Crnoj Gori će za zatvaranje Poglavlja 27 biti potrebno mnogo promjena i akcija i zato je dobro što je u nacionalnu kampanju zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“ uključeno mnogo aktera i građana, kazao je ambasador Evropske unije (EU) u Podgorici Johan Satler.
Satler je agenciji MINA rekao da je srećan što u okviru kampanje „Čuvaj da te čuva“, koja je pokrenuta u junu, imaju veliku koaliciju voljnih koja stalno raste.
- Imamo mnogo uključenih aktera, imamo državne institucije koje su veoma snažno angažovane, uključujući ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića. Imamo i lokalne vlasti - mnogo gradonačelnika nam se pridružilo u međuvremenu, ali što je najvažnije, imamo mnogo aktivnih građana - kazao je Satler.
On je naveo da su uključeni ekološki aktivisti, omladinske organizacije, novinari, umjetnici.
- Imamo dobru koaliciju voljnih ljudi koji žele da pomognu u čišćenju Crne Gore -naveo je Satler.
Kako je naveo, to podrazumijeva napor koji mora uključiti cijelo društvo, jer postoji mnogo problema, od čistog vazduha i vode do upravljanja otpadom i otpadnim vodama.
Satler je istakao da su fokusirani na više konkretnih oblasti, dodajući da je srećan što već rade na tri-četiri konkretna problema, kao što su nelegalne deponije, ali i stare automobilske gume koje su veliki problem u Crnoj Gori.
- Imamo i novu platformu koja se zove Čuvaj.me, koju već koriste stotine građana kako bi prijavili probleme i eko-kriminal, i to je upravo ono što želimo da vidimo - rekao je Satler.
Govoreći o dosadašnjim aktivnostima u kampanji „Čuvaj da te čuva“, on je podsjetio da je organizovana velika akcija čišćenja na Ćemovskom polju, koje je, kako je naveo, simbolično mjesto, jer je postalo sinonim za sve ono što ne funkcioniše kada je riječ o upravljanju otpadom.
Satler je istakao da je to mjesto više puta čišćeno, ali da se poslije samo nekoliko mjeseci ponavlja ista situacija i da ljudi opet nelegalno bacaju otpad.
- Šta se sada mijenja - ne samo da smo očistili lokaciju zajedno sa gradonačelnikom Podgorice, zvaničnicima i 150 aktivista, već postavljamo i kamere, postavljeni su znakovi - rekao je Satler.
On je najavio nastavak akcije na Ćemovskom polju.
- Komunalna policija će patrolirati, jer drugi dio ove kampanje je odgovornost – potrebno je i sprovođenje zakona. Ljudi koji se ne ponašaju odgovorno, koji štete prirodi, koji nelegalno sijeku šumu ili prave divlje deponije, snosiće odgovornost i biće kažnjeni - naveo je Satler.
On je najavio da će akcije čišćenja biti nastavljene širom države.
- Sljedeće sedmice fokusiraćemo se na Moraču, koja je veliki problem zbog nedostatka savremenog postrojenja za preradu otpadnih voda - rekao je Satler.
On je podsjetio da projekat za izgradnju tog postrojenja postoji, navodeći da je potrebno da se krene sa njegovom realizacijom.
- Sada imamo oko 100 hiljada ljudi koji žive u Podgorici čije otpadne vode nijesu tretirane. Te vode završavaju netretirane u Morači, zatim u Skadarskom jezeru i na kraju u Jadranskom moru. To mora da se promijeni, jer je opasno - rekao je Satler i dodao da je zbog toga akcija na Morači veoma važna.
On je najavio da je akcija na Ribnici planirana za avgust, kao i da će nastaviti sa takvim akcijama širom Crne Gore.
Upitan koliko takve akcije mogu uticati na svijest građana, Satler je rekao da je glavna poruka da je promjena neophodna.
Kako je istakao, drugi dio poruke je da je promjena moguća, i to brzo.
