<p>Generalni sekretar NATO <b>Mark Rute</b> izjavio je danas u Hagu da je tom vojnom savezu veoma stalo do Zapadnog Balkana i da njegovo nepominjanje u deklaraciji usvojenoj na samitu Alijanse ne znači promjenu stava prema tom regionu.</p>
<p>Poslije sastanka Sjevernoatlantskog savjeta (NAC) na samitu NATO u Hagu, na kojem su lideri 32 članice odlučili da znatno povećaju izdvajanja za odbranu i potvrdili snažnu posvećenost kolektivnoj odbrani, Rute je rekao da usvojena deklaracija nije nalik na tradicionalna saopštenja UN ili ranije NATO, "sa 60 stranica, i istorijom svijeta od rođenja Isusa do danas".</p>
<p>- To je glupo, probali smo da se fokusiramo. Veoma nam je stalo do Zapadnog Balkana - KFOR je na Kosovu, EUFOR je u BiH, bio sam u posjeti regionu i imao duge razgovore sa liderima u BiH i na Kosovu. U Briselu sam imao večeru sa predsjednikom Srbije (<b>Aleksandrom Vučićem</b>) - kazao je Rute, upitan šta znači nepominjanje Zapadnog Balkana u usvojenoj deklaraciji.</p>
<p>Na završnoj konferenciji za novinare na dvodnevnom samitu NATO, Rute je naveo da je alijansa na Zapadnom Balkanu veoma angažovana, kao i EU, i da blisko sarađuje sa šeficom evropske diplomatije <b>Kajom Kalas</b> i predsjednicom Evropske komisije <b>Ursulom Fon der Lajen</b>.</p>
<p>- Ono što smo zapravo željeli je da ne ponavljamo retoriku poput "nepovratnog puta Ukrajine ka NATO". Ništa se od toga nije promijenilo, ali smo željeli da se fokusiramo na tri ključna pitanja (proizvodnja, potrošnja i Ukrajina) u pet pasusa, zapravo u četiri pošto je jedan o sljedećem sastanku - dodao je Rute.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Rute: Veoma nam je stalo do Zapadnog Balkana, deklaracija je kratka i fokusirana

