U večerašnjem izdanju emisije "Građanski ugao", čiji je domaćin Centar za građansko obrazovanje (CGO), biće otvorena tema koncepta takozvanog „srpskog sveta“ – ideje koja se u dijelu srpske javnosti često predstavlja kao briga za građane srpske nacionalnosti u državama nastalim nakon raspada Jugoslavije, ali koja u praksi nerijetko nosi snažne političke i bezbjednosne implikacije.
U fokusu razgovora biće način na koji se ovaj koncept definiše, kako se sprovodi u praksi i kakve posljedice proizvodi u regionu i susjednim državama.
Na pitanja autorke i voditeljke Zvezdane Kovač odgovaraće: Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Šaćir Filandra, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Srđa Pavlović, istoričar iz Crne Gore, i Toma Marković, publicista iz Beograda.
Emisiju Građanski ugao možete pratiti večeras u terminima od 18 i 22 sata, na Televiziji E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

"Građanski ugao" večeras o konceptu „srpskog sveta“ i njegovim političkim i bezbjednosnim posljedicama

Kraj novembra i početak decembra su aktivistički. Tada imamo puno međunarodnih praznika koji su vezani za naše borbe, kojime se naše borbe pomažu i slave. I slave se ljudi koji su tim borbama dali velike doprinose. To su Dan djeteta, Dan ljudskih prava, Dan osoba sa invalidetom, prvi decembar, Dan borbe protiv korupcije, Nedjelja protiv nasilja nad ženama. Ali ovo nije samo aktivistički, već je i praznični period. I to je period koji tradicionalno obilježavaju optimizam i nad.&nbsp;
U Građanskom uglu pričaće se o tome i kako percipiramo i prepoznajemo probleme u zajednici, ali i o rješenjima i o onome šta možemo učiniti da se ideja socijalne kohezije i boljeg društva ne zadrži samo na nivou slogana.
- U trenutku političkih i ekonomskih izazova može zvučati utopijski, ali sam sigurna da gotovo da ne postoji osoba u Crnoj Gori koja ne bi rekla da je spremna da doprinese oname što je dobro za sve. Možda problem nije u spremnosti, već u mehanizmima koje treba unaprijediti. I o tome ćemo večeras razgovarati - ocijenila je izvršna direktorica Juventasa, Ivana Vojvodić.
Emisiju Građanski ugao možete pogledati na Televiziji E, večeras od 18 i 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtY3zCivu6o0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

610x380

500x500

1084x550

Građanski ugao: Kako percipiramo i prepoznajemo probleme u zajednici

Otpor danas nije politički hir, već pitanje ljudskosti, jedna je od ključnih poruka emisije <a href="https://www.youtube.com/watch?v=1xeqI6mJga8" target="_blank">Građanski ugao</a>, koju realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO) na TVE. O građanskom otporu u savremenim autoritarnim društvima, studentskim protestima u Srbiji, potestima građana u Crnoj Gori i dubokim političkim i društvenim krizama u Bosni i Hercegovini, sa Zvezdanom Kovač, direktoricom za strategiju i komunukacije u CGO-u, razgovarale su Paula Petričević, filozofkinja, publicistkinja i aktivistkinja iz Kotora, Ana Mirković, psihološkinja i izvršna direktorka Instituta za digitalne komunikacije iz Beograda, i Vildana Selimbegović glavna i odgovorna urednica Oslobođenja iz Sarajeva.
Komentarišući proteste u Srbiji, Ana Mirković je istakla da se računalo s tim da će iscrpljivanje i odugovlačenje obeshrabriti tu mlade ljude i građane i građanke Srbije koji danas u javni prostor unose druge vrijednosti i drugačiji jezik.&nbsp;
- To je nešto što pruža izvanrednu nadu u vremenu kada prostora za nadu zapravo ima malo. Što više znamo o sadašnjem momentu, sve nas više obeshrabruje, ali, istovremeno, kada vidite da se iz sredine koja je djelovala kao da je odustala od sebe desi nešto potpuno neočekivano, shvatate da se dogodila ozbiljna promjena - rekla je Mirković.
I osvrtu na proteste kroz prizmu mentalnog zdravlja i psiholoških obrazaca autoritarizma, Mirković je kazala da je otpor stvarno pitanje mentalnog zdravlja danas, mentalne higijene i da je nepristajanje na ono što nam se dešava i test ljudskosti, test ličnosti.
Posebno je izdvojila trenutak kada su studenti poručili predsjedniku Srbije „nisi nadležan“.
- To je ključno. Tada su potpuno dekultivisali njegov kult ličnosti“, pojasnila je ona. „Mi imamo čovjeka koji je jako netolerantan, pun agresije i gnjeva. To je nepodnošljiva, patološka mržnja prema svakom ko ne podržava taj toksičan režim - navela je dalje opisujući ličnost predsjednika Srbije.
Mirković je ukazala i da novi studentski pokret ne liči na prethodne i da je to generacija koja ne voli vođe. Navela je i da tokom studentskih marševa nije primijetila nijednu konfliktnu situaciju.&nbsp;
- Nijedan neprimjerni ton glasa. A toliko brige, toliko nježnosti, toliko ljubavi i empatije - opisala je atmosferu koja je pratila te marševe.
Govoreći o pokretu Kamo śutra, Paula Petričević je istakla da je jako teško da budu uspješni oni protesti koje ne podrži dovoljan broj istrajnih ljudi.&nbsp;
- Krenulo je spinovanje, krenulo je targetiranje - rekla je ona, dodavši da ima utisak da se politički život u Crnoj Gori, osim onoga što se dešava iza zatvorenih vrata, svodi na notorni PR.&nbsp;
- Oni su bili etiketirani kao podržavatelji svrgnutog režima, DPS-a, politikanti, balavci, itd. Potrebna je ozbiljna snaga i izdržljivost da se ta vrsta povlačanja po medijskom blatu izdrži, preživi - navela je Petričević.
Ona je naglasila da postoje oni koji tu priču nastavljaju.&nbsp;
- To su oni koji nijesu dovoljno vidljivi u crnogorskoj javnosti - a to su porodice, stradalih ljudi i djece, građani i građanke Cetinja - pojasnila je ona.
Petričević je kritikovala institucionalni odnos prema protestima.&nbsp;
- Umjesto da razmotrite ono što vam ljudi svojim tijelima poručuju, vi prijetite da će način njihovog otpora biti kriminalizovan. Vi ženi koja je izgubila i sina i unuka kažete - vi namjerno opstruirate turističku sezonu u Crnoj Gori. To je baš degutantno - rekla je Petričević.
Dodala je da je društvo dugo navikavano na mržnju i revizionizam.&nbsp;
- To su sve elementi klime koja kreće od relativizacije preko revizionizma do prekrajanja istorije i onda se ide uvijek korak dalje - naglasila je ona.
Petričević je posebno istakla ulogu obrazovanja.&nbsp;
- Ja radim i u školi kao profesorica filozofije. Obrazovanje nam je jako važan element. Ali, obrazovanje koje će prestati da bude autoritarno i koje će omogućiti da iz tih institucija izađu ljudi koji kritički misle - ocijenila je ona.
Govoreći o suštini autoritarnog upravljanja u regionu, Vildana Selimbegović istakla je da se iza „velikih patriotskih priča“ vrlo često kriju lični interesi i materijalna korist.&nbsp;
- Sve velike priče svih velikih patriota i velikih ljubavi prema državi uvijek su bile pare. Kad podvučamo crtu, vidimo da se te naše autoritarne vođe bore za svoju braću, za svoje jarane, one najuže, za svoju porodicu. Otkud političari koji imaju prosječne plate, kakve imaju, po Budimpeštama, po Beogradima, po Barovima, po Kotorima, po Neumima, po Makarskoj - upitala se Selimbegović.
Ona je ustvrdila da promjene ne dolaze iz političkih elita, već od građana.&nbsp;
- Naravno, promjene nema bez političke volje, ali u pitanju je volja građana, volja ovih studenta, volja te djece - kazala je ona.
Govoreći o situaciji u BiH, upozorila je da se posljednjih godina ponovo pojavljuju prijetnje koje podsjećaju na ratni period.&nbsp;
- To su secesionistički zahtjevi Milorada Dodika, njegove prijetnje evropskom putu Bosne i Hercegovine, sve ono što se nama dešavalo, što je zemlju dovodilo bukvalno na ivicu protjerivanju stranih diplomata - kazala je ona.
Podsjetila je i na slučaj protjerivanja njemačke ministrice iz Republike Srpske.&nbsp;
- Znate, za razliku od Srbije koja ima jednog Vučića, mi smo imali tri komada. Kod nas je Dodik bio specifičan i on je zaista u toj trci pokazao i dokazao, a i sudski je dobio potvrdu, da je najgori - rekla je Selimbegović.
Komentarišući pokušaje organizovanja građanskih protesta u BiH, ocijenila je da su oni nailazili na prepreke zbog složenog političkog sistema.&nbsp;
- Ti naši građanski plenumi nijesu dugo izdržali, između ostalog, zbog tog komplikovanog bosanskog uređenja, da ne kažem načina na koji se nacionalisti bore - zaključila je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1xeqI6mJga8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Emisija je nastala u okviru REGIONALNOG PLENUMA 2025 - Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu, koji organizuju CGO, Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD), Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i njemačka Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije je isključiva sagovornica u emisiji.
&nbsp;

