Otpor danas nije politički hir, već pitanje ljudskosti, jedna je od ključnih poruka emisije <a href="https://www.youtube.com/watch?v=1xeqI6mJga8" target="_blank">Građanski ugao</a>, koju realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO) na TVE. O građanskom otporu u savremenim autoritarnim društvima, studentskim protestima u Srbiji, potestima građana u Crnoj Gori i dubokim političkim i društvenim krizama u Bosni i Hercegovini, sa Zvezdanom Kovač, direktoricom za strategiju i komunukacije u CGO-u, razgovarale su Paula Petričević, filozofkinja, publicistkinja i aktivistkinja iz Kotora, Ana Mirković, psihološkinja i izvršna direktorka Instituta za digitalne komunikacije iz Beograda, i Vildana Selimbegović glavna i odgovorna urednica Oslobođenja iz Sarajeva.
Komentarišući proteste u Srbiji, Ana Mirković je istakla da se računalo s tim da će iscrpljivanje i odugovlačenje obeshrabriti tu mlade ljude i građane i građanke Srbije koji danas u javni prostor unose druge vrijednosti i drugačiji jezik.&nbsp;
- To je nešto što pruža izvanrednu nadu u vremenu kada prostora za nadu zapravo ima malo. Što više znamo o sadašnjem momentu, sve nas više obeshrabruje, ali, istovremeno, kada vidite da se iz sredine koja je djelovala kao da je odustala od sebe desi nešto potpuno neočekivano, shvatate da se dogodila ozbiljna promjena - rekla je Mirković.
I osvrtu na proteste kroz prizmu mentalnog zdravlja i psiholoških obrazaca autoritarizma, Mirković je kazala da je otpor stvarno pitanje mentalnog zdravlja danas, mentalne higijene i da je nepristajanje na ono što nam se dešava i test ljudskosti, test ličnosti.
Posebno je izdvojila trenutak kada su studenti poručili predsjedniku Srbije „nisi nadležan“.
- To je ključno. Tada su potpuno dekultivisali njegov kult ličnosti“, pojasnila je ona. „Mi imamo čovjeka koji je jako netolerantan, pun agresije i gnjeva. To je nepodnošljiva, patološka mržnja prema svakom ko ne podržava taj toksičan režim - navela je dalje opisujući ličnost predsjednika Srbije.
Mirković je ukazala i da novi studentski pokret ne liči na prethodne i da je to generacija koja ne voli vođe. Navela je i da tokom studentskih marševa nije primijetila nijednu konfliktnu situaciju.&nbsp;
- Nijedan neprimjerni ton glasa. A toliko brige, toliko nježnosti, toliko ljubavi i empatije - opisala je atmosferu koja je pratila te marševe.
Govoreći o pokretu Kamo śutra, Paula Petričević je istakla da je jako teško da budu uspješni oni protesti koje ne podrži dovoljan broj istrajnih ljudi.&nbsp;
- Krenulo je spinovanje, krenulo je targetiranje - rekla je ona, dodavši da ima utisak da se politički život u Crnoj Gori, osim onoga što se dešava iza zatvorenih vrata, svodi na notorni PR.&nbsp;
- Oni su bili etiketirani kao podržavatelji svrgnutog režima, DPS-a, politikanti, balavci, itd. Potrebna je ozbiljna snaga i izdržljivost da se ta vrsta povlačanja po medijskom blatu izdrži, preživi - navela je Petričević.
Ona je naglasila da postoje oni koji tu priču nastavljaju.&nbsp;
- To su oni koji nijesu dovoljno vidljivi u crnogorskoj javnosti - a to su porodice, stradalih ljudi i djece, građani i građanke Cetinja - pojasnila je ona.
Petričević je kritikovala institucionalni odnos prema protestima.&nbsp;
- Umjesto da razmotrite ono što vam ljudi svojim tijelima poručuju, vi prijetite da će način njihovog otpora biti kriminalizovan. Vi ženi koja je izgubila i sina i unuka kažete - vi namjerno opstruirate turističku sezonu u Crnoj Gori. To je baš degutantno - rekla je Petričević.
Dodala je da je društvo dugo navikavano na mržnju i revizionizam.&nbsp;
- To su sve elementi klime koja kreće od relativizacije preko revizionizma do prekrajanja istorije i onda se ide uvijek korak dalje - naglasila je ona.
Petričević je posebno istakla ulogu obrazovanja.&nbsp;
- Ja radim i u školi kao profesorica filozofije. Obrazovanje nam je jako važan element. Ali, obrazovanje koje će prestati da bude autoritarno i koje će omogućiti da iz tih institucija izađu ljudi koji kritički misle - ocijenila je ona.
Govoreći o suštini autoritarnog upravljanja u regionu, Vildana Selimbegović istakla je da se iza „velikih patriotskih priča“ vrlo često kriju lični interesi i materijalna korist.&nbsp;
- Sve velike priče svih velikih patriota i velikih ljubavi prema državi uvijek su bile pare. Kad podvučamo crtu, vidimo da se te naše autoritarne vođe bore za svoju braću, za svoje jarane, one najuže, za svoju porodicu. Otkud političari koji imaju prosječne plate, kakve imaju, po Budimpeštama, po Beogradima, po Barovima, po Kotorima, po Neumima, po Makarskoj - upitala se Selimbegović.
Ona je ustvrdila da promjene ne dolaze iz političkih elita, već od građana.&nbsp;
- Naravno, promjene nema bez političke volje, ali u pitanju je volja građana, volja ovih studenta, volja te djece - kazala je ona.
Govoreći o situaciji u BiH, upozorila je da se posljednjih godina ponovo pojavljuju prijetnje koje podsjećaju na ratni period.&nbsp;
- To su secesionistički zahtjevi Milorada Dodika, njegove prijetnje evropskom putu Bosne i Hercegovine, sve ono što se nama dešavalo, što je zemlju dovodilo bukvalno na ivicu protjerivanju stranih diplomata - kazala je ona.
Podsjetila je i na slučaj protjerivanja njemačke ministrice iz Republike Srpske.&nbsp;
- Znate, za razliku od Srbije koja ima jednog Vučića, mi smo imali tri komada. Kod nas je Dodik bio specifičan i on je zaista u toj trci pokazao i dokazao, a i sudski je dobio potvrdu, da je najgori - rekla je Selimbegović.
Komentarišući pokušaje organizovanja građanskih protesta u BiH, ocijenila je da su oni nailazili na prepreke zbog složenog političkog sistema.&nbsp;
- Ti naši građanski plenumi nijesu dugo izdržali, između ostalog, zbog tog komplikovanog bosanskog uređenja, da ne kažem načina na koji se nacionalisti bore - zaključila je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1xeqI6mJga8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Emisija je nastala u okviru REGIONALNOG PLENUMA 2025 - Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu, koji organizuju CGO, Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD), Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i njemačka Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije je isključiva sagovornica u emisiji.