<p>Iako je u regiji rat Izraela i Irana posve pomjerio fokus interesa s domaćih na ovaj globalni proces, čini se da medijima i javnost previđaju važnu odrednicu ovog rata, koja ga čini silno uticajnim i potencijalno opasnim i za prostor Zapadnog Balkana. Naime, ovo je možda prvi ratni sukob koji se odvija izvan konteksta Pax Americana, izvan poslijeratne bipolarnosti ili poretka u kome je posve prevladavao dominantni uticaj samo jedne sile – SAD. Dugo su različiti akteri zazivali multipolarnost svijeta, a sad se ta multipolarnost počinje u svom opasnom obliku ocrtavati pred našim očima.</p>
<p>Je li Pax Americana bio loš globalni poredak kojeg se bilo potrebno brzo riješiti? Iako se čini da su ga obilježavali ratovi i krize, ipak je činjenica da se i u bipolarnom i u unipolarnom svijetu više kriza rješavalo bez ratova i da je ratova bilo manje nego u prethodnim istorijskim razdobljima, a ratovi koji su izbijali ipak su bili kraći i brže zaustavljani. Svi veliki sukobi koji su obilježavali razdoblje bipolarnog svijeta bili su na neki način geopolitička odmjeravanja dvaju blokova i pokušaj zauzimanja povoljnijih pozicija u odnosu na suprotstavljeni blok. Kad je Sovjetski savez bankrotirao kao globalna sila, kad se raspao i izgubio značenje, do kraja prošlog vijeka trajalo je svojevrsno razdoblje političkog monopola Sjedinjenih Američkih Država i evroatlantskih struktura. Napetosti između SAD-a i Evrope su uvijek postojale, ali su bile kontrolisane, a Evropska unija je uvijek imala prije svega ekonomske, a ne geopolitičke ambicije i nikad nije bila konkurent Sjedinjenim Američkim Državama u globalnoj areni. Razdoblje tog političkog monopola dovelo je do nekoliko važnih mirovnih procesa širom svijeta.</p>
<p>Najveći globalni iskorak dogodio se vjerovatno 1993. godine sporazumom iz Osla, koji bi, da je dosljedno sproveden, doveo do dugoročnog mira na Bliskom Istoku. Pregovaračima velikom laburističkom premijeru Izraela, Jicaku Rabinu i vođi PLO-a u ime Palestinaca, Jaseru Arafatu, uz pomoć američkog predsjednika <b>Bila Klintona</b>, uspjelo je postići sporazum koji je trebalo da bude okvir za projekat dviju država, međusobno priznavanje Izraela i Palestine, međusobne garancije suvereniteta i sigurnosti, što je mogao biti put prema uspostavljanju koegzistencije, ne samo Izraela i Palestine, nego i Izraela s ostalim bliskoistočnim državama. Sporazum su mogla postići dvojica vođa s velikim legitimitetom i uglednom, ali, nažalost, nakon njihova odlaska nije bilo „follow upa”, nego su se krunile jedna za drugom stavke sporazuma. Mira, na kraju, nije bilo, a završetak razdoblja globalnog političkog monopola otvorio je mogućnost za recentno zahuktavanje rata, u kojem SAD po prvi puta ne djeluju kao globalni akter smirivanja stanja, nego kao saveznik strane u sukobu ili čak kao sukobljena strana.</p>
<h2>Balkanska iskustva</h2>
<p>Razdoblje političkog monopola iz perspektive Balkana se čini strašnim vremenom, jer je to razdoblje serije agresija, što ih je pokrenuo Miloševićev režim protiv drugih zemalja koje su prije toga činile bivšu Jugoslaviju, državu koja se raspala i zbog Miloševićevog rušenja ustavnog poretka i načela (kon)federalne države. Dugo je globalna politika griješila, zbog straha od analogije procesa u bivšoj Jugoslaviji s onima u Sovjetskom savezu, koji je takođe bio u fazi raspadanja, pa je u Miloševiću gledala „faktor kakve takve stabilnosti”. Taj cinični odnos prekinula su tek dva ekstremna događaja, strašan genocid u Srebrenici i Podrinju, s istovremenom prijetnjom ponavljanja genocida u Bihaću i Zapadnoj Bosni, 1995. godine, te procesi koji su mogli dovesti do genocida nad Albancima na Kosovu 1999. Prvi genocid bio je okidač za pokretanje akcija oslobađanja, zajedničkim snagama Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a drugi do vojne intervencije koja je u konačnici dovela do pada Miloševićava režima 2000. Dejtonski sporazum je težak ustupak ratnih žrtava u odnosu na geopolitičke interese agresora, ali je koliko toliko funkcionisao tako dugo dok je funkcionisao unipolarni globalni poredak, te dok su interesi i intervencije evroatlantskih partnera u BiH, uz nijanse razlika u pristupima između američkih i euvopskih aktera, bili ipak „jedna (jedina) strana”.</p>
<p>To razdoblje unipolarnosti Hrvatskoj je osiguralo mirnu reintegraciju Podunavlja, koja je trajala do 1998. godine, koja je od političke klase u Hrvatskoj iziskivala koncesije u odnosu na manjinsku srpsku zajednicu koja je bila instrumentalizovana od strane Miloševićevog režima u agresiji na Hrvatsku, ali je uspostavljen model koji funkcioniše i danas. U Podunavlju je stvorena svojevrsna getoizacija dvije zajednice, ali model je ipak funkcionalan, a osnažen je hrvatskim pristupanjem u NATO i Evropsku uniju, čime je jasno definisano u koju sferu uticaja pripada Hrvatska. Do sada je ta poruka bila dovoljno snažna da se i novi autoritarni režim u Srbiji, i pored obavještajnih i političkih operacija koje sistemski vodi na području Podunavlja, nije upuštao u flagrantnije kršenje suvereniteta Republike Hrvatske, čime bi se doveo u pitanje i model zaštite prava srpske manjinske zajednice u toj regiji.</p>
<p>Sličan model onom mirne reintegracije Podunavlja je i model po kome su američki i ecropski posebni izaslanici pomogli postizanje mira u Makedoniji 2001. godine Ohridskim sporazumom. U zamjenu za institucionalnu zaštitu prava i ugradnju u ustavni model Makedonije, Albanci u toj državi su se odrekli, ne samo oružanog otpora, nego i dugotrajno, pitanja državnoga suvereniteta Makedonije. I taj je model uspostavljen kao model koji funkcioniše u unipolarnom svijetu, a činjenica da je živ i danas, uprkos tome što se već godinama nastoji dovesti u pitanje evroatlantski identitet Makedonije / Sjeverne Makedonije, i to podjednako uz pomoć blokada njenog pristupnog procesa, a mimo <i>acquisa</i> i zajedničkih ecropskih kriterijuma, ali i kvazihelenističkim inatom u vrijeme administracije <b>Nikole Gruevskog</b> (2006-16), pa i prodiranjem interesa režima <b>Vladimira Putina</b> i<b> Aleksandra Vučića</b>, koji utiču na procese u Sjevernoj Makedoniji, možda je povezana i sa strahom od mogućih tektonskih promjena, ako bi ovaj mirovni poredak bio ugrožen.</p>
<h2>Unipolarizam kao da simbolički završava dolaskom Putina</h2>
<p>Sporazum od Velikog petka 1998. u Irskoj, što su ga postigle Velika Britanija, Republika Irska i relevantne političke stranke u Sjevernoj Irskoj, uz američku pomoć, okončao je dugogodišnje irske terorističke i paravojne sukoba, a ključ je ponovno bio u unipolarnosti, ali i zajedničkom okviru Evropske unije. Srećom, i nakon Bregzita model mirovnog sporazuma je preživio, a i evropska i britanska strana, uz veliku pažnju Irske, brižno su se u vrijeme „razdruživanja” bavile kontekstom očuvanja mirovnog aranžmana. Taj se mirovni sporazum pokazao najplodonosnijim, i zbog duboke uronjenosti tog prostora u evroatlantski (ili bar atlantski) kontekst, i zbog visoke političke kulture i kapaciteta (političkih i ekonomskih) na tom području. Nakon četvrt vijeka taj je prostor u ekonomskom i društvenom smislu neprepoznatljiv, politički stabilan, ekonomski potentan i demografski možda i najprivlačniji na svijetu.</p>
<p>Razdoblje unipolarizma kao da simbolički završava dolaskom Vladimira Putina na vlast u Rusiji 2001. Veliki mirovni uspjesi Pax Americane postignuti su do tada, a Putin od dolaska na vlast priprema Rusiju za eskalaciju i učestvovanje u nametanju „novog multipolarizma”, koje se zaoštrava nakon početka agresije na Ukrajinu 2014. godine. Nešto takvo, kao što je bila aneksija Krima i početak zauzimanja regija u Donbasu, u vrijeme punog formata Pax Americana bilo je posve nezamislivo. Sada se s ratom Izraela i Irana, u kojem SAD ne nastupa kao globalni policajac nego kao strana u sukobu, odnosi dramatično mijenjaju. Najveći politički dobitnik ovog rata je, naravno, Putinova Rusija, jer njen narativ o pravu na „ruski svijet”, zonu pod njenom dominacijom, dobija legitimitet, a Ukrajina je dodatno ugrožena, jer se potpora njenoj odbrani od agresora dodatno kruni. Posljedice, naravno, snosi i Evropska unija, za sada ekonomske (prije svega zbog rasta cijene energenata), ali i zbog daljeg gubitka globalnog uticaja.</p>
<p>Što to znači za Balkan. Moguća su dva scenarija: ili će Evropa ostati premrežen zajedničkim vrijednostima evropskog mirovnog poretka i evropske integracije, te evroatalntske saradnje, ili će Balkan biti prostor ulaska „multipolarnog” uticaja na evropski prostor. Ako se ostvari ovaj drugi scenario, koji je već u proteklim godinama Dejtonski sporazum, krojen prema mjerilima unipolarnog svijeta, pretvorio u opasno ograničenje suvereniteta i demokratskog poretka BiH, postepeno razoriti sve mirovne aranžmane na Balkanu. Tada bismo se, uprkos agresorskim ratovima iz devedesetih, razdoblja Pax Americana mogli sjećati kao razdoblja koje je zaista osiguravalo ograničavanje ratnih sukoba, te postizanje mira i kompromisa. Dogodi li se to, haos s Bliskog Istoka mogao bi se kao obrazac prenijeti na Balkan.</p>
<p>Odbrana od takvog scenarija samo je jedna – oslanjanje na evropsku integraciju, uprkos svim njenim slabostima i nada u obnovu značenja evroatlantske saradnje. Ključ očuvanja mira je samo jedan – potiskivanje patogenog uticaja Putinove Rusije i njegove ideje „multipolarnosti”, kojom su su danas u Beogradu oduševljeni isti oni koji su osamdesetih i devedesetih zagovarali projeat Memoranduma SANU i Miloševićevu agresiju na susjedne države, pa i projekt genocida na Balkanu.</p>