1250x600

Otpor danas nije politički hir, već pitanje ljudskosti

Večeras u "Građanskom uglu" razgovaramo o HIV/AIDS-u u crnogorskom društvu, kao i servisu podrške ovoj zajednici, da li razumijemo, podržavamo i prihvatamo, o stigmi koja traje iako medicina napreduje, o ljudima čiji se životi ne vide iza statistika, o tome koliko institucije i organizacije zaista pomažu i šta znači imati podršku ako živiš sa HIV-om u Crnoj Gori. 

Marku Dragićeviću, saradniku na programima socijalne inkluzije u Juventasu na ova pitanja odgovaraju Alma Čičić, epidemiološkinja iz IJZCG-a, Boris Vuksanović, direktor Crnogorske fondacije za HIV i Marija Radović, direktorica Programa direktne podrške u Juventas.

Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras od 18 i 22 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzi5oITvABV8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U "Građanskom uglu" o HIV/AIDS-u i servisima podrške

Evropski put je dug, ali vrijedan truda, pod uslovom da postane više od političke parole. U suprotnom, bićemo najbolji među lošima - i to neće biti evropski uspjeh, već regionalni neuspjeh, zaključak je nove emisije Centra za građansko obrazovanje (CGO) Građanski ugao na TVE, u kojoj su o evropeizaciji Crne Gore i regiona, realnim dometima političke volje za reforme i iskušenjima na putu ka EU sagovornici Zvezdane Kovač, direktorice za strategiju i komunikacije u CGO-u, bili Miloš Radonjić, savjetnik za evropske poslove predsjednika Crne Gore, Vladimir Međak, ekspert za EU integracije iz Beograda i Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banja Luci. Na pitanje gdje region može biti za pet godina - u EU ili na marginama Evrope, sagovornici su se saglasili da bi Crna Gora i Albanija mogle prve zatvoriti poglavlja i pristupiti Uniji, dok su druge zemlje još daleko od tog cilja. - Želim da vjerujem da će makar dvije države sa zapadnog Balkana - Crna Gora i Albanija - biti članice Evropske unije do 2030. godine. Trenutna geopolitička situacija daje nam podsticaj, jer je politika proširenja ponovo dobila bezbjednosnu dimenziju. U ovom trenutku, politika proširenja i bezbjednost Evrope su povezane u istu ravan - rekao je Miloš Radonjić. Profesor Miloš Šolaja smatra da bi Crna Gora i Albanija mogle biti „blizu Unije“, ali da ostatak regiona kaska.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115111112_4f23eaaf7d541be7a902badbdf4cfa010ef9efede27cd5be8c2f9cbd2bad4240.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251115111112_4f23eaaf7d541be7a902badbdf4cfa010ef9efede27cd5be8c2f9cbd2bad4240" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Građanski ugao"> </figure>  - BiH 2030. sigurno neće biti članica EU. Uprkos retorici, unutrašnji sistem je blokiran, reformski procesi kasne, a Evropa nas tretira birokratski, bez istinskog razumijevanja naše složene situacije - ocijenio je Šolaja. Vladimir Međak vjeruje da će se proces proširenja vjerovatno odvijati u grupama.&nbsp; - Mislim da će se praviti grupacija u kojoj će biti Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina, dok će Bosna i Makedonija ostati u drugom krugu. Srbija može napredovati samo ako dođe do promjene režima - rekao je on. Sagovornici su saglasni da Crna Gora uživa najveću podršku EU i da je u formalnom smislu najbliža članstvu. Međutim, upozoravaju da politička nestabilnost i nedostatak institucionalne discipline ugrožavaju kredibilitet. - Istina je da nam EU sada pruža neuporedivo veću podršku nego ranije. Crna Gora će biti domaćin samita EU - zapadni Balkan, a sljedeće godine i Berlinskog procesa. To su jasni signali povjerenja. Ali, to ne znači da je posao završen. Potrebno je dosljedno sprovođenje reformi i izbjegavanje grešaka kakve smo već imali - kazao je Radonjić.&nbsp; Kao primjer takvih grešaka naveo je rezoluciju o Jasenovcu, Mauthausenu i Dahau.&nbsp; - Bio je to nepromišljen potez koji nas je usporio i udaljio od poglavlja 31, iako smo u njemu imali izuzetno naprednu fazu spremnosti - podsjetio je Radonjić. &nbsp; Dodao je da su pred Crnom Gorom „14 mjeseci odlučujućeg rada“ i da su obaveze precizno utvrđene.&nbsp; - Lista zadataka se zna. Treba ostati na kursu i ne dozvoliti skretanja - rekao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115111112_c06f1f4e7e3c25d10260e08c5ebf07847644cf161d6a1f6ee4f0d5238d98cee6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251115111112_c06f1f4e7e3c25d10260e08c5ebf07847644cf161d6a1f6ee4f0d5238d98cee6" data-rendition-name="original" width="995" height="1774" loading="lazy" alt="Građanski ugao"> </figure>  I Međak je potvrdio da iz Brisela stižu signali da se priprema završni korak.