Predstavnici konzorcijuma kojeg predvodi kompanija Aquamont iz Herceg Novog, ulozila je žalbu na izbor izabranog Konzorcijuma za Projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine. To je, kako su rekli iz Rudnika uglja, dodatno usporilo realizaciju projekta.
U kompaniji podsjećaju da je tenderska Komisija RUP-a taj konzorcijum isključila iz postupka javne nabavke zbog nepotpune dokumentacije o ispunjenosti uslova, sposobnosti privrednog subjekta koji su predviđeni tenderskom dokumentacijom (sposobnost za obavljanje djelatnosti, ekonomsko finansijska sposobnost, stručna i tehnička sposobnost).
Žalba koja je podnijeta Komisiji odnosi se na dokumentaciju izabranog Kozorcijuma, dok se u žalbi ne spori odluka o njihovom isključenju iz postupka javne nabavke.
- Predstavnici RUP-a i komisije za javne nabave kompanije ne spore zakonsko pravo tog konzorcijuma na žalbu predatu poslednjeg dana do isteka roka. Ono što nas zabrinjava je činjenica da prolongiranje odluka o izboru izvođača radova na ovom projektu može izavati nesagledive štete po elektroenergetski sistem Crne Gore ukoliko se projekat ne sprovede u planiranom roku - saopšteno je iz Rudnika uglja.
Napominju da je projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine od najvećeg državnog značaja, jer, kako su rekli, bez stabilnog rada Rudnika uglja i TE “Pljevlja” nema ni energetske stabilnosti Crne Gore. 
U RUP-u kažu da se projekat mora završiti u znatno kraćem roku u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone 2025. godine.
- Sa ovim projektom uveliko se kasnilo zbog neadekvatnih odluka u prethodnom periodu i UT uslova iz 2019. godine po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Stoga smo ubrzali radove, a po dobijanju dozvole novi menadžment je krenuo sa radovima i tenderski procedurama kako bi na vrijeme završili ovaj izuzetno važan projekat. Rudnik uglja je tokom prošle godine, u cilju smanjenja troškova projekta, i ubrzanja rada na projektu samostalno i uspješno izveo radove u vrijednosti od 2,96 miliona eura - naglašeno je u saopštenju.
Podsjećaju da je RUP krajem prethodne godine raspisao međunarodni tender za dio poslova na projektu izmještanja korita rijeke Ćehotine u vrijednosti od 16,2 miliona eura bez PDV-a na kojem su se prijavlia dva regionalna konzorcijuma. 
- Višečlana komisija RUP-a izvršila je evaluaciju prispjelih ponuda i donijela adekvatnu odluku o rangiranju i izboru ponuđača. Inaće, izabrani konzorcijum predstavlja kompanije sa iskustvom u ovoj oblasti. Te kompanije poslednjih godinu upravo realizuju projekat izgradnje obaloutvrda na rijeci Lim u Beranama i Bijelom Polju, a projekat je finasiran od strane Svjetske banke - navedeno je u saopštenju.
U RUP-u ističu da će 2025. biti najteža godina za kompaniju i elektroenergetski sistem Crne Gore zbog realizacije dva važna investiciona projekta - izmještanje korita rijeke Ćehotine i ekološke rekonstrukcije TE “Pljevlja” koje treba završiti u ovoj godini. 
- Zbog važnosti i brzine realizacije projekta, menadžment Rudnika uglja očekuje brzo djelovanje nadležnih institucija povodom navedene žalbe kako bi priveli kraju sve tendreske procedure i ušli u ovaj posao od izuzetne važnosti za budući stabilni rad energetskog sektora Crne Gore - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

RUP: Žalba usporila projekat izmještanja Ćehotine, prijeti nesaglediva šteta po elektroenergetskom sistemu