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Otpor danas nije politički hir, već pitanje ljudskosti

Večeras u "Građanskom uglu" razgovaramo o HIV/AIDS-u u crnogorskom društvu, kao i servisu podrške ovoj zajednici, da li razumijemo, podržavamo i prihvatamo, o stigmi koja traje iako medicina napreduje, o ljudima čiji se životi ne vide iza statistika, o tome koliko institucije i organizacije zaista pomažu i šta znači imati podršku ako živiš sa HIV-om u Crnoj Gori. 

Marku Dragićeviću, saradniku na programima socijalne inkluzije u Juventasu na ova pitanja odgovaraju Alma Čičić, epidemiološkinja iz IJZCG-a, Boris Vuksanović, direktor Crnogorske fondacije za HIV i Marija Radović, direktorica Programa direktne podrške u Juventas.

Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras od 18 i 22 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzi5oITvABV8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U "Građanskom uglu" o HIV/AIDS-u i servisima podrške

Evropski put je dug, ali vrijedan truda, pod uslovom da postane više od političke parole. U suprotnom, bićemo najbolji među lošima - i to neće biti evropski uspjeh, već regionalni neuspjeh, zaključak je nove emisije Centra za građansko obrazovanje (CGO) Građanski ugao na TVE, u kojoj su o evropeizaciji Crne Gore i regiona, realnim dometima političke volje za reforme i iskušenjima na putu ka EU sagovornici Zvezdane Kovač, direktorice za strategiju i komunikacije u CGO-u, bili Miloš Radonjić, savjetnik za evropske poslove predsjednika Crne Gore, Vladimir Međak, ekspert za EU integracije iz Beograda i Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banja Luci. Na pitanje gdje region može biti za pet godina - u EU ili na marginama Evrope, sagovornici su se saglasili da bi Crna Gora i Albanija mogle prve zatvoriti poglavlja i pristupiti Uniji, dok su druge zemlje još daleko od tog cilja. - Želim da vjerujem da će makar dvije države sa zapadnog Balkana - Crna Gora i Albanija - biti članice Evropske unije do 2030. godine. Trenutna geopolitička situacija daje nam podsticaj, jer je politika proširenja ponovo dobila bezbjednosnu dimenziju. U ovom trenutku, politika proširenja i bezbjednost Evrope su povezane u istu ravan - rekao je Miloš Radonjić. Profesor Miloš Šolaja smatra da bi Crna Gora i Albanija mogle biti „blizu Unije“, ali da ostatak regiona kaska.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115111112_4f23eaaf7d541be7a902badbdf4cfa010ef9efede27cd5be8c2f9cbd2bad4240.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251115111112_4f23eaaf7d541be7a902badbdf4cfa010ef9efede27cd5be8c2f9cbd2bad4240" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Građanski ugao"> </figure>  - BiH 2030. sigurno neće biti članica EU. Uprkos retorici, unutrašnji sistem je blokiran, reformski procesi kasne, a Evropa nas tretira birokratski, bez istinskog razumijevanja naše složene situacije - ocijenio je Šolaja. Vladimir Međak vjeruje da će se proces proširenja vjerovatno odvijati u grupama.&nbsp; - Mislim da će se praviti grupacija u kojoj će biti Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina, dok će Bosna i Makedonija ostati u drugom krugu. Srbija može napredovati samo ako dođe do promjene režima - rekao je on. Sagovornici su saglasni da Crna Gora uživa najveću podršku EU i da je u formalnom smislu najbliža članstvu. Međutim, upozoravaju da politička nestabilnost i nedostatak institucionalne discipline ugrožavaju kredibilitet. - Istina je da nam EU sada pruža neuporedivo veću podršku nego ranije. Crna Gora će biti domaćin samita EU - zapadni Balkan, a sljedeće godine i Berlinskog procesa. To su jasni signali povjerenja. Ali, to ne znači da je posao završen. Potrebno je dosljedno sprovođenje reformi i izbjegavanje grešaka kakve smo već imali - kazao je Radonjić.&nbsp; Kao primjer takvih grešaka naveo je rezoluciju o Jasenovcu, Mauthausenu i Dahau.&nbsp; - Bio je to nepromišljen potez koji nas je usporio i udaljio od poglavlja 31, iako smo u njemu imali izuzetno naprednu fazu spremnosti - podsjetio je Radonjić. &nbsp; Dodao je da su pred Crnom Gorom „14 mjeseci odlučujućeg rada“ i da su obaveze precizno utvrđene.&nbsp; - Lista zadataka se zna. Treba ostati na kursu i ne dozvoliti skretanja - rekao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115111112_c06f1f4e7e3c25d10260e08c5ebf07847644cf161d6a1f6ee4f0d5238d98cee6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251115111112_c06f1f4e7e3c25d10260e08c5ebf07847644cf161d6a1f6ee4f0d5238d98cee6" data-rendition-name="original" width="995" height="1774" loading="lazy" alt="Građanski ugao"> </figure>  I Međak je potvrdio da iz Brisela stižu signali da se priprema završni korak.&nbsp; - Evropska komisija već počinje da priprema konačni finansijski paket i priprema se ugovor o pristupanju Crne Gore, što se ne radi bez političke odluke. Dakle, vrata su otvorena, osim ako sami ne upropastite šansu - dodao je on.&nbsp; Istovremeno je upozorio da se uspjeh ne mjeri samo tehničkim poglavljima.&nbsp; - Nećete ući u EU kao 105. država po korupciji u svijetu. EU neće uvoziti probleme, posebno ne u oblasti vladavine prava i slobode medija - poručio je Međak. Kada je o Srbiji riječ, Međak smatra da je “Srbija danas država koja ne bi dobila ni status kandidata da sada aplicira. Evropska komisija je eksplicitno navela da vlasti u Srbiji moraju prestati da sprovode antievropsku propagandu i to je nezabilježeno u istoriji proširenja.“&nbsp; Prema njegovim riječima, „najveći problem Srbije nije Kosovo, već korupcija i urušene institucije“. - Kosovo je politički problem, ali korupcija blokira cijelu državu. Ne možete riješiti nijedan problem dok ne uspostavite funkcionalnu vlast i slobodne izbore. Ne poznajem dovoljno vašu situaciju, ali mogu reći da je propaganda u Srbiji previše jaka. Na medijima sa nacionalnim frekvencijama, Si Đinping ima nula sekundi negativnog izvještavanja, a EU je tretirana kao neutralna tema. To traje već 13 godina. Takva propaganda preliva se i u Crnu Goru - kazao je Međak na pitanje o tzv. “Srpskom svetu” i uticaju Beograda na region.&nbsp; Objasnio je i da ta strategija ima geopolitičku dimenziju.