Šest osoba je poginulo a devet je ranjeno u jutrošnjem ruskom udaru na grad Zaporožje, na jugu Ukrajine, javio je regionalni guverner.
To je bio smrtonosni napad na infrastrukturni objekat, rekao je guverner Ivan Fedorov preko Telegrama.
On je dodao da je na tom mjestu nakon udara izbio požar.
Neposredno prije udara oglasile su se sirene za uzbunu od napada balističkom raketom u toj zoni, gdje se nalazi najveća nuklearna centrala u Evropu, koja je pod ruskom kontrolom od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
Šef administracije ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak pozvao je preko Telegrama Zapad da učini više da pomogne Ukrajini.
- Novi ruski napad u Zaporožju. Ima mrtvih i ranjenih. Treba zaustaviti nasilje snažnim akcijama. Saveznici treba snažnije da djeluju - rekao je on.
Kijev optužuje Zapad da je plašljiv u odnosu na Rusiju u trenutku kada ona ubrzava svoja osvajanja na istoku Ukrajine i kada je optužena da raspoređuje sjevernokorejske vojnike da se bore protiv Ukrajine.
Grad Zaporožje, podijeljen rekom Dnjepar, gdje je bilo više od 700.000 stanovnika prije rata, nalazi se na 35 kilometara od ruskih položaja.
Više ukrajinskih medija i blogera posljednjih dana govore o riziku o mogućoj ruskoj ofanzivi u regionu Zaporožja.
Ona bi bila dodatak na glavni ruski napad na istočnom frontu, gdje je ukrajinska vojska već mjesecima primorana da se povlači.
Ruska bombardovanja Zaporođja pojačana su posljednjih nedjelja.
Rusija čije snage kontrolišu dio regiona Zaporožja je krajem 2022. godine proglasila pripajanje cijele te teritorije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šest osoba poginulo, devet ranjeno u ruskom udaru na grad Zaporožje

U jednom od reaktora u nuklearnoj elektrani Zaporožje otkriveno je curenje vode i radovi su u toku, saopštila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
Stručnjaci organizacije su u utorak 29. oktobra posjetili blok br. 1 nakon što su dobili informaciju o curenju vode u sistemu podrške pumpi rashladnog sredstva reaktora.
Za izvođenje radova zavarivanja bilo je potrebno smanjiti pritisak u primarnom kolu na atmosferski nivo, prenose RIA Novosti.
Radiografsko ispitivanje zavarenih spojeva je trenutno u toku.
- Agencija će nastaviti da pažljivo prati ovo pitanje, iako ne vidimo nikakve trenutne probleme za nuklearnu bezbjednost - navodi se u saopštenju IAEA.
Napominje se da stručnjaci organizacije stacionirani u stanici i dalje svakodnevno čuju zvuke eksplozija, ali nema izvještaja o šteti na objektu.
Nuklearka Zaporožje se nalazi na lijevoj obali Dnjepra u blizini grada Energodara. Ovo je najveća stanica u Evropi po broju blokova i instalisanoj snazi pošto ima šest blokova snage po jedan gigavat. U oktobru 2022. objekat je dospio pod kontrolu Rusije.

Na jednom od reaktora nuklearke Zaporožje otkriveno curenje vode

Ukrajinska vojna obavještajna agencija (GUR) preuzela je odgovornost za ubistvo šefa bezbjednosti u nuklearnoj elektrani Zaporožja, označivši ga kao "ratnog zločinca" i "saradnika" s Rusijom. 
Nuklearna elektrana u Zaporožju, koja se nalazi u južnoj Ukrajini, najveća je u Evropi i prije ruske invazije 2022. godine snabdijevala je Ukrajinu oko 30 odsto svoje električne energije. 
Zauzela ga je ruska vojska u prvim sedmicama rata.
GUR je na svom Telegram kanalu objavio video na kojem se vidi eksplodiranje terenaca, a nekoliko sati kasnije, ruski istražni komitet je potvrdio da je Andrej Korotkij ubijen u Enerhodaru, gdje se nalazi nuklearna elektrana.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDI_Ukraine%2Fstatus%2F1842104888907493808%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1842104888907493808%7Ctwgr%5Edcbc9bbfff15b471142fcfda1b22586c8f9b731b%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
GUR je tvrdio da je Korotkij, ukrajinski državljanin, "dobrovoljno sarađivao" s Moskvom nakon što je preuzela kontrolu nad nuklearnim postrojenjem u prvim sedmicama rata.
- Glavna obavještajna uprava ukrajinskog Ministarstva odbrane podsjeća ljude da će svaki ratni zločinac biti pravedno kažnjen - navodi GUR u objavi na Telegramu, prenosi to Euronews.