Apelacioni sud Crne Gore je nakon održane sjednice vijeća uvažio žalbu Specijalnog državnog tužilaštva i preinačio rješenje Višeg suda u Podgorici odbijajući kao neosnovan prijedlog branilaca okrivljenih da se iz spisa predmeta izuzmu kao pravno nevaljani dokazi koji se odnose na komunikacije ostvarene putem aplikacije „Anom“.
Viši sud u Podgorici je prethodno rješenjem od 14. januara odlučio da se iz spisa predmeta izdvoje kao pravno nevaljani dokazi koji se odnose na komunikacije ostvarene putem aplikacije „Anom“, jer po njihovoj ocjeni, nije jasan identitet treće zemlje koja je pribavila komunikacije i nadležnim organima SAD-a dostavila predmetne podatke - niti da li je postojao sudski nalog te zemlje da se izuzmu podaci sa servera, uslijed čega je nemoguće ispitati zakonitost procedure po kojoj su navedeni podaci pribavljeni.
Protiv ovog rješenja žalbu je izjavilo Specijalno državno tužilaštvo.
U postupku odlučivanja o žalbi, Apelacioni sud Crne Gore je ocijenio da je zaključak Višeg suda u Podgorici rezultat pogrešne primjene zakona.
Da bi se određeni dokazi izdvojili, po stavu Apelacionog suda, neophodno je da se sa izvjesnošću može zaključiti da su isti pravno nevaljani u smislu člana 17 stav 2 ZKP-a, što, kažu, u konkretnom nije slučaj.
- Naime, Sjedinjene Američke Države su do podataka o komunikaciji došle koristeći se međunarodnom pravnom pomoći od strane države članice Evropske Unije, za koju prema stanju u spisima predmeta ne postoji dokaz koji bi ukazivao na to da ista prilikom preduzimanja ovih radnji nije poštovala svoj nacionalni pravni poredak i da nije imala valjani sudski nalog za kopiranje podataka sa platforme za kriptovanu komunikaciju Anom - naveli su oni.
U prilog pravnom shvatanju Apelacionog suda je, kažu, odgovor Ministarstva pravde SAD-a na zamolnicu Specijalnog državnog tužilaštva.
- Iz kojeg proizilazi da je tehnika rada platforme „Anom" kroz operaciju „Trojanski štit" zakonita po zakonima SAD i po mjestu gdje je „host“ te platforme, te da je treća zemlja koja je „host“ za server „Anom" u Evropskoj Uniji, preko svojih pravosudnih organa pribavila sudski nalog kojim je odobreno kopiranje poruka koje su bile na serveru, a koje je ta zemlja dostavila Federalnom Istražnom birou (FBI), po zamolnici za međunarodnu pravnu pomoć - kažu u Apelacionom sudu.
Organi gonjenja Crne Gore su, ističu oni, pribavili ove podatke zamolbenim putem i uvrstili ih u dokaze u skladu sa članom 45 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima.
- Pa po pravnom shvatanju ovog suda nema osnova za sumnju u zakonitost procedure u zemlji pribavljanja, niti ima mjesta zaključku da se ovi dokazi ne mogu koristiti u ovom postupku - zaključili su oni.

Apelacioni sud preinačio rješenje Višeg: Dokazi iz aplikacije Anom se mogu koristiti