&nbsp; - Evropski parlament je naveo da Srbija i Mađarska sprovode ciljeve Rusije i Kine u regionu. Zato sam siguran da bez promjene vlasti Srbija ne može napredovati - zaključio je on. Profesor Šolaja je govorio o dubokim strukturnim problemima BiH.&nbsp; - Bosna i Hercegovina je kompilacija svih negativnih elemenata Zapadnog Balkana. Nema vladajuće koalicije, Savjet ministara je blokiran, reformska agenda kasni, a zemlja je izgubila 100 miliona eura iz evropskog plana rasta. Evropske integracije u BiH su više ideološka mantra nego realan proces. Kao da ponavljamo staro obećanje iz socijalizma - kad uđemo u EU, sve će biti riješeno. Ljudi u to više ne vjeruju. Na pitanje kako sebe vide u EU, svi stanu. A kad ih pitate da li bi mogli i bez toga — kažu da bi, ako može - rekao je Šolaja. Naglasio je da je ključni izazov nedostatak unutrašnje saglasnosti i odgovornosti.&nbsp; - BiH je globalni eksperiment, zemlja sa stranim guvernerom i unutrašnjim sukobima. Evropska unija to ignoriše - bavi se birokratijom, a ne suštinom - pojasnio je on, dodajući da EU u BiH ne pokazuje stvarni interes. Radonjić ocjenjuje da je pad povjerenja građana Crne Gore u EU, na što ukazuju istraživanja, ozbiljan signal.&nbsp; - To je znak da smo na granici strpljenja. Suština ovog procesa je kako i na koji način implementiramo evropski način života u Crnoj Gori. Možete u određenoj mjeri i da fingirate proevropski kurs, ali doće će vrijeme, ili već dolazi, kada treba na djelu da pokažete da li ste vi zapravo Evropejci i da li želite evropsku praksu - naveo je on. Šolaja je upozorio na potrebu za referendumom kako bi se potvrdila volja građana za pridruženje EU.&nbsp; - U EU ne ulaze ni vlade ni zakoni, nego građani. Ako oni ne razumiju o čemu glasaju, sve pada u vodu - naglasio je on. Radonjić je istakao da bi članstvo Crne Gore u EU bio pozitivan signal za region.&nbsp; - To bi bio dokaz da se proširenje nastavlja i da se reforme isplate. Pokazalo bi da je demokratija moguća i na Balkanu - kazao je on. Dodao je da se Crna Gora već ponaša kao članica u mnogim aspektima.&nbsp; - Koristimo euro, poštujemo zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku, članica smo NATO-a. Ulazak u EU bio bi logičan završetak tog procesa - naveo je on. Šolaja se saglasio sa stavom Radonjića, ali je sugerisao da politika EU prema regionu mora biti manje birokratska, a više suštinska. - Evropska unija mora razumjeti specifičnosti regiona. Previše je formalnosti, a premalo političke volje. Ako se to ne promijeni, Balkan će i dalje biti zona čekanja - kazao je Šolaja. Međak je na kraju konstatovao da bi ulazak Crne Gore bio najbolja vijest za sve, osim za one koji se boje Evrope. Cijela emisija je dostupna <a href="https://www.youtube.com/watch?v=gQ1_Saa_Pqs">OVDJE</a>. Emisija je nastala u okviru REGIONALNOG PLENUMA 2025 - Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu, koji organizuju CGO, Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD), Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i njemačka Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije je isključiva sagovornika u emisiji.

EU šalje signale, a vrijeme je da region odgovori djelima

Građansko obrazovanje je ključni mehanizam za izgradnju demokratskog društva. Ako želimo slobodne i aktivne građane, moramo ih učiti od malih nogu šta su ljudska prava, šta znači dijalog i kako se brani prostor slobode, zaključak je emisije Građanski ugao Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E. &nbsp;Gosti Zvezdane Kovač, direktorice za strategiju i komunikacije u CGO-u, bili su Čedomir Čupić, politikolog i profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, Neđeljko Đurović, profesor srednje škole u Baru i građanski aktivista i Rubina Čengić, &nbsp;novinarka iz Bosne i Hercegovine.
Građansko obrazovanje je u Crnoj Gori do 2017. bilo obavezno u osnovnim i srednjim školama, kada je svedeno na izborni predmet sa manje časova. Za njegovo vraćanje u obavezni program zalaže se civilni sektor, a među njima i CGO, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA. Neđeljko Đurović smatra da za to postoje realne šanse i jasna potreba.&nbsp;
- Ovi događaji pokazuju da društvo ima ozbiljan problem u prihvatanju različitosti. Mladi moraju učiti o ljudskim pravima, demokratiji i empatiji - ustvrdio je on. Glavni izazov, ukoliko bi građansko obrazovanje ponovo postalo obavezan predmet, Đurović vidi u „obuci nastavnog kadra koji treba da svojim primjerom pokazuje vrijednosti, a ne samo da o njima govori“.
&nbsp;U Srbiji je građansko obrazovanje uvedeno 2001/2002. kao „obavezni izborni predmet“, a učenici biraju između vjeronauke i građanskog. „Nešto ne može biti i obavezno i izborno. To su mutne konstrukcije koje obmanjuju javnost. Uz to, predmet je marginalizovan jer nema ozbiljne udžbenike i ocjenjivanje“, naglasio je Čupić.
U BiH je situacija još složenija zbog decentralizovanog sistema obrazovanja.&nbsp;
- Imamo 14 ministarstava obrazovanja, svako sa svojom politikom. Agencija jeste napravila zajedničke smjernice, ali ih malo ko primjenjuje. Umjesto građanskog obrazovanja, vjeronauka je najrasprostranjenija, što kod djece već stvara podjele - &nbsp;rekla je Čengić.
Posebno je upozorila na inicijative, poput ukidanja predmeta Demokratija u Republici Srpskoj i uvođenja predmeta Vrline.&nbsp;
- Pojavio se priručnik koji zagovara srednjovjekovne vrijednosti i antirodne stavove. Ako djecu učite takvim ‘vrlinama’, a ne građanskim pravima, dramatično sužavate prostor slobode - &nbsp;poručila je Čengić.
Profesor Čupić je podsjetio da je suština građanskog obrazovanja njegovanje univerzalnih ljudskih vrijednosti.&nbsp;
- Postoji devet univerzalnih vrijednosti - istina, pravda, dobro, ljubav, ljepota, ljudsko dostojanstvo, sloboda, solidarnost i ravnopravnost. Kada posebne vrijednosti nisu u skladu s njima, nastaje prevara i opasnost“, rekao je, naglašavajući i da religija i duhovnost nisu same po sebi problem, već njihova zloupotreba u političke svrhe. „Iskreno religiozan čovjek je zlato, jer se pridržava univerzalnih vrijednosti. Problem su oni koji koriste religiju da bi dominirali ili manipulisali ljudima - &nbsp;pojasnio j eon.