VIDEO: Ukrajina tvrdi da je ubila šefa sigurnosti u elektrani u Zaporožju koji je sarađivao sa Rusima

Najmanje 16 civila je ranjeno, uključujući petnaestogodišnjeg dječaka, u ruskim vazdušnim udarima na Zaporožje na jugoistoku Ukrajine, saopštili su lokalni zvaničnici. 
 
Načelnik Zaporoške oblasti Ivan Fedorov objavio je na Telegramu da je u ruskim napadima oštećeno 13 stambenih zgrada, kao i obrazovne ustanove, automobili, garaže i privatne rezidencije, prenosi Rojters. 
 
Ministarstvo unutrašnjih poslova Ukrajine saopštilo je da su stanari oštećenih stambenih zgrada evakuisani, a prema preliminarnim informacijama, ruske snage koristile su vođene vazdušne bombe KAB. 
 
Moskva je u međuvremenu saopštila da je u ukrajinskoj ofanzivi u oblasti Kursk u Rusiji, započetoj 6. avgusta, do 5. septembra ubijen najmanje 31 civil, a ranjeno 256 osoba. 
 
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova navelo je da 131 hiljada civila napustilo najopasnije oblasti Kurskog regiona. 
 
Ukrajina je, prema navodima Moskve, ušla u zapadni region Kurska uz podršku rojeva dronova i teškog naoružanja, uključujući oružje zapadne proizvodnje.

1250x600

1084x550

Najmanje 16 civila ranjeno u napadu na Zaporožje

Švajcarska Vlada se danas usprotivila zabrani aktivnosti Hezbolaha i ispoljavanja podrške u Švajcarskoj tom libanskom proiranskom pokretu, ali se založila da se zabrane aktivnosti i izražavanje podrške palestinskom pokretu Hamas koji kontroliše Pojas Gaze.
Odbori Parlamenta Švajcarske su tražili zabranu Hezbolaha, ali im je Vlada odgovorila da nije ispunjen jedan od uslova Člana 74 Zakona o obavještajnim službama iz 2015. godine, jer taj libanski pokret nije zabranjen niti sankcionisan u UN, čime se isključuje pravosudni put zabrane Hezbolaha u Švajcarskoj.
Vlada smatra da, mada postoji i drugi način da se to postigne, „nije primjereno zabraniti Hezbolah stvaranjem novog posebnog zakona“.
Izradom nacrta zakona o zabrani Hamasa, Vlada je „ciljano odgovorila na terorističke napade koje je Hamas počinio 7. oktobra 2023. godine“, podsjetila je ona i dodala da je to u skladu s praksom zabranjivanja organizacija od slučaja do slučaja kad postoji „izuzetno važan razlog“.
Odbor za bezbjednosnu politiku Donjeg doma Parlamenta je naglasio da je „Hezbolah, kao i Hamas, radikalna islamistička teroristička organizacija odgovorna za mnoge akte nasilja i kršenja ljudskih prava“.
- Ideološka i finansijska podrška koju pruža iranski režim jasno pokazuje da ona nije usmjerena samo protiv države Izrael, već predstavlja prijetnju stabilnosti čitavog regiona - dodao je Odbor tražeći „dosljedne“ mjere.
Parlament će idućeg mjeseca razmotriti stav Vlade i glasati o prijedlogu zakona o zabrani Hamasa na pet godina.