&nbsp; - Evropska komisija već počinje da priprema konačni finansijski paket i priprema se ugovor o pristupanju Crne Gore, što se ne radi bez političke odluke. Dakle, vrata su otvorena, osim ako sami ne upropastite šansu - dodao je on.&nbsp; Istovremeno je upozorio da se uspjeh ne mjeri samo tehničkim poglavljima.&nbsp; - Nećete ući u EU kao 105. država po korupciji u svijetu. EU neće uvoziti probleme, posebno ne u oblasti vladavine prava i slobode medija - poručio je Međak. Kada je o Srbiji riječ, Međak smatra da je “Srbija danas država koja ne bi dobila ni status kandidata da sada aplicira. Evropska komisija je eksplicitno navela da vlasti u Srbiji moraju prestati da sprovode antievropsku propagandu i to je nezabilježeno u istoriji proširenja.“&nbsp; Prema njegovim riječima, „najveći problem Srbije nije Kosovo, već korupcija i urušene institucije“. - Kosovo je politički problem, ali korupcija blokira cijelu državu. Ne možete riješiti nijedan problem dok ne uspostavite funkcionalnu vlast i slobodne izbore. Ne poznajem dovoljno vašu situaciju, ali mogu reći da je propaganda u Srbiji previše jaka. Na medijima sa nacionalnim frekvencijama, Si Đinping ima nula sekundi negativnog izvještavanja, a EU je tretirana kao neutralna tema. To traje već 13 godina. Takva propaganda preliva se i u Crnu Goru - kazao je Međak na pitanje o tzv. “Srpskom svetu” i uticaju Beograda na region.&nbsp; Objasnio je i da ta strategija ima geopolitičku dimenziju.&nbsp; - Evropski parlament je naveo da Srbija i Mađarska sprovode ciljeve Rusije i Kine u regionu. Zato sam siguran da bez promjene vlasti Srbija ne može napredovati - zaključio je on. Profesor Šolaja je govorio o dubokim strukturnim problemima BiH.&nbsp; - Bosna i Hercegovina je kompilacija svih negativnih elemenata Zapadnog Balkana. Nema vladajuće koalicije, Savjet ministara je blokiran, reformska agenda kasni, a zemlja je izgubila 100 miliona eura iz evropskog plana rasta. Evropske integracije u BiH su više ideološka mantra nego realan proces. Kao da ponavljamo staro obećanje iz socijalizma - kad uđemo u EU, sve će biti riješeno. Ljudi u to više ne vjeruju. Na pitanje kako sebe vide u EU, svi stanu. A kad ih pitate da li bi mogli i bez toga — kažu da bi, ako može - rekao je Šolaja. Naglasio je da je ključni izazov nedostatak unutrašnje saglasnosti i odgovornosti.&nbsp; - BiH je globalni eksperiment, zemlja sa stranim guvernerom i unutrašnjim sukobima. Evropska unija to ignoriše - bavi se birokratijom, a ne suštinom - pojasnio je on, dodajući da EU u BiH ne pokazuje stvarni interes. Radonjić ocjenjuje da je pad povjerenja građana Crne Gore u EU, na što ukazuju istraživanja, ozbiljan signal.&nbsp; - To je znak da smo na granici strpljenja. Suština ovog procesa je kako i na koji način implementiramo evropski način života u Crnoj Gori. Možete u određenoj mjeri i da fingirate proevropski kurs, ali doće će vrijeme, ili već dolazi, kada treba na djelu da pokažete da li ste vi zapravo Evropejci i da li želite evropsku praksu - naveo je on. Šolaja je upozorio na potrebu za referendumom kako bi se potvrdila volja građana za pridruženje EU.&nbsp; - U EU ne ulaze ni vlade ni zakoni, nego građani. Ako oni ne razumiju o čemu glasaju, sve pada u vodu - naglasio je on. Radonjić je istakao da bi članstvo Crne Gore u EU bio pozitivan signal za region.&nbsp; - To bi bio dokaz da se proširenje nastavlja i da se reforme isplate. Pokazalo bi da je demokratija moguća i na Balkanu - kazao je on. Dodao je da se Crna Gora već ponaša kao članica u mnogim aspektima.&nbsp; - Koristimo euro, poštujemo zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku, članica smo NATO-a. Ulazak u EU bio bi logičan završetak tog procesa - naveo je on. Šolaja se saglasio sa stavom Radonjića, ali je sugerisao da politika EU prema regionu mora biti manje birokratska, a više suštinska. - Evropska unija mora razumjeti specifičnosti regiona. Previše je formalnosti, a premalo političke volje. Ako se to ne promijeni, Balkan će i dalje biti zona čekanja - kazao je Šolaja. Međak je na kraju konstatovao da bi ulazak Crne Gore bio najbolja vijest za sve, osim za one koji se boje Evrope. Cijela emisija je dostupna <a href="https://www.youtube.com/watch?v=gQ1_Saa_Pqs">OVDJE</a>. Emisija je nastala u okviru REGIONALNOG PLENUMA 2025 - Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu, koji organizuju CGO, Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD), Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i njemačka Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije je isključiva sagovornika u emisiji.