Rubina Čengić je stava da građansko obrazovanje mora obuhvatiti i prava manjinskih grupa.&nbsp;
- Moramo govoriti o pravima žena, prava LGBT zajednice, prava nacionalnih manjina. Naša društva postala su sklona isključivanju manjina po bilo kom osnovu, a upravo građansko obrazovanje može tome stati na put“, kazala je. To podržava i profesor Čupić dodajući da „razlike predstavljaju bogatstvo društva, ali da moraju biti zakonom zaštićene i utemeljene na vrijednostima.
&nbsp;Komentarišući nedavni talas ksenofobije, nakon incidenata s građanima Turske i Azerbejdžana, profesor Čupić je poručio da je to loše po društveni i politički život Crne Gore i po ono čime se Crnogorci uvijek ponose – čojstvo.&nbsp;
- Poistovjetiti djelo pojedinca sa cijelom državom ili nacijom je brutalan oblik propagande. U Crnoj Gori, gdje se tradicionalno držalo do čojstva, zapanjujuće je vidjeti mlade ljude instruisane da šire mržnju. To je očigledan proizvod političke propagande i nemoćnih elita - kazao je Čupić, ističući da građani moraju jasno poručiti da nasilje nije prihvatljivo, a institucije dosljedno sankcionisati svaki nasilni incident.
Neđeljko Đurović je ocijenio da porast nacionalizma i posljednji incidenti potvrđuju dublje društvene procese.&nbsp;
- Evropska svijest ne obitava u Crnoj Gori, naročito među onima koji kreiraju javni prostor i koji bi trebalo da promovišu evropske vrijednosti“, rekao je on, upozoravajući na površnost političkog establišmenta i relativizaciju istorijskih činjenica. „Kada relativizujete vrijednosti utvrđene kao civilizacijske, poput antifašizma, i pokušavate ih opovrgnuti, vi zapravo potkopavate svijest i otvarate prostor za isključivost i revizionizam - dodao je on.
Podatke istraživanja po kojima više od 40% građana BiH pri izboru političkih predstavnika vodi računa o vjeri i nacionalnosti kandidata, novinarka Rubina Čengić je prokomentarisala riječima:&nbsp;
- Mi na Balkanu još uvijek nismo izašli iz rata. Potrebni su nam neprijatelji, pa se svaki incident pretvara u međunacionalni sukob. Političari manipulišu strahom građana, a iza svega toga kriju se kriminal i korupcija“. Ona je naglasila i da je u osnovi problema „nedostatak građanskog obrazovanja i medijske pismenosti, zbog čega građani bez kritičkog znanja lako vjeruju manipulacijama.
Profesor Čupić osvrnuo se i na stanje u Srbiji, istučući da se precjenjuje njen značaj na Balkanu. „Srbija se miješa u unutrašnje stvari regiona - od Crne Gore do BiH i Hrvatske, kako bi prikrila sopstvene unutrašnje probleme… U Srbiji je ugrožena vladavina prava. Zakoni postoje, ali se ne poštuju, a institucije su porobljene od strane vlasti. To vodi u propast društva“, ocijenio je Čupić.
&nbsp;Sagovornici su saglasni da bez kvalitetnog obrazovanja nema razvoja, te da je građansko obrazovanje ključno za demokratsko oblikovanje društva. Profesor Čupić podsjetio je na primjer Japana.&nbsp;
- Japan nema resurse, ali je ulaganjima u obrazovanje postao treća industrijska sila svijeta... 90% građana Crne Gore živi u skladu s vrijednostima, ali manjina ekstremista muti vodu. Zato je nužno osnažiti obrazovanje, institucije i vladavinu prava - naveo je on.&nbsp;
Rubina Čengić je dodala:&nbsp;
- Ako želimo slobodne i aktivne građane, moramo ih od malih nogu učiti ljudskim pravima, dijalogu i kako se brani prostor slobode.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5_kCoEcxPMc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Građanski ugao: Građansko obrazovanje kao brana nacionalizmu i ksenofobiji

Iako zemlje Zapadnog Balkana formalno koračaju ka evropskim integracijama, nasljeđe devedesetih i dalje oblikuje javni prostor. Bez multiperspektivne nastave koja razvija kritički način razmišljanja, nema ni istinskog suočavanja s prošlošću niti pomirenja - &nbsp;neki su od zaključaka emisije Građanski ugao Centra za građansko obrazovanje na TV E, koja se fokusira na način na koji se predaje istorija u zemljama regiona.
Gosti ove emisije ocijenili su da su projekti poput zajedničkih čitanki pokazali da je dogovor moguć, ali da je politika ta koja odlučuje koliko će daleko obrazovanje ići na putu ka pomirenju
Direktorica za strategiju i komunikacije u Centru za građansko obrazovanje Zvezdana Kovač na ovu temu je razgovarala sa profesorom istorije iz Podgorice Igorom Radulovićem, profesorom istorije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Branimirom Jankovićem, istraživačicom na Institutu za savremenu istoriju u Beogradu Anom Radaković i profesorom istorije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Amirom Duranovićem.
Kovač je rekla da se u Crnoj Gori podižu spomenici ratnim zločincima, u Srbiji murali veličaju presuđene ratne zločince, u Hrvatskoj stotine hiljada ljudi odlazi na koncerte sa ustaškom ikonografijom, dok je u Bosni i Hercegovini negiranje genocida postalo sastavni dio političkog života.&nbsp;
- U takvom ambijentu, nastava istorije dobija ključnu ulogu. Ono što će mlade generacije misliti o prošlosti, i kakve vrijednosti će nositi u budućnost, zavisi prije svega od toga kako ih učimo istoriju. Hoće li to biti kritičko promišljanje ili reprodukovanje mitova – pitanje je od kojeg zavisi i stabilnost društava u regionu - navela je Kovač.
Radulović je kazao da i pored četvrt vijeka napora da se unaprijedi nastava istorije, rezultati nijesu zadovoljavajući.&nbsp;
- Istorija se i dalje koristi kao alat za manipulaciju mladima. Ali, čitanke i slični projekti makar su stvorili jezgro nastavnika koji razmišljaju o multiperspektivnom pristupu - istakao je Radulović, aludirajući na projekat Zajedničkih istorijskih čitanki za 13 zemalja Jugoistočne Evrope.
U okviru emisije, prikazan je petanestominutni dokumentarni film koji govori o tome kako su ove knjige nastale, ko su autori i kako je bilo moguće da se istoričai i urednici iz svih 13 zemalja usaglase u vezi sa istim sadržajem.&nbsp;
Knjige promovišu interdisciplinarni pristup i razvijanje kritičkog mišljenja đaka i studenata, pa je jedno od glavnih pitanja bilo koliko je region spreman da prihvati i promoviše ovakav jedan pristup.