Švajcarska Vlada se protivi zabrani Hezbolaha, ali ne i Hamasa

U Podgorici je danas u 12 sati počela gradnja prve sinagoge u Crnoj Gori - Ar Ašem - na adresi Radosava Burića bb - saopšteno je iz Jevrejske zajednice Crne Gora.
Vrhovni rabin Crne Gore Luciano Moše Prelević je, kako se navodi u saopštenju, izgovorio blagoslov za uspješan početak radova, a simboličnom obilježavanju početka gradnje prisustvovali su članovi Jevrejske zajednice Crne Gore.
- Kamen temeljac za izgradnju ove sinagoge postavljen 2017. godine, čime je počeo ovaj važni projekat - podsjetili su iz Jevrejske zajednice Crne Gore.
Vladi Crne Gore, Glavnom gradu, kao i kompanijama Bemax i Mtel izrazili su duboku zahvalnost na podršci.
- Projekat sinagoge izradila je kompanija ENforma iz Kotora na čelu sa dipl. ing. Nikolom Novakovićem. Izvođač radova je kompanija Bemax, dok su za reviziju i nadzor zadužene kompanije All ING iz Kotora i KOV Atelje iz Nikšića - precizirano je u saopštenju. 
 
Izgradnja sinagoge Ar Ašem, kako ističu, simbolizuje doprinos Jevrejske zajednice razvoju kulturne i vjerske raznolikosti u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj objekat, pored vjerskog značaja, ima i duboko simboličko značenje kao mjesto okupljanja, očuvanja tradicije i jačanja međureligijskog dijaloga - navode iz Jevrejske zajednice.

Počela izgradnja prve sinagoge Ar Ašem u Podgorici

Finska predviđa ponovno uvođenje protivpješadijskih mina u svoje naoružanje, uprkos Konvenciji iz Otave koja ih zabranjuje u većini zemalja svijeta.
Odbrambene snage Finske od ljetos procjenjuju da li su neophodne protivpješadijske mine, rečeno je AFP-u u Ministarstvu odbrane.
- Ta revizija je motivisana lekcijama iz rata u Ukrajini i degradacijom stanja bezbjednosti - reklo je Ministarstvo i dodalo da će izvještaj o tome biti objavljen sljedeće godine.
Finska je potpisala Konvenciju 2012. godine, ali smatra da stanje međunarodne bezbjednosti danas više nije isto. Helsinki je od tada uništio sve mine koje je imao, oko milion.
Ta nordijska zemlja koja s Rusijom ima 1.340 kilometara granice, napustila je decenije vojnog nesvrstavanja i pridružila se NATO-u poslije ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
U Finskoj je u toku „ozbiljna rasprava o minama“, rekao je u srijedu premijer Peteri Orpo svojim nordijskim i baltičkim kolegama na konferenciji za novinare u Švedskoj.
Konvenciju iz Otave su prihvatile 164 sržave i teritorije svijeta, uključujući Ukrajinu, ali ne i SAD ili Rusiju. Taj dokument zabranjuje nabavku, proizvodnju, skladištenje i upotrebu protivpješadijskih mina.
Kijev optužuje Moskvu da sprovodi „genocidne aktivnosti“ upotrebom protivpješadijskih mina u Ukrajini.

Finska razmatra ponovno uvođenje protivpješadijskih mina iako su zabranjene

Osnovno državno tužilastvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata S .A. zbog osnovane sumnje da je u ranim jutarnjim satima 7. oktobra podmetnuo požare na hangarima u vlasništvu S. F. i A. A. i time doveo u opasnost imovinu vrijednu više od 20.000 eura.
On se, kako je preiczirano u saopštenju, uz nepoznatog saizvršioca, tereti za krivično djelo izazivanje opšte opasnosti.
- Istog dana su donijeli automobilske gume i benzin, postavili ih uz vrata hangara vlasništvo firme "A.", zapalili i izazvali požar - navodi se u saopštenju.