EU šalje signale, a vrijeme je da region odgovori djelima

Građansko obrazovanje je ključni mehanizam za izgradnju demokratskog društva. Ako želimo slobodne i aktivne građane, moramo ih učiti od malih nogu šta su ljudska prava, šta znači dijalog i kako se brani prostor slobode, zaključak je emisije Građanski ugao Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E. &nbsp;Gosti Zvezdane Kovač, direktorice za strategiju i komunikacije u CGO-u, bili su Čedomir Čupić, politikolog i profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, Neđeljko Đurović, profesor srednje škole u Baru i građanski aktivista i Rubina Čengić, &nbsp;novinarka iz Bosne i Hercegovine.
Građansko obrazovanje je u Crnoj Gori do 2017. bilo obavezno u osnovnim i srednjim školama, kada je svedeno na izborni predmet sa manje časova. Za njegovo vraćanje u obavezni program zalaže se civilni sektor, a među njima i CGO, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA. Neđeljko Đurović smatra da za to postoje realne šanse i jasna potreba.&nbsp;
- Ovi događaji pokazuju da društvo ima ozbiljan problem u prihvatanju različitosti. Mladi moraju učiti o ljudskim pravima, demokratiji i empatiji - ustvrdio je on. Glavni izazov, ukoliko bi građansko obrazovanje ponovo postalo obavezan predmet, Đurović vidi u „obuci nastavnog kadra koji treba da svojim primjerom pokazuje vrijednosti, a ne samo da o njima govori“.
&nbsp;U Srbiji je građansko obrazovanje uvedeno 2001/2002. kao „obavezni izborni predmet“, a učenici biraju između vjeronauke i građanskog. „Nešto ne može biti i obavezno i izborno. To su mutne konstrukcije koje obmanjuju javnost. Uz to, predmet je marginalizovan jer nema ozbiljne udžbenike i ocjenjivanje“, naglasio je Čupić.
U BiH je situacija još složenija zbog decentralizovanog sistema obrazovanja.&nbsp;
- Imamo 14 ministarstava obrazovanja, svako sa svojom politikom. Agencija jeste napravila zajedničke smjernice, ali ih malo ko primjenjuje. Umjesto građanskog obrazovanja, vjeronauka je najrasprostranjenija, što kod djece već stvara podjele - &nbsp;rekla je Čengić.
Posebno je upozorila na inicijative, poput ukidanja predmeta Demokratija u Republici Srpskoj i uvođenja predmeta Vrline.&nbsp;
- Pojavio se priručnik koji zagovara srednjovjekovne vrijednosti i antirodne stavove. Ako djecu učite takvim ‘vrlinama’, a ne građanskim pravima, dramatično sužavate prostor slobode - &nbsp;poručila je Čengić.
Profesor Čupić je podsjetio da je suština građanskog obrazovanja njegovanje univerzalnih ljudskih vrijednosti.&nbsp;
- Postoji devet univerzalnih vrijednosti - istina, pravda, dobro, ljubav, ljepota, ljudsko dostojanstvo, sloboda, solidarnost i ravnopravnost. Kada posebne vrijednosti nisu u skladu s njima, nastaje prevara i opasnost“, rekao je, naglašavajući i da religija i duhovnost nisu same po sebi problem, već njihova zloupotreba u političke svrhe. „Iskreno religiozan čovjek je zlato, jer se pridržava univerzalnih vrijednosti. Problem su oni koji koriste religiju da bi dominirali ili manipulisali ljudima - &nbsp;pojasnio j eon.
Rubina Čengić je stava da građansko obrazovanje mora obuhvatiti i prava manjinskih grupa.&nbsp;
- Moramo govoriti o pravima žena, prava LGBT zajednice, prava nacionalnih manjina. Naša društva postala su sklona isključivanju manjina po bilo kom osnovu, a upravo građansko obrazovanje može tome stati na put“, kazala je. To podržava i profesor Čupić dodajući da „razlike predstavljaju bogatstvo društva, ali da moraju biti zakonom zaštićene i utemeljene na vrijednostima.
&nbsp;Komentarišući nedavni talas ksenofobije, nakon incidenata s građanima Turske i Azerbejdžana, profesor Čupić je poručio da je to loše po društveni i politički život Crne Gore i po ono čime se Crnogorci uvijek ponose – čojstvo.&nbsp;
- Poistovjetiti djelo pojedinca sa cijelom državom ili nacijom je brutalan oblik propagande. U Crnoj Gori, gdje se tradicionalno držalo do čojstva, zapanjujuće je vidjeti mlade ljude instruisane da šire mržnju. To je očigledan proizvod političke propagande i nemoćnih elita - kazao je Čupić, ističući da građani moraju jasno poručiti da nasilje nije prihvatljivo, a institucije dosljedno sankcionisati svaki nasilni incident.
Neđeljko Đurović je ocijenio da porast nacionalizma i posljednji incidenti potvrđuju dublje društvene procese.&nbsp;
- Evropska svijest ne obitava u Crnoj Gori, naročito među onima koji kreiraju javni prostor i koji bi trebalo da promovišu evropske vrijednosti“, rekao je on, upozoravajući na površnost političkog establišmenta i relativizaciju istorijskih činjenica. „Kada relativizujete vrijednosti utvrđene kao civilizacijske, poput antifašizma, i pokušavate ih opovrgnuti, vi zapravo potkopavate svijest i otvarate prostor za isključivost i revizionizam - dodao je on.
Podatke istraživanja po kojima više od 40% građana BiH pri izboru političkih predstavnika vodi računa o vjeri i nacionalnosti kandidata, novinarka Rubina Čengić je prokomentarisala riječima:&nbsp;
- Mi na Balkanu još uvijek nismo izašli iz rata. Potrebni su nam neprijatelji, pa se svaki incident pretvara u međunacionalni sukob. Političari manipulišu strahom građana, a iza svega toga kriju se kriminal i korupcija“. Ona je naglasila i da je u osnovi problema „nedostatak građanskog obrazovanja i medijske pismenosti, zbog čega građani bez kritičkog znanja lako vjeruju manipulacijama.
Profesor Čupić osvrnuo se i na stanje u Srbiji, istučući da se precjenjuje njen značaj na Balkanu. „Srbija se miješa u unutrašnje stvari regiona - od Crne Gore do BiH i Hrvatske, kako bi prikrila sopstvene unutrašnje probleme… U Srbiji je ugrožena vladavina prava. Zakoni postoje, ali se ne poštuju, a institucije su porobljene od strane vlasti. To vodi u propast društva“, ocijenio je Čupić.
&nbsp;Sagovornici su saglasni da bez kvalitetnog obrazovanja nema razvoja, te da je građansko obrazovanje ključno za demokratsko oblikovanje društva. Profesor Čupić podsjetio je na primjer Japana.&nbsp;
- Japan nema resurse, ali je ulaganjima u obrazovanje postao treća industrijska sila svijeta... 90% građana Crne Gore živi u skladu s vrijednostima, ali manjina ekstremista muti vodu. Zato je nužno osnažiti obrazovanje, institucije i vladavinu prava - naveo je on.&nbsp;
Rubina Čengić je dodala:&nbsp;
- Ako želimo slobodne i aktivne građane, moramo ih od malih nogu učiti ljudskim pravima, dijalogu i kako se brani prostor slobode.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5_kCoEcxPMc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Građanski ugao: Građansko obrazovanje kao brana nacionalizmu i ksenofobiji