Radaković je govorila o iskustvu nastavnika koji se, pokušavajući da primijene ovakav pristup, suočavaju sa velikim pritiscima okoline.&nbsp;
- Oni trpe pritiske od roditelja, kolega, pa i lokalnih medija. Pokušaj da se izvan etnocentričnog narativa izađe, često nosi rizik. Zajedničke čitanke bi trebalo da budu od velike pomoći – jer nude istorijske izvore prilagođene đacima i didaktičke smjernice - ističe Radaković.
Duranović je podsjetio da obrazovni sistem u BiH nosi posljedice mirovnih sporazuma 90-ih. Deset kantona, dva entiteta i Distrikt Brčko imaju svoje nadležnosti u obrazovanju, što je stvorilo sistem u kojem podjele postaju „normalizovane“ za mlade generacije.&nbsp;
- Za one koji su rođeni sredinom 90-ih, podijeljen obrazovni sistem nije tranzicija, nego prirodno stanje. Nažalost, političke stranke koriste istoriju u školama kako bi očuvale pozicije stečene 90-ih - rekao je Duranović, dodajući da, ipak, vidi optimizam u „energiji mladih nastavnika koji žele drugačiji pristup“.
Janković je naglasio da je hrvatski obrazovni sistem obilježen etničkom homogenizacijom nakon rata.&nbsp;
- Hrvatski narativ temelji se na pobjedi u Domovinskom ratu, ali često na trijumfalistički način koji ne uključuje druge perspektive. Iako je bilo pokušaja pluralizma, i dalje dominira nacionalni okvir, a reformski procesi zavise od političke volje - ocjenjuje on.&nbsp;
Podsjetio je i da je Hrvatska 2023. godine povukla jedan udžbenik zbog osporavanja interpretacija, što govori o oscilacijama u pristupu istoriji.
&nbsp;Učesnici su odbacili česte kritike da multiperspektivni pristup znači relativizaciju odgovornosti.&nbsp;
- Multiperspektivnost ne znači da izjednačavamo krivicu. Ona samo omogućava učenicima da sagledaju događaje iz više uglova i da prvi put čuju glasove ‘druge strane - objasnio je Janković.&nbsp;
Radulović je dodao da ovakav metod, razvijen i u zapadnoevropskim školama, „razvija kritičko mišljenje i demokratiju u učionici“.&nbsp;
U Srbiji je 2018. godine sprovedena reforma nastavnih planova, ali, prema Radaković, adekvatna primjena izostaje.&nbsp;
- Nastavnici nijesu dobili podršku. Umjesto slobode u kreiranju časova, reforma je postala dodatna obaveza. Otpor je bio toliki da je 2021. godine pokrenuta i peticija za njeno ukidanje - navodi ona.
&nbsp;Za promjenu je ključna politička volja, saglasni su bili svi učesnici emisije.
&nbsp;- Ako Japan, razvijena zemlja, želi da uči kroz naše čitanke, zašto mi ne bismo mogli? Potrebno je više hrabrosti da se suočimo sa sopstvenom prošlošću - poručio je Duranović.
&nbsp;Radulović je izrazio zabrinutost i zbog revizionizma u Crnoj Gori.&nbsp;
- Sva ova politička dešavanja vode ka tome da se polako priprema teren da se neke određene stvari rehabilituju, da kroz taj revizionizam čak i neki pokreti koji definitivno nemaju mjesto u udžbenicima, budu zastupljeni na način na koji ne bi trebalo - pojašnjava Radulović.&nbsp;
&nbsp;Radaković vjeruje da je neophodno naći zajednički interes.&nbsp;
- Predugo smo tražili razlike među svim našim narodima i kulturama, a zapravo one nijesu uopšte tolike. Nema većeg interesa od obrazovanih mladih, pametnih i kritički nastrojenih ljudi koji će željeti da rade i žive u svojoj zemlji - zaključila je ona.
&nbsp;Janković je naveo da je, za razliku od devedesetih kada su mnogi bili zatečeni svim što se događalo, sada smo za neke stvari senzibiliraniji, sada gradimo mreže i svjesni smo da moramo biti aktivni i reagovati na brojne stvari, koje ne smijemo propustiti.
Duranović je skrenuo pažnju da teškoće na političkom nivou na širem prostoru Jugoistočne Evrope, posebno &nbsp;vanjsko-političke, pokazuju, danas i na primjeru Ukrajine, kako se i na najkrupnijim pitanjima na kraju dođe do dogoovora i nekih, kako je rekao, „sinhroniziranih“ akcija.
Cijelu emisiju možete pogledati ovdje:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNBvGroq4JcA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nasljeđe devedesetih i dalje oblikuje javni prostor na ZB, bez kritičkog razmišljanja nema suočavanja s prošlošću i pomirenja

U prvoj emisiji nove sezone emisije "Građanski ugao" gost je prvi premijer Crne Gore nakon tri decenije vlasti Demokratske partije socijalista Zdravko Krivokapić.&nbsp;
U emisiji, čiji je domaćin Centar za građansko obrazovanje, a voditeljka Zvezdana Kovač, biće otvorena pitanja evropskih integracija, političke stabilnosti, povezanosti Bezbjednosno-informativne agnecije (BIA) sa političkim akterima u Crnoj Gori, ulozi crkve, revizionizma i porasta nacionalnih tenzija u Crnoj Gori.&nbsp;
Krivokapić je u razgovoru “opisao“ svoje izvore koji svjedoče o tome da je BIA duboko umiješana u unutrašnjopolitčke odnose Crne Gore i kritički se osvrnuo na ulogu crkve i na nedavna dešavanja u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću u selu Zaostro kod Berana.
Emisiju možete pogledati na Televiziji E u 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGWMsfds5sV8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Emisija "Građanski ugao": Zdravko Krivokapić "opisao" svoje izvore koji svjedoče da je BIA duboko umiješana u unutrašnjopolitčke odnose Crne Gore

U posljednjoj epizodi ove sezone emisije Građanski ugao, biće riječi o ulozi civilnog društva u zemljama regiona – njegovim dometima, izazovima i značaju u kontekstu stagnacije demokratije, slabljenja institucija i sve izraženijih polarizujućih političkih narativa.
O ovim pitanjima, sa autorkom i voditeljkom emisije Zvezdanom Kovač, direktoricom za strategiju i komunikaciju u Centru za građansko obrazovanje (CGO), razgovaraju:
<ul>
 <li>&nbsp;Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a,</li>
 <li>&nbsp;Dajana Cvjetković, menadžerica programa u Centru za promociju civilnog društva iz Bosne i Hercegovine,</li>
 <li>&nbsp;Slobodan Georgijev, direktor vijesti televizije Nova S iz Beograda, i</li>
 <li>&nbsp;Beba Zhagar, istraživačica u Institutu za evropske politike iz Skoplja.</li>
</ul>
Emisija Građanski ugao emituje se sjutra u 22 sata na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DILBsVcQIuyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gledajte Građanski ugao: O ulozi civilnog društva u vremenu demokratske stagnacije

U zemljama Zapadnog Balkana sekularna država sve više ustupa prostor vjerskim zajednicama, koje se iz duhovne sfere sele u političku arenu – učestvuju u izbornim kampanjama, utiču na zakonodavstvo, pa čak i kreiraju obrazovne sadržaje, rečeno je, uz ostalo, u novoj emisiji Građanskog ugla Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E.&nbsp;
O ovim fenmenima na pitanja Zvezdane Kovač, direktorke za strategiju i komunikacije u CGO-u odgovarali su Boban Batrićević, istoričar i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK), Aleksandra Jerkov, članica Izvršnog odbora Regionalne akademije za razvoj demokratije (ADD) &nbsp;iz Novog Sada, Edina Bećirović, profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu i Lucija Marković, feministkinja i aktivistkinja iz Zagreba, žrtva religijskog nasilja.