Satler je rekao da u crnogorskom Ustavu postoji predivna rečenica – da je Crna Gora ekološka država.
- Mislim da je sada vrijeme da tu odredbu i ostvarite. Smatram da je ubrzanje puta ka EU dobra prilika da se ispoštuje to ekološko obećanje koje ste dali Ustavom. I, uzgred, to je i neophodno, jer je to jedno od poglavlja koje morate zatvoriti ako želite da postanete članica EU – poglavlje 27 o zaštiti životne sredine - rekao je Satler.
Kako je naveo, to poglavlje bi trebalo da bude zatvoreno do kraja naredne godine.
- Da bi se to desilo, moraćemo da vidimo mnogo promjena, mnogo akcija i raduje me što vidim da nam se zapravo pridružuje mnogo građana - naglasio je Satler.
Upitan o situaciji sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, čijoj se izgradnji protivi dio mještana, on je ukazao da je to postrojenje doprinos poboljšanju životne sredine i da ono rješava problem, ne stvara ga.
- Nekada se to prikazuje kao da je problem, ali zapravo je riječ o savremenom postrojenju po najvišim ekološkim standardima - naglasio je Satler.
Kako je naveo, u Njemačkoj postoji oko osam hiljada sličnih postrojenja.
Satler je istakao da je to, u ekološkom smislu, vrhunski standard i da je važno jer doprinosi zdravijem okruženju za sve.
On je dodao da postoje i druge lokacije poput Bijelog Polja, gdje su blizu implementacije, ali treba donijeti konačnu odluku.
- Zbog toga ohrabrujem i vlasti u Bijelom Polju da krenu naprijed, da stvore zdraviju životnu sredinu za građane i da ne dozvole da voda ide nefiltrirana, neprečišćena u Lim - rekao je Satler.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Satler: Za zatvaranje poglavlja o zaštiti životne sredine biće potrebno mnogo promjena i akcija

Uvjeren sam da su inkluzija, dijalog i partnerstvo prvi uslov uspješne primjene javnih politika na lokalnom nivou - poručio je ministar javne uprave Maraš DUkaj na konferenciji „Opštine za EU - Uticaj evropskih integracija na lokalne samouprave u oblasti zaštite životne sredine“.
To je, kaže on, i bio motiv da u saradnji sa Zajednicom opština, drugim ministarstvima i uz snažnu podršku Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori - pokrene projekat „Opštine za EU“.
- Ova mreža proizilazi iz Memoranduma o saradnji koji su, na inicijativu Ministarstva javne uprave potpisale sve lokalne samouprave i resorna ministarstva, 13. decembra 2024. godine. Ona je uspostavljena s ciljem da se obezbijedi platforma o ključnim pitanjima životne sredine kako bi se omogućilo zainteresovanim stranama da razgovaraju o izazovima i identifikuju rješenja - rekao je Dukaj.
Panel na visokom nivou su pored Dukaja otvorili i ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler kao i ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Diskusija je, kako su naglasili u resoru Dukaja, bila usmjerena na ulogu lokalnih samouprava u ispunjavanju ekoloških i klimatskih ciljeva na putu ka EU članstvu.
- Oblast zaštite životne sredine je jedan od najvažnijih evropskih politika - u kojoj ne može biti napretka bez odgovorne i ambiciozne uloge opština - naglasili su oni.
Ministar Dukaj se osvrnuo na izazove koji su identifikovani u Analizi funkcionisanja lokalnih samouprava.
- Jedan od najozbiljnijih izazova koji je tada identifikovan bio je nedovoljno razvijen odnos između centralnih i lokalnih vlasti - na primjer, javne politike su se često kreirale, bez konsultacija sa onima koji kasnije treba da ih sprovode. Takva praksa nije bila samo politički problem, već i ozbiljna prepreka za funkcionalnost sistema - kazao je Dukaj.
Bez promjene pristupa nema, podvlači on, suštinskih reformi.