Zbog bitnih povreda Zakona o upravnom postupku, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava u rješenju Poreske uprave donijetom nakon inspekcijskog nadzora, punomoćnici bivšeg vlasnika kompanije Bemax Veselina Kovačevića, advokati Marko Milošević i Zoran Piperović podnijeli su žalbu Ministarstvu finansija, Direkciji za poreski i carinski sistem, kao drugostepenom organu.
Piperović i Milošević su u obrazloženju naveli nekoliko ključnih tačaka zbog koji smatraju da Rješenje poreske uprave, Sektora za velike poreske obveznike, odsjeka za inspekcijski nadzor broj 06/02-29/4-24 nije zakonito i traže njegovo stavljanje van pravne snage: neustavnost odredaba novog zakona, postupak pred Ustavnim sudom, diskriminatorsko postupanje prema Kovačeviću, sporan osnov obaveze, nezakonito i proizvoljno obračunata vrijednost kapitala, izuzeće vještaka, nezakonito i proizvoljno obračunata zatezna kamata, izuzeće poreskog inspektora, itd.&nbsp;
Pravni zastupnici Veselina Kovačevića u žalbi navode da je Rješenjem Poreske uprave, Sektora za velike poreske obveznike, odsjek za inspekcijski nadzor, utvrđeno da Kovačević kao poreski obveznik ima obavezu da plati porez na dohodak fizičkih lice po osnovu kapitalne dobiti za poreski period od 1. 1. 2022. godine do 31.12. 2022. godine na utvrđenu poresku osnovicu od 158.257.765,29 eura primjenom stope od 15 odsto, obaveza u iznosu od 23.738.664,79 eura. Potom, navode, da je na utvrđenu, a neplaćenu poresku obavezu u iznosu 23.738.664,79 eura obračunata kamata po stopi od 0,03 odsto dnevno, počev od narednog dana od dana dospjelosti, u ukupnom iznosu od 4.707.377,23 eura, kao i da ima obavezu uplate utvrđenog poreza na dohodak fizičkog lica po osnovu kapitalne dobiti u iznosu od 23.738.664,79 eura i utvrđene kamate u iznosu od 4.707.377,23 cura na uplatni račun 820-30000-74 jedinstveni račun poreza na dohodak fizičkih lica u roku od 10 dana od dana prijema rješenja.
- Prije svega ističemo da je napadnuto rješenje donijeto u nezakonitom postupku, od strane neovlašćenog lica, da je zasnovano na dokazima na kojima se ne može zasnovati rješenje, te isto ima za cilj isključivo da se našem vlastodavcu pričini nenadoknadiva šteta, pa ga kao takvo valja staviti van pravne snage i ukinuti sve spovedene upravne radnje određene po istom. Očekujemo da će drugostepeni organ posvetiti posebnu i dužnu pažnju ovom predmetu, u skladu sa iznosom koji se iskazan na njemu. Šteta koju prvostepeni organ želi napraviti u ovom nezakonitom postupku je višestruka - navode Piperović i Milošević u žalbi i dodaju da su odredbe novog zakona, po kojem je rješenje donijeto, neustavne.
- Drugostepenom organu prije svega mora biti poznata procedura na koji način se predlaže i ustanovljava povratno dejstvo retroaktivna primjena određenog propisa. Izvršna vlast Vlada Crne Gore je jedini organ koji je ovlašćen da predloži retroaktivnu primjenu odredaba pojedinih zakona, što je u ovom slučaju izostalo. Povratno dejstvo odredbe člana 37e Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, koja je implementirana u članu 60j, je donijela Skupština Crne Gore, na predlog „grupe poslanika" shodno Amandmanu 1 od 22. 12. 2022. godine. Čak je i laiku jasno da je retroaktivna primjena zakona utvrđena od strane nenadležnog organa! Dakle, samo je pitanje vremena kada će Ustavni sud svojom odlukom utvrditi da su predmetne norme neustavne. Pored činjenice da se radi o očigledno nezakonitim odredbama, koje su predložene od strane nenadležne „grupe poslanika", ovdje imamo namjeru Poreske uprave da sa velikim nestrpljenjem i po svaku cijenu sprovede nezakonite odredbe člana 37e Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak fizičkih lica. Poreski obveznik je upoznat da je pred Ustavnim sudom Crne Gore podnijeta Inicijativa broj U-I broj 14/23 od 23.6.2023.godine, kojom je tražena ocjena ustavnosti odredbi člana 37e stav 3 i člana 60j Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, zatim obustava izvršenja pojedinačnih akata i radnji koje su preduzete na osnovu spornih odredaba zakona, te konačno da navedene odredbe nijesu u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima - navedeno je u žalbi.&nbsp;
Kovačevićevi pravni zastupnici dodaju da postupak pred Ustavnim sudom U-I broj 14/23 predstavlja svojevrsno prethodno pitanje, koje prvostepeni organ nije smio zanemariti.
- Nadalje, Čl. 104 st. 2 Zakona o upravnom postupku je propisano: Ovlašćeno službeno lice mora prekinuti upravni postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivičnog djela, postojanje braka, utvrđivanje očinstva ili u drugim slučajevima propisanim zakonom. Postupak se mora prekinuti i kad je prethodno pitanje već predmet postupka pred nadležnim sudom, odnosno drugim organom. Po dobijanju napadnutog rješenja, poreski obveznik je pokrenuo parnični postupak pred Osnovnim sudom u Podgorici, gdje je tužbom traženo od suda da utvrdi da je ugovor o prenosu udjela raskinut i da ne proizvodi pravno dejstvo, uslijed promijenjenih okolnosti. Na promijenjene okolnosti, poreski obveznik nije mogao da utiče, jer su mu iste bile nepoznate. Naime, u vrijeme zaključenja predmetnog ugovora o prenosu udjela, poreskom obvezniku nije bilo poznato, niti mu je moglo biti poznato, da će doći do izmjene zakona, te da će u nezakonitoj proceduri, nenadležna lica i organ, utvrditi retroaktivnu primjenu. spornih odredaba zakona. Činjenica da postoji sudski postupak, po osnovu argumentovane i po mišljenju poreskog obveznika, osnovane tužbe za raskid ugovora o prenosu udjela, čini još jedno prethodno pitanje za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, sa kojeg razloga treba zastati sa ovim upravnim postupkom, do okončanja sudskog postupka koji se vodi pred Osnovnim sudom u Podgorici. Dakle, tek po odluci Osnovog suda u Podgorici po predmetnoj tužbi, biće poznato da li ima osnova za nastavak ovog upravnog postupka - navode Piperović i Milošević.
