Artur Cimerman (29) iz Beograda, koji se sumnjiči za ubistvo Petra Lipovine i Žarka Pejakovića na kružnom toku u Podgorici 26. novembra prošle godine, uhapšen je u Parizu po potjernici podgoričkog Interpola.
Lipovina i Pejaković ubijeni su oko 15.20 sati, kada su maskirani napadači iz automatskog oružja ispalili više od 30 metaka na njihovo vozilo.
- A.C. za kojim je Crna Gora raspisala crvenu interpolovu potjernicu se potražuje radi vođenja krivičnog postupka pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je kao direktni izvršilac zajedno V.L.(25) počinio krivično djelo teško ubistvo 6. novembra 2024. godine u Podgorici, na štetu Ž.P. (25) i P.L. (41), kao i zbog krivičnih djela kriminalno udruživanje i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - naglasili su u Upravi policije uz napomenu da je on blizak jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi.
Kažu i da su u razmjeni direktnih operativnih i obavještajnih podataka u vezi njegove lokacije, službenici NCB Interpola Podgorica u realnom vemenu u saradnji sa policijom Francuske utvrdili lažni identitet koji je koristio u skrivanju.
- Gdje su uslijedile dalje aktivnosti više organizacionih jedinica francuske policije na mikro lociranju i hapšenju - dodali su u policiji.
Cimerman, koji se ranije zvao N.C, je više puta mijenjao ime na teritoriji Srbije čiji je državljanin.
- U zajednički sprovedenoj operaciji lišen je slobode, osim ovog lica i određeni broj državljana Zapadnog Balkana kod kojih su pronađena falsifikovana dokumenta jedne evropske zemlje a ova lica će biti predmet daljeg rada Europola i drugih partnerskih službi - dodali su u policiji.
Slijedi dalja komunikacija između pravosudnih organa Crne Gore i Francuske u cilju izručenja ovog lica imajući u vidu da se protiv njega pred Višim sudom u Podgorici vodi krivični postupak.
- Uprava policije sa bezbjednosnog, operativnog i obavještajnog aspekta pokazuje da je respektabilan i pouzdan partner u regionu i članicama Interpola i Europola, te da je Uprava policije u potpunosti vratila povjerenje u bezbjednosni aparat koje je bilo izgubljeno na nacionalnom i međunarodnom okviru dekonspiracijom i infiltracijom organizovanih kriminalnih grupa u strukture organa za sprovođenje zakona - zaključili su u policiji.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Parizu uhapšen osumnjičeni za ubistvo Žarka Pejakovića i Petra Lipovine

Nikoleta Uskoković koja se, prema navodima Tužilaštva, tereti da je bila dio kriminalne grupe koja je učestvovala u ubistvu Petra Lipovine i Žarka Pejakovića 6. novembra 2024. godine ostaje u pritvoru, jer je Apelacioni sud odbio žalbu njenog branioca.
Osim Uskoković zbog ubistva Lipovine i Pejakovića uhapšeni su Savo Kaluđerović, Miljan Marijanović, Aleksandar Dacić i danski državljanin nastanjen u Andrijevici Tomi Ra Frost koji se ranije zvao Tomica Rajović. Policija traga za Nikšićaninom Vukom Lalatovićem i Beograđaninom Arturom Stojanovićem Cimermanom i njih su istražitelji označili kao direktne izvršioce ubistva Lipovine i Pejakavića. Potjernica je raspisana i za Lazarom Lazićem (31) iz Beograda.
U odluci Apelacionog suda navodi se da je Uskoković stavljeno na teret teško ubistvo putem pomaganja, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija putem pomaganja i kriminalno udruživanje.
Njen branilac u žalbi je tražio da se preinači odluka Višeg suda i da se Uskoković pusti da se brani sa slobode, uz eventualno izricanje jedne ili više mjera nadzor.
- Ocjenom dokaza iz spisa predmeta prvostepenog suda do nivoa postojanja osnovane sumnje i ovaj sud je kao i prvostepeni utvrdio je da je okrivljena N. U. osnovano sumnjiva da je učinila krivična djela koja joj se stavljaju na teret optužnicom - navodi se u obrazloženju Apelacionog suda.
Uskoković je, kako piše u odluci Apelacionog suda, osnovano sumnjiva da je u drugoj polovvini 2024. godine u Podgorici postala „ pripadnica udruženja koje ima za cilj vršenje krivičnih djela - protiv života i tijela - teško ubistvo za koje se može izreći kazna od dvadeset godina ili kazna dugotrajnog zatvor“.
Osnovana sumnja, prema stavu Apelacionog suda da su okrivljeni počinili krivična djela stavljena im na teret proizilazi iz odbrane dvojice optuženih, komunikacija između optuženih koje su nađene pretresom telefona, vještačenju tragova sa lica mjesta, zatim DNK vještačenjima.
Vijeće Apecionog suda smatra da je nižestepen sud pravilno zaključio kada je produžio pritvor Uskoković zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva u slučaju da se nađe na slobodi.
Lipovina i Pejaković ubijeni su dok su se nalazili u vozilu, na raskrsnici magistralnih puteva Podgorica-Cetinje-Nikšić. Na njih su ubice ispalile 38 hitaca.