- Pristup je ono što pravi razliku između deklarativne i stvarne transformacije i reforme - dodao je Dukaj.
Konferencija je, kako su kazali u Ministarstvu javne uprave, nastavljena tematskim panelima, gdje su predsjednici crnogorskih opština i eksperti iz oblasti zaštite životne sredine razmijenili iskustva o izazovima i najboljim praksama u oblastima pametnog upravljanja otpadom i čistih zajednica, kao i očuvanja biodiverziteta i zaštićenih područja.
Panelisiti su bili iz redova lokalnih vlasti, komunalnih preduzeća, institucija za zaštitu životne sredine, nacionalnih parkova i civilnog sektora.

Dukaj na Konferenciji „Opštine za EU“: Bez promjene pristupa nema suštinskih reformi

Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Rikardo Seri ukazao je na važnost Poglavlja 27 u procesu pristupanja EU i istakao da je zaštita životne sredine ključno pitanje za budućnost Crne Gore. Pozvao je vlast da se koncentriše na ovu oblast jer, kako je rekao, mnoge stvari zaostaju. Seri je, na događaju povodom 25 godina postojanja nevladine organizacije Green Home, izrazio zadovoljstvo saradnjom sa ovom NVO, pohvalivši njena postignuća i doprinos zaštiti prirode. - 25 godina postojanja ove organizacije je zaista značajan jubilej. Green Home je svojim radom postavio temelje za bolju zaštitu prirodnih resursa u Crnoj Gori. Iako je mnogo postignuto, pred nama su izazovi, posebno u kontekstu implementacije evropskih klimatskih i ekoloških standarda. Evropska unija je posvećena tome i zajedno sa partnerima radimo na podizanju svijesti i napredovanju u oblasti zaštite životne sredine. Uvijek je čast prisustvovati ovakvim događanjima, a proslava 25. godišnjice je posebno važna. Ova organizacija je pravi prijatelj, i to ne samo za nas kao Evropsku uniju, već i za samu Crnu Goru - izjavio je Seri. Seri napominje da je Poglavlje 27 ključno. - Pregovori su u toku. Sada je glavni cilj, glavni fokus kada je u pitanju životna sredina da se nastave pregovori i pokušaju da se postigne napredak u tom pogledu. Ovo je veoma, veoma izazovno područje, jer morate imati čistiju zemlju u skladu sa, recimo, zahtjevima za klimatskih promjena. Investicije, usklađivanje, nova zakonodavstva, sve ovo treba uraditi. I mislim da vlast treba da se koncentriše na ovu oblast, jer postoji mnogo stvari koje još uvek zaostaju - zaključio je zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Azra Vuković, izvršna direktorica NVO Green Home, tom prilikom istakla je da organizacija ponosno bilježi mnoge uspjehe tokom svog postojanja, uključujući kampanju za očuvanje rijeke Tare, koja je rezultirala usvajanjem Deklaracije o zaštiti rijeke Tare, i borbu za zaustavljanje gradnje hidroelektrana na rijeci Morači. Takođe, Vuković je naglasila značaj inicijative za osnivanje novih zaštićenih područja u Crnoj Gori, kao što su NP Prokletije, spomenik prirode kanjon rijeka Cijevna i park prirode Kačić. - Tokom ovih aktivnosti uspjeli smo da mobilizujemo veliki broj prijatelja prirode, NVO, kolega iz regiona, ali i institucija UN i Evropske komisije i konačno uspjeli u onome što je na početku izgledalo kao nemoguća misija: očuvanje Tare, Morače, kao i osnivanje novih zaštićenih područja. Naša misija je da, šireći mrežu prijatelja životne sredine, jačamo i sebe. Posebno bih istakla činjenicu da smo inicijatori Koalicije 27 koja okuplja 18 organizacija u Crnoj Gori i bavi se praćenjem ispunjavanja obaveza Crne Gore u Poglavlju 27 u procesu evropskih integracija - rekla je Vuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214160236_ca5106e702a6bf1082eb34b38dedaad2ffc80944e38ffbeeafbebbcf6e955857.