Oni takođe tvrde da je postupanje Poreske uprave prema Kovačeviću bilo krajnje diskriminatorsko i u suprotnosti sa domaćim i međunarodnim propisima.&nbsp;
- Član 14 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, propisuje Zabranu diskriminacije: „Uživanje prava i sloboda predvidenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status." Član 8 Ustava Crne Gore propisuje zabranu diskriminacije, na način što je „Zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu." Diskriminacija u odnosu na pores kog obveznika Veselina Kovačevića je višestruka. Osnovno je da ukažemo da je predmetni zakon donijet po svaku cijenu, sa namjerom da se od našeg vlastodavca pokuša naplatiti iznos iz dispozitiva napadnutog rješenja. Na teritoriji Crne Gore, je izvršen veliki broj prenosa udjela u raznim pravnim licima, po starom zakonu u periodu od 2018. godine, pa sve do nezakonitog izglasavanja „novog zakona" sa neustavnim odredbama. Međutim, postupak naplate je pokrenut samo povodom prenosa udjela u pravnom licu Bemax d.o.o. Podgorica, što predstavlja očiglednu diskriminaciju. Dakle, zašto se insistira na naplati poreza u odnosu na našu stranku, a ne i ostalih obveznika koji bi trebalo da po ovakvom rezonovanju poreskog organa, imaju istovjetan pravni status? Smatramo da se u ovakvom postupanju prvostepenog organa povrjeđuje načelo opravdanih očekivanja stranke iz čl. 5 st. 2 i 3 Zakona o upravnom postupku: „Prilikom odlučivanja u upravnoj stvari, javnopravni organ vodi računa o ranijim odlukama koje je donio u bitno istovjetnim upravnim stvarima" i „Kad javnopravni organ utvrdi da postoje posebne okolnosti koje ukazuju na potrebu promjene ranije zauzetog pravnog stava po određenom pitanju u upravnoj stvari, dužan je da to obrazloži. " Smatramo da je ovakvo postupanje prvostepenog organa, pri činjenici da nije dao niti jedan razlog na temelju kojeg drugačije postupa u odnosu na žalioca, krajnje diskriminatorsko - navedeno je u žalbi.&nbsp;
Kovačevićevi pravni zastupnici osporavaju i osnov poreske obaveze jer, kako kažu, Kovačević nije i ne može biti obveznik plaćanja poreza po osnovu koji se navodi u rješenju.
- Bez osnova je pozivanje prvostepenog organa na odredbe člana 75, stav 3 Zakona o poreskoj administraciji, kojim je propisano da se inspekcijski nadzor može vrštii kod istog poreskog obveznika, za istu vrstu poreza i za isti vremenski period više od jednog puta godišnje." U skladu sa navedenim članom, godina u kojoj je inspekcijski nadzor mogao da se vrši „više od jednog puta godišnje", je bila 2023.godina. Dakle, protekao je rok za vršenje inspekcijskog nadzora, imajući u vidu da je rješenje doneseno 2025.godine, te da se radi o presuđenoj stvari –„res iudicata". Uvidom u spise predmeta, utvrđuje se da ne postoji odluka Poreske uprave o izmjeni prethodnog rješenja, odnosno o ponavljanju postupka, odnosno pak o donošenju dopunskog rješenja. Imajući u vidu zaključeni i realizovani ugovor o prenosu udjela, koji je sproveden u cjelosti 2022.godine. Prvostepeni organ nema osnov da donese novo rješenje, čak i pod pretpostavkom da je izmjena zakona izvršena u skladu sa zakonom, a nije. Postupanjem Poreske uprave se grubo krši zakon na štetu poreskog obveznika - navodi se u žalbi.&nbsp;
Advokati u žalbi tvrde i da je nezakonito i proizvoljno obračunata vrijednost kapitala, osporavaju nalaze vještaka i traže njegovo izuzeć, a konstatuju i da se Poreska uprava „igra“ milionima.&nbsp;
- Sporna je visina, kojom smatramo da se ne treba posebno baviti, pri činjenici da otpada sami osnov potraživanja, ali ćemo ukazati kako bi se i u tom dijelu uvidjela isključiva namjera da se poreskom obvezniku napravi nenadnoknadiva šteta. Prvostepeni organ se očigledno „igra" milionima. Visina je sporna u cjelini! Kako po osnovu glavnog duga, tako i po osnovu kamate. Vještak je izvršio krajnje spornu procjenu vrijednosti kapitala pravnog lica Bemax d.o.o. Podgorica na dan 1. 7. 