Može li se ratni haos s Bliskog istoka preliti na Balkan?

<p>Predsjednik Evropskog savjeta <b>Antonio Košta</b> izjavio je u Tirani da postoji novi zamah u procesu proširenja Evropske unije i da dalji napori radi postizanja napretka Zapadnog Balkana na evropskom putu treba da budu zasnovani na principima dosljednosti i povjerenja.</p>
<p>Poslije neformalne večere koju je priredio za učesnike samita Evropske političke zajednice sa Zapadnog Balkana i za premijera Poljske <b>Donalda Tuska</b>, Košta je na mreži Iks (X) napisao da se princip dosljednosti odnosi na obje strane.</p>
<p>- Naše dalje napore radi napretka ka pristupanju (Zapadnog Balkana Evropskoj uniji) treba da vode dva osnovna principa: dosljednost i povjerenje. Dosljednost EU znači da zadrži proširenje na vrhu svoje političke agende, a dosljednost partnera znači usklađivanje sa našim vrijednostima i sprovođenje reformi - naveo je Košta.</p>
<p>Dodao je da se povjerenje, kao drugi glavni princip, "može izgraditi jedino kroz otvoren dijalog - interno, među partnerima u regionu, i sa institucijama EU i državama članicama".</p>
<p>Večeru za lidere sa Zapadnog Balkana Košta je priredio sa predsjednicom Evropske komisije <b>Ursulom fon der Lajen </b>i šeficom evropske diplomatije <b>Kajom Kalas</b> na kraju njegove turneje po regionu, tokom koje je posjetio Beograd, Sarajevo, Podgoricu, Prištinu, Skoplje i Tiranu.</p>
<p>Uz Koštu, Fon der Lajen, Kalas i Tuska, na večeri su bili i predsjednici Crne Gore <b>Jakov Milatović</b>, Srbije <b>Aleksandar Vučić </b>i Kosova <b>Vjosa Osmani</b>, premijer Sjeverne Makedonije <b>Hristijan Mickoski</b>, predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine <b>Željka Cvijanović</b> i domaćini - premijer Albanije <b>Edi Rama</b> i predsjednik te države <b>Bajram Begaj</b>.</p>
<p>Šesti samit Evropske političke zajednice okupiće u petak 47 šefova država ili vlada i lidere ključnih evropskih i međunarodnih institucija, a domaćini će biti Košta i Rama.</p>

Košta: Dosljednost i povjerenje glavni principi u procesu proširenja EU na Zapadni Balkan

<p>Budućnost Crne Gore i Zapadnog Balkana je u Evropskoj uniji (EU) - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1923102186533179744%3Ft%3DYPWOb_5CmzbIEABV5Ni27w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>On je, uz to, objavio fotografiju sa večere sa predsjednikom Evropskog savjeta Antonijom Koštom, predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom, visokom predstavnicom EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Kajom Kalas i liderima Zapadnog Balkana, uoči početka Samita evropske političke zajednice u Tirani.</p>

1250x600

Milatović: Budućnost Crne Gore i Zapadnog Balkana je u EU

<p>Ako Crna Gora odluči da ne bude dobar saveznik i da barem 3,5 odsto ne izdvaja za odbranu, onda mislim da će sve ostale saveznice to vidjeti, ne samo SAD, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa direktor češkog Centra evropskih vrijednosti za sigurnosne politike <b>Jakub Janda</b>.</p>
<p>Janda kaže da se očekuje da će na Samitu NATO-a u junu u Hagu doći do dogovora zemalja članica oko novog praga izdvajanja za odbranu.</p>
<p>- To bi moglo biti negdje između tri i četiri odsto BDP-a. U budućnosti i do pet odsto. Odnosno da li će, na primjer, predsjednik <b>Donald Tramp </b>reći: "Braniću samo one zemlje koje ispunjavaju svoje finansijske obaveze u NATO." To je nešto o čemu se govorilo i ranije a moguće je da bi to sada mogla de facto postati politika američke vlade i u praksi. Druga stvar koja neće biti toliko vidljiva je set ciljeva sposobnosti (capability targets), što je srž odbrambenog planiranja Alijanse. Za to su se članice pripremale duže od godinu - kazao je on.</p>
<p>Od 32 članice NATO-a, 22 su prošle godine potrošile najmanje dva odsto BDP-a na odbranu. Neke, poput Crne Gore, su obećavale da će potrošiti dva odsto ali, prema podacima NATO-a, na kraju to nisu učinile.</p>
<p>Janda je istakao da je prag od dva odsto BDP-a bio minimum 90-ih, kada za NATO nije bilo strateškog neprijatelja. Situacija sada je takva, navodi on, da je u Evropi otvoren rat koji je pokrenula Rusija, sa, prema procenama NATO-a, više od milion žrtava.</p>
<p>- Tako da smo definitivno u situaciji da je dva odsto nedovoljno. Zato će mnoge saveznice uskoro "krenuti" na izdvajanja od barem 3,5 odsto. A ako Crna Gora odluči da ne bude dobar saveznik i da to ne troši na svoju odbranu, onda mislim da će sve ostale saveznice to vidjeti, ne samo SAD. I u suštini pitaće se: "Zašto bismo došli da vas branimo ako se ponašate kao saputnik, koji jeste u Alijansi, ali se nada da će joj drugi pomagati, a to sami na činite". Dakle, tako će tretirati Crnu Goru ako ne bude ulagala više u svoju odbranu - naveo je Janda za RSE.</p>
<h2>Kina koristi Rusiju za postizanje interesa i na Balkanu</h2>
<p>Stručnjak za evropsku politiku prema Rusiji i Kini kazao je i da Rusija i Kina imaju najnegativniji uticaj na Zapadni Balkan.</p>
<p>Interes je Evropske unije da prati operacije uticaja ove dvije zemlje na Balkanu, koje su, naglašava, veoma neprijateljski raspoložene prema demokratijama.</p>
<p>- Moskva bi mogla da izazove etnički sukob na Zapadnom Balkanu kada bi željela da ugrozi evropske interese u slučaju, na primijer, ruske eskalacije u baltičkim državama. To bi bio najgori scenario, ali je, nažalost, sasvim moguć - rekao je Janda.</p>
<p>Prema njegovim riječima, Kina pokušava da dominira većim dijelom svjetske ekonomije i procesa odlučivanja i koristi Rusiju kao regionalnog posrednika za postizanje svojih interesa.</p>
<p>U slučaju Evrope, kako kaže Janda, Kina se ponaša kao neprijatelj iako ne nastupa otvoreno u vojnim operacijama protiv nje.</p>
<p>- To radi Rusija, što Kina otvoreno i direktno podržava. Naime, Kina je otvoreni i strateški saveznik i podržavalac Rusije, uključujući i podršku ratu u Ukrajini. Peking preko Moskve otvoreno podržava uništenje Ukrajine - zaključio je Janda.</p>