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250214160236_ca5106e702a6bf1082eb34b38dedaad2ffc80944e38ffbeeafbebbcf6e955857" data-rendition-name="original" width="2329" height="3500" loading="lazy" alt="Sa događaja NVO Green Home"> <figcaption>Azra Vuković(Photo: Green Home)</figcaption> </figure>  Vuković je apelovala na sve zainteresovane strane da zajedničkim naporima ubrzaju implementaciju evropskih standarda u oblasti životne sredine, s naglaskom na važnost što brže primjene zakona i zaštite prirodnih resursa. - Danas je pitanje zaštite životne sredine aktuelno kao nikada ranije. Zaštita životne sredine danas se ne posmatra samo kroz prizmu očuvanja prirode, već i kao pitanje zdravlja ljudi, vladavine prava, demokratije, ekonomije, zaštite ljudskih i manjinskih prava, ali i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ako tome dodamo da je poglavlje 27 jedno od najzahtjevnijih u procesu pristupanja Evropskoj Uniji, onda postaje jasno koliko je važna ova oblast za Crnu Goru i njenu budućnost - poručila je Vuković. NVO Green Home je, podsjeća ona, čvrsto posvećena implementaciji Evropskih standarda iz oblasti životne sredine. - Primjenom ovih standarda, vazduh u našim gradovima, koji je na alarmantno visokom nivou zagađenosti, biće čišći; naše rijeke, jezera i more, u koje se danas izlivaju otpadne vode bez prethodnog tretiranja, postaće čistiji; hrana koju proizvodimo i konzumiramo biće zdravija i konačno, imaćemo zdraviju životnu sredinu i očuvano zdravlje ljudi - zaključila je izvršna direktorica NVO Green Home. Proslava 25. godišnjice Green Home-a okupila je brojne predstavnike NVO, državnih i medjunarodnih institucija, ambasadore i predstavnike diplomatskog kora, univerziteta kao i prijatelja zaštite životne sredine.

Seri: Vlast da se koncentriše na Poglavlje 27 jer mnoge stvari zaostaju

Crna Gora je prije 33 godine postala prva, Ustavom deklarisana ekološka država na svijetu. Međutim, u njoj danas, prema podacima Vlade, postoji najmanje 340 nelegalnih deponija. Ujedno, jedna je od 10 zemalja svijeta u kojima su stope razdvajanja kućnog otpada najniže, uz Albaniju, Kosovo i još sedam afričkih zemalja, piše Radio Slobodna Evropa.
Kao zemlja kandidat dužna za članstvo u Evropskoj uniji, u obavezi je da do 2030. godine reciklira polovinu otpada.
Jedna od ekoloških mjera na ovom putu stupa na snagu 20. oktobra zabranom upotrebe plastičnih kesa debljine od 15 do 50 mikrona, što predviđa nedavno usvojeni Zakon o upravljanju otpadom.
Tanje kese, do 15 mikrona debljine, koje se sada koriste za pakovanje voća ili mesa biće i dalje u upotrebi, kao i one najdeblje, od 50 mikrona, koje će moći da se kupe na kasi.
Primjenu ove odredbe kontrolisaće tržišna inspekcija, a raspon kazni se kreće od hiljadu do 40.000 eura.
U Crnoj Gori, zemlji od 630.000 stanovnika, godišnje se upotrijebi preko 63 miliona plastičnih kesa.
"Primjenom ove odredbe pokazujemo da smo spremni da se suočimo s ekološkim izazovima i da preuzmemo odgovornost za očuvanje naše zemlje", rekao je ministar ekologije Damjan Ćulafić.
Dok proizvođači plastičnih proizvoda za RSE kažu da je Vlada donijela odluku naglo, bez konsultacija i smjernica za dalju proizvodnju kesa, u nevladinom sektoru podržavaju odluku uz ocjenu da je morala biti ranije donijeta.