2022. godine. Naime, vještak je za procjenu vrijednosti za 2022. godinu, koristio podatke iz 2023. godine i 2024. godine, što je neprihvatljivo. Zatim, vještak je prilikom procjene kapitala koristio tri metode, a u zaključku je prihvatio iznos koji je dala metoda po kojoj se dolazi do najveće vrijednosti. Po metodi knjigovodstvene vrijednosti, vrijednost kapitala iznosi cca 151 milion, po metodi likvidacione vrijednosti, vrijednost kapitala društva iznosi cca 154 miliona, dok po metodi prinosne vrijednosti, vrijednost kapitala društva iznosi 159.007.565,29 eura. Čak je i primjenom treće metode, vještak koristio stope koje odstupaju od međunarodnih računovodstvenih standarda. Dakle, vještak je na sve moguće načine pokušao da predstavi vrijednost društva značajno većom, od realne vrijednosti. Vještak je na ovaj način postupao sa jasnom namjerom, da napravi štetu poreskom obvezniku. Nakon proučavanja procjene vještaka sa sigurnošću utvrđujemo, da je izrada mišljenja stručno i naučno nevjerodostojna. Nalazi vještačenja su neprovjerene pretpostavke, nastale su pod uticajem ličnih uvjerenja kojima je vještak očigledno dao prednost u odnosu na saznanja struke i nauke. Kao cjelina, mišljenje je izrađeno pristrasno, u korist ličnih uvjerenja. vještaka, a ne u skladu s pravilima struke i nauke, pa čak imi protivurječi. Izrada mišljenja zasnovana je na pristupu ipse dixit („tako je, jer ja tako smatram"), dok u procjeni, nijesu date bilo kakve referentne vrijednosti, kako bi se iste mogle nezavisno provjeriti od strane lica koja treba da je primijene. Sve navedene okolnosti, upućuju na namjeru vještaka da poreskom subjektu napravi nenadoknadivu štetu, sa kojeg razloga je opravdan razlog za izuzeće vještaka koji je sačinio procjenu - navode Piperović i Milošević u žalbi.
Prema njihovom mišljenju, nezakonito i proizvoljno je obračunata zatezna kamata Kovačeviću.&nbsp;
- U stavu II dispozitiva napadnutog rješenja, poreski organ utvrđuje kamatu u iznosu od 4.707.377,23 eura. Dok se povodom ove kamate iz dispozitiva ne može utvrditi ništa. U dispozitivu je izostao datum dospijeća, pa je tako ostao neodređen period na koji se odnosi kamata, što unosi pravnu nesigurnost kod poreskog obveznika, čak i pri jasnom saznanju da je cjelokupna obaveza nezakonita - ističe se u žalbi.
Piperović i Milošević potom navode i kako je dolazilo do promjene inspektora tokom postupka inspekcijskog nadzora, zbog čega traže izuzeće ispektora koji je donio rješenje koje osporavaju.
- U vrijeme počeka inspekcijskog nadzora je postupao jedan inspektor, koji je donio nalog o vršenju inspekcijskog nadzora, dok je u toku postupka došlo do izmjene poreskog inspektora. Promjena lica koje postupa u predmetu, nije izvršena u skladu sa zakonom, sa kojeg razloga je tražimo izuzeće poreskog inspektora. U slučaju kada dođe do promjene službenog lica koje vodi predmet, postupak ima početi iznova, što ovdje nije bio slučaj. Obrazloženje napadnutog rješenja, niti ostali dokazi koji se nalaze u spisima predmeta, a koji su prikazani poreskom obvezniku, nijesu sadržali bilo kakvo obrazloženje u tom pravcu, niti bilo kakav prateći dokument, iz kojeg bi se mogla uvidjeti procedura izmene poreskog inspektora. Pojašnjenja radi, nadzor je otpočeo poreski inspektor 1 Srđan Rubežić, a kasnije je bez valjane odluke i ovlašćenja, nastavio da postupka poreski inspektor 1 Marković Željko. Zbog navedenog propusta, ispunjeni su razlozi za izuzeće poreskog inspektora, jer isti nije imao zakonska ovlašćenja da postupa u predmetu, odnosno ovakva ovlašćenja nijesu prezentovana poreskom obvezniku - navodi se u žalbi.&nbsp;
Pravni zastupnici Veselina Kovačevića na kraju žalbe navode i sve ostale propuste i manjkavosti koje su primijetili u rješenju Poreske uprave donijetom u prvostepenom postupku.
- Na strani 3 napadnutog rješenja, poslednji pasus, se navodi neki zahtjev Poreske uprave od 2.8.2024. godine, dok predmetni zahjtev nikada nije uručen poreskom obvezniku. Na strani 4 napadnutog rješenja, se pogrešno konstatuje da je izvještaj ovlašenog procjenitelja čini sastavni dio zapisnika, dok poreski obveznik odgovorno navodi da „predmetni izvještaj" nije činio sastavni dio zapisnika, za koji čak nije ni utvrđeno od kojeg je datuma i u kojem postupku i u koje svrhe je izrađen. Na strani 4 se takođe kranje pogrešno i tendenciozno navodi da je poreski obveznik bio dužan da podnese poresku prijavu, jer isti nije i ne može podnositi poresku prijavu na osnovu nezakonitih, nevažećih i diskriminatorskih zakonskih propisa. Poreski obveznik nije obaviješten o „odbačaju primjedbi koje su date povodom zapisnika o inspekcijskom nadzoru. Obavještenje o rezultatima ispitnog postupka je nezakonito. Suština ove faze postupka je da se stranka upozna sa stanjem u spisima predmeta. Dakle, nezakonito je pozivanje stranke da pored priloženog obavještenja, treba da dođe da dodatno vrši uvid u spise predmeta. Na ovaj način se obesmišljava obavještenje o rezultatima ispitnog postupka - navodi se u žalbi.
Zbog svega ovoga Piperović i Milošević traže da se rješenje Poreske uprave stavi van pravne snage i predlažu da prvostepeni ili drugostepeni organ donesu rješenje o prekidu postupka, „dok se ne riješe sporovi pred sudovima koji predstavljaju prethodno pitanje, odnosno da se napadnuto rješenje ukine i predmet vrati prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje, kako bi odlučio o svim propustima i zahtjevima za izuzeće na koje je ukazano u žalbi".
- Odnosno predlažemo da drugostepeni organ usvoji žalbu na način što će preinačiti prvostepeno rješenje i obustaviti postupak obračunavanja i naplate nezakonito obračunatog poreza sa kamatama, te odrediti naknadu troškova postupka na ime sastava žalbe po AT-u uz uvećanje za PDV - navode oni u žalbi.