Janda: Saveznice će vidjeti ako Crna Gora ne bude ulagala više u odbranu i pitaće se zašto bi je branili

<p>Njemačka ministarka spoljnih poslova <b>Analena Berbok</b> izjavila je da Evropska unija ne smije da dozvoli stvaranje "sive zone" na Zapadnom Balkanu, naglasivši da je ubrzanje procesa proširenja ključno za očuvanje mira i stabilnosti u Evropi.</p>
<p>- EU je mirovni projekat koji će biti još jači ako mu se pridruže zemlje Zapadnog Balkana- izjavila je Berbok uoči sastanka šefova diplomatija zemalja članica EU u Luksemburgu.</p>
<p>Ona je, kako je prenio sarajevski portal Kliks, posebno istakla potrebu za jedinstvom EU kada je riječ o situaciji u Bosni i Hercegovini, gdje je, kako je navela, "mnogo crvenih linija već pređeno".</p>
<p>Berbok je ukazala na "zabrinjavajuće djelovanje čelnika bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske &nbsp;<b>Milorada Dodika</b>, koji se nalazi pod sankcijama Njemačke i Austrije i protiv kojeg je raspisana potjernica unutar BiH".</p>
<p>- Dodikovo protivustavno ponašanje ne šteti samo državi, već i srpskom narodu u BiH- kazala je ona, upozorivši da se time direktno ugrožava "krhka bezbjednosna situacija" i evropska perspektiva Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Austrijska ministarka spoljnih poslova <b>Beate Majnl-Rajzinger</b> takođe je ocijenila da "stabilnost na Zapadnom Balkanu predstavlja ključ za bezbjednost Austrije i cijele Evrope".</p>
<p>Hrvatski ministar spoljnih poslova <b>Gordan Grlić Radman </b>ukazao je na pitanje unutrašnjih reformi u BiH, ističući da je "izborna reforma ključni prioritet".</p>
<p>- Deeskalacija, povratak u ustavne okvire i osiguranje istinske ravnopravnosti konstitutivnih naroda jedini su put ka demokratskoj, stabilnoj i prosperitetnoj Bosni i Hercegovini- rekao je Grlić Radman.</p>

Berbok: EU ne smije da dozvoli kreiranje sive zone na Zapadnom Balkanu

<p>Slovenačka ministarka spoljnih poslova <b>Tanja Fajon</b> rekla je danas, uoči sastanka ministara spoljnih poslova EU u Luksemburgu, da je važno pomoći zemljama Zapadnog Balkana na njihovom putu ka EU i ukazala da Unija želi "jaku i stabilnu Srbiju".</p>
<p>Ona je izrazila zabrinutost zbog situacije u Bosni i Hercegovini, posebno zbog secesionističke retorike koja šteti zemlji na njenom putu ka EU.</p>
<p>- Važno je ono što se dešava u našem regionu. Posebno smo zabrinuti zbog situacije u Bosni i Hercegovini (…), posebno zbog secesionističke retorike, koja naravno šteti zemlji na njenom putu ka Evropskoj uniji - rekla je Fajon novinarima prije početka sastanka ministara spoljnih poslova.</p>
<p>Ona je rekla da je juče na neformalnom sastanku sa ministrima spoljnih poslova zemalja Zapadnog Balkana usaglašena geostrateška neophodnost pomoći zemljama na putu ka EU do 2030. godine.</p>
<p>Podsjetila je da će Albanija večeras otvoriti novo poglavlje i rekla da Crna Gora dobro napreduje na evropskom putu.</p>
<p>- Nadam se da će još jedna zemlja na ovom putu ubrzati reforme. EU želi jaku i stabilnu Srbiju - rekla je Fajon.</p>
<p>Fajon je podsjetila na inicijativu Slovenije i Njemačke da ubrzaju proces proširenja uvođenjem glasanja kvalifikovanom većinom, što bi, prema njoj, ubrzalo pregovore i otklonilo neke prepreke u bilateralnim odnosima zemalja.</p>
<p>Fajon danas prisustvuje sastanku ministara spoljnih poslova EU u Luksemburgu, gdje će razgovarati o dešavanjima na Zapadnom Balkanu, gdje se situacija pogoršava, posebno u Bosni i Srbiji. Na dnevnom redu i je i ruska agresija u Ukrajini i dešavanja na Bliskom istoku.</p>

