organi dali potrebne saglasnosti za puštanje u probni rad - zaključuju u URI.

URA: Menadžment EPCG svojom nestručnošću ugrožava građane Pljevalja

Policija traga za osumnjičenim nakon pucnjave na Univerzitetu Braun u Providensu, u kojoj su stradala dva studenta, dok je devet osoba ranjeno.
Ulice oko kampusa u glavnom gradu savezne države Rod Ajland satima su blokirane i ispunjene vozilima hitnih službi. Policija je pojačala bezbjednosne mjere širom grada dok traje potraga za napadačem.
&nbsp;&nbsp;- Odgovorna osoba je i dalje na slobodi- saopštio je gradonačelnik Bret Smajli na konferenciji za novinare.
Policija je objavila snimak osumnjičenog napadača, na kojem se vidi osoba u tamnoj odjeći kako hoda ulicom i skreće iza ugla. Prema navodima vlasti, osumnjičeni ima oko 30 godina. Građanima u tom području savjetovano je da ostanu u svojim domovima.

SAD: Dva studenta ubijena u pucnjavi na univerzitetu Brown

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Tag: zastita-zivotne-sredine