Crna Gora može biti članica Evropske unije u planiranom roku, ali se postavlja pitanje da li to želi. U turbulentnim, sistemskim i vrijednosnim krizama, vrijeme je majstorsko rešeto, u kojem se pokazuje ko zaista čemu teži, ko se na što oslanja i ko u šta vjeruje. Bojim se da trenutno Crna Gora promoviše nekonzistentnu, izrazito transakcionu, materijalističku politiku, koja se ne bazira na principima vrijednosti. Kada politička elita dobije šansu da se pridruži Evropskoj uniji i ispuni određene kriterijume po lakšim oklnostima, a istovremeno se ogluši o procedure, zakone, Ustav, krši formu koja ne treba da se krši, šalje se signal da joj je EU prioritetna samo onoliko koliko će je održavati na vlasti, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" naTelevizije E profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu, Siniša Vuković.
<h2>Pozicija Zapadnog Balkana&nbsp;</h2>
Pozicija Zapadnog Balkana u geopolitičkim previranjima predstavlja interesantnu studiju slučaja, a teren koji je podložan malignom uticaju trećih strana može biti pogodan za devijantno ponašanje i skretanje sa zacrtanog zapadnog i transatlantskog kursa, objašnjava profesor Vuković. Smatra da su signali koje Vašington šalje Zapadnom Blakanu nedvosmilseni.
- Prije svega milslim na Bosnu i Hercegovinu. Signali su sve učestaliji, sve nedvosmisleniji, sve precizniji i sve konkretniji. Vidimo da postoji određena vrsta kako nervoze, tako i razočarenja upravo onih koji su očekivali da će admnistracija američkog predsjednika Donalda Trampa biti neka vrsta slamke spasa, kako bi se zadržale autoritarne pozicije, prije svega u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, a možda i šire - kaže Vuković.
Dodaje da, ni na nivou principa, ne postoji podrška američke administracije autoritarnim režimima Zapadnog Balkana, iako se tako nešto očekivalo.
- Očekivanje je bilo da će američki izolacionizam, protekcionizam, etnonacionalizam potencijalno biti karika koja je nedostajala kako bi se održale i očuvale autoritarne vlasti na Zapadnom Balkanu. Zapadni Balkan trenutno nije prioritet, nije u ključnom fokusu, ne koristi se kao moneta za potkusurivanje. Mogu se primijetiti politike kontinuiteta, koje frustriraju upravo one aktere koji su očekivali da će mnogo više dobiti od promjene vlasti u Vašingtonu - ocijenio je Vuković.
<h2>Odnos Vašingtona prema Podgorici</h2>
Govoreći o odnosu nove američke administracije prema Crnoj Gori, Vuković kaže da je riječ o politici kontinuiteta, karakterističnoj za tradicionalne republikanske partije, bez većih odstupanja, drugačijih očekivanja ili novih principa.
- Samim tim, može se reći da ohrabruje upravo to što ništa novo nije dovedeno u prvi plan, a što bi moglo biti remetilačko ili stvorilo okolnosti neizvjesnosti. Najveće iznenađenje je upravo za one koji su imali mnogo drugačija očekivanja od Trampove administracije. Da li to znači da se ta očekivanja dugoročno neće ispuniti, veoma je teško predvidjeti. Ali, s obzirom na to da se, u ovom trenutku, Zapadni Balkan ne tretira kao korisna meta za potkusurivanje u transaltantskom odnosu, Zapadni Balkan se i dalje može oslanjati na podršku kako Brisela, tako i Vašingtona, koji su međusobno kompatibilni i konzistentni - smatra Vuković.
<h2>Crna Gora, susjedi, šanse i želje</h2>
Heterogena vlast u Crnoj Gori narušila je odnose sa susjedima – Hrvatskom, BiH, Kosovom, iako se, deklarativno, vodi dobrosusjedskom vanjskom politikom. Vuković objašnjava da to ne može voditi u eru stabilnosti i pouzdanosti.
- Crna Gora postaje slaba karika na Zapadnom Balkanu i nepouzdan partner. Treba postaviti stvari na svoje mjesto. Crna Gora i Hrvatska nijesu samo komšijske zemlje, koje su nekada bile u državnoj zajednici već su, prije svega, i vojni saveznici. Odraz je vlasti u Crnoj Gori to što odnosi sa Hrvastskom mogu biti narušeni do krajnjih granica. Jer, koristi im politički, to je ono čime mogu da hrane svoje glasačku bazu, opravdavaju nepopularne poteze. Skreće se tema sa egzistencijalnih, prioritetnih pitanja na ona koja nikada ne bi trebalo da budu otvorena. Tako se otvaraju teme koje ne zaslužuju pažnju, otvaraju motivi koji, zapravo, ne postoje. Riječ je o devijantnom, remetilačkom ponašanju koje krajnji cilj ima blokadu Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji - istakao je Vuković.
Ne treba, kaže, zaboraviti da Crna Gora ima istorijsku šansu, a da su evropski zvaničnici pokazali jasnu političku volju o pitanju proširenja kao geopolitičkom i geostrateškom, a prvenstveno, političkom.
- Nije riječ o tehničkom pitanju. Vlast u Podgorici i dalje želi tako da ga tretira, ne želi da prihvati geopolitičke, geostrateške, političke odgovornosti i principe koji se nameću u ovom trenutku. Maskirajući formu tehničkih pitanja, prikrivaju suštinu da se njima ne žuri u Evropsku uniju, na onaj način na koji to od njih očekuje Brisel - objašnajva Vuković.
Smatra da je važno da se u procesu evropskih integracija potenciraju pojedinačni primjeri i doprinosi država koje teže zapadnoj agendi, a ne da se govori o paketu - Zapadni Balkan.
- Mislim da trenutne vlasti u Podgorici nerijetko insistiraju na tom narativu, u kojem se Crna Gora gura u kolektivni paket Zapadnog Balkana i traži se neka konzistentnost, do koje se nikada neće doći, jer je previše otvorenih i nerazriješenih pitanja, previše tinjajućih konflikata sa kojima ne mora Crna Gora da se nosi. Crna Gora je samostalna, suverena država koja ima svoj geopolitički pravac i mora ga se držati, unutar tog konfuznog mozaika. Poruka za elite u Crnoj Gori, koje dolaze sa različitih strana, je da prestanu sa insistiranjem kolektivnog odnosa prema zapadnim, istočnim ili drugim integracijama. Treba da se postave samostalno i autonomno i kažu čemu teže - poručuje Vuković.
<h2>EU i protesti u Srbiji</h2>
Vjeruje da Evropska unija nije do kraja definisala stratešku poziciju u odnosu na višemjesečne studnetske proteste u Srbiji. Podsjeća da je tek nedavno stigla jasna poruka od komesarke za proširnje Marte Kos, koja je rekla da Evropska unija od vlasti u Srbiji očekuje isto što i studenti. Vuković ukazuje i na to da u okviru samih protesta u Srbiji postoji, kako kaže, zbunjujuća antievropska retorika.
- Ta retorka odbacuje simboliku Evropske unije i pravi otklon od Zapada od kojeg, istovremeno, traži podršku. Ostaje da se vidi da li će u okviru protesta evropske poruke imati primat u odnosu na one etnonacionalističke, čija se koreografija nerijetko može vidjeti. Teško je u Srbiji zauzeti decidan stav, jer populacija u velikoj mjeri mora proći kroz jednu vrstu detoksikacije od etnonacionalističkog narativa, narativa autoviktimizacije, koji dominiraju srpskim javnim mnjenjem makar trideset godina unazad - zaključio je Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTBzsqrFz5Ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuković: Crna Gora postaje slaba karika na Zapadnom Balkanu i nepouzdan partner

Ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon izjavila je u Briselu da će na sastanku šefova diplomatija članica NATO-a upozoriti saveznike na situaciju na Zapadnom Balkanu, navodeći da pažljivo prati dešavanja u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu.
Po dolasku na dvodnevni ministarski sastanak u sedištu NATO-a, Fajon je novinarima rekla da alijansa ne smije da zanemari Zapadni Balkan, već da nastavi da bude angažovana u tom politički nestabilnom regionu.
- Ja ću se fokusirati i na Zapadni Balkan, koji je Sloveniji neposredan susjed. Pratimo dešavanja u Srbiji i BiH, kao i na Kosovu poslije izbora- kazala je Fajon.
Navela je da Slovenija „veoma pažljivo“ prati situaciju u BiH i dodala da želi da ta država ostane na evropskom putu i da bude zemlja bez tenzija.
- Želimo da vidimo zemlju koja je stabilna i čije je rukovodstvo posvećeno evropskim reformama. Slovenija nudi podršku BiH i želi da ona ostane na evropskom putu, da ostane jedna zemlja bez tenzija jer živimo u vrijeme kada treba da vidimo snažno vođstvo posvećeno bezbjednosti i dobrobiti građana- dodala je Fajon.

Fajon upozorila saveznike: NATO mora da ostane angažovan na politički nestabilnom Zapadnom Balkanu