Fajon: Crna Gora dobro napreduje na evropskom putu, važno pomoći zemljama Zapadnog Balkana

<p>Predsjednik Evropskog savjeta<b> Antonio Košta </b>sredinom narednog mjeseca posjetiće svih šest država Zapadnog Balkana.</p>
<p>Košta je svoj boravak u regionu najavio tokom sastanka sa albanskim premijerom <b>Edijem Ramom</b> u Briselu uoči Međuvladine konferencije na kojoj će Tirana otvoriti Klaster 2 u pregovorima sa EU.</p>
<p>Predsjednik Evropskog savjeta istakao je da je proširenje EU na Zapadni Balkan politički prioritet EU i da je Unija posvećena regionu.</p>
<p>- Najbolji način da se obezbijedi prosperitet, mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu je pristupanje Evropskoj uniji. Zato ću sredinom maja lično posjetiti region, svih šest zemalja Zapadnog Balkana kako bismo unaprijedili našu saradnju i zajednički napor da imamo dobar rezultat u pristupanju - istakao je Košta.</p>
<p>Albanija će 16. maja biti domaćin Samita Evropske političke zajednice.</p>

Košta sredinom maja u posjeti zemljama Zapadnog Balkana

<p>Šefica diplomatije Evropske unije <b>Kaja Kalas</b> rekla je da tenzije na Zapadnom Balkanu rastu, te je zatražila da se nastavi proces proširenja bloka.</p>
<p>- Vidimo da tenzije rastu i definitivno moramo nastaviti s procesom proširenja, jer je to nešto opipljivo i zaista nam trebaju uspješne priče - rekla je Kalls prije sastanka Savjeta za vanjske poslove koji se održava u Luksemburgu.</p>
<p>Kalas nije spomenula zemlje u kojima, prema njenim riječima, tenzije rastu. Međutim, nedavno su vlasti u entitetu Republika Srpska u Bosni i Hercegovini (BiH) preduzele nekoliko koraka koji su izazvali zabrinutost međunarodne zajednice zbog potencijalne secesije ovog entiteta.</p>
<p>Iz NATO-a su poručili da se neće dopustiti ugrožavanje mira u BiH, dok su iz SAD-a poručili da razmatraju nekoliko mogućnosti djelovanja, ističući da "ne bi trebalo doći do raspada zemlje i novog sukoba".</p>
<p>Takođe, tenzije između Kosova i Srbije - koje vode dijalog o normalizaciji odnosa od 2011. godine u Briselu - su visoke od 2023. godine, kada su albanski gradonačelnici preuzeli upravljanje nad četiri opštine na sjeveru, naseljene većinom Srbima.</p>
<p>Tenzije su kulminirale u septembru iste godine, kada je grupa naoružanih Srba napala Policiju Kosova, ubivši jednog narednika. Tokom razmjene vatre ubijena su i tri srpska napadača. Kosovo optužuje Srbiju za napad, ali Beograd negira bilo kakvu umiješanost.</p>
<p>Evropska šefica diplomatije takođe je rekla da je prethodne noći imala "vrlo dobru večeru s prijateljima" sa Zapadnog Balkana.</p>
<p>Na toj večeri, Kosovo je predstavljala vršiteljka dužnosti ministarke vanjskih poslova i dijaspore <b>Donika Gervala</b>. Osim što su prisustvovali večeri, njih dvije su imale i odvojeni sastanak.</p>
<p>Gervala je rekla da je zatražila od Kalas da Kosovo bude tretirano kao "ravnopravan i poštovan partner u svim procesima integracije".</p>
<p>Od zemalja u regionu Zapadnog Balkana - Albanija, Srbija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora - Kosovo je posljednje na putu ka EU.</p>
<p>- Evropska budućnost Zapadnog Balkana ne može biti potpuna bez Kosova, a podrška našoj zemlji je podrška za demokratsku, ravnopravniju i ujedinjeniju Evropu. Naše snažno prisustvo i angažman u regionu su izvor stabilnosti i sigurnosti za cijeli kontinent - rekla je Gervala putem objave na Fejsbuku.</p>
<p>Kosovo je apliciralo za članstvo u EU u decembru 2022. godine. Međutim, ovaj zahtjev još nije razmotren od vlasti u Briselu. Kosovo je takođe jedina zemlja u regionu koja nema status kandidata za članstvo.</p>

Kalas: Tenzije na Zapadnom Balkanu rastu

<p>Njemačka će prepoloviti broj useljenika koji u okviru tzv. Pravila za zapadni Balkan dolaze u svrhu zaposlenja od 2016. godine. To se navodi u koalicionom ugovoru nove demohrišćansko-socijaldemokratske vlade.&nbsp;</p>
<p>- Redovnu migraciju u Njemačku u okviru takozvanog Pravila za zapadni Balkan ograničićemo na 25.000 osoba godišnje - piše u koalicionom sporazumu koji su Unija CDU/CSU i Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD) predstavile u četvrtak u Berlinu.</p>
<p>Pravilo koje zaposlenima sa zapadnog Balkana omogućava useljavanje u svrhu rada uvedeno je početkom 2016. godine, nakon što su zemlje tog regiona proglašene bezbjednim zemljama, čime je praktično isključeno sticanje prava na azil u Njemačkoj za građane tih zemalja. Ovim pravilom se željelo omogućiti onima koji pronađu posao u Njemačkoj da regularnim putem usele i rade.</p>
<p>Za razliku od ostalih pravila za radne useljenike koji ne dolaze iz zemalja Evropske unije, za useljavanje po Pravilu o zapadnom Balkanu nije potrebna kvalifikacija, već samo radni ugovor sa poslodavcem u Njemačkoj. Posljednja socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada je prije nepune godine dana udvostručila kvotu u okviru ovog pravila na 50.000 radnih dozvola godišnje.</p>