Advokati Veselina Kovačevića podnijeli žalbu: Neustavan zakon, diskriminacija, igranje milionima, promjene inspektora...

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, predsjedavajući Zastupničkog doma BiH Denis Zvizdić i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH Kemal Ademović predali su u četvrtak 6. marta apelaciju Ustavnom sudu BiH povodom neustavnih zakona koje je noć ranije potpisao predsjednik bh. entiteta Republike Srpske Milorad Dodik, potvrđeno je iz Ustavnog suda BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ovim neustavnim zakonima koji su usvojeni na sjednici Skupštine RS se zabranjuje djelovanje Suda i Tužilaštva BiH, SIPA i VSTS BiH na teritoriji RS.
Dodik je 5. marta uveče potpisao ukaze o proglašenju tih zakona, nakon čega su ti ukazi objavljeni u entitetskom Službenom glasniku. Zakoni stupaju na snagu dan nakon obajave u Službenom glasniku.
Među zakonima je i onaj o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Zakone je 27. februara usvojila Narodna Skupština RS, kao glavno zakonodavno tijelo.
Vijeće naroda, inače, nije ravnopravan dom sa Narodnom skupštinom RS, već je posebna institucija zakonodavne vlasti, koja zakone razmatra samo ukoliko postoji zahtjev jednog ili više klubova naroda da se razmatra pitanje povrede vitalnog nacionalnog interesa.
Nakon što zakoni stupe na snagu po objavljivanju u Službenom glasniku, ostaje mogućnost osporavanja spornih zakona pred Ustavnim sudom BiH ili da ih poništi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit, u skladu sa "bonskim ovlaštenjima".
Tzv. bonske ovlasti uključuju pravo visokog predstavnika da donosi ili mijenja zakone, direktive, smjenjuje dužnosnike, nameće sankcije, osporava odluke.
<h2>Šta predviđaju neustavni zakoni?</h2>
Prijedlogom zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, usvojenim 27. februara, predviđena je zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH u Republici Srpskoj (RS).
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine predviđene su kazne do pet godina zatvora i zabrana vršenja službene dužnosti ukoliko neko na "protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak BiH ili da svrgne njene najviše institucije".
Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, te potvrđenih u državnom Domu naroda.
Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se mora izjasniti Parlament BiH.
Poslanici Skupštine RS usvojili su i izmjene entitetskog Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti.
Dodik je potpisao zakone nakon što mu je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu 26. februara, kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije. Prethodno je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita.
Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić oslobođen je krivice.
Rukovodstvo RS-a je uoči presude zaprijetilo "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.