Marija Žižić

Uskoković ostaje u pritvoru da ne bi pobjegla

Ročište za kontrolu optužnice protiv više osoba osumnjičenih za teško ubistvo Petra Lipovine i Žarka Pejakovića odgođeno je danas pred Višim sudom u Podgorici. Razlog odlaganja bio je izostanak advokata Vasa Bečanovića, branioca optuženog Save Kaluđerovića, kao i zahtjev odbrane za dodatno vrijeme radi uvida u spise predmeta.
Novo ročište zakazano je za 22. jul, saopštio je predsjednik vijeća, sudija Zoran Radović.
Petar Lipovina i Žarko Pejaković ubijeni su 6. novembra 2024. godine oko 15:20 sati u Podgorici, kada su maskirani napadači iz automatskog oružja ispalili više od 30 metaka na njihovo vozilo.
Za direktne izvršioce ovog zločina policija i tužilaštvo sumnjiče Vuka Lalatovića (25) iz Nikšića i Artura Cimermana (28) iz Beograda, ranije poznatog kao Nikola, za kojima se još traga. Potjernica je raspisana i za Lazarom Lazićem (31) iz Beograda.
U okviru istrage, uhapšeni su Sava Kaluđerović (21), Aleksandar Dacić (23), Miljan Marijanović (23), Nikoleta Uskoković (20) i danski državljanin Tomi Ra Frost (41), nastanjen u Andrijevici.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage, u koju je ETV imao uvid, Više državno tužilaštvo sumnja da su Dacić, Marijanović i Uskoković stvorili uslove i uklonili prepreke za izvršenje teškog ubistva.
U dokumentu se navodi da je neidentifikovani pripadnik kriminalne grupe 6. novembra vozilom „Mercedes“ dovezao izvršioce do lokala „Amfora“ u Ulici 8. marta, gdje su prešli u „Renault Scenic“. Odatle su se odvezli na Bulevar 21. maj, gdje su sačekali žrtve i iz automatskog oružja ispalili najmanje 38 projektila u njihov „BMW“, usmrtivši ih na licu mjesta.

Ivona Đokić

Kontrola optužnice za ubistvo Lipovine i Pejakovića odgođena za 22. jul

Više državno tužilaštvo (VDT) u Podgorici podiglo je optužnicu protiv osam osoba zbog ubistva Petra Lipovine (41) i Žarka Pejakovića (25), saopšteno je iz tog tužilaštva.
Lipovina i Pejaković ubijeni su u pucnjavi koja se 6. novembra prošle godine dogodila u Podgorici, na kružnom toku ka Nikšiću.
Više državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Vuka Lalatovića, Artura Cimermana i Lazara Lazića zbog krivičnog djela teško ubistvo i krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, protiv Sava Kaluđerovića, A.D, Miljana Marijanovića, Nikolete Uskoović i Tomija Ra Frosta zbog krivičnog djela teško ubistvo pomaganjem i krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija pomaganjem.
- Svim ostalim okrivljenim stavljeno na teret i krivično djelo kriminalno udruživanje - navedeno je u saopšenju Tužilaštva.
Lipovina i Pejaković, koje je policija označavala kao bezbjednosno interesantne osobe bliske “kavačkom klanu”, ubijeni su dok su se nalazili u vozilu, na raskrsnici magistralnih puteva Podgorica-Cetinje-Nikšić.
Nakon pucnjave, najmanje dvoje napadača su, prema sumnjama policije, ušli u automobil, odvezli se do Mareze, gdje su zapalili to vozilo.
Na njih je, saopšteno je tada, ispaljeno najmanje 30 projektila.
Obojica ubijenih Cetinjana, koji su odranije poznati policiji, bili su u spuškom pritvoru, odakle su izašli jer u roku od tri godine nijesu donijete prvostepene presude u postupcima koji su se vodili protiv njih.
Nekoliko dana nakon dvostrukog ubistva procesuirano je više osoba koje se terete da su pomagale ubicama. Kao direktne počinioce policija sumnjiči Vuka Lalatovića (25) iz Nikšića i Artura Cimermana (28) iz Beograda, za kojima policija traga.
Zbog ubistva Cetinjana uhapšeni su Sava Kaluđerović (21), Aleksandar Dacić (23), Miljan Marijanović (23), Nikoleta Uskoković (20) i danski državljanin, nastanjen u Andrijevici, Tomi Ra Frost (41). Osim za Lalatovićem i Cimermanom, koji se ranije zvao Nikola, policija traga i za Lazarom Lazićem (31) iz Beograda.