- Crna Gora je prije 20 godina bila na nivou sekularnosti skandinavskih zemalja, a sada smo, prema istraživanjima, na rangu Irana - upozorio je istoričar Boban Batrićević, ističući da je Srpska pravoslavna crkva (SPC) postala duhovni stožer političke većine.&nbsp;
Govoreći o političkom uplivu vjerskih institucija, Batričević je kazao da je „2020. godine u Crnoj Gori došlo do pravoslavne revolucije - pandan islamskoj revoluciji u Iranu“, te dodao da „vlade formirane nakon 2020. djeluju pod uticajem SPC-a, ne samo duhovno, već i ekonomski“.
Aleksandra Jerkov, iz ADD, navodi da SPC u Srbiji ima ogroman društveni i politički uticaj.&nbsp;
- To je institucija koja uživa najveće povjerenje građana, bez razlike među generacijama - rekla je Jerkov, upozorivši i na netransparentno finansiranje crkve, neplaćanje poreza, ali i povlašćen položaj u zakonodavstvu.&nbsp;
- SPC je postala jedan od najvećih investitora u Srbiji - grade se turistički kompleksi, poslovni objekti, a sve uz podršku države - rekla je ona.
Na posebnu dimenziju klerikalizacije, ukazala je Lucija Marković iz Zagreba, koja je podijelila potresno lično iskustvo koje rijetko dobija javni prostor u regionu - religijsko zlostavljanje unutar protestantske zajednice.&nbsp;
- Moje iskustvo je poprilično bolno. Sve je počelo s mojih jedanaest godina, kada me majka, zajedno sa sestrom, uvela u pentekostnu zajednicu. Isprva je to djelovalo kao toplo i prijatno okruženje, pružalo je osjećaj pripadnosti koji je djetetu jako važan. No, vremenom sam postajala sve više indoktrinirana. U tim zajednicama se od vas očekuje potpuna poslušnost duhovnom autoritetu. Za mene se molilo i kad sam željela i kad nisam. Nisam imala pravo da kažem ne. Doživjela sam i takozvana "istjerivanja demona", egzorcizme, koji su se nazivali službama oslobođenja - kazala je ona, opisujući kako je kroz godine bila podvrgnuta potpunoj kontroli, kako u svakodnevnom životu, tako i u duhovnom smislu.
Edina Bećirović, profesorica iz Sarajeva, naglasila je ulogu ruskog uticaja u retradicionalizaciji društava, povezujući ga sa sve većim uplivom crkve u političke procese.&nbsp;
- Ruski uticaj se danas koristi kao ideološka infrastruktura koja promoviše navodno tradicionalne vrijednosti, a ženska i LGBT prava su prve mete - rekla je ona.
U emisiji je komentarisana i nedavna posjeta patrijarha Porfirija Moskvi i njegovo izražavanje podrške tzv. „ruskom svijetu“. Učesnici su ocijenili da je riječ o otvorenom pristajanju na opasne ideološke projekte koji direktno prijete demokratskim vrijednostima i regionalnoj stabilnosti.
- SPC je najvažnije oruđe velikosrpskog projekta jer obezbjeđuje legitimitet pod plaštom duhovnosti - rekao je Batrićević i istakao da temeljni ugovor SPC i Crne Gore predstavlja najveću pravnu sramotu u istoriji crnogorske diplomatije.
Sa konstatacijom da se vjerske zajednice sve češće koriste kao mehanizam političke kontrole i kulturne hegemonije, uz marginalizaciju ljudskih prava, posebno prava žena, manjina i mladih, saglasna je Lucija Marković.&nbsp;
- Iz tih zajednica se teško izlazi, gubi se identitet, podrška, porodica, osjećaj pripadnosti - pojasnila je ona.
Batrićević se osvrnuo na činjenicu da je prije par godina završio na sudu za prekršaje zbog kritike veličanja četničkih zločinaca, uz prijetnju kazne od dva mjeseca zatvora zbog navodnog „širenja nacionalne, vjerske i rasne mržnje“, iako je, kako kaže, samo iznio činjenične navode bez uvreda. Kaže da je njegov slučaj bio pokazni primjer da svako ko se usudi da otvoreno i oštro govori – završava u zatvoru.
On je govorio i o manipulaciji narativa od strane tužilaštva i političkih struktura koje se, prema njegovim riječima, sve više oslanjaju na institucionalnu moć SPC-a.
Više puta je istaknuto da SPC u Crnoj Gori ne priznaje crnogorsku nezavisnost i da konstantno izbjegava suočavanje sa sopstvenom ulogom u ratovima 90-ih i periodu fašističke kolaboracije.&nbsp;
- To je jedina institucija u Crnoj Gori koja ni nakon gotovo dvije decenije nije prihvatila državnu nezavisnost. Crkva sistematski manipuliše ulogom iz Drugog svjetskog rata i ne prepoznaje vlastitu odgovornost za duhovnu pripremu genocida u BiH - dodao je on, ukazavši i na strukturalnu slabost državnih institucija koje „postupaju po nalozima crkve, iako crkva formalno ne podnosi prijave“.
Profesorica Bećirević ukazala je na fenomen bučnih, emocionalno nabijenih medijskih debata kao dio svjesne propagandne strategije.&nbsp;
- To nije slučajno. To je trening - neurolingvističko programiranje koje ima za cilj da nadvlada činjenice galamom i emocijama - kazala je Bećirović.
Ilustrujući to primjerom TV debate između „dvije strane - četničkih ideologa i racionalnih sagovornika“, ona je ocijenila da galama proizvodi osjećaj nadmoći.&nbsp;
- Zapravo, zbog društvenih mreža i degradacije standarda javnog govora, ta buka postaje dominantna. Ona djeluje pobjednički - ocijenila je ona.
Marković je upozorila je da se borba za umove mladih vodi kroz obrazovanje, gdje vjerski narativi često dominiraju nad naukom i kritičkim mišljenjem.&nbsp;
- Možda smo formalno sekularna država, ali u praksi nismo. Djeci je i dalje čudno ako ne idu na vjeronauk, a alternativa ne postoji - kazala je ona i posebno upozorila na finansiranje „antirodnih pokreta“ iz državnog budžeta i njihovu namjeru da oblikuju mlade kao nosioce konzervativnih vrijednosti.&nbsp;
- Mladi tragaju za identitetom i lako ih je izmanipulisati ako nemaju pristup pluralističkom i sekularnom obrazovanju - naglasila je Marković.