Predata apelacija Ustavnom sudu BiH povodom neustavnih zakona koje je potpisao Dodik

Više državno tužilaštvo u Podgorici izjaviće žalbu na današnju presudu Višeg suda kojom su oslobođeni svi optuženi u postupku povodom oružane pljačke nikšićke pošte i ubistva radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka 20. novembra 2021. godine.
- Više državno tužilaštvo u Podgorici će, po dobijanju pismenog otpravka presude, kojom je oslobođeno sedam lica zbog krivičnog djela razbojništvo izvršeno na štetu pošte u Nikšiću, kojom prilikom je lišen života radnik obezbjeđenja Lj.M, izjaviti žalbu Apelacionom sudu Crne Gore - saopšteno je iz Višeg državnog tužilaštva.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Foslobodeni-optuzeni-za-ubistvo-ljubise-mrdaka-i-pljacku-poste&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećaju da je Više državno tužilaštvo u Podgorici u ovom predmetu sprovelo istragu u roku od šest mjeseci. Nakon istrage, 18. aprila 2022. godine, tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv sedam osoba zbog krivičnog djela razbojništvo.&nbsp;
Vijeće Višeg suda u Podgorici je potvrdilo optužnicu 14. jula 2022. godine.&nbsp;
- Napominjemo da je navedenoj optužnici optuženima, tokom cijelog postupka, zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo stavljeno im na teret, produžavan pritvor - ističu iz Višeg državnog tužilaštva.
Kažu da su neutemeljeni navodi predsjednika Vijeća Višeg suda "da je Vijeće sudija u sudskom postupku bilo prinuđeno da sprovodi istragu“. Tvrde da Sud nijedan dokaz nije izveo samostalno.
- Sudeći sudija je, postupajući po predmetnoj optužnici tokom glavnog pretresa, sprovodio dokaze koji su sprovedeni u tužilačkoj istrazi i predloženi kao dokazi navedenom optužnicom, a osim toga, tužilaštvo je predlagalo i nove dokaze za koje se ukazala potreba tokom postupka, a sud je svakako u obavezi da cijeni da li je osim svih predloženih i izvedenih dokaza potrebno sprovesti i druge dokaze u cilju donošenja odluke, a što ne predstavlja postupak vođenja istrage, kako se to javnosti želi pogrešno predstaviti, već samo preduzima radnje na koje je po zakonu ovlašćen - zaključeno je u saopštenju.

Tužilaštvo će se žaliti na presudu za ubistvo Mrdaka i pljačku Pošte, tvrde da Viši sud nijedan dokaz nije izveo samostalno

Bivša zamjenica direktorice Gimnazije Slobodan Škerović Biljana Đurišić nezakonito je 2022. godine smijenjena sa te pozicije.
To je Portalu ETV saopštio njen advokat Mihailo Volkov ističući da je Viši sud potvrdio odluku Osnovnog suda na koju je žalbu podnijela ova obrazovna ustanova.
Đurišić je u aprilu 2022. godine smijenjena iako su joj do kraja angažmana po ugovoru bile ostale još dvije godine.
Ona je tu dužnost obavljala u periodu dok je direktorica podgoričke Gimnazije bila Zoja Bojanić Lalović.
Viši sud ustvrdio je da je žalba Gimnazije bila neosnovana.

Marija Žižić

Anja Ivanović

1250x600

Biljana Đurišić nezakonito smijenjena sa pozicije zamjenice direktorice podgoričke Gimnazije

Najmanje 15 muškaraca, koji su proglašeni krivima za silovanje ili seksualno zlostavljanje Žizel Peliko uložili su žalbe na svoje osude. Njen slučaj je šokirao Francusku, a Peliko nije željela da ostane skrivena od javnosti kako bi tako poslala snažnu poruku.
Ukupno 51 muškarac, uključujući njenog bivšeg supruga Dominika Pelikoa, osuđeni su na zatvorske kazne od tri do 20 godina nakon suđenja koje je trajalo tri i po mjeseca. Dominik Peliko osuđen je na 20 godina zatvora.
Sud je proglasio 47 muškaraca krivim za silovanje, dvojicu za pokušaj silovanja i dvojicu za seksualno zlostavljanje. Njen muž je godinama drogirao tokom noći i pozivao muškarce da je siluju.
Osuđeni imaju rok do ponoći u ponedjeljak da ulože žalbu, a neki su to već uradili. Osim zatvorske kazne Pelikou, sve kazne su bile niže od onih koje su tražili javni tužioci, koji takođe imaju rok za žalbu.
Žalbeno ročište, na kojem će se ponovo razmatrati svi dokazi, održaće se u Nimesu i saslušati ga obična porota, za razliku od suđenja u Avinjonu koje je nadgledalo vijeće profesionalnih sudija.