Portal ETV

Osam optuženih za ubistvo Lipovine i Pejakovića

Za dva dvostruka ubistva počinjena na Cetinju i u Podgorici u obračunu kriminalnih klanova, policija sumnjiči osobe koje su puštene iz pritvora jer im sud nije u propisanom roku izrekao prvostepenu presudu za ranija krivična djela. Prema Zakonu o krivičnom postupku, optuženima se pritvor ukida ukoliko sud ne donese prvostepenu presudu u roku od tri godine od podizanja optužnice, piše Radio Slobodna Evropa. Policija tvrdi da je 70 članova kriminalnih grupa izašlo iz pritvora zbog neizricanja prvostepene presude, od čega polovina u prethodnoj godini. Iako sudovi prilikom donošenja odluke o izlasku iz pritvora optuženih nalažu nadzor nad njima, dio okrivljenih u kratkom periodu počini novo ubistvo. Najnovija ubistva izazvala su optuživanja na relaciji sudstvo-policija o tome ko je odgovoran što su višestruki povratnici umjesto u zatvoru, u situaciji da ponavljaju krivična djela. Da li sud koji ne donosi presudu u zakonskom roku ili policija koja bi trebalo da nadzire one koji van pritvora čekaju prvostepenu presudu? Bojana Malović iz Akcije za ljudska prava (HRA) kaže za Radio Slobodna Evropa da je odgovornost podijeljena. - Zato nam je potrebna koordinisana akcija sve tri grane vlasti, a ne populističko prebacivanje odgovornosti kome svjedočimo - ističe ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241128171112_4ea168203e17ed553d45efe88693cae9f4b45b2fc7e377a9ab0e61607738c94a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241128171112_4ea168203e17ed553d45efe88693cae9f4b45b2fc7e377a9ab0e61607738c94a" data-rendition-name="original" width="1052" height="1600" loading="lazy" alt="Bojana Malović"> </figure>  Malović kaže da nakon puštanja optuženih iz pritvora sudovi najčešće određuju mjere poput zabrane napuštanja stana i mjesta boravišta: - Sprovođenje nadzire policija. Ipak, elektronski nadzor, ključan za efikasnu kontrolu sprovođenja ovih mjera i dalje ne funkcioniše. A to je apsolutna odgovornost Vlade. Takođe, policija nema ovlašćenje da odmah uhapsi osobu koja prekrši mjeru nadzora - rekla je Malović. Naglašava da se to može promijeniti izmjenama zakona, tako što bi se među razlozima za određivanje pritvora navelo i kršenje mjera nadzora od stane optuženog. <h2>Iz pritvora opet u kriminalne klanove</h2> Nakon dvostrukog ubistva i trostrukog ranjavanja postavljenom eksplozivnom napravom na Cetinju 20. juna ove godine, policija je navela da je izvršilac N.D. bio pritvoren zbog optužbi za ubistvo. - 11. novembra prošle godine je izašao iz pritvora jer nije donesena prvostepena presuda - rekao je pomoćnik direktora policije Lazar Šćepanović. Navodni je pripadnik kavačkog kriminalnog klana. Slično je bilo nakon drugog dvostrukog ubistva u Podgorici 6. novembra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241128171112_06241ef47d7bf5d834d1499cb82220033a83ebad5d8433b9049c799d6a6a2d6c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241128171112_06241ef47d7bf5d834d1499cb82220033a83ebad5d8433b9049c799d6a6a2d6c" data-rendition-name="original" width="906" height="606" loading="lazy" alt="Crvena potjernica Interpola za Vukom Lalatovićem, osumnjičenim za dvostruko ubistvo"> <figcaption>Crvena potjernica Interpola za Vukom Lalatovićem, osumnjičenim za dvostruko ubistvo(Photo: Interpol)</figcaption> </figure>  Šćepanović je naveo da je direktni izvršilac Vuk Lalatović, koji je krajem maja ove godine pušten iz pritvora nakon tri godine zbog nedonošenja prvostepene presude. - Ovo lice je 2019. izvršilo teško ubistvo u Nikšiću. Za ovo krivično djelo su bili obezbjeđeni svi materijalni dokazi. I nakon tri godine je pušten iz pritvora