Iako zemlje Zapadnog Balkana formalno koračaju ka evropskim integracijama, nasljeđe devedesetih i dalje oblikuje javni prostor. Bez multiperspektivne nastave koja razvija kritički način razmišljanja, nema ni istinskog suočavanja s prošlošću niti pomirenja - &nbsp;neki su od zaključaka emisije Građanski ugao Centra za građansko obrazovanje na TV E, koja se fokusira na način na koji se predaje istorija u zemljama regiona.
Gosti ove emisije ocijenili su da su projekti poput zajedničkih čitanki pokazali da je dogovor moguć, ali da je politika ta koja odlučuje koliko će daleko obrazovanje ići na putu ka pomirenju
Direktorica za strategiju i komunikacije u Centru za građansko obrazovanje Zvezdana Kovač na ovu temu je razgovarala sa profesorom istorije iz Podgorice Igorom Radulovićem, profesorom istorije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Branimirom Jankovićem, istraživačicom na Institutu za savremenu istoriju u Beogradu Anom Radaković i profesorom istorije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Amirom Duranovićem.
Kovač je rekla da se u Crnoj Gori podižu spomenici ratnim zločincima, u Srbiji murali veličaju presuđene ratne zločince, u Hrvatskoj stotine hiljada ljudi odlazi na koncerte sa ustaškom ikonografijom, dok je u Bosni i Hercegovini negiranje genocida postalo sastavni dio političkog života.&nbsp;
- U takvom ambijentu, nastava istorije dobija ključnu ulogu. Ono što će mlade generacije misliti o prošlosti, i kakve vrijednosti će nositi u budućnost, zavisi prije svega od toga kako ih učimo istoriju. Hoće li to biti kritičko promišljanje ili reprodukovanje mitova – pitanje je od kojeg zavisi i stabilnost društava u regionu - navela je Kovač.
Radulović je kazao da i pored četvrt vijeka napora da se unaprijedi nastava istorije, rezultati nijesu zadovoljavajući.&nbsp;
- Istorija se i dalje koristi kao alat za manipulaciju mladima. Ali, čitanke i slični projekti makar su stvorili jezgro nastavnika koji razmišljaju o multiperspektivnom pristupu - istakao je Radulović, aludirajući na projekat Zajedničkih istorijskih čitanki za 13 zemalja Jugoistočne Evrope.
U okviru emisije, prikazan je petanestominutni dokumentarni film koji govori o tome kako su ove knjige nastale, ko su autori i kako je bilo moguće da se istoričai i urednici iz svih 13 zemalja usaglase u vezi sa istim sadržajem.&nbsp;
Knjige promovišu interdisciplinarni pristup i razvijanje kritičkog mišljenja đaka i studenata, pa je jedno od glavnih pitanja bilo koliko je region spreman da prihvati i promoviše ovakav jedan pristup.
Radaković je govorila o iskustvu nastavnika koji se, pokušavajući da primijene ovakav pristup, suočavaju sa velikim pritiscima okoline.&nbsp;
- Oni trpe pritiske od roditelja, kolega, pa i lokalnih medija. Pokušaj da se izvan etnocentričnog narativa izađe, često nosi rizik. Zajedničke čitanke bi trebalo da budu od velike pomoći – jer nude istorijske izvore prilagođene đacima i didaktičke smjernice - ističe Radaković.
Duranović je podsjetio da obrazovni sistem u BiH nosi posljedice mirovnih sporazuma 90-ih. Deset kantona, dva entiteta i Distrikt Brčko imaju svoje nadležnosti u obrazovanju, što je stvorilo sistem u kojem podjele postaju „normalizovane“ za mlade generacije.&nbsp;
- Za one koji su rođeni sredinom 90-ih, podijeljen obrazovni sistem nije tranzicija, nego prirodno stanje. Nažalost, političke stranke koriste istoriju u školama kako bi očuvale pozicije stečene 90-ih - rekao je Duranović, dodajući da, ipak, vidi optimizam u „energiji mladih nastavnika koji žele drugačiji pristup“.
Janković je naglasio da je hrvatski obrazovni sistem obilježen etničkom homogenizacijom nakon rata.&nbsp;
- Hrvatski narativ temelji se na pobjedi u Domovinskom ratu, ali često na trijumfalistički način koji ne uključuje druge perspektive. Iako je bilo pokušaja pluralizma, i dalje dominira nacionalni okvir, a reformski procesi zavise od političke volje - ocjenjuje on.&nbsp;
Podsjetio je i da je Hrvatska 2023. godine povukla jedan udžbenik zbog osporavanja interpretacija, što govori o oscilacijama u pristupu istoriji.
&nbsp;Učesnici su odbacili česte kritike da multiperspektivni pristup znači relativizaciju odgovornosti.&nbsp;
- Multiperspektivnost ne znači da izjednačavamo krivicu. Ona samo omogućava učenicima da sagledaju događaje iz više uglova i da prvi put čuju glasove ‘druge strane - objasnio je Janković.&nbsp;
Radulović je dodao da ovakav metod, razvijen i u zapadnoevropskim školama, „razvija kritičko mišljenje i demokratiju u učionici“.&nbsp;
U Srbiji je 2018. godine sprovedena reforma nastavnih planova, ali, prema Radaković, adekvatna primjena izostaje.&nbsp;
- Nastavnici nijesu dobili podršku. Umjesto slobode u kreiranju časova, reforma je postala dodatna obaveza. Otpor je bio toliki da je 2021. godine pokrenuta i peticija za njeno ukidanje - navodi ona.
&nbsp;Za promjenu je ključna politička volja, saglasni su bili svi učesnici emisije.
&nbsp;- Ako Japan, razvijena zemlja, želi da uči kroz naše čitanke, zašto mi ne bismo mogli? Potrebno je više hrabrosti da se suočimo sa sopstvenom prošlošću - poručio je Duranović.
&nbsp;Radulović je izrazio zabrinutost i zbog revizionizma u Crnoj Gori.&nbsp;
- Sva ova politička dešavanja vode ka tome da se polako priprema teren da se neke određene stvari rehabilituju, da kroz taj revizionizam čak i neki pokreti koji definitivno nemaju mjesto u udžbenicima, budu zastupljeni na način na koji ne bi trebalo - pojašnjava Radulović.&nbsp;
&nbsp;Radaković vjeruje da je neophodno naći zajednički interes.&nbsp;
- Predugo smo tražili razlike među svim našim narodima i kulturama, a zapravo one nijesu uopšte tolike. Nema većeg interesa od obrazovanih mladih, pametnih i kritički nastrojenih ljudi koji će željeti da rade i žive u svojoj zemlji - zaključila je ona.
&nbsp;Janković je naveo da je, za razliku od devedesetih kada su mnogi bili zatečeni svim što se događalo, sada smo za neke stvari senzibiliraniji, sada gradimo mreže i svjesni smo da moramo biti aktivni i reagovati na brojne stvari, koje ne smijemo propustiti.
Duranović je skrenuo pažnju da teškoće na političkom nivou na širem prostoru Jugoistočne Evrope, posebno &nbsp;vanjsko-političke, pokazuju, danas i na primjeru Ukrajine, kako se i na najkrupnijim pitanjima na kraju dođe do dogoovora i nekih, kako je rekao, „sinhroniziranih“ akcija.
Cijelu emisiju možete pogledati ovdje:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNBvGroq4JcA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nasljeđe devedesetih i dalje oblikuje javni prostor na ZB, bez kritičkog razmišljanja nema suočavanja s prošlošću i pomirenja