Njemačka će ograničiti broj useljenika sa Zapadnog Balkana

<p>Jutros se u Crnoj Gori saobraća uz povoljne uslove, ali iz Auto moto saveza Crne Gore apeluju na vozače da vožnju prilagode vremesnkim i saobraćajnim uslovima, prave češće pauze tokom dužih putovanja i poštuju saobraćajna pravila.</p>
<p>Večeras će zbog održavanja protesta na Cetinju biti obustavljen saobraćaj na magistralnom putu u periodu od 17.20 do 19.26 časova.</p>
<p>Na više putnih pravaca širom zemlje i dalje su na snazi totalne i privremene obustave saobraćaja zbog radova i sanacije:</p>
<ul>
  <li>Na regionalnom putu R-10 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je potpuno &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;obustavljen zbog odrona stijenske mase i sanacije terena.</li>
  <li>Na regionalnom putu R-16 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Plužine – Virak svakodnevno se sprovode totalne obustave saobraćaja od 9 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;do 12 i od 13 do 16 časova zbog presvlačenja kolovoza.</li>
  <li>Na magistralnom putu M-2, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dionice Ribarevine – Poda i Poda – Berane, saobraćaj se odvija jednom &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;trakom naizmjenično zbog radova.</li>
  <li>Na magistralnom putu M-3, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dionica Plužine – Jasenovo Polje, saobraćaj se takođe odvija naizmjenično &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;jednom trakom, uz regulaciju svjetlosnom signalizacijom.</li>
  <li>Na regionalnom putu R-29 Bar – &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Kamenički most Krute, totalna obustava saobraćaja traje svakodnevno od 8 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;do 11 i od 13 do 16 časova.</li>
  <li>Na regionalnom putu R-19 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Mateševo – Andrijevica, prevoj Trešnjevik, potpuna obustava traje svakog &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dana od 8 do 11 i od 13 do 16 časova.</li>
  <li>U Podgorici, u ulici &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Vojislavljevića, zbog izgradnje bulevara saobraćaj je obustavljen, a &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;vozila se preusmjeravaju na alternativne pravce.</li>
  <li>Na magistralnom putu M-6, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dionica Pljevlja – Đurđevića Tara, režim saobraćaja je izmijenjen sa &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dvosmjernog na jednosmjerni zbog radova.</li>
  <li>Na magistralnom putu M-6, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dionica Žabljak – Šavnik, u zoni klizišta "Provalija", od 7 do &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;17 časova povremeno se primjenjuje režim naizmjeničnog propuštanja vozila.</li>
  <li>Na magistralnom putu M-3, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dionica Šćepan Polje – Danilovgrad, saobraćaj se odvija naizmjenično zbog &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;investicionih radova na asfaltiranju.</li>
</ul>
<p>Na autoputu nema izmjena u režimu saobraćaja.</p>
<p>Zbog turističke sezone, do 15. septembra važe brojna ograničenja za teretna vozila i autobuse:</p>
<ul>
  <li>Zabrana saobraćaja za teretna &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;vozila preko 7,5 tona svakim danom od 17 do 22 sata na više magistralnih &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;pravaca, uključujući M-1 (Debeli brijeg – Ulcinj), M-2 (Podgorica – &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Petrovac), M-10 (Podgorica – Budva).</li>
  <li>Tokom vikenda, od petka u 22 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;časa do nedjelje u ponoć, zabranjen je saobraćaj teretnih vozila na dijelu &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;magistrale M-1, preko Kotora i Budve do tunela Sozina.</li>
  <li>Zabranjen je saobraćaj teretnih &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;vozila preko 7,5 tona svakim danom od 7 do 22 časa na regionalnim putevima &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;R-1 (Kotor – Krstac) i R-29 (Bar – Kamenički most – Krute).</li>
  <li>Do 15. septembra zabranjen je &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;saobraćaj autobusa i kamp vozila na dionicama: R-1 (Krstac – Kotor), R-29 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(Bar – Kamenički most – Krute) i R-25.1 (Međuvršje – Lovćen – Mauzolej), &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;uz izuzetak javnog gradskog prevoza i prioritetnih službi.</li>
</ul>
<p>U posljednja 24 sata dogodile su se 21 saobraćajne nezgode, u kojima je jedna osoba teže, a četiri osobe lakše povrijeđeno.</p>

Povoljni uslovi za vožnju, više obustava saobraćaja i zatvorenih putnih pravaca zbog radova

<p>Službenici Sektora granične policije Uprave policije Crne Gore, u saradnji sa kolegama iz regiona, sproveli su dvije ciljane međunarodne operativne akcije - „Jezero 2025“ i „Poblaće 2025“, usmjerene na suzbijanje svih oblika prekograničnog kriminala.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Uprave policije, akcije su realizovane na identifikovanim kritičnim tačkama u kopnenom i vodenom pojasu, a poseban akcenat stavljen je na borbu protiv krijumčarenja migranata, narkotika i oružja, kao i jačanje integrisanog nadzora i razmjene obavještajnih podataka u skladu sa evropskim standardima i uz podršku Frontexa.</p>
<p>Akcija „Jezero 2025“ sprovedena je u rejonu Skadarskog jezera i rijeke Bojane. Pored Sektora granične policije, u njoj su učestvovali i službenici Regionalnih centara bezbjednosti „Jug“ i „Centar“, Sektora za borbu protiv kriminala, Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu, Turističke inspekcije, Inspekcije rada i Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Na teritoriji Albanije, paralelno su iste aktivnosti sprovodili i pripadnici granične policije Republike Albanije.</p>
<p>Akcija je bila usmjerena na suzbijanje krijumčarenja narkotika, akciznih roba, migranata i oružja, kao i na kontrolu lica, vozila, plovila i objekata od operativnog interesa.</p>
<p>Druga operacija, „Poblaće 2025“, realizovana je u saradnji sa Specijalnom jedinicom policije na području opštine Pljevlja, u mjestu Poblaće. U njoj su učestvovali i pripadnici graničnih policija Bosne i Hercegovine i Srbije, koji su ove aktivnosti sprovodili na teritoriji svojih država.</p>
<p>- Akcija je bila usmjerena na suzbijanje prekograničnog kriminala sa fokusom na suzbijanje mreža krijumčara migranata i otmica nad migrantima u navedenom rejonu - navodi se u saopštenju Uprave policije.</p>
<p>Tokom operacija korišćena su službena vozila, plovila, dronovi i službeni psi, a Frontex je obezbijedio materijalno-tehnička sredstva.</p>
<p>Iz Uprave policije ističu da zajedničke akcije Crne Gore, BiH, Srbije i Albanije predstavljaju snažan strateški i operativni odgovor na prekogranični kriminal i značajan doprinos regionalnoj i evropskoj bezbjednosti, posebno u kontekstu razbijanja kriminalnih mreža duž takozvane „Balkanske rute“.</p>
<p>- Granice Crne Gore više neće biti porozne. Kroz međusektorsku i međuagencijsku saradnju Uprava policije pruža jedinstven i odlučan odgovor na visoke bezbjednosne prijetnje i prekogranični criminal - poručuju iz Uprave policije.</p>