i odmah prekršio određene mjere nadzora - rekao je Šćepanović. I ubijeni u tom slučaju, Žarko Pejaković, optužen za više krivičnih djela, izašao je iz pritvora 25. oktobra ove godine zbog nedonošenja prvostepene presude u roku od tri godine. Lalatović je navodno pripadnik škaljarskog, a Pejaković navodno kavačkog kriminalnog klana. Ova dva kriminalna klana u bespoštednom su sukobu od 2014. oko prevlasti u švercu narkotika. <h2>Ministar policije optužuje sudove</h2> Prema crnogorskom sudstvu najoštriji je bio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, koji je saopštio da je od 2018. do sada 70 članova kriminalnih grupa izašlo iz pritvora zbog neizricanja prvostepene presude. Polovina od toga je napustilo pritvor u posljednjih godinu dana tvrdi Šaranović. Kako je rekao, posljednjih pet obračuna kriminalnih grupa dogodila su se odmah po puštanju na slobodu onih koji su ili stradali ili su bili izvršioci ubistava. - Svi iz istog razloga – neefikasnih sudskih procesa, odnosno zbog neizricanja presuda - ocijenio je ministar policije. On je rekao da je puštanje na slobodu opasnih lica, skoro svakodnevna pojava: - Džaba se borimo protiv kriminala, kada određene sudije nisu sposobne da donesu presudu za tri godine - naveo je Šaranović. <h2>Sudstvo: Policija treba da nadzire puštene</h2> Za Sudski savjet neprihvatljiva je ministrova izjava da su za obračun kriminalnih grupa isključivo krive sudije koje nijesu donijele presude u roku od tri godine. - Šest sudija Specijalnog odjeljenja Višeg suda radi na 160 predmeta iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije. Efikasnost sudova nije zadovoljavajuća iz objektivnih razloga poput nedostataka sudija, nedovoljnog broja sudnica… - saopštio je Sudski savjet. I Bojana Malović iz HRA ukazuje da na efikasnost Specijalnog odjeljenja utiče ozbiljna preopterećenost predmetima, loši tehnički i prostorni uslovi za rad ali i procesne zloupotrebe kojima advokati odbrane nerijetko pribjegavaju: - Sve to utiče na njihovu efikasnost. Zbog toga se prvostepena suđenja često ne završavaju u roku od tri godine, što rezultira time da optuženi izlaze iz pritvora - rekla je ona. Sudski savjet je odbacio i tezu da je istek pritvora razlog zbog kojeg dolazi do kriminalnih obračuna: - Kad optuženi izađe iz pritvora određuju mu se mjere nadzora, zabrana napuštanja mjesta boravišta, što je bio slučaj sa stradalim u Podgorici, o izvršenju tih mjera stara se Uprava policije - navedeno je u reagovanju. I iz Ministarstva pravde je za RSE potvrđeno da mjere nadzora izvršava policija. - Ministarstvo pravde nije nadležno za izvršenje mjera nadzora, a rješenja nadležnih sudova se ne dostavljaju Ministarstvu - odgovorili su iz ovog resora. Na pitanje ko je nadležan za elektronski nadzor, rečeno je da Ministarstvo ima tu nadležnost ali samo u slučajevima pravosnažnih presuda, koje predviđaju da se kazna zatvora "izvršava u prostorijama stanovanja osuđenog". <h2>Produženje pritvora rješenje za dio vladajuće većine</h2> Vladajući Pokret Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića je sa ciljem prevazilaženja problema sa izlaskom iz pritvora optuženih predložio da umjesto tri godine od podizanja optužnice okrivljeni može biti zadržan u pritvoru do pet godina. - Krivična djela kao što su organizovani kriminal, terorizam, ratni zločini su složena i iziskuju mnoge izvršioce, svjedoke, a nerijetko imaju i međunarodni karakter - naveo je Vasilije Čarapić iz PES-a nakon dvostrukog ubistva na Cetinju. Međutim, pravni stručnjaci su upozorili da bi produženje maksimalnog pritvora bilo u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i praksom Suda za ljudska prava.