ODT Podgorica: Zadržavanje osumnjičenom za podmetanje požara

Prijedlog za imenovanje crnogorskih ambasadora u Beogradu i Prištini rezultat je dogovora prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića i predsjednika države Jakova Milatovića, istovremeno i dio plana lidera parlamentarne većine da posredno pokuša, nakon konsenzusa oko diplomatskih imenovanja, napraviti postizborni dogovor sa koalicijom Pokret za Podgoricu i Ura oko formiranja vlasti u Podgorici, saznaje Portal ETV.&nbsp; Mediji su nedavno izvijestili da bi Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore trebalo 2. decembra da raspravlja o kandidatu za ambasadora u Srbiji Nebojši Đokoviću i ambasadoru na Kosovu Bernardu Čobaju.&nbsp; Đoković, koji je bio član i predsjednik borda Aerodroma Crne Gore, prijedlog je Mandićeve Nove srpske demokratije, dok je Čobaj bio, još decembra 2022. godine za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, postavljen za otpravnika poslova u ambasadi Crne Gore na Kosovu. Milatović smatra da je Čobaj, godinama unazad službenik Ambasade SAD u Podgorici, dobro rješenje za budućeg ambasadora u Prištini.&nbsp; Ukoliko se, uskoro imenuju dva diplomatska predstavnika, biće to tek uvod u jednu drugu, zanimljivu, političku kombinatoriku.&nbsp; VEZANA NAGODBA&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, upravo je Mandić preko posrednika predložio Milatoviću neku vrstu ,,vezane političke nagodbe“: da lider NSD prihvati imenovanje ambasadora na Kosovu koje njegova politička grupacija ne priznaje, dok Milatović neće posezati za opstrukcijom imenovanja aktiviste NSD-a u Beogradu.&nbsp; ,,Diplomatski dil“ Mandića i Milatovića je tek dio plana koji je osmislio lider parlamentarne većine. Ogromne lične netrpeljivosti između Jakova Milatovića, neformalnog lidera Pokreta za Podgoricu, i premijera Milojka Spajića, čelnika PES-a, ključne su prepreke - ne za postizanje dogovora - već i za početak bilo kakvih pregovora oko vlasti u Glavnom gradu.&nbsp; Kada bi se gledali politički principi, teško je očekivati da rasplet političkih trvenja bude dogovor i naprasna saradnja do srži suprotstavljenih i ličnim omrazama i javnim blaćenjem beskrajno udaljenih političkih ekipa. Tačnije, čak i da bi sjeli za pregovarački sto, Spajić i Milatović bi morali da ,,progutaju“ neke svoje riječi i data obećanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8" data-rendition-name="original" width="1865" height="1080" loading="lazy" alt="Spajić, Mujović, Bečić"> <figcaption>SAD VIŠE NIJE TAKO JAKO: (Photo: Spajić, Mujović, Bečić)</figcaption> </figure>  Naročito kada je riječ o kandidatima za prvog čovjeka Glavnog grada: Spajić i PES i dalje ultimativno govore da bi Saša Mujović morao biti novi gradonačelnik, dok Milatovićeva grupa i Ura Dritana Abazovića grčevito se drže svog kandidata i promovišu Luku Rakčevića kao budućeg čelnika uprave Podgorice.&nbsp; Iskusni političar, kao što je Andrija Mandić, dobro zna da je teško uzdrmana vlast parlamentarne većine. Nakon izbora u Kotoru, Podgorici i nedavno u Budvi, pokazalo se da stranke većine – koje u državnom parlamentu imaju dvotrećinsku (67 odsto) podršku - u lokalnim parlamentima ne mogu dosegnuti ni do četrdesetak procenata osvojenih mandata.&nbsp; Izvjesno je: Mandić, Spajić, Bečić, Ibrahimović, Đeljošaj i ostali iz stranaka koje tvore većinu u državnom parlamentu izgubili su politički legitimititet da vladaju, jer su takvi rezultati lokalnih izbora u tri grada koji čine skoro polovinu crnogorskog biračkog tijela. Istovremeno, 44. Vlada Milojka Spajića, kao produkt nove parlamentarne većine, takođe gubi, iz dana u dan, politički legitimitet.&nbsp; Pukotine u vladajućoj većini se dobro uočavaju u javnim razmiricama Mandića i Đeljošaja, pa ukoliko se na izborima u Beranama ponove loši rezultati većine – priča o vanrednim parlamentarnim izborima počeće da odzvanja u ušima lidera partija parlamentarne većine. Zato je Andrija Mandić, prema informacijama Portala ETV, osmislio političku akciju kako bi se izbjegao scenario raspada sadašnje koalicije na vlasti.&nbsp; PONUDA KOJA SE (NE) ODBIJA&nbsp; Postizborna kombinatorika ukazuje da je Spajić-Bečić koaliciji PES-a i Demokrata, skupa sa Mandićevim savezom ,,Za budućnost Podgorice“, potrebna najmanje tri odbornika da bi sastavili minimalnu većinu u parlamentu.&nbsp; Drugim riječima - ,,osuđeni“ su na pregovore sa Milatovićevim i Abazovićevim savezom, koji su postavljenje Luke Rakčevića za gradonačelnika postavili kao ,,uslov svih uslova“.