U prvoj emisiji nove sezone emisije "Građanski ugao" gost je prvi premijer Crne Gore nakon tri decenije vlasti Demokratske partije socijalista Zdravko Krivokapić.&nbsp;
U emisiji, čiji je domaćin Centar za građansko obrazovanje, a voditeljka Zvezdana Kovač, biće otvorena pitanja evropskih integracija, političke stabilnosti, povezanosti Bezbjednosno-informativne agnecije (BIA) sa političkim akterima u Crnoj Gori, ulozi crkve, revizionizma i porasta nacionalnih tenzija u Crnoj Gori.&nbsp;
Krivokapić je u razgovoru “opisao“ svoje izvore koji svjedoče o tome da je BIA duboko umiješana u unutrašnjopolitčke odnose Crne Gore i kritički se osvrnuo na ulogu crkve i na nedavna dešavanja u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću u selu Zaostro kod Berana.
Emisiju možete pogledati na Televiziji E u 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGWMsfds5sV8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Emisija "Građanski ugao": Zdravko Krivokapić "opisao" svoje izvore koji svjedoče da je BIA duboko umiješana u unutrašnjopolitčke odnose Crne Gore

U posljednjoj epizodi ove sezone emisije Građanski ugao, biće riječi o ulozi civilnog društva u zemljama regiona – njegovim dometima, izazovima i značaju u kontekstu stagnacije demokratije, slabljenja institucija i sve izraženijih polarizujućih političkih narativa.
O ovim pitanjima, sa autorkom i voditeljkom emisije Zvezdanom Kovač, direktoricom za strategiju i komunikaciju u Centru za građansko obrazovanje (CGO), razgovaraju:
<ul>
 <li>&nbsp;Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a,</li>
 <li>&nbsp;Dajana Cvjetković, menadžerica programa u Centru za promociju civilnog društva iz Bosne i Hercegovine,</li>
 <li>&nbsp;Slobodan Georgijev, direktor vijesti televizije Nova S iz Beograda, i</li>
 <li>&nbsp;Beba Zhagar, istraživačica u Institutu za evropske politike iz Skoplja.</li>
</ul>
Emisija Građanski ugao emituje se sjutra u 22 sata na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DILBsVcQIuyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gledajte Građanski ugao: O ulozi civilnog društva u vremenu demokratske stagnacije