Čekajući presude organizuju ubistva u Crnoj Gori, jer nema ko da ih nadzire

Aleksandar Dacić, Milljan Marijanović i Nikoleta Uskoković, prema navodima iz istrage, terete se da su tokom 2024. godine postali članovi kriminalnog udruženja, koje je formirala za sada nepoznata osoba radi ubistva dvojice Cetinjana Petra Lipovine i Žarka Pejakovića.
Daciću, Marijanoviću i Uskoković danas je određen pritvor do 30 dana dok je prvom uhapšenom u ovoj istrazi Savu Kaluđeroviću pritvor određen tri dana ranije. Istražitelji nijesu identifikovali organizatora surove likvidacije, niti sve članove grupe.
Dacić, Marjanović i Uskoković bili su, kako se osnovano sumnja, zaduženi za iznajmljivanje stana u kojem su boravili egzekutori Lipovine i Pejakovića. Njihov zadatak, prema naredbi za sprovođenje istrage, u koju je Portal ETV imao uvid bio je i da skrivaju oružje kojim su ubijene žrtve. U dvojicu Cetinjana ispaljeno je najmanje 38 projektila.
Dacić je Marijanoviću i Uskoković dao svoje vozilo „polo“ kojim su se, u oktobru 2024. odvezli do zgrade na Zabjelu gdje su iznajmili stan. Po prethodnom dogovoru sa Dacićem, agentu nekretnina Marijanović i Uskoković su kazali da su u emotivnoj vezi i da planiraju da žive u tom stanu.
- Prema dogovoru stan je ustupljen neidentifikovanim članovima kriminalnog udruženja radi boravka i skrivanja, kao i skrivanja oružja - automatskih pušaka - piše u naredbi za sprovođenje istrage.
Dacić je, kako se sumnja, donosio hranu ispred zgrade u kojoj je iznjamljen stan i predavao je Uskoković.
Osumnjičeni su, prema stavu Tužilaštva, još neidentifikovanim egzekutorima omogućili da ostanu neprimijećeni i nesmetano se pripreme za izvršenje teškog ubistva.
Dacić je 6.novembra, kako se osnovano sumnja, dvojicu egzekutora iz tog stana prevezao „mercedesom“ na Zabjelo gdje su te dvije osobe prešle u vozilo „ reno senik“ i odvezle se do Bulevara 21 maj u Podgorici. U tom automobilu su sačekali da Lipovina i Pejaković vozilom „bmw“ stignu do kružnog toka ka Nikšiću. Tada su ubice izašle iz renoa i ispalile 38 hitaca u vozilo Pejakovića i Lipovine koji su podlegli povredama na licu mjesta. Ubice su se nakon toga odvezli na Marezu gdje su zapalili vozilo.
- Tu ih je po prethodnom dogovoru sačekao okrivljeni Dacić sa svojim vozilom „polo“ i nakon toga ih odvezao i smjestio na nepoznato mjesto i omogućio im da ostanu neotkriveni - navodi se u dokumentima iz istrage.
Dacić, Uskoković i Marijanović su se pred višom državnom tužiteljkom Anom Kalezić branili ćutanjem. Njima je sudija za istrage odredio pritvor do 30 dana i oni su danas poslati u Istražni zatvor.
U naredbi za sprovođenje istrage piše da postoji osnovana sumnja da su Dacić, Uskoković i Marijanović počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret – kriminalno udruživanje, teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja. Njima je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke i opasnosti da bi mogli ponoviti djelo.
Iz dokumenata iz istrage naveden je i podatak da se protiv Dacića vodi pet krivičnih postupaka - jedan pred Osnovnim sudom i četiri u Višem sudu u Podgorici. U Osnovnom sudu u Podgorici se protiv Dacića vodi postupak zbog izazivanja opšte opasnosti, a pred Višim sudom u Podgorici za stvaranje kriminalne organizacije, šverc droge, nedozvoljeno držanje oružja i razbojništvo.&nbsp;
Marijanović je naveo da je osuđivan zbog krivičnog djela ugrožavanje javnog saobraćaja uslovnom osudom i da se protiv njega ne vodi drugi postupak.
Svi uhapšeni u istrazi ubistva Lipovine i Pejakovića su, prema evidenciji policije, bliski škaljarskom klanu. Dvojica Cetinjana ubijena 6. novembra u Podgorici su, prema procjenama bezbjednosnih službi, bili bliski kavačkom kriminalnom klanu.