&nbsp; U takvoj situaciji, ali i zbog činjenice da je i Saša Mujović kandidat PES-a i Demokrata, lideru NSD-a Andriji Mandiću ostaje vrlo mali manevarski prostor da Milatovića ubijedi u neophodnost obnavljanja "postavgustovske“ većine.&nbsp; Zato je Mandić, tvrde dva izvora Portala ETV iz te političke grupacije, smislio zanimljivu političku kombinatoriku. Prije svega: da Milatovićevom pokretu ,,Za bolju Podgoricu“ ponudi mjesto predsjednika Skupštine Podgorice, upravljanje gradskim finansijama i brojne druge bitne pozicije u Glavnom gradu.&nbsp; Istovremeno, Mandić bi zatražio da se iz ,,trke za gradonačelnika“ dobrovoljno povuku i Luka Rakčević, jer Ura ima svega dva odbornička mandata pa bi bilo i politički nepravedno da ima prvog čovjeka Podgorice; ali i da se kadidature odrekne PES-ov kandidat Saša Mujović, koji već ima ministarsku poziciju, a time bi se zadovoljila Milatovićeva sujeta i PES bi bio ,,kažnjen“. KOMPROMISNO RJEŠENJE&nbsp; U tom slučaju, kao kompromisno rješenje, Mandić namjerava da predloži Jelenu Borovinić Bojović, doskorašnju predsjednicu gradskog parlamenta, za gradonačelnicu Podgorice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd" data-rendition-name="original" width="930" height="525" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> <figcaption>MANDIĆEV POLITIČKI ADUT: (Photo: Jelena Borovinić Bojović)</figcaption> </figure>  Upravo je zato, tvrde upućeni, nositeljka liste ,,Za budućnost Podgorice, juče na brzinu pozvala predstavnike ,,Pokreta Evropa sad“ i Demokratske Crne Gore, Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ i GP Ura na pregovore u prostorije Demokratske narodne partije već narednog dana - u utorak popodne.&nbsp; - Sigurna sam da smo svi saglasni da naši sugrađani i sugrađanke očekuju od nas odgovornost, konstruktivnost, efikasnost i političku zrelost. Stoga predlažem da otvorimo dijalog i na prvom sastanku za početak razmijenimo mišljenja, predloge i vizije o budućnosti funkcionisanja gradske uprave i Glavnog grada u cjelini - navela je Borovinić Bojović. Poziv nije upućen Demokratskoj partiji socijalista, kao ni Evropskom savezu i SEP-u, jer - kako je obrazložila funkcionerka Mandićeve koalicije - ,,ne želimo povratak bivšeg režima u Podgorici i Crnoj Gori“.&nbsp; Ovim manevrom Mandićeva ekipa je pokušala da preskoči brojne političke prepreke, lične omraze, posebno između Milatovića i Spajića, i nekako stabilizuje uzdrmane pozicije partija parlamentarne većine, time i 44. Vlade.&nbsp; Pitanje je, međutim, je li realno očekivati da predsjednik države Jakov Milatović - koji &nbsp;iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu oštro kritikuje poteze Vlade i, posebno, politički lik Milojka Spajića - odjednom kao gumicom prebriše sve svoje ocjene, promijeni i retoriku i pravac političke akcije?&nbsp; ,,POMOĆ SA STRANE“ ZA MANDIĆA&nbsp; No, Andrija Mandić, lider prosrpskih i proruskih političkih snaga u Crnoj Gori očekuje da će u svemu imati pomoć – sa Zapada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Zgrada Opštine Podgorica "> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, uticajne ambasade zapadnih zemalja, smatraju da bi delegitimisanje Vlade Milojka Spajića i mogući vanredni parlamentarni izbori imali za posljedicu prolongiranje crnogorskog puta ka Evropskoj uniji.&nbsp; - Dobijanje Ibara je bio naš signal da Crna Gora mora da iskoristi šansu i ponovno otvaranje vrata Evropske unije, što znači da ima stabilnu vladu koja će pregovarati i ispunjavati sve uslove koji se iz Brisela postave – kaže sagovornik Portala ETV, diplomata sa decenijskim iskustvom.&nbsp; Isti izvor tvrdi da su tokom posljednih dvadesetak dana pojedine zapadne diplomate, tokom formalnih i neformalnih susreta sa crnogorskim predsjednikom, ubjeđivali Milatovića da sada - ,,iako su jasne brojne brzoplete pogreške Spajića i njegovih ministara“ – ne bi trebalo, sve u interesu evropskih integracija, izazivati krizu opstanka Vlade Milojka Spajića.&nbsp; Koliko će ponuda Mandića i ,,prijateljska uvjeravanja“ sa Zapada uticati na odluku Jakova Milatovića, teško je procijeniti, iako je donedavno djelovalo da je crnogorski predsjednik definitivno okrenuo leđa svom nekadašnjem političkom savezniku Milojku Spajiću. Možda će današnji sastanak o mogućim pregovorima za formiranje vlasti u Podgorici dati neki trag da se nasluti kakav će biti politički rasplet: ako se predstavnici Jakova Milatovića i Dritana Abazovića odazovu na poziv Jelene Borovinić-Bojović, onda plan Andrije Mandića i njegovih najbližih saradnika možda ima budućnost.&nbsp; U suprotnom, parlamentarnu većinu čekaju teški dani i težak zadatak da uopšte pokažu i dokažu da su politička većina u Crnoj Gori.&nbsp;