Bezbjednost Zapadnog Balkana je od ključnog značaja za stabilnost NATO-a i alijansa neće dozvoliti da ona bude ugrožena, izjavio je u Briselu neimenovani zvaničnik zapadnog vojnog saveza.
U izjavi dostavljenoj novinarima u Briselu, povodom predstojećeg sastanka ministara spoljnih poslova članica NATO-a, zvaničnik je naveo da je Zapadni Balkan „region od strateškog značaja“ i dodao da su to „istakli i lideri alijanse na samitu NATO-a prošlog jula“ u Vašingtonu.
Zvaničnik NATO-a je ukazao da će ovonedjeljni sastanak šefova diplomatija članica alijanse biti održan nekoliko nedjelja poslije važne posjete generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea Zapadnom Balkanu.
Rute je 10. marta posjetio Sarajevo, gdje je rekao da NATO neće dopustiti stvaranje bezbjednosnog vakuuma i ugrožavanje mira u toj zemlji. Dan kasnije je posjetio Prištinu, gdje je izjavio da je NATO posvećen Kosovu i da to najbolje dokazuje njegova posjeta.
- Obje posjete su predstavljale još jednu, opipljivu demonstraciju da je Zapadni Balkan i dalje visoko na agendi NATO-a - naveo je neimenovani zvaničnik NATO-a.
U sjedištu NATO-a u Briselu sjutra počinje dvodnevni sastanak ministara spoljnih poslova članica alijanse, u čijem će fokusu biti povećanje izdvajanja saveznika za odbranu, nastavak podrške Ukrajini, dalji razvoj saradnje sa partnerima iz indo-pacifičkog regiona, kao i priprema za samit lidera članica alijanse, koji će biti održan u Hagu krajem juna.
Uz šefove diplomatija 32 članice NATO-a, na skupu će biti i ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiga, visoka predstavnica EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas i predstavnici partnerskih zemalja iz indo-pacifičkog regiona – Australije, Japana, Novog Zelanda i Južne Koreje.

Zvaničnik NATO: Nećemo dozvoliti da bezbjednost Zapadnog Balkana bude ugrožena

Predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine - Vojvođani Bojan Kostreš najoštrije je osudio privođenje potpredsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković u Srbiji poručujući da je takvim postupkom režim Aleksandra Vučića dodatno narušio odnose Srbije i Crne Gore i još jednom se potvrdio kao ključni faktor destabilizacije Zapadnog Balkana.
- Vuković je kao profesor Fakulteta političkih nauka, tokom svog privatnog boravka u Beogradu, objavio na društvenim mrežama tri riječi: uvijek uz studente! Protivzakonitim privođenjem prof. Vukovića i njegovom deportacijom iz Srbije, odlazeći SNS režim je pokazao ogromnu paniku i spremnost na kriminalne i represivne mere u cilju očuvanja vlasti - ocijenio je Kostreš.
On je pozvao Vučića da od Srbije ne pravi balkansku Bjelorusiju.
- Jer mu nećemo dopustiti da bude srpski Lukašenko - podvukao je on.
Demokratska Srbija ima, kaže, on prijatelje u susjedstvu.
- Njihova podrška nam puno znači i uvijek ćemo ih dočekivati raširenih ruku - naveo je Kostreš.
Vuković je, inače, u Beogradu boravio sa partnerkom koja je obavila zakazanu ljekarsku intervenciju - a oko 13 sati, u subotu, kada su izlazili iz hotela „Hilton“ prišao im je čovjek koji se predstavio kao agent BIA-e i obavijestio potpredsjednika DPS-a da mora biti privreden na informatovni razgovor. Vuković je noć prije na društvenim mrežama objavio kratak video snimak sa dočeka studenata u kojem je napisao kratku poruku „Uvijek uz studente (live from BG) #pumpaj“.
To su mediji pod kontrolom srpskog predsjednika Aleksandra Vučića iskoristili za plasiranje narativa kako je u proteste u Srbiji umiješana crnogorska obavještajna služba, ali i kriminalni klanovi.&nbsp;
Presuđeni ratni zločinac i nekadašanji lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj &nbsp;na televiziji Pink kazao kako se u Beogradu okupljaju najveći srpski neprijatelji, te fabrikovao informaciju kako je Vuković viđen u napadu "na progresivne i savjesne studente".
- Možete sad zamisliti koliko je još crnogorskih kriminalaca došlo iz Crne Gore sa njim - kazao je Šešelj.i dodao da "banda iz Crne Gore, iz Republike Srpske, iz Federacije i banda iz Hrvatske..." treba da budu unutrašnja snaga protesta koja će izazvati ubistvo ili neko teško ranjavanje, kako niko nasilje više ne bi mogao da zaustavi.
Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović je na dan privođenja Vukovića, u 14.22 sati, obmanuo crnogorsku javnost kada je saopštio da je on na slobodi i da je na putu ka Crnoj Gori.
- U razgovoru s uvaženim kolegom Markom Đurićem informisan sam da je poslanik Skupštine Crne Gore, g-din Ivan Vuković, na slobodi i da je na putu ka Crnoj Gori - &nbsp;napisao je Ivanović kratko na X-u.
No, ispostavilo se da ta informacija bila tačna, te da je Vuković, prema pouzdanim informacijama Portala ETV proveo još nekoliko sati u stanici BIA-e na Savskom vencu.