Dacić se sumnjiči da je ubice odvezao na sigurno nakon što su zapalili vozilo na Marezi

Baranka Nikoleta Uskoković (20) danas se na saslušanju u Višem državnom tužilaštvu, pred tužiteljkom Anom Kalezić, branila ćutanjem i njoj je određeno zadržavanje do 72 sata zbog osnovane sumnje da je bila dio kriminalne grupe koja je odgovorna za ubistvo dvojice Cetinjana Petra Lipovine i Žarka Pejakovića 6. novembra u Podgorici.
Njoj je zadržavanje određeno zbog opasnosti od - bjekstva, uticaja na saučesnike i ponavljanja krivičnog djela.
Uskoković je sinoć uhapšena u istrazi dvostrukog ubistva i na teret joj se stavljaju krivična djela – kriminalno udruživanje, teško ubistvo u saizvršilaštvu i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Dan ranije lisice su stavljenje Miljanu Marjanoviću i Aleksandru Daciću a u neđelju veče i Savu Kaluđeroviću. Prema operativnim podacima policije, uhapšeni su bliski škaljarskom kriminalnom klanu.
Branilac Uskoković, advokat Nikola Strugar kazao je za Televiziju E da će ona danas biti privedana na saslušanje kod sudije za istrage Gorana Šćepanovića koji će se izjasniti o pritvoru.
- Po mom mišljenju nema dovoljno osnovane sumnje za krivična djela koja joj se stavljaju na teret i da ona nema veze sa predmetnim događajem – kazao je advokat Strugar.
On je novinarima saopštio i da joj je pritvor određen po tri osnova. Strugar je kazao da će Uskoković pred sudijom za istrage iznijeti izvjesne detalje vezane za pritvorske osnove.
U dokumentima iz istrage u koje je Portal ETV imao uvid, Uskoković je sa Marjanovićem, a po prethodnom dogovoru i planu razrađenom sa ostalim članovima kriminalnog udruženja iznajmila stan od agenta za nekretnine kazavši im da to čine zbog sopstvenih potreba. Nakon što su Uskoković i Marjanović zakupili stan, prema sumnjama Tužilaštva, a kako se navodi u domentima iz istrage, stavili su ga na „raspolaganje za sada nepoznatim članovima kriminalnog udruženja, koji su 6. novembra ubili Pejakovića i Lipovinu“.
Uskoković je, prama navodima Tužilaštva, postala član kriminalnog udruženja koje je sastavljeno od, za sada, više neidentifikovanih osoba koje su učestvovale u ubistvu Lipovine i Pejakovića.
- Ona je imala jasnu ulogu da drugim članovima udruženja koji su 6. novembra ubili Lipovinu i Pejakovića obezbjeđuje smještaj i da ih snabdijeva neophodnim potrepštinama kako bi do izvršenja ovog krivičnog djela, a i nakon njega ostali skriveni i neidentifikovani - navodi se u dokumentima iz istrage. Između ostalog ona se tereti i za skrivanje oružja iz kojeg su ubijeni Pejaković i Lipovina.
Podsjećamo, Marjanoviću i Daciću se na teret stavljaju krivična djela kriminalno udruživanje, teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja, dok se Kaluđerović tereti za pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela i neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Lipovina i Pejaković ubijeni su u Podgorici, na kružnom toku ka Nikšiću. Ubice su u žrtve ispalile više od 30 hitaca iz automatskog oružje. Lipovina i Pejaković, prema evidenciji bezbjednosnih službi, bili su bliski kavačkom kriminalnom klanu.