Slučaj koji je šokirao Francusku: Najmanje 15 muškaraca koji su silovali Žizel Peliko žalilo se na presudu

Najbolji način da utvrdimo jeste li vi ili poslanici većine u pravu je da sudovi presude - poručio je premijer Milojko Spajić reagujući na <a href="https://x.com/BorisMugosa/status/1870383520276979913">izjavu poslanika Socijaldemokrata (SD) Borisa Mugoše</a> o smjeni doskorašnje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović - na Ustavnom odboru prije četiri dana.
Ustavni odbor je tim činom preuzeo ulogu Ustavnog suda, a zasijedanje tog tijela proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije. Sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Spajić je predložio da Đuranović podnese žalbu.
- Sudinica Đuranović podnese žalbu - ustavnu, sudu u CG, Strazburu, gdje god. Pa ako bude u pravu, aferim, svako može da pogriješi. To je vladavina prava na djelu - naveo je Spajić u današnjoj objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1870511438525243894&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Spajić je u objavi naveo i da mu je Mugoša omiljeni opozicionar.
<h2>Blokada i zabrinutost EU</h2>
Ustavni sud trenutno nema potrebnu većinu za odlučivanje. To je potvrđeno i ishodom posljednje sjednice te sudske instance koja je pomjerena za 25. decembar nakon što podrška troje od petoro sudija nije bila dovoljna za prolaz prijedloga sudije Budimira Šćepanovića da se u dnevni red uvrsti i odlučivanje o tome da je on ispunio uslove za prestanak funkcije, kao i da obavezna tačka bude izjašnjavanje „da li je Ustavni odbor prekoračio svoja ovlašćenja, odnosno preuzeo ulogu Ustavnog suda donošenjem zaključka da je sudija Dragana Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju“.
Bez obzira na većinsku podršku za proširenje dnevnog reda (3:2), Poslovnik predviđa da se takve odluke na sjednicama donose nadpolovičnom većinom od ukupnog broja sudija - tj. sa četiri glasa.
Pored opozicije i stručnjaka koji su konstatovali da se desio ustavni puč, ovakvom smjenom Đuranović su zabrinuti i u Evropskoj komisiji.
- Evropska unija (EU) zabrinuta je zbog odluke Skupštine Crne Gore da prestane mandat sudiji Ustavnog suda - saopštio je juče portparol Evropske komisije Gijom Mersije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Feu-zabrinuta-zbog-odluke-o-prestanku-mandata-sudiji-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodatno, jučerašnja sjednica posvećena premijerskom satu prekinuta je nakon što poslanici opozicije nijesu dozvolili održavanje upravo zbog ustavnog puča. Predsjednik parlamenta Andrija Mandić je rekao da će izreći mjeru poslanicima koji ometaju rad.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-nasmijani-smo-i-spremni-za-sjednicu-nikolic-spajicu-odgovorni-ste-za-ustavni-puc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oštre reakcije stigle su i od predsjednika države Jakova Milatovića koji je ocijenio da je Ustavni odbor protivpravno preuzeo nadležnost Ustavnog suda. 
&nbsp;

Spajić: Đuranović podnese žalbu, pa ako bude u pravu - aferim, svako može da pogriješi

Bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović koji se sumnjiči za zloupotrebu služebnog položaja ostaje u pritvoru, jer je krivično vijeće Višeg suda odbilo žalbu njegove odbrane, potvrdila je za Portal ETV portparolka Višeg suda Ivana Vukmirović.
Ivanoviću je određen pritvor po pritvorskom osnovu iz člana 175 stav 1 tačka 2 Zakona o krivičnom postupku, odnosno uticaj na svjedoke.
Ivanović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao navode iz prijave.
U akciji Specijalnog policijskog odjeljenja i SDT osim Ivanovića uhapšeni su i bivši državni sekretar u tadašnjem Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Nemanja Katnić i bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović. Katnić i Simović su nakon saslušanja pušteni da se brane sa slobode.
Katniću je određena mjera zabrana kontakt sa određenim osobama koje će biti u ovom postupku, a Simoviću su određene tri mjere nadzora - povremeno javljanje policiji, oduzimanje putne isprave i zabrana kontakta sa određenim osobama.
Takođe, u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja, krivična prijava podnešena je i protiv tadašnje načelnice Službe za finansije, računovodstvo i javne nabavke Ministarstva Vukice Perović i bivšeg ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Budmira Mugoše.
Predmet krivične prijave i postupka je, kako je naveo SDT, dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike – Agrobudžetu za konkretne godine. Time je, kako se sumnja, nevladinim organizacijama pribavljana korist, a Crnoj Gori nanijeta šteta više od 300.000 eura.

Ivanović ostaje u Spužu

Nakon što je objavljeno da je bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica u Višem sudu u Podgorici osuđena na šest mjeseci zatvora za krivično djelo zloupotreba službenog položaja, njen advokat Zdravko Begović najavljuje žalbu Apelacionom sudu, piše Antena M.
- Odbrana Vesne Medenice nije zadovoljna odlukom sudije Sonje Keković i čekamo da nam sud u nekom razumnom