U zemljama Zapadnog Balkana sekularna država sve više ustupa prostor vjerskim zajednicama, koje se iz duhovne sfere sele u političku arenu – učestvuju u izbornim kampanjama, utiču na zakonodavstvo, pa čak i kreiraju obrazovne sadržaje, rečeno je, uz ostalo, u novoj emisiji Građanskog ugla Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E.&nbsp;
O ovim fenmenima na pitanja Zvezdane Kovač, direktorke za strategiju i komunikacije u CGO-u odgovarali su Boban Batrićević, istoričar i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK), Aleksandra Jerkov, članica Izvršnog odbora Regionalne akademije za razvoj demokratije (ADD) &nbsp;iz Novog Sada, Edina Bećirović, profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu i Lucija Marković, feministkinja i aktivistkinja iz Zagreba, žrtva religijskog nasilja.
- Crna Gora je prije 20 godina bila na nivou sekularnosti skandinavskih zemalja, a sada smo, prema istraživanjima, na rangu Irana - upozorio je istoričar Boban Batrićević, ističući da je Srpska pravoslavna crkva (SPC) postala duhovni stožer političke većine.&nbsp;
Govoreći o političkom uplivu vjerskih institucija, Batričević je kazao da je „2020. godine u Crnoj Gori došlo do pravoslavne revolucije - pandan islamskoj revoluciji u Iranu“, te dodao da „vlade formirane nakon 2020. djeluju pod uticajem SPC-a, ne samo duhovno, već i ekonomski“.
Aleksandra Jerkov, iz ADD, navodi da SPC u Srbiji ima ogroman društveni i politički uticaj.&nbsp;
- To je institucija koja uživa najveće povjerenje građana, bez razlike među generacijama - rekla je Jerkov, upozorivši i na netransparentno finansiranje crkve, neplaćanje poreza, ali i povlašćen položaj u zakonodavstvu.&nbsp;
- SPC je postala jedan od najvećih investitora u Srbiji - grade se turistički kompleksi, poslovni objekti, a sve uz podršku države - rekla je ona.
Na posebnu dimenziju klerikalizacije, ukazala je Lucija Marković iz Zagreba, koja je podijelila potresno lično iskustvo koje rijetko dobija javni prostor u regionu - religijsko zlostavljanje unutar protestantske zajednice.&nbsp;
- Moje iskustvo je poprilično bolno. Sve je počelo s mojih jedanaest godina, kada me majka, zajedno sa sestrom, uvela u pentekostnu zajednicu. Isprva je to djelovalo kao toplo i prijatno okruženje, pružalo je osjećaj pripadnosti koji je djetetu jako važan. No, vremenom sam postajala sve više indoktrinirana. U tim zajednicama se od vas očekuje potpuna poslušnost duhovnom autoritetu. Za mene se molilo i kad sam željela i kad nisam. Nisam imala pravo da kažem ne. Doživjela sam i takozvana "istjerivanja demona", egzorcizme, koji su se nazivali službama oslobođenja - kazala je ona, opisujući kako je kroz godine bila podvrgnuta potpunoj kontroli, kako u svakodnevnom životu, tako i u duhovnom smislu.
Edina Bećirović, profesorica iz Sarajeva, naglasila je ulogu ruskog uticaja u retradicionalizaciji društava, povezujući ga sa sve većim uplivom crkve u političke procese.&nbsp;
- Ruski uticaj se danas koristi kao ideološka infrastruktura koja promoviše navodno tradicionalne vrijednosti, a ženska i LGBT prava su prve mete - rekla je ona.
U emisiji je komentarisana i nedavna posjeta patrijarha Porfirija Moskvi i njegovo izražavanje podrške tzv. „ruskom svijetu“. Učesnici su ocijenili da je riječ o otvorenom pristajanju na opasne ideološke projekte koji direktno prijete demokratskim vrijednostima i regionalnoj stabilnosti.
- SPC je najvažnije oruđe velikosrpskog projekta jer obezbjeđuje legitimitet pod plaštom duhovnosti - rekao je Batrićević i istakao da temeljni ugovor SPC i Crne Gore predstavlja najveću pravnu sramotu u istoriji crnogorske diplomatije.
Sa konstatacijom da se vjerske zajednice sve češće koriste kao mehanizam političke kontrole i kulturne hegemonije, uz marginalizaciju ljudskih prava, posebno prava žena, manjina i mladih, saglasna je Lucija Marković.&nbsp;
- Iz tih zajednica se teško izlazi, gubi se identitet, podrška, porodica, osjećaj pripadnosti - pojasnila je ona.
Batrićević se osvrnuo na činjenicu da je prije par godina završio na sudu za prekršaje zbog kritike veličanja četničkih zločinaca, uz prijetnju kazne od dva mjeseca zatvora zbog navodnog „širenja nacionalne, vjerske i rasne mržnje“, iako je, kako kaže, samo iznio činjenične navode bez uvreda. Kaže da je njegov slučaj bio pokazni primjer da svako ko se usudi da otvoreno i oštro govori – završava u zatvoru.
On je govorio i o manipulaciji narativa od strane tužilaštva i političkih struktura koje se, prema njegovim riječima, sve više oslanjaju na institucionalnu moć SPC-a.
Više puta je istaknuto da SPC u Crnoj Gori ne priznaje crnogorsku nezavisnost i da konstantno izbjegava suočavanje sa sopstvenom ulogom u ratovima 90-ih i periodu fašističke kolaboracije.&nbsp;
- To je jedina institucija u Crnoj Gori koja ni nakon gotovo dvije decenije nije prihvatila državnu nezavisnost. Crkva sistematski manipuliše ulogom iz Drugog svjetskog rata i ne prepoznaje vlastitu odgovornost za duhovnu pripremu genocida u BiH - dodao je on, ukazavši i na strukturalnu slabost državnih institucija koje „postupaju po nalozima crkve, iako crkva formalno ne podnosi prijave“.
Profesorica Bećirević ukazala je na fenomen bučnih, emocionalno nabijenih medijskih debata kao dio svjesne propagandne strategije.&nbsp;
- To nije slučajno. To je trening - neurolingvističko programiranje koje ima za cilj da nadvlada činjenice galamom i emocijama - kazala je Bećirović.
Ilustrujući to primjerom TV debate između „dvije strane - četničkih ideologa i racionalnih sagovornika“, ona je ocijenila da galama proizvodi osjećaj nadmoći.&nbsp;
- Zapravo, zbog društvenih mreža i degradacije standarda javnog govora, ta buka postaje dominantna. Ona djeluje pobjednički - ocijenila je ona.
Marković je upozorila je da se borba za umove mladih vodi kroz obrazovanje, gdje vjerski narativi često dominiraju nad naukom i kritičkim mišljenjem.&nbsp;
- Možda smo formalno sekularna država, ali u praksi nismo. Djeci je i dalje čudno ako ne idu na vjeronauk, a alternativa ne postoji - kazala je ona i posebno upozorila na finansiranje „antirodnih pokreta“ iz državnog budžeta i njihovu namjeru da oblikuju mlade kao nosioce konzervativnih vrijednosti.&nbsp;
- Mladi tragaju za identitetom i lako ih je izmanipulisati ako nemaju pristup pluralističkom i sekularnom obrazovanju - naglasila je Marković.
Na pitanje da li je Crna Gora spremna za članstvo u EU u kontekstu rasta nacionalizma i klerikalizacije, Batrićević je kategoričan da nije.&nbsp;
- Ako ne ugrabimo ovaj trenutak, postaćemo entitet nalik Republici Srpskoj, sa grbom i zastavom Crne Gore, ali bez suštine - pojasnio je on.
Dodao je da Crna Gora postaje strateški važna za Srbiju i ruski uticaj u regionu.&nbsp;
- Mi smo NATO članica kojom Srbija, preko SPC-a i svojih agentura, pokušava da upravlja. To je veoma opasno - ocijenio je Batrićević.
Bećirović je podsjetila na primjer Ukrajine, gdje je u godinama pred rat stvoren jak kontra-narativ kroz male kulturne i obrazovne centre.&nbsp;
- U mjestima gdje su ruske crkve bile jedina institucija, osnovani su centri sa debatama, filmovima, analizama. Ljudi su počeli da vide širu slik - kazala je ona.
Aleksandra Jerkov je zaključila da je jedini način suprostavljanja klerikalizaciji – obrazovanje, kroz razvijanje građanske svijesti i kritičkog mišljenja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTs39lAfrF0o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Emisija je producirana kroz projekat CGO-a “Evropeizacija kroz Građanski ugao” podržan kroz regionalni program SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj emisije isključiva je odgovornost CGO-a i sagovornika, i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Batrićević: SPC jedina institucija koja nije prihvatila državnu nezavisnost, sistematski manipuliše ulogom iz Drugog svjetskog rata