Uskoković pred tužiteljkom ćutala o stanu koji je iznajmljen za ubice

Nikoleti Uskoković iz Bara, koja je uhapšena sinoć u okviru istrage za ubistvo Cetinjana Petra Lipovine i Žarka Pejakovića, određeno je zadržavanje do 72 sata.
Ona se, prema našim saznanjima, branila ćutanjem, a pritvor joj je određen po tri pritvorska osnova.
Uskoković se na teret stavljaju tri krivična djela - saučesništvo za teško ubistvo, članstvo u kriminalnoj grupi i nedozvoljeno držanje oružja.
Ona je jutros oko 10.15 sati privedena na saslušanje u Više državno tužilaštvo.
Podsjećamo, Više državno tužilaštvo u Podgorici donijelo je juče rješenje o zadržavanju Sava Kaluđerovića, Aleksandra Dacića i Miljana Marjanovića nakon što su saslušani u okviru istrage za dvostruko ubistvo Cetinjana 6. novembra u Podgorici.
Iz Uprave policije su juče kazali da se njih četvoro sumnjiče za krivična djela kriminalno udruživanje i teško ubistvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmarjanovic-se-sumnjici-da-je-iznajmio-stan-za-clanove-kriminalne-grupe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako smo ranije objavili Portal ETV saznaje da je Marjanović osumnjičen da je za članove kriminalne grupe koji su ubili dvojicu Cetinjana 6. novembra u Podgorici iznajmio stan.
Marjanoviću i Daciću se na teret stavljaju krivična djela kriminalno udruživanje, teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja, dok se Kaluđerović tereti za pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela i neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. N. U. se sumnjiči za kriminalno udruživanje i pomoć učiniocu nakon izvršenog krivičnog djela.
Prikupljeni dokazi ukazuju da je Marjanović sa jednom djevojkom 4. oktobra, po prethodnom dogovoru i planu razrađenom sa ostalim članovima kriminalnog udruženja iznajmio stan od agenta za nekretnine kazavši da to čini zbog sopstvenih potreba. Nakon zakupa stan je, prema sumnjama Tužilaštva, stavio na raspolaganje za sada nepoznatim članovima kriminalnog udruženja, koji su 6. novembra ubili Pejakovića i Lipovinu.
- Marjanović je na taj način omogućio članovima kriminalnog udruženja da ostanu skriveni i neidentifikovani – navodi se u dokumentima iz istrage u kojima je Portal ETV imao uvid. Takođe, utvrđeno je da prilikom zakupa stana osumnjičeni vozio „polo“ koji je prethodno preuzeo od Dacića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.2735%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fzadrzavanje-za-trojicu-osumnjicenih-koji-se-dovode-u-vezu-sa-ubistvom-lipovine-i-pejakovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Marjanović, pred tužiteljkom Anom Kalezić, nije iznio odbranu već se branio ćutanjem.
Lipovina i Pejaković ubijeni su u Podgorici, na kružnom toku ka Nikšiću. Ubice su u žrtve ispalile više od 30 hitaca iz automatskog oružje. Lipovina i Pejaković, prema evidenciji bezbjednosnih službi, bili su bliski kavačkom kriminalnom klanu.

Jasmina Beharovic

Uskoković određeno zadržavanje do 72 sata

Miljan Marjanović koji je uhapšen u istrazi ubistva Petra Lipovine i Žarka Pejakovića sumnjiči se da je za članove kriminalne grupe koji su ubili dvojicu Cetinjana 6. novembra u Podgorici iznajmio stan – saznaje Portal ETV
Osim Marjanovića pod istragom Višeg državnog tužilaštva su Sava Kaluđerović i Aleksandar Dacić kojima je kao i Marjanoviću određeno zadržavanje. Sinoć je uhapšena i N. U. i ona će danas biti saslušana u Višem državnom tužilaštvu.
Marjanoviću i Daciću se na teret stavljaju krivična djela kriminalno udruživanje, teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja, dok se Kaluđerović tereti za pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela i neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. N. U. se sumnjiči za kriminalno udruživanje i pomoć učiniocu nakon izvršenog krivičnog djela.
Prikupljeni dokazi ukazuju da je Marjanović sa jednom djevojkom 4. oktobra, po prethodnom dogovoru i planu razrađenom sa ostalim članovima kriminalnog udruženja iznajmio stan od agenta za nekretnine kazavši da to čini zbog sopstvenih potreba. Nakon zakupa stan je, prema sumnjama Tužilaštva, stavio na raspolaganje za sada nepoznatim članovima kriminalnog udruženja, koji su 6. novembra ubili Pejakovića i Lipovinu.
-Marjanović je na taj način omogućio članovima kriminalnog udruženja da ostanu skriveni i neidentifikovani – navodi se u dokumentima iz istrage u kojima je Portal
ETV imao uvid. Takođe, utvrđeno je da prilikom zakupa stana osumnjičeni vozio „polo“ koji je prethodno preuzeo od Dacića.
Marjanović, pred tužiteljkom Anom Kalezić, nije iznio odbranu već se branio ćutanjem.
Lipovina i Pejaković ubijeni su u Podgorici, na kružnom toku ka Nikšiću. Ubice su u žrtve ispalile više od 30 hitaca iz automatskog oružje. Lipovina i Pejaković, prema evidenciji bezbjednosnih službi, bili su bliski kavačkom kriminalnom klanu.