<h2>Građanin godišnje koristi do 600 plastičnih kesa</h2>
- Građanin Crne Gore godišnje koristi u prosjeku od 400 do 600 jednokratnih plastičnih kesa od kojih se ni jedna ne reciklira. Ako ne završe u prirodi, u najboljem slučaju se gomilaju na deponijama - kaže za Radio Slobodna Evropa Vanja Cicmil iz nevladine organizacije Zero Waste.
<blockquote>Zabrana i jednokratne plastike</blockquote>
<blockquote>Novim Zakonom za upravljanje otpadom biće zabranjena i upotreba jednokratne plastike.</blockquote>
<blockquote>To su štapići za uši (osim onih koji se koriste u medicinske svrhe), pribori za jelo, tanjiri, slamke, štapići za miješanje pića, za pridržavanje balona i kutije namijenjene konzumaciji hrane.</blockquote>
<blockquote>Zabranjuju se posude i čaše za napitke od ekspandiranog polistirena (stiropor) uključujući njihove čepove i poklopce.</blockquote>
Za razgradnju jedne plastične kese potrebno je nekoliko stotina godina.
Zero Waste se za ukidanje kesa zalaže duže od deceniju. Peticiju ovim povodom podržale su hiljade crnogorskih građana proteklih godina.
- Nažalost, rezultate smo dugo čekali zbog nedostatka političke volje, nerazumijevanja problema plastičnog otpada i lobija koji štite interese industrija koje koriste plastiku za jednokratnu upotrebu - kaže Cicmil.
Ona naglašava važnost zabrane upotrebe plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu u procesu smanjenja otpada.
- Međutim, ključno je da se ovaj zakon dosljedno sprovodi. Važno je da se i javnost edukuje i ojačaju inspekcijske službe - dodaje Cicmil.
Cicmil ističe da se upotreba plastičnih proizvoda direktno utiče na zdravlje.
- Sitne čestice plastike pronađene su čak i u ljudskom organizmu. Ranije su istraživanja pokazivala da se ona mogla naći u probavnom sistemu ljudi i životinja, a sada se nalazi i u organima ljudi - ističe Cicmil.
Kako navodi, plastične kese takođe zagađuje zemljišta i vode, a njihovo spaljivanje stvara toksične gasove.
Uz to, proces reciklaže plastičnih kesa je neisplativ s obzirom da su one tanke i često kontaminirane drugim proizvodima.
- Reciklaža je skupa i energetski zahtijevna, a proizvodi koji se tako dobijaju često imaju loš kvalitet - zbog toga je najbolje rješenje njihova potpuna eliminacija, a ne reciklaža - dodaje Cicmil.
<h2>Bez jasnih smjernica za proizvođače</h2>
Darko Zejnilović, vlasnik je Megaplasta, jedne od podgoričkih fabrika koja se bavi proizvodnjom i trgovinom plastike. Neki trgovinski lanci iz Crne Gore korisnici su njegovih proizvoda.
Za RSE kaže da je Vlada donijela odluku bez konsultacija sa proizvođačima i korisnicima plastičnih proizvoda.
- Odluka je jako složena za implementaciju, bez pojašnjenih koraka koji joj prethode. Sve je to sad nekako ishitreno, bez jasnih smjernica o korištenju plastičnih kesa i ostalih proizvoda - rekao je Zejnilović.
Kako navodi, u interesu mu je da doprinese tome da Crna Gora bude čista i ekološki prepoznatljiva.
- I nije mi problem u potpunosti da preuredim posao, kako bismo išli u korak sa EU, ali gdje su edukacije? Gdje su jasni principi proizvodnje i reciklaže? Imamo li principe upravljanja otpadom? Odgovor na sva ova pitanja je ne - zaključio je Zejnilović.