Kostreš: Privođenjem Vukovića režim Vučića se još jednom potvrdio kao ključni faktor destabilizacije na Zapadnom Balkanu

Evropski parlament će u Albaniji otvoriti kancelariju za Zapadni Balkan radi osnaživanja svog angažmana u tom regionu, a "u kontekstu povišenih geopolitičkih tenzija i obnovljenog zamajca za proširenje Evropske unije", saopštila je večeras ta institucija.
Nova kancelarija Evropskog parlamenta u Tirani će služiti kao ključna tačka za njegov kontakt sa nacionalnim parlamentima, civilnim društvom i lokalnim partnerima na Zapadnom Balkanu, navodi se u saopštenju.
Takođe se navodi da će „kancelarija promovisati stavove parlamenta i njegove aktivnosti, naročito u vezi sa pristupanjem Evropskoj uniji i podržavaće demokratiju i institucionalne reforme u regionu“.
Ona će „asistirati u pripremama za zvanične posjete evropskih poslanika i onom što dolazi poslije tih posjeta, uz osnaživanje saradnje sa drugim evropskim igračima na terenut i sa međunarodnim organizacijama i organizacijama civilnog društva“, piše u saopštenju.

1250x600

1084x550

Evropski parlament otvara kancelariju za Zapadni Balkan u Tirani

Saradnica u Fondaciji za zaštitu demokratije u Vašingtonu Ivana Stradner ocijenila je da su brilijantne vijesti to što je bivša britanska ambasadorka u SAD-u Karen Pirs postala specijalna izaslanica Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan.
- Ona će biti noćna mora za Vučićevu diktaturu na Balkanu - poručila je Stradner u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanastradner%2Fstatus%2F1888314249237205334%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1888314249237205334%7Ctwgr%5E755310fffff7a71cfb6afc28148fc684686f5be2%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Karen Pirs će funkciju na proljeće preuzeti od dosadašnjeg specijalnog izaslanika Stjuarta Piča.
Pirs je jedna od najiskusnijih britanskih diplomata. Bila je britanska ambasadorka u SAD i stalna predstavnica u UN u Njujorku - prva žena koja je bila imenovana na obje ove pozicije.

Stradner: Karen Pirs će biti noćna mora za Vučićevu diktaturu

Velika Britanija imenovala je Karen Pirs za novu izaslanicu za Zapadni Balkan i najavila da će na jesen organizovati samit sa liderima Zapadnog Balkana koji bi trebalo da unaprijedi saradnju s regionom u borbi protiv iregularnih migracija.
Karen Pirs će funkciju preuzeti od dosadašnjeg specijalnog izaslanika Stjuarta Piča, na proljeće, saopštila je danas britanska ambasada.
Pirs je jedna od najiskusnijih britanskih diplomata. Bila je britanska ambasadorka u SAD i stalna predstavnica u UN u Njujorku – prva žena koja je bila imenovana na obje ove pozicije.
Karen Pirs je imenovana za specijalnog britanskog izaslanika za Zapadni Balkan sa mandatom da usmjerava sprovođenje britanskih strateških prioriteta u regionu, uključujući i pripreme za Samit, navodi se u saopštenju iz britanske ambasade.
Ministar spoljnih poslova Dejvid Lami ocijenio je da „Karen Pirs, sa svojim iskustvom i stručnošću, predstavlja pravu osobu za taj važan posao“. On je zahvalio Lordu Piču za posvećenost u službi i promovisanju britanskih interesa na Zapadnom Balkanu tokom posljednje tri godine.
Lami je ukazao da je „Zapadni Balkan region od dugoročne važnosti za Ujedinjeno Kraljevstvo“ dodajući da "partnerstva u regionu imaju centralnu ulogu u borbi protiv iregularnih migracija i suzbijanja trgovine ljudima".
Organizovanje samita Berlinskog procesa pokazuje posvećenost evropskoj bezbjednosti i sprovođenju Plana za promjene britanske vlade, dodao je.
Ministarka za bezbjednost granica i azil Anđela Igl je izjavila da je saradnja je ključna ako se želi da se ljudi spriječe da krenu na opasno putovanje ka Ujedinjenom Karljevstvu.
- Zbog toga, kroz Komandu za bezbjednost granica, ponovo gradimo snažne veze širom Evrope i svijeta da bi se borili protiv zajedničkog izazova iregularnih migracija i bezbjednosti naših granica - dodala je Igl.
Naglasila je da je „britanska vlada već dogovorila nove sporazume sa ciljem jačanja operativne saradnje na suzbijanju krivičnih djela organizovanih migracija, sa državama poput Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova“.
- Naše djelovanje na međunarodnom polju, kao i snažnije sprovođenje migrantskih politika na teritoriji UK, omogućiće razbijanje poslovnog modela bandi koje krijumčare ljude, na svim nivoima - dodala je Igl.
Činjenica da će Britanija biti domaćin Samita zajedno sa Njemačkom, potvrđuje odlučnost vlade da redefiniše svoje odnose sa Evropom, kao i da sprovede najnovije mjere iz svoje strategije, kojima će izgraditi partnerstva u borbi protiv kriminalnih grupa koje omogućavaju nelegalne migracije, dodala je Igl.
Zapadni Balkan, region u kom Britanija ima tri NATO partnera, po riječima britanske ministarke, veoma je važan za Britaniju i bezbjednost Evrope.
- Rizik od nestabilnosti se pojačava. Regionalne tenzije su potpomognute od malignog ruskog uticaja, a postoji i hitna potreba suzbijanja kriminalnih bandi koje su ovaj region učinile tranzitnom rutom za iregularne migracije širom Evrope - navela je Igl.
Britanski specijalni izaslanik treba da doprinese i široj misiji „Plana za promjene“ britanskog premijera, uključujući i rad na suzbijanju organizovanih kriminalnih grupa „kako bi učinili ulice Britanije bezbjednijim i promovisali prilike za ekonomski napredak britanskog biznisa“, dodaje se u saopštenju iz britanske ambasade.