Na pitanje da li je Crna Gora spremna za članstvo u EU u kontekstu rasta nacionalizma i klerikalizacije, Batrićević je kategoričan da nije.&nbsp;
- Ako ne ugrabimo ovaj trenutak, postaćemo entitet nalik Republici Srpskoj, sa grbom i zastavom Crne Gore, ali bez suštine - pojasnio je on.
Dodao je da Crna Gora postaje strateški važna za Srbiju i ruski uticaj u regionu.&nbsp;
- Mi smo NATO članica kojom Srbija, preko SPC-a i svojih agentura, pokušava da upravlja. To je veoma opasno - ocijenio je Batrićević.
Bećirović je podsjetila na primjer Ukrajine, gdje je u godinama pred rat stvoren jak kontra-narativ kroz male kulturne i obrazovne centre.&nbsp;
- U mjestima gdje su ruske crkve bile jedina institucija, osnovani su centri sa debatama, filmovima, analizama. Ljudi su počeli da vide širu slik - kazala je ona.
Aleksandra Jerkov je zaključila da je jedini način suprostavljanja klerikalizaciji – obrazovanje, kroz razvijanje građanske svijesti i kritičkog mišljenja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTs39lAfrF0o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Emisija je producirana kroz projekat CGO-a “Evropeizacija kroz Građanski ugao” podržan kroz regionalni program SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj emisije isključiva je odgovornost CGO-a i sagovornika, i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Batrićević: SPC jedina institucija koja nije prihvatila državnu nezavisnost, sistematski manipuliše ulogom iz Drugog svjetskog rata

Rastući nacionalizam u regionu više nije povratna pojava već strateški alat aktuelnih politika koje politike prošlosti koriste za kontrolu sadašnjosti - kroz crvku, simbole, medije i obrazovanje. Nacionalizmi u regionu ne djeluju samostalno, oni se međusobno hrane, radikalizuju i legitimišu, dok društva ostaju zarobljena u ciklusu straha, podjela i zaboravljenih problema.
To je akcentovano u novoj emisiji Građanskog ugla Centra za građansko obrazovanje (CGO) na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_fUccdbvlfY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Gosti Zvezdane Kovač, direktorke za strategiju i komunikacije u CGO-u bili su aktivistkinja NVO ANIMA iz Kotora, Ervina Dabižinović, sociolog i univerzitetksi profesor iz Sarajeva, Dino Abazović, aktivista za ljudska prava i portparol Srpskog nacionalnog vijeća iz Zagreba, Eugen Jakovčić i istoričarka Sanja Radović iz Beograda.&nbsp;
<h2>KONSTANTA</h2>
Govoreći o međusobnoj povezanosti i političkoj instrumentalizaciji nacionalizma, Ervina Dabižinović istakla je da nacionalizam nije prolazna ili povratna pojava, već konstanta čije se manifestacije u Crnoj Gori danas promovišu kao cilj politike.
- To više nije ni proizvod nečega, ni posljedica nečega, nego je prosto cilj - kazala je ona dodajući da su nacionalizmi u regionu međusobno uslovljeni i isprepleteni.
Radikalizacija jednog, kaže ona, radikalizuje drugi.
- I to je jedan splet u kojem se gotovo ne zna ko počinje, ko nastavlja ili završava - pojasnila je Dabižinović.
Dino Abazović je podsjetio na poznatu tezu Adama Michnika da su nacionalizmi u postsocijalističkim državama „posljednji pokušaj komunizma da uspostavi autoritarnu vladavinu“. Po Abazoviću, nacionalizam se ne može tumačiti van šireg političkog i kulturnog konteksta.&nbsp;
- Nijedan nacionalizam sam po sebi ne crpi snagu iz sebe, nego upravo u tom antagoniziranju sa drugim nacionalizmima oni se međusobno hrane - ocijenila je Sanja Radović.
Nacionalističke retorike nijesu samo slične - one su, kako je podvukla, gotovo neodvojive.
- Kada im se oduzme taj predznak, ne možete vidjeti razliku među njima - navela je ona.
<h2>PODRŠKA SPC</h2>
Dabižinović je na poziciji da je nacionalizam u Crnoj Gori dobio nekoliko pojavnih oblika: etnički, kulturni i vjerski.
Istakla je da projekat Srpskog sveta ima direktnu podršku Srpske pravoslavne crkve (SPC) i da je u pitanju „negacija samobitnosti crnogorskog nacionalnog identiteta“.
Dabižinović je ukazala na simbiozu politike i crkve, uz ocjenu da „taj savez između institucije crkve i politike danas oblikuje i politički ideološki diskurs u Crnoj Gori.“&nbsp;
Abazović ističe ulogu religije u formiranju političkih identiteta na Balkanu.&nbsp;
- Od devedesetih godina religija postaje čvrsta politička činjenica u cijeloj jugoistočnoj Evropi. Danas religija živi kao da smo rođeni u njoj, a ne da je biramo. Religijski simboli na ovim prostorima prošli kroz proces profanizacije i potom resakralizacije kao nacionalni simboli par excellence - kazao je on.
Istakao je da je problem što religija više ne prenosi univerzalne vrijednosti.
- Danas jedan veliki broj ljudi ne pravi razliku između nacionalnog i vjerskog identiteta - zaključuje Abazović.
<h2>POZADINA - UVIJEK POLITIKA</h2>
Eugen Jakovčić je nacionalizam u Hrvatskoj opisao kao „žilav i vrlo prilagodljiv“.
Podsjetio je na histeriju oko ćiriličnih tabli u Vukovaru i na institucionalnu šutnju crkvenih struktura u tim trenucima.
- Obratili smo se papi Franji jer biskupi i sveštenici nijesu reagovali - ispričao je on.
Revival ustaštva je, kaže, tinjao od devedesetih.
- HDZ i Franjo Tuđman su tu učinili medvjeđu uslugu Hrvatskoj - naveo je Jakovčić u osvrtu na pokušaj relativizacije ustaške prošlosti.
Upozorio je na trendove kao što su koncerti sa nacionalističkim pozdravima i tolerisanje ustaških simbola.
- U Zagrebu ćemo uskoro imati pola miliona ljudi koji će uzvikivati ustaške pozdrave. Iza toga uvijek stoji politika - kazao je on.
<h2>MURALI U BEOGRADU PLANSKI I UNIFORMNI</h2>
Sanja Radović je izričita da grafiti i murali u Beogradu nijesu spontani - nego planski i uniformni.