Marjanović se sumnjiči da je iznajmio stan za članove kriminalne grupe

A. D. i S. K. koji su uhapšeni zbog sumnje da su neposredno učestvovali u ubistvu Cetinjana Petra Lipovine i Žarka Pejakovića, koji su ubijeni u pucnjavi 6. novembra u Podgorici, privedeni su na saslušanje u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, saznaje Portal ETV.
Prema našim saznajima, u toku je saslušanje jednog osumnjičenog.
Saslušanje vodi tužiteljka Ana Kalezić.
Podsjećamo, vršilac dužnosti pomoćnika direktora Sektora za borbu protiv kriminala Lazar Šćepanović saopštio je večeras u emisiji "Naglas" na Televiziji Crne Gore da su uhapšene dvije osobe.&nbsp;
Kako je kazao, a prenosi Portal Javnog servisa, jedna osoba je učestvovala neposrednu u ubistvu, a druga osoba je pomagala.
- Slijedi krivičnih prijava. Nakon pet dana uspjeli smo da razriješimo ovaj slučaj i to nadljudskim naporima. To je slučaj koji je uznemirio građane, a kriminalne grupe su pokazale bezobzirnost usred bijela dana. Preko 30 projektila je ispaljeno. Više detalja ne mogu saopštiti, a sveobuhvatni epilog biće nakon policijskih i tužilačkih aktivnosti - rekao je Šćepanović.&nbsp;
Ovo krivično djelo, prema njegovim riječima, karakteriše i inostrani element.
- Ubistvo usred bijela dana me itekako zabrinjava, a policija čini sve da neutrališe organizovane kriminalne grupe - uvjerava Ščepanović.&nbsp;
Upitan kako ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori odgovorio je da situacija nije nikad bila na zavidnom nivou, "a sada je došlo do usložnjavanja".
- Dolazi do turbulencija, a kriminal u svim državama i sistemima nikad nije istrijebljen. A ovom prilikom poručujem da mafija nije jača od države - kategoričan je Šćepanović.

Dvije osobe uhapšene u slučaju ubistva Lipovine i Pejakovića na saslušanju u Višem državnom tužilaštvu

Preventino edukativna kampanja „Pojas za spas“ biće sprovedena u periodu od 8. do 14. decembra biće sprovedena preventivno edukativna kampanja pod nazivom „Pojas za spas“.
- Ova kampanja koja se realizuje već dugi niz godina ima za cilj podizanje svijesti građana o značaju poštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa na svim sjedištima u vozilima na kojima su pojasevi fabrički ugrađeni, kao i obaveze korišćenja bezbjednosnih sjedišta za djecu, čija će kontrola upotrebe biti prioritet u radu službenika saobraćajne policije tokom trajanja kampanje - naveli su u Upravi policije.
U okviru kampanje „Pojas za spas“ biće, kažu, realizovane preventivno-edukativne, ali i represivne aktivnosti, uključujući pojačane saobraćajne kontrole na teritoriji cijele države, ali i podjelu 10.000 flajera edukativno-informativnog karaktera.
- Ističemo da zakonske odredbe preciziraju da svi vozači i putnici u vozilu koje ima fabrički ugrađene sigurnosne pojaseve – ili ima mogućnost njihove ugradnje – moraju koristiti pojaseve. Takođe, propisano je da se djeca do pet godina starosti moraju prevoziti u posebno dizajniranom bezbjednosnom sjedištu, odnosno u korpi čvrsto pričvršćenoj sigurnosnim pojasom ili kopčama unutar vozila, osim ako je riječ o javnom prevozu putnika - naveli su u policiji.
Napominju i da je od početka godine preko 42.400 vozača i putnika u vozilu sankcionisano zbog nepoštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa.
- Što nedvosmisleno ukazuje na neophodnost kontinuiranog podizanja svijesti građana o značaju upotrebe sigurnosnog pojasa, naročito imajući u vidu činjenicu da se od početka godine dogodilo preko 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su smrtno stradala lica koja nisu koristila sigurnosni pojas - naveli su u policiji.

Kampanja „Pojas za spas“ od 8. do 14. decembra

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: zarko-pejakovic