Velika Britanija imenovala Karen Pirs za novu izaslanicu za Zapadni Balkan

Izaslanik predsjednika SAD-a za specijalne misije Ričard Grenel kazao je da su "milijarde dolara date ljevičarskim nevladinim organizacijama" za sprovođenje politike u drugim zemljama, prenosi Anadolija.
Grenel je na društvenoj mreži Iks prenio objavu lokalnog medija o tome koliko je navodno novca Američka agencija za međunarodnu pomoć (USAID) potrošila u državama Zapadnog Balkana, nazvavši to „nepromišljenim trošenjem“.
- Vrijedni Amerikanci plaćaju porez – političari u Vašingtonu troše taj novac nepromišljeno. Milijarde dolara date ljevičarskim nevladinim organizacijama za sprovođenje radikalne politike u drugim zemljama - napisao je, podijelivši objavu u kojoj se spominju navodni troškovi USAID-a na Zapadnom Balkanu.
U medijskoj objavi s Iksa, koju je podijelio Grenel, spekuliše se o skoro dvije milijarde dolara podijeljenih od USAID-a u zemljama Zapadnog Balkana od 2020. do 2024. godine, što se podudara s većim dijelom mandata bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Navodno je u četvorogodišnjem periodu za Kosovo dato više od 500 miliona dolara, za BiH oko 400 miliona, Sjevernu Makedoniju skoro 300 miliona, za Srbiju više od 200 miliona, Albaniju više od 180 i više od 70 za Crnu Goru.
Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trampa namjerava spojiti USAID sa Stejt departmentom, kako bi smanjila administraciju i uskladila potrošnju s Trampovim prioritetima.
Nakon inauguracije 20. januara, Tramp je potpisao izvršnu naredbu kojom se obustavlja američka razvojna pomoć u inostranstvu na 90 dana. Rekao je da se „nikakva dalja pomoć SAD-a u inostranstvu neće isplaćivati na način koji nije u potpunosti usklađen s njegovom spoljnom politikom“.

Grenel: USAID nepromišljeno trošio novac na Zapadnom Balkanu

Zapadni Balkan neće biti visoko na listi prioriteta administracije novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa profesor sa Univerziteta u Bostonu Vesko Garčević.
- Promjena predsjednika u tom smislu neće značajno uticati na pristup Balkanu. To se može zaključiti i na osnovu iskustva tokom njegovog prethodnog mandata - rekao je profesor međunarodnih odnosa.
Tramp je 20. januara položio zakletvu za svoj drugi mandat. Tokom prvog obraćanja nakon inauguracije najavio je niz izvršnih odredbi, koje je potom i potpisao.
Između ostalog, inicijalno je povukao SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma, potpisao je izvršne naredbe kojima se ilegalna imigracija na granici SAD-a i Meksika proglašava vanrednim stanjem.
Prema riječima profesora Garčevića, Zapadni Balkan može biti razmatran kroz širi kontekst, posebno u okviru odnosa sa Rusijom i Ukrajinom.
- Region se može pozicionirati u odnosu na zapadne partnere u Evropskoj uniji ili kao dio strateških odnosa s Moskvom - rekao je on.
Garčević smatra da bi Amerika, pod vođstvom Trampa, mogla slijediti svoje interese na Balkanu nezavisno od EU.
- I to bi bila najveća razlika u odnosu na trenutnu administraciju i prethodne, koje su uglavnom djelovale u harmoniji s Evropskom unijom. Ovo posebno važi za pitanja poput odnosa Srbije i Kosova. te situacije u Bosni i Hercegovini - rekao je Garčević.
Tokom prvog mandata Tramp je svjedočio potpisivanju sporazuma o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije u septembru 2020. godine.
Prema riječima Garčevića, moguće je da će Trampova administracija razviti nezavisne bilateralne pristupe, uključujući rješavanje kosovskog pitanja, odnosa između Srbije i Kosova, ali i unutar Bosne i Hercegovine.
Garčević ističe kako je nerealno očekivati da će Trampova administracija odustati od ključnih stavova američke spoljne politike na Balkanu.
- Bilo bi veliko iznenađenje ako bi Amerika povukla priznanje Kosova ili se odrekla Dejtonskog sporazuma. Ipak, neki političari u regionu imaju velika očekivanja, posebno predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, kao i djelimično Albanija - rekao je on.
Dodik, prema njegovim riječima, ima specifične interese vezane za novu administraciju.
- Njegov ključni interes je ukidanje ili ublažavanje sankcija koje su uvedene njemu, njegovoj porodici i saradnicima. Dakle, radi se o vrlo ličnom interesu - naglasio je Garčević.
Dodik se godinama nalazi na američkoj listi sancija, a SAD su ga prvi put sankcionisale u julu 2017. godine, odnosno šest mjeseci nakon Trampove inauguracije i preuzimanja prvog predsjedničkog mandata.