<blockquote>Nudiće opcije u skladu sa zakonom</blockquote>
<blockquote>Iz jednog od najvećih trgovačkih lanaca u zemlji, Idea, poručuju da će u svojim prodavnicama nuditi samo "one opcije koje su u skladu sa zakonom".</blockquote>
<blockquote>Iz kompanije poručuju da je zaštita životne sredine jedan od prioriteta u njihovom poslovanju.</blockquote>
<blockquote>- Jedan od primjera našeg odgovornog djelovanja jeste ukidanje štampanih primjeraka akcijskog kataloga, odnosno potpuni prelazak na digitalni format - kazali su iz kompanije za RSE.</blockquote>
Osim proizvođača, ovaj Zakon odnosi se i na trgovce proizvoda i ambalaža od plastike i papira.
Podgorička Micromedija iz regiona i Evrope uvozi papirne čaše i slamčice, papirne držači za čaše, štapiće za jelo, pribor za jelo od bambusa, papirne kutije… koji su dio, kako navode, eco-friendly ponude.
Osim ovih, uvoze i proizvode od plastike koji su, kako navode, značajno jeftiniji od ekoloških proizvoda pa se zbog cijene kupci češće odlučuju za njih.
Ipak, smatraju da se polako mijenja svijest o značaju ovakvih proizvoda.
Komentarišući zakonska rješenja koja u oktobru stupaju na snagu navode da će se zbog razlike u cijeni ekološki prihvatljivih proizvoda i plastike više koristiti dozvoljene plastične kese jer će biti jeftinije.
- &nbsp;Važno je da se zakon primijeni što će umnogome zavisiti od učestalosti inspekcijskog nadzora i sprovođenja striktne kaznene politike", zaključuju iz ove kompanije - navode.
<h2>Šta kažu građani?</h2>
Tijana iz Podgorice smatra da je odluku o zabrani plastičnih kesa trebalo odavno primijeniti.
- Primijetila sam da dosta ljudi iz moje okoline već koristi cegere, ili plastične kese za višekratnu upotrebu. Osim striktne zabrane moraće se poraditi i na svijesti ljudi, ali malim koracima. Nadam se da će to zaživjeti kao praksa - navodi ona.
Sedamdesetogodišnja Stanka kaže za RSE da decenijama nije koristila ceger za kupovinu jer joj se činio nedovoljno velikim.
- Uvijek kupim više artikala i uzmem kesa koliko mi treba. Nakon toga ih iskoristim za smeće. Navići ću se i na to novo pravilo - rekla je ona.
<h2>Susjedna Hrvatska primjer dobrog upravljanja</h2>
Zorana se prošle godine iz Podgorice preselila u Zagreb. Ekološka pravila za nju su bila novina.
- Posebne su kante i kontejneri za plastiku, staklo, biološki otpad. Postoje plave kese koje se kupuju i one koštaju oko 2 i po eura, za deset komada. Za plastiku nam grad donira žute kese i njih bacamo u žute kontejnere. U plave kontejnere papir. Zeleni su za staklo - kazala je ona.
U početku joj je, navodi, bilo neobično.
- U Podgorici sve ide u istu kesu, iz prodavnice i sve to u jedan kontejner. Sada imam tri, u raznim bojama i odvajam - pojašnjava Zorana.
Kaže da se u Hrvatskoj mogu kupiti kante za smeće koje imaju više pregrada za sortiranje otpada.
<h2>Veliki dio kesa na kraju završi i u moru</h2>
Crna Gora zagađenju mora doprinosi sa 2.146 tona plastičnog otpada godišnje, podaci su Instituta za biologiju mora iz Kotora.
Preko 100.000 kitova, foka i kornjača ugine svake godine kao rezultat jedenja ili zarobljavanja plastičnim kesama, podaci su Svjetskog fonda za prirodu.
U jednoj od analiza UN procjenjuje se da će do 2050. godine biti više plastike nego ribe u okeanima osim ako zemlje ne preduzmu hitne mjere za upravljanje plastičnim otpadom.

Crna Gora zabranjuje plastične kese, dok opstaju na stotine divljih deponija

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: zastita-zivotne-sredine