- To je koordinisana kampanja da se stvori osjećaj da svi misle isto - kazala je Radović opisujući stanje u Srbiji kao zabrinjavajuće, uz sistematsku proizvodnju nacionalističkog narativa kroz medije i javni prostor.
Ukazala je i na važnost lokacije simbola, poput murala Ratku Mladiću.
- Ti murali godinama nijesu bili problem dok nijesu stigli u centar grada - tada je počela borba - decidna je ona.
Radović smatra &nbsp;i da je medijski pritisak konstantan, zbog čega je teško razlučiti da li je nacionalizam došao odozgo ili odozdo.
- Da bismo znali šta ljudi stvarno misle, moralo bi proći deset godina bez dominantno nacionalističkog narativa u medijima - objašnjava ona.
<h2>NACIONALISTIČKA RETORIKA NA STADIONIMA, U KAZALIŠTIMA I U INSTITUCIJAMA</h2>
Abazović je rekao da su u jednom periodu političari pokušavali da budu pristojniji, proevropski, pa su smanjili nacionalističku retoriku, ali se ona, kako je naglasio, izmjestila na stadione, u kazališta, među navijače.
- A sad se ponovo vratila i u institucije - upozorio je on.
&nbsp;Jakovčić je na to dodao da političari posegnu za pomoći nacionalizma kad im zatreba.&nbsp;
To što predsjednik Skupštine Crne Gore nije građanima čestitao Dan nezavisnosti, Dabižinović vidi kao politički signal, a ne slučajnu grešku.
&nbsp;- To otkriva zapravo i tu namjeru tih politika i daje taj odgovor da ni danas nezavisnost Crne Gore u toj političkoj grupaciji nije nikakva izvjesnost - rekla je Dabižinović, upozorivši na način na koji se simboli koriste da „raspiruju istorijsku traumu“.
Nacionalizam, kaže Abazović, ne dolazi samo s jedne strane.
- On je komplementaran i kompetitivan. Jedan nacionalizam hrani drugi, a svi zajedno prikrivaju ključne društvene probleme - siromaštvo, korupciju i građansku obespravljenost - opomenuo je Dino Abazović.
Eugen Jakovčić je govorio i o političkim manipulacijama kolektivnim mitovima u Hrvatskoj, posebno kroz narative o „Oluji“ i Vukovaru, uz napomenu da je kao neprijatelj odmah detektovan onaj „ko ide s činjenicama kontra tih mitova“.
Istakao je da 30 godina nakon rata u Hrvatskoj još nije moguće čuti pluralne glasove u javnom prostoru kada su u pitanju ratna sjećanja.&nbsp;
- Mi ne možemo u javnom obilježavanju vidjeti različite diskurse. Uvijek se govori samo o povratku hrvatskih izbjeglica, dok se prešućuje da su neki drugi ljudi istovremeno napuštali svoje domove - naglasio je Jakovčić.&nbsp;
<h2>NOVE GENERACIJE - DEPOLITIZACIJA I NEDOSTATAK SOLIDARNOSTI</h2>
Govoreći o novima generacijama, svi su izrazili zabrinutost zbog depolitizacije mladih i nedostatka solidarnosti.
- Nacionalizam razoružava empatiju i razara društvenost. Zajednice teško komuniciraju, a to je najveći uspjeh nacionalizma - rekla je Ervina Dabižinović.
Jakovčić je dodao da je „otupio senzibilitet mladih, koji su fokusirani samo na svoje male teritorije, dok empatija prema drugima gotovo ne postoji“.
Posebno je kritikovao političke elite koje izostankom reakcije na globalne tragedije, poput one u Gazi, „uče mlade da budu indiferentni“.&nbsp;
Jedna od rijetkih svijetlih tačaka, složili su se gosti, jesu studentski protesti u Srbiji.
- Nacionalizam u Srbiji aktivno razbija svaku vrstu društvene kohezije. Ali, upravo su studenti pokazali da je moguće povezivanje - rekla je Sanja Radović, upozoravajući da su studenti, čim su podigli glas protiv korupcije i nepravde, odmah optuženi za antidržavno djelovanje. Prva reakcija vlasti bila je, kako je konstatovala, da ih proglase izdajnicima, ali oni nisu na to reagovali.
- To je njihov najveći uspjeh - poručila je Radović.&nbsp;
<h2>PRIJEM U EU BEZ SUOČAVANJA SA PROŠLOŠĆU BIO BI MEDVEĐA USLUGA</h2>
U završnom dijelu emisije otvoreno je pitanje Evropske unije kao političkog cilja i realnosti.
Jakovčić je rekao da je Hrvatska „propustila da odigra ključnu ulogu“ kao uzor regionu.
- Umjesto da smiruje nacionalizme, Hrvatska je postala zemlja s nacionalističkom, gotovo šovinističkom vladom - kazao je on.
Ervina Dabižinović je dodala da bi prijem Crne Gore u EU bez stvarnog suočavanja s prošlošću bio „medveđa usluga“, poručujući da je „važno da ne uđemo u EU dok ne riješimo bazične stvari koje ovdje ne valjaju i koje generišu kompletnu situaciju“.
Sonja Radović je upozorila da je podrška EU u Srbiji pala ispod 40 odsto, dijelom zbog nejasnog stava same Unije.
- Građani nemaju povjerenja jer EU često ćuti kada vlast prelazi crvene linije. A kad imate ekonomske probleme, autoritarni režim i nedostatak vanjske podrške - dobijete idealne uslove za bujanje nacionalizma - zaključila je ona.
&nbsp;Cijela emisija je dostupna na linku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_fUccdbvlfY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Emisija je producirana kroz projekat CGO-a “Evropeizacija kroz Građanski ugao” podržan kroz regionalni program SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj emisije isključiva je odgovornost CGO-a i sagovornika, i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Porast nacionalizma u regionu: Politika prošlosti kao alat sadašnjosti

U emisiji "Građanski ugao" na Tleviziji E pogledajte:&nbsp;
Zašto se nacionalizam vraća kao centralna tema u mnogim zemljama regiona? Da li je riječ o pokušaju političke mobilizacije, otporu prema integracijama ili reakciji na ekonomske i društvene frustracije?
O fenomenu koji ponovo oblikuje političke i društvene tokove na Balkanu - o porastu nacionalizma, u večerašnjem Građanskom uglu, gosti Zvezdane Kovač, direktorice za strategiju i komunikaciju CGO-a su: Dino Abazović, sociolog i univerzitetski profesor iz Sarajeva, Ervina Dabižinović, aktivistkinja ANIME iz Kotora, Eugen Jakovčić, ljudskopravaški aktivista iz Zagreba i Sanja Radović, istoričarka iz Beograda.
Emisiju "Građanski ugao" možete pogledati večeras od 22h, na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DU_mX74JzbG8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

"Građanski ugao" na TVE: Zašto se nacionalizam vraća kao centralna tema u mnogim zemljama regiona?

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: gradanski-ugao