U koritu rijeke Miljacke u sarajevskom naselju Otoka pronađeno je &nbsp;tijelo, javljaju regionalni mediji.
Kako je rečeno iz MUP-a Kantona Sarajevo, građani su o tome oko 14 sati obavijestili policijsku stanicu Novi Grad..
Na terenu su policijski službenici te timovi vatrogasaca i hitne pomoći, piše Klix.ba.&nbsp;
Identitet osobije nije utvrđen.&nbsp;

Pronađeno tijelo u koritu rijeke u BiH: Identitet osobe nije poznat

Portparol NSD-a Mirko Miličić reagovao je povodom informacije da policija traga za Milošem Medenicom, kojem je danas, poslije izricanja presude, sutkinja Vesna Kovačević odredila pritvor.
“Sve nadležne institucije moraju reagovati hitro, odvažno i precizno kako bi se dokazalo da je Crna Gora jača od kriminala i organizovanih narkokartela, te da borba protiv ove pošasti koja uništava mladost naše zemlje ima neprikosnoveno prvenstvo u odnosu na sve druge dnevnopolitičke teme”, poručio je Miličić.
On je istakao da, sve nadležne institucije moraju reagovati hitro, odvažno i precizno kako bi se dokazalo da je Crna Gora jača od kriminala i organizovanih narkokartela, te da borba protiv ove pošasti koja uništava mladost naše zemlje ima neprikosnoveno prvenstvo u odnosu na sve druge dnevnopolitičke teme”, smatra on.
- Više nego ikada, sada nam je potrebno jedinstvo parlamentarne većine, jer reforme i ovu odvažnu borbu, koju smo zajedno započeli, moramo voditi do kraja, a naravno, to podrazumijeva da će se za sve propuste u toj borbi, poput ovog današnjeg, snositi velika odgovornost - naglašava Miličić.
Prema njegovim riječima, iako su brojni građani smatrali da je presuda Višeg suda preblaga za počinjena krivična djela koja su počinili Vesna i Miloš Medenica, jutros su, makar na kratko, osjetili zračak pravde, koji je, nažalost, ubrzo ponovo prekrio mračni oblak sumnje u još uvijek žive sprege organizovanih kriminalnih grupa i pojedinih dijelova bezbjednosnog sektora.

Miličić: Za današnji propust nadležni će snositi veliku odgovornost

U nesrećama izazvanim olujom Kristin u Portugalu poginulo je najmanje pet osoba, saopštile su lokalne vlasti.
Kako prenosi Anadolija, jaki vjetrovi rušili su drveće i oštetili kuće, puteve i ključnu infrastrukturu.
Gradonačelnik Leirije Gonsalo Lopes rekao je da su četiri osobe poginule u tom okrugu.
Još jedan smrtni slučaj zabilježen je u Vila Franca de Hira nakon što je na automobil palo drvo.
Portugalska Nacionalna uprava za vanredne situacije i civilnu zaštitu saopštila je da je oluja do ranog poslijepodneva izazvala više od 3,3 hiljade incidenata.
Većina incidenata povezana je s padom drveća i krhotinama koje blokiraju puteve, dok je nekoliko glavnih ruta poremećeno ili zatvoreno.
Operater elektroenergetske mreže E-Redes saopštio je da je oko 570 hiljada ljudi još bez struje.
Slike pokazuju da su jaki vjetrovi uništili gradski aerodrom u Coimbri, oštetivši avione uskladištene u hangaru.
Fudbalski stadion u Leiriji takođe je pretrpio ozbiljnu štetu.
Lokalni zvaničnici u Pombalu, u okrugu Leiria, upozorili su da bi nestanci struje mogli poremetiti javno vodosnabdijevanje i pozvali stanovnike da štede vodu dok se usluga u potpunosti ne obnovi.

U Portugalu usljed oluje Krsitin poginulo najmanje pet osoba

Nakon ulaska u NATO prije gotovo dvije godine, Švedskom, osim snijega, ove zime provijavaju i razmišljanja o uvođenju eura.
Iako je put do promjene valute dug, vladajuća koalicija u Švedskoj najavila je da će, kao prvi korak, sprovesti detaljnu analizu prednosti i mana eventualnog uvođenja eura.
Nakon što je Bugarska 1. januara ove godine postala nova članica eurozone, činilo se da se proces njenog daljeg širenja, makar privremeno, nalazi u zastoju. Međutim, švedska ministarka finansija Elizabet Svanteson najavila je u parlamentu otvaranje debate o mogućem prelasku Švedske na euro.
„Potrebna je obimna analiza prednosti i mana, uključujući i razmatranje bezbjednosne situacije“, kazala je Svanteson tokom parlamentarne rasprave, dodajući da se pitanje uvođenja eura neće otvarati prije parlamentarnih izbora zakazanih za septembar.
Osim stranke Moderati, koja predvodi vladajuću koaliciju desničarskih partija, pokretanje debate o uvođenju eura podržavaju i Stranka centra i Liberali. S druge strane, sve četiri stranke ljevičarske opozicije, predvođene Socijaldemokratskom partijom, protive se promjeni valute.
Švedski građani su se već izjasnili protiv uvođenja eura na referendumu održanom 2003. godine. Uz visoku izlaznost od 82 odsto, 55 procenata birača glasalo je protiv prelaska na zajedničku evropsku valutu. I tada je među političkim partijama vladalo slično raspoloženje kao danas, s tim što Socijaldemokratska partija zbog unutrašnjih nesuglasica nije zauzela zvaničan stav.
Iako je Švedska, prema Ugovoru o pristupanju Evropskoj uniji, u obavezi da uvede euro, za to ne postoji precizno određen rok. Zemlja je do sada odbijala da uđe u mehanizam deviznih kurseva ERM II, koji predstavlja preduslov za uvođenje zajedničke valute, čime je praktično odložila taj proces.
Osim Švedske, euro trenutno ne koriste ni Danska, Mađarska, Poljska, Rumunija i Češka. Jedino Danska ima formalno izuzeće od uvođenja eura, koje je dobila Mastrihtskim sporazumom iz 1992. godine, a građani su tu mogućnost odbili i na referendumu 2000. godine.
Preostale četiri države članice Evropske unije zasad ne planiraju da započnu primjenu kriterijuma konvergencije, zbog čega se ne očekuje da u skorije vrijeme uvedu euro.

Tag: gradanski-ugao