Granična policija sprovela međunarodne akcije protiv krijumčarenja

<p>Vlast nastoji da uguši svaki bunt i prijeti drakonskim kaznama kako bi zastrašila i zaustavila one koji na ulicama izražavaju nezadovoljstvo. Izmjenama Zakona o javnim okupljanjima uvode se rigorozne novčane kazne za organizatore i učesnike protesta koji blokiraju saobraćajnice, a kao organizatore javnih okupljanja prvi put definišu i pravna i fizička lica koja pozivaju na proteste.</p> <p>Namjera ovakvog definisanja organizatora je očigledna želja da se ućutkaju i mediji i pojedinci, jer bi se kao poziv na okupljanje moglo tumačiti i objavljivanje informacija o skupovima u glasilima, ali i dijeljenje poruka na društvenim mrežama. </p> <p>Prema prijedlogu parlamentarne većine, pravno lice koje organizuje javno okupljanje „na auto putevima, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima ili graničnim prelazima na način koji onemogućava ili otežava odvijanje saobraćaja, ugrožava bezbjednost saobraćaja ili ako takvo okupljanje ograničava, onemogućava ili ugrožava kretanje lica i gradana“ biće kažnjeno novčanom kaznom od 5.000 do10.000 eura, odgovorno lice u pravnom licu kaznom od 3.000 do 5.000 eura, a fizičko lice kao organizator kaznom do 2.000 eura. </p> <p>No, tu kaznenim odredbama nije kraj, pa se prvi put uvode i kazne za učesnike skupa, a vladajući poslanici su smislili da ih kazne novčanom kaznom od 500 do 2.000 eura. Ovakve promjene, nijesu samo napad na pravo na slobodu okupljanja, već i jasna poruka vlasti da neće tolerisati ni najmanji otpor.</p> <p>Sagovornici Portala ETV ocjenjuju da u složenom političkom kontekstu Crne Gore, predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima jasno ukazuju na tendenciju ka ograničavanju sloboda i suzbijanju građanskog aktivizma. </p> <h2>Huter: Ideoloski sinovi i zakleti sljedbenici politike Miloševića, Karadžića i Mladića pokušavaju da uvedu diktaturu</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428230444_ed28d3ac71b651f6ba8fda531e9ef488a94f40f300131d741a54bb5458f3a9cd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250428230444_ed28d3ac71b651f6ba8fda531e9ef488a94f40f300131d741a54bb5458f3a9cd" data-rendition-name="original" width="1040" height="520" loading="lazy" alt="Oskar Huter"><figcaption>Oskar Huter<span>(Photo: Televizija E)</span></figcaption></figure>  <p><b> Oskar Huter</b>, poslanik Demokratske partije socijalista, za Portal ETV jasno ističe da danas u Crnoj Gori imamo strahovladu koja se svim silama trudi da uguši svaki građanski bunt. </p> <p>Prema njegovim riječima, nije iznenađujuće da upravo oni koji su „ideološki sinovi i zakleti sljedbenici politike Slobodana Miloševića, Radovana Karadžića, Ratka Mladića“ pokušavaju da uvedu diktaturu. </p> <p>Građanski protesti, naglašava Huter, predstavljaju „samo odgovor na dekadentne i retrogradne politike vođene od strane neodgovornih, neprofesionalnih, nedoraslih i nezrelih političara“.</p> <p>On ukazuje da danas svjedočimo organizovanom pokušaju gušenja svakog oblika slobodnog mišljenja, dok vlast kukavički pribjegava represiji, zastrašivanju i manipulaciji, jer nijesu kadri drugačije odgovoriti legitimnim zahtjevima građana za pravdom, slobodom i dostojanstvom. </p> <p>Umjesto dijaloga, na djelu su prijetnje i ucjene, što je, prema njegovim riječima, karakteristika svojstvena svakom odlazećem režimu. </p> <p>Huter ističe da, umjesto odgovornosti za propuste i greške koje danas „zemlja pokriva“, vlast želi da uspostavi nasilje nad slobodnim glasom i slobodomislećim čovjekom. </p> <p>Osvrćući se na konkretan slučaj građana Prijestonice, protiv kojih je, kako kaže, zakon prvenstveno usmjeren, Huter ističe da su oni odgovorili jasno.</p> <p>- Uprkos prijetnjama drakonskim kaznama, neće odustati od traženja odgovornosti i pravde – kaže Huter. </p> <p>On dodaje da će „građanska hrabrost i solidarnost uvijek biti odgovor na svaki pokušaj gušenja osnovnih postulata demokratije“.</p> <p>Na pitanje kako je moguće da oni koji su godinama blokirali državu danas žele da represijom i prijetnjom spriječe građane da dignu glas protiv nepravde, Huter objašnjava da su „kada su prvaci današnje vlasti blokirali glavni grad i državu, ometali službena lica, pravili primitivne gozbe okrećući ražanj ispred Skupštine i uništavali državnu imovinu, to su njima bili „viši ciljevi“. </p> <p>- Međutim, sada kada su prigrabili fotelje i privilegije, građanima uskraćuju osnovno demokratsko pravo – pravo na bunt i dostojanstvo – navodi Huter. </p> <p>Najblaže rečeno, kako kaže, riječ je o licemjerstvu, koje ne vrijeđa samo inteligenciju građana, već i samu suštinu političke odgovornosti i morala. </p> <p>- Oni koji su godinama koristili ulicu kao sredstvo političke borbe sada su spremni da demonizuju protest. Oni koji su blokirali institucije sada „volšebno“ kreiraju zakone. Takvo ponašanje je eklatantan primjer zloupotrebe vlasti i demonstracija moći - navodi Huter za Portal ETV.