Garčević: Zapadni Balkan na marginama interesa Trampove administracije

Predsjednik SAD Džo Bajden izmijenio je 8. januara uredbu (EO 14033) kojom je u junu 2021. godine proširio ovlašćenja za sankcionisanje na Zapadnom Balkanu, prenosi Glas Amerike.
Među najvažnijim izmjenama su da će sankcijama biti obuhvaćeni supružnici i odrasla djeca sankcionisanih osoba, zatim lideri ili članovi – vladinih ili poslovnih – entiteta pod sankcijama, kao i oni koji pod čijom su kontrolom sankcionisane osobe ili entiteti, prenosi Glas Amerike.
Ubuduće, razlog za sankcije će biti i pokušaj da se učestvuje u korupciji, ugrožavanju stabilnosti ili narušavanju teritorijalnog integriteta.
Bajden je 2021. godine kao razloge za sankcije naveo podrivanje poslijeratnih sporazuma i institucija nakon raspada bivše Jugoslavije, ali i „raširenu korupciju u vladama i institucijama Zapadnog Balkana“. Sankcionisanim osobama su, između ostalog, blokirana sva imovina i finansijski interesi u SAD, kao i transakcije sa američkim državljanima i biznisima.
Sankcije po ovom osnovu izriče Ured za kontrolu strane imovine Sekretarijata za finansije SAD (OFAC), u konsultacijama sa Stejt departmentom.
OFAC u ovom trenutku, na osnovu uredbe 14033, ima izrečene 62 sankcije fizičkim i pravnim licima iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije, uključujući lidera BIH entiteta Republika Srpska Milorada Dodika i članove njegove porodice, potpredsjednika Vlade Srbije Aleksandra Vulina, bivšeg premijera Sjeverne Makedonije Nikolu Gruevskog i druge.
Kao jedna od najuočljivijih promjena, sankcije će se ubuduće moći izricati ne samo onima koji direktno ili indirektno ugrožavaju mir, bezbjednost, stabilnost, teritorijalni integritet, demokratske procese i institucije zemalja Zapadnog Balkana, već i onima koji „pokušaju da se uključe“ ili učestvuju u razvoju takvih aktivnosti.
Ista promjena se odnosi i na narušavanje i ugrožavanje sporazuma kao što su Dejtonski mirovni sporazum ili Ohridski sporazum, pa i odluka ili zaključaka institucija poput Vijeća za implementaciju mira u BiH ili Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju.
Najznačajnije izmjene u uredbi se odnose na dodavanje tri nova člana.
Prema članu 6, sankcije će se ubuduće odnositi i na „lidere, zvaničnike ili članove entiteta, uključujući i vladinih entiteta, koji su učestvovali ili pokušavaju da učestvuju“ u ugrožavanju mira i stabilnosti, korupciji i drugim već pobrojanim aktivnostima, „ili čija su imovina i udjeli u imovini blokirani u skladu sa ovom uredbom“.
U članu 9 se navodi da će sankcije moći izricati i onima koji „posjeduju ili kontrolišu, direktno ili indirektno, bilo koju osobu čija su imovina ili udjeli u imovini blokirani „.
Član 10 pojašnjava da će sankcijama biti obuhvaćani i „supružnici ili odrasla djeca bilo koje osobe čija su imovina ili udjeli u imovini blokirani“.
Iz Bijele kuće su naveli da su današnje izmjene nastale „u kontekstu događaja na Zapadnom Balkanu, uključujući kontinuirane pokušaje pojedinaca da ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet zapadnobalkaskih nacija“, kao i ugrožavanje poslijeratnih sporazuma i „značajnu korupciju koja podriva vladavinu prava“.
Bajden je o izmjenama obavijestio i Kongres SAD.

Bajden proširio mogućnosti za izricanje sankcija na Zapadnom Balkanu

PRO PR Globe People Achievement Awards priznanja uručena su dobitnicima iz regiona i svijeta u okviru PRO PR Međunarodne konferencije koja je održana u hotelu Katarina, u Crikvenici (Hrvatska). Dobitnici priznanja iz Crne Gore: Adrijana Husić, vlasnica Communication Studio Cassiopeia, Tajana Nedić, savjetnica za odnose s javnošću u Crnogorskom narodnom pozorištu i Nemanja Boljević, menadžer za komunikacije i odnose s javnošću u Savjetu stranih investitora u Crnoj Gori, prenosi Antena M.
Dobitnike ovog priznanja nominuju PR eksperti i raniji dobitnici, te predstavnici četiri svjetska komunikacijska udruženja: Asocijacija za odnose s javnošću i komunikaciju (Public Relations and Communications Association - PRCA), Međunarodna asocijcija za odnose s javnošću (International Public Relations Association - IPRA), Međunarodna organizacija za komunikacijsko savjetovanje (The International Communications Consultancy Organisation - ICCO) i Ovlašćeni institut za odnose s javnošću (Chartered Institute of Public Relations - CIPR). Svim dobitnicima uručene su unikatne grafike, radovi studenata Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci.
- Dobiti ovako prestižno priznanje svakako je velika čast i potvrda kvaliteta mog dosadašnjeg rada, ali i opomena da ne zaboravim nešto mnogo važnije. Komunikacija umnogome oblikuje način na koji doživljavamo stvarnost, tako da ovu nagradu prihvatam kao dodatni podsjetnik na odgovornost – da nastavim da radim svoj posao u skladu sa moralnim i etičkim vrijednostima koje prepoznajem kao opšte ljudske- Tajana Nedić, savjetnica za odnose s javnošću u Crnogorskom narodnom pozorištu.
I Nemanja Boljević istakao je dobijanje ove nagrade kao veliku čast.
- Velika mi je čast što sam dobitnik ovog priznanja, posebno jer dolazi od kolega i struke kojoj pripadam. Doživljavam ga kao potvrdu rezultata, ali i podsticaj da ostanem privržen vrijednostima koje me vode na profesionalnom putu. Uspjeh ne čine samo postignuti ciljevi, već i odnosi koje gradimo na osnovama povjerenja i poštovanja. Vjerujem da nam upravo kvalitetna komunikacija omogućava da se svi povežemo i suštinski razumijemo, a to je ključna pretpostavka za stvaranje boljeg i pravednijeg društva- kazao je Boljević, menadžer za komunikaciju i odnose sa javnošću Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori.
&nbsp;Adrijana Husić, vlasnica firme Komunikacijski studio Cassiopeia istakla je da &nbsp;PRO PR Globe People nagrada za nju kao predstavnicu Crne Gore &nbsp;ima višestruki značaj.&nbsp;
- Ovo je priznanje koje dolazi iz međunarodne zajednice stručnjaka iz oblasti komunikacija – i zbog toga dodatno potvrđuje da se posvećeni rad, strateško razmišljanje i vizija prepoznaju i izvan lokalnog konteksta. Uporedo sa ovim došlo je i priznanje za Menadžerku godine za mikro preduzeća, priznanje koje dodjeljuje Asocijacija menadžera Crne Gore (AMM). Uz sve što radite, biti nagrađen sa dva priznanja iz dvije različite sfere – jedne globalne i jedne domaće – je vjetar u leđa, ali i potvrda da vrijednosti za koje se zalažem - autentična komunikacija, integritet i multidisciplinarnost, donose rezultate i imaju širi društveni uticaj- kazala je Husić.

Adrijana Husić, Tajana Nedić i Nemanja Boljević dobitnici priznanja PRO PR Globe People Achievement Awards

Službenici policije na Cetinju su preduzeli dodatne mjere i radnje vezano za događaj od 8. marta 2025. godine, kada je zbog tuče više lica na Cetinju identifikovano pet a lišeno slobode dva lica, saopšteno je iz policije.
- Tom prilikom su lišena slobode dva učesnika događaja: A.M.(33) operativno interesantno lice i M.M.(33) pripadnik jedne organizovane kriminalne grupe, povratnik u izvršenju krivičnih djela protiv života i tijela, zbog sumnje da su počinili krivično djelo učestvovanje u tuči. Naime, nakon mjesec dana istrage, postupajući sud je donio rješenje o ukidanju pritvora za lica M.M. i A.M. - kazali su iz policije.
U vezi sa ovim slučajem, nadležno tužilaštvo je potom uložilo žalbu na Rješenje o ukidanju pritvora, koju je sud uvažio, i donio novo Rješenje o određivanju pritvora.&nbsp;
- Postupajući po pomenutom rješenju službenici Cetinjske policije su locirali M.M. koji je bio nedostupan, i istog sproveli u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija- istakli su iz policije.

Cetinje: Policija nastavila sa privođenjem lica koja su učestvovala u tuči 8. marta, a od kojih su neka pripadnici OKG

Dan opštine Ulcinj, koji se obilježava prve subote u aprilu, umjesto svečanom sjedncom Skupštine opštine, obilježavaju na Maloj plaži gdje su se građani i gradska uprava okupili u podne kako bi protestovali protiv odluke Vlade Crne Gore i Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, po kojem će vrlo vjerovatno, cijela Velika plaža biti izdata u zakup od 99 godina investitoru iz UAE. Na protest su građane pozvali predsjednik Opštine Genci Nimanbegu i predstavnici svih političkih partija čiji stav je ujedinjen – Ulcinj niije na prodaju, ne trebaju mu megalomanski projekti i zajednica se mora pitati i odlučivati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405120456_1da34fe1d57cd7f6c93fc5cead7d210ecd8d601ad35ff831775f32bc86441b70.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405120456_1da34fe1d57cd7f6c93fc5cead7d210ecd8d601ad35ff831775f32bc86441b70" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Ulcinj protest"> </figure>  Veliki broj Ulcinjana okupio se na Maloj plaži da poruče da neće dozvoliti da se Ulcinj i Velika plaža devastiraju i pretvore u kompleks hotela i stanova, tržni centar, što bi trajno uništilo i bogat biodiverzitet u okolini Ulcinja, gdje se nalazi i Solana, Šasko jezero, i Jadransko more.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405120456_649da4739b6ff18ea9e5707bdc73acdfa2a71e888565ae9b34793aec454db92a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405120456_649da4739b6ff18ea9e5707bdc73acdfa2a71e888565ae9b34793aec454db92a" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Ulcinj protest"> </figure>  Podsjećamo, prtehodnih dana građani Crne Gore imali su priliku da potpišu peticiju za očuvanje i spas Velike plaže, koju je potpisalo već 7000 ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040513040_c0285ed247f66c782a8457b11cd16cbcdf4d35a52253eee6b876a47008acf1d4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025040513040_c0285ed247f66c782a8457b11cd16cbcdf4d35a52253eee6b876a47008acf1d4" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Ulcinj protest"> </figure>  Vlada Crne Gore donijela je naknadnu odluku da o usvajanju Sporazuma na kraju odluči Skupština Crne Gore.

Ulcinjani poručili premijeru: Ulcinj nije tvoj emirat Spajiću

Elektronski dokazi, u koje spadaju i Sky prepiske još uvijek nijesu proznati kao validni u mnogim evropskim sudskim instancama i treba pratiti odluke Suda za ljudska prava vezano za ove dokaze, koji je najmjerovadniji, poručio je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, bivši sudija Suda za ljudska prava u Strazburu, profesor Pravnog fakulteta Nebojša Vučinić.
Vučinić podsjeća da je Sud EU u Luksemburgu odlučio da Sky prepiske nijesu dokaz na sudu, dok se Evropski sud za ljudska prava &nbsp;koji je i najmjerodavniji još uvijek se nije izjasnio o kredibilnosti Sky dokaza.
- Koliko sam nezvanično privatno informisan čekaju odgovarajući dobar presedan, da bi onda Veliko vijeće na kraju o tome zauzelo stav. Praksa je dosta različita širom Evrope, negdje se priznaje, negdje se ne priznaje. Evropski sud je to izjavio u kontekstu odnosa između država i pravne pomoći, između država članica Evropske unije, kod nas to takođe izaziva velike kontroverze. Ja mislim da je zrelo vrijeme da se zakaže jedan naučni skup na Pravnom fakultetu, u organizaciji i krivično pravne, međunarodno pravne i ustavno pravne katedre, gdje bi se ta pitanja u jednoj meritornoj raspravi, u jednom dijalogu raspravila. Princip kod Evropskog suda za ljudska prava je da je proces dokazivanja u principu nadležnosti države. Sud za ljudska prava se ne bavi, dosad se nije bavio sa pitanjem kredibilnosti dokaza i vjerodostojnosti dokaza, stav je bio fa je to u nadležnosti države, jer su domaći sudovi mnogo mjerodavniji, bliži stvarnosti da ocijene je li neki dokaz kredibilan i vjerodostojan, ali Evropski cijeni pravičnost postupka u cjelini, uključujući i način na koji su izvedeni dokazi. Očekuje se u skorije vrijeme da će Veliko vijeće o tome se izjasniti, kod nas je apelacioni sud prihvatio to u ovom momentu, i to nije konačno rješenje. Po mom dubokom uvjerenju, a i onome kako smo radili u Strazburu, vjerodostojnost i kredibilnost dokaza se utvrđuje na glavnom pretresu, kroz odgovarajući kontradiktorni postupak. U tom kontekstu vidjećemo kako će Vrhovni sud, eventualno Ustavni sud, mada nemamo mnogo nade u sadašnji Ustavni sud da će to meritorno riješiti. Svaki dokaz, u skladu sa zakonom, i u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, se utvrđuje na glavnom pretresu, a tako i ovi takozvani elektronski dokazi, ili elektronske isprave, mora se utvrditi njihova vjerodostojnost i njihova kredibilnost- rekao je Vučinić.
Kod Sky dokaza je najvažnije, objašnjava Vučinić, utvrditi autentičnost, jer oni se mogu montirati, i to će iziskivati dodatne troškove vještačenja i &nbsp;vrijeme.
- Da li je to što je tamo, sadržaj tih prepiski da li je autentičan, da li su to ta lica koja su osumnjičena, i da li su to izjavili što su izjavili, to će uzeti odgovarajuće vrijeme, i bogami bojim se i troškove. U tom smislu, kao i kod svakog dokaza se mora utvrditi kredibilnost i autentičnost- zaključio je Vučinić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVh5_AFYTeoA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Vučinić: Evropski sud za ljudska prava je najmjerodavniji, čeka se njegovo izjašnjenje po pitanju Sky dokaza

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: zapadni-balkan