MANDIĆEV PLAN: ,,Diplomatski dil“ kao pokušaj nagodbe sa Milatovićem za formiranje vlasti u Podgorici

Na adresu redakcije M portala i na ime glavne i odgovorne urednice M portala Danice Nikolić danas je stiglo upozoravajuće i prijeteće pismo, poslato iz Beograda, zbog čije je sadržine Nikolić podnijela još jednu prijavu crnogorskoj policiji.&nbsp;
- Runjo i ekipa iz Beograda preko par momak tu iz Podgorice je organizovala tvoje praćenje. Ne znam što planiraju no znam da su ono baš ljuti na tebe. Znam i da to sve ovo finansira kum pokojna Vlada Popa preko svoje firme zato se dobro pazi - piše u nepotpisanom pismu otkucanom na kompjuteru.&nbsp;
Pod nadmikom "Runjo", kako navode iz M portala, poznat je Miloš Nilović, visokopozicionirani pripadnik škaljarskog klana, porijeklom iz Nikšića, koji već godinama živi u Beogradu. Nilović, Nikšićanin sa srpskim državljanstvom, "proslavio" se po tome što je preživio nekoliko surovih egzekucija suprotstavljenog kavačkog klana, ali i po tome što je bio u društvu Vlada Popovića 2018. godine, kada je ubijen ovaj pripadnik "škaljaraca". "Vlada Pop", kako je oslovljen u pismu poslatom urednici M portala, osim razgranate kriminalne mreže, imao je i razgranatu mrežu kumova u Crnoj Gori.
Miloš Nilović "Runjo" je važio za "desnu ruku" nedavno uhapšenog Filipa Koraća, prvog saradnika vođe novog zemunskog klana Luke Bojovića. Takođe, Nilović je prije nekoliko godina bio u istom automobilu sa Milom Božovićem, pritvorenim bivšim predsjednikom Opštine Budva, kada je prillikom kontrole na graničnom prijelazu Dobrakovo kod Božovića pronađeno 50.000 eura neprijavljenog keš novca. Božović se tereti šverc više tona kokaina iz Južne Amerike.
Mada Nilović slovi za čovjeka koji je ravnopravno sa Koraćem ugovarao poslove oko šverca kokaina iz Južne Amerike ka Evropi, nikada nije procesuiran za djelo veće od nedozvoljenog nošenja oružja. Hapšen je 2017. godine u čuvenoj akciji srpske žandarmerije u beogradskom restoranu „Durmitor“ zajedno sa još 10-ak Škaljaraca, a zajedno sa njim je tog dana uhapšen još jedan prijatelj Mila Božovića – Mališa Vućić, takođe Nikšićanin.
M portal je Nilovića i Vućića pominjao u tekstovima koji su se odnosili na veze Mila Božovića sa škaljarskim i, preko njih, zemunskim klanom Luke Bojovića. Tada je objavljena i fotografija iz izbornog štaba Nove srpske demokratije na kojoj je Božović u društvu Radomira Baćovića, takođe jednog od čelnih ljudi škaljarskog klana, visokog funkcionera srpske vladajuće Srpske napredne stranke Vlade Mandića i njegovog oca Momčila.&nbsp;

Upozorenje M portalu: "Dobro se pazi, baš su ljuti"

Ministar odbrane Dragan Krapović potvrdio je da su dvojica pripadnika Vojske Crne Gore uhapšena na Kosovu.
- Oba pripadnika Vojske Crne Gore koji su lišeni slobode su u sistemu već duže vrijeme, jedan od 2011. a drugi od 2022. godine. Prema mojim saznanjima i ocjenama njihovih starješina riječ je o dobrim i uzornim pripadnicima Vojske Crne Gore. U ovom trenutku obojica se zvanično nalaze na bolovanju - naveo je Krapović u saopštenju medijima.
Portalu ETV danas je nezvanično potvrđeno da su ova dva pripadnika Vojske uhapšena prije tri dana na Kosovu zbog natpisa „Kosovo je Srbija“ na kolima. Sa njima je procesuirana još jedna osoba.
Kako nam je ranije danas nezvanično rečeno - obojica su u VCG angažovani po ugovoru.
<h2>„Ništa se neće raditi preko koljena“</h2>
Krapović je u saopštenju naveo da se u ovom slučaju ništa neće raditi „preko koljena“ - niti da će, kako je dodao, bilo kome „biti skidane glave“ - ukoliko neko očekuje takvo postupanje.
- To je možda bila praksa u prethodnom periodu, ali dok sam ja ministar odbrane, tako nešto neću dozvoliti. U ovom, kao i svim drugim slučajevima, potrebno je utvrditi sve relevantne činjenice i okolnosti, a nakon toga ćemo upoznati javnost sa svim detaljima - naveo je Krapović.&nbsp;
Kosovo online je objavilo da je riječ o Rajku Krivokapiću (34), Marinku Jovanoviću (24) i Dragutinu Lalatoviću (24).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdXUbBRHslrA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Tužilac u Peći im je odredio zadržavanje do 48 sati, nakon čega im je određen i pritvor do 30 dana, a na teret im je stavljeno krivično djelo izazivanje mržnje i netrpeljivosti.
Podršku uhapšenim Nikšićanima juče je pružio predsjednik te opštine, NSD-ov Marko Kovačević čije skidanje imuniteta je tražilo tužilaštvo radi vođenja postupka zbog govora mrže, a koji je osudio postupanje organa &nbsp;Kosova.

Krapović: Dvojica pripadnika VCG uhapšena na Kosovu, obojica zvanično na bolovanju

Suđenje po tužbi ugledne novinarke Kaćuše Krsmanović protiv autorke propagandog uratka - skandalozno mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović danas je u Osnovnom sudu odgođeno za 28. mart zbog nedolaska tuženih.
Krsmanović je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima je Krsmanović i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari. Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle da dođu na današnje ročište".
Sudija Branko Dujović kazao je da će na ročištu koje je zakazao za mart planira njihovo saslušanje, a tada će i iskaz dati i tužilja Krsmanović. Sudija je prihvatio i prijedlog advokatice Kaćuše Krsmanović, advokatice Marijane Laković za izjašnjenje neuropsihijatra doktora Željka Golubovića koji će nakon izjave Krsmanović i uvida u medicinsku dokumentaciju iznijeti mišljenje o pretrpljenim duševnim bolovima.
Advokatica Laković je istakla da sud kao dokaz treba da pribavi ugovor između Jovanović i BIRN-a i izveštaj koji je Tomović odobrila i uputila centrali BIRN-a, uz svu prateću dokumentaciju za taj ugovor.
Advokatica tuženih je saopštila da Jovanović ima ugovor, ali se radi o povjerljivom dokumentu, pa iz tih razloga se protivi tom dokaznom prijedlogu i da ukoliko sud procijeni da je neophodan taj izveštaj da ga zatraži od BIRN-a. Njihova advokatica je rekla da smatra da taj dokaz nije bitan, na što je advokatica Marijana Laković kazala da je to jedan od ključnih dokaza.
Advokatica Laković je ukazala da to ročište može da bude zatvoreno za javnost jer zastupnica tuženih &nbsp;tvrdi da se radi o povjerljivom dokumentu.
- Protivim se pribavljanJu izveštaja od BIRN-a jer će to odugovlačiti postupak jer sud ne može da naredi u drugoj državi dostavljanje dokaza, ali može prvotuženoj - kazala je advokatica Laković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKrpi8uhUa1Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: zaporozje