</p> <p>Podsjeća da su predstavnici vladajuće većine ne tako davno poručili: Za njih demokratija nije vladavina prava, već vladavina većine. </p> <p>Huter dodaje da je predloženo zakonsko rješenje put u diktaturu koja ne dolazi isključivo vojnom silom, oružjem i tenkovima. </p> <p>- Jedan od načina uspostavljanja diktature je zloupotreba zakona, prijetnje, kontrola institucija i medija, a sve to gušenjem glasa razuma. Upravo to imamo na djelu – zaključuje Huter.</p> <h2>Tanja Pavićević upozorava: Ovo je pokušaj da se ućutkaju građani </h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216181232_43108ddd34eb00cb390596a33c10873c727cd7dc148aa1fb64b0546135a7893f.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216181232_43108ddd34eb00cb390596a33c10873c727cd7dc148aa1fb64b0546135a7893f" data-rendition-name="original" width="1105" height="737" loading="lazy" alt="Tanja Pavićević"><figcaption>Tanja Pavićević<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Istaknuta crnogorska novinarka i građanska aktivistkinja <b>Tanja Pavićević</b> za Portal ETV ističe da predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima predstavljaju direktno kršenje Ustava i ugrožavanje jednog od osnovnih ljudskih prava – prava na slobodno okupljanje. </p> <p>Pavićević smatra da je ovaj potez ozbiljan znak da se Crna Gora kreće u pravcu ograničavanja slobode govora, mišljenja i političkog djelovanja. </p> <p>- Partije na vlasti ovim potezom pokušavaju da ućutkaju građane i obeshrabre svaki vid kritičkog mišljenja – upozorava ona. </p> <p>Kaže da su ovakvi potezi karakteristični za policijske države i, kao takvi, u društvu koje nominalno tvrdi da je demokratsko, moraju naići na jasan otpor javnosti i civilnog društva.</p> <p>Pavićević dalje navodi da su izmjene zakona napad na pravo na mirno okupljanje, da ugrožavaju slobodu javnog izražavanja i odražavaju tendenciju prema autoritarnoj kontroli. </p> <p>Jasno je, smatra ona, da imamo vlast koja ne želi da odgovara za svoje postupke, ali zato želi da kontroliše građane i ućutka svaki glas koji nije na liniji sa njihovim politikama i postupcima. </p> <p>- Sve jasnije se pokazuje da ne živimo u demokratskom već u autoritarnom sistemu - zaključuje Tanja Pavićević u izjavi za Portal ETV.</p> <h2>Dodić: Političko licemjerstvo</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250626070616_7bd88982a3094a280d0b1b312dc2a9dd3fc80daa070f1da969ddbb1e13bc702b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250626070616_7bd88982a3094a280d0b1b312dc2a9dd3fc80daa070f1da969ddbb1e13bc702b" data-rendition-name="original" width="400" height="400" loading="lazy" alt="Almedina Dodić"><figcaption>Almedina Dodić<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Mišljenje o predloženim izmjenama Zakona o javnim okupljanjima za Portal ETV dala je i građanska aktivistkinja <b>Almedina Dodić </b>iz Ulcinja. Ona ističe da ove izmjene predstavljaju otvoren pokušaj gušenja građanskog bunta i obesmišljavanja slobode izražavanja. </p> <p>- Naravno da je ovakvo ponašanje izraz očiglednog političkog licemjerstva, a paradoksalno je što upravo oni koji su godinama blokirali saobraćaj i institucije iz političkih razloga, danas nastoje da kriminalizuju iste metode - kada ih koriste građani nezadovoljni trenutnim stanjem - kaže Dodić.</p> <p>Ona podsjeća da su „protesti i blokade posljednjih mjeseci postali gotovo jedini način izražavanja građanskog nezadovoljstva, posebno na Cetinju, gdje građani već šest mjeseci svakodnevno protestuju tražeći pravdu nakon jedne strašne tragedije“.</p> <p>Umjesto da ih vlast čuje i suoči se sa njihovim zahtjevima, Dodić navodi da „predstavnici vlasti biraju da ograniče ustavna prava“. </p> <p>- Takav potez nije samo u suprotnosti sa demokratskim principima i pravom na mirno okupljanje, već jasno pokazuje da aktuelna vlast radije bira represiju nego dijalog – kaže Dodić.</p> <p>Ona dodaje da je „od političkih partija koje nikada nijesu promovisale građanske vrijednosti i koje su karijere gradile na podjelama i populizmu, ovakav potez očekivan“. </p> <p>- Međutim, iznenađuje i duboko razočarava kada sličan narativ i podršku represivnim zakonima vidimo od onih koji se javno predstavljaju kao zaštitnici ljudskih prava i evropskih vrijednosti - zaključuje Dodić.</p>

Strahovlada i put ka diktaturi: Vlast guši slobodu i bunt građana

<p>Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) izdao je za danas narandžasti meteoalarm za cijelu teritoriju Crne Gore, zbog ekstremno visokih temperatura i pojačane opasnosti od požara.</p>
<p>Prema najavama meteorologa, očekuje se pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme, sa najvišom dnevnom temperaturom između 29 i 39 stepeni. U popodnevnim satima u sjevernim krajevima moguća je umjerena oblačnost, a na planinskim područjima lokalno i kratkotrajna kiša ili grmljavina. Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.</p>
<p>Meteoalarm za sve tri crnogorske regije — sjevernu, centralnu i južnu — upozorava na visoke temperature i opasnost od izbijanja požara. Najrizičnija situacija je u centralnoj regiji, gdje je nivo opasnosti od požara ocijenjen kao visok, dok je na sjeveru i jugu srednji nivo opasnosti.</p>

ZHMS izdao narandžasti meteoalarm za cijelu Crnu Goru: Temperature do 39 stepeni, pojačana opasnost od požara

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: zapadni-balkan