Ekološka država na papiru, problemi na terenu: Od otpada do manjka svijesti i odgovornosti

Crna Gora je prije 35 godina proglašena ekološkom državom. Međutim, sagovornici emisije „Građanski ugao“ na Televiziji E upozoravaju da stvarnost na terenu i dalje ne prati zakonski okvir – od neadekvatnog upravljanja otpadom i nedovoljno razvijenog sistema reciklaže, preko nezadovoljavajuće svijesti građana, do potrebe za strožom kaznenom politikom i većim uključivanjem građana u zaštitu životne sredine.

Predstavnik NVO „Eko tim“ Andrija Krivokapić ocijenio je da Crna Gora nije iskoristila puni potencijal onoga što status ekološke države nosi, ukazujući na raskorak između propisa i stanja na terenu.

- Dosta dobrih praksi smo pretočili u zakone. Međutim, stanje na terenu nije kompatibilno sa regulatornim dijelom - poručio je Krivokapić, ističući da svijest građana može biti na višem nivou.

Prema njegovim riječima, dio građana zaštitu prirode i dalje doživljava kao prepreku, umjesto kao osnovu zdravog i bezbjednog života.

- Kaznena politika bi mogla biti rigoroznija, kako bismo prevenirali posljedice koje vidimo u praksi - poručio je Krivokapić.

On smatra da je regulativa i dalje podsticajna za zagađivača, jer mu se više isplati da nastavi da zagađuje životnu sredinu nego da promijeni tehnologiju koja do toga dovodi.

Kao rješenje vidi promjenu svijesti kod građana i strožu i efikasniju kaznenu politiku, kojom bi se moglo uticati na smanjenje zagađenja.

Saša Palibrk iz Evropske kuće kazao je da nacionalna ekološka kampanja „Čuvaj da te čuva“ ima za cilj da građane podstakne da kroz svakodnevne navike doprinesu zaštiti životne sredine.

- U sklopu kampanje mogu se prijaviti svi ekološki incidenti - dodao je Palibrk.

Istakao je da je želja kreatora kampanje da svi građani čuvaju Crnu Goru, kako bi ona čuvala nas.

- Na nama je da Deklaraciju iznova čitamo i primjenjujemo. Potreba kampanje je da pokažemo kako svaki dio društva može doprinijeti rezultatima - poručio je Palibrk i dodao da su djeca često odgovornija prema prirodi od odraslih, te da upravo od najmlađih možemo mnogo naučiti kada je riječ o odnosu prema životnoj sredini.

Predstavnica GP „Deponija“ Milica Đurišić ocijenila je da sve više govorimo o otpadu kao resursu, a ne nečemu što se samo odlaže.

- Iz otpada možemo izdvojiti puno sirovina koje se mogu reciklirati - istakla je Đurišić, ukazujući na značaj ulaganja u sistem upravljanja otpadom.

Đurišić je pojasnila da se kesa iz kontejnera odvozi na deponiju, nakon čega se dio otpada odnosi u reciklažni centar gdje se ručno odvaja.

- Ti materijali se plasiraju na tržište, budući da Crna Gora nema zaokružen sistem reciklaže - navela je ona.

Nedostatak zaokruženog sistema reciklaže tako ostaje jedan od problema u upravljanju otpadom, dok se pitanje odgovornosti ne završava na institucijama.

Predstavnica Mreže za omladinski aktivizam Hristina Ćulafić kazala je da ne možemo reći da dovoljno vodimo računa o životnoj sredini i da brigu o okruženju treba podići na viši nivo.

- Nijesmo svjesni da štitimo sebe i druge na način što vodimo računa o tome kako odlažemo otpad i kako se ponašamo prema svim prirodnim bogatstvima koje Crna Gora ima - poručila je ona.

Sagovornici su ukazali da pitanje ekološke države danas nije samo pitanje zakona i deklaracija, već i konkretnih postupaka – od načina na koji građani odlažu otpad i prijavljuju ekološke incidente do odgovora institucija i sankcionisanja onih koji ugrožavaju životnu sredinu.

Tri i po decenije nakon proglašenja ekološke države, ostaje pitanje koliko se ta odluka vidi u svakodnevnom životu građana i da li su sistem, institucije i društvo spremni da preuzmu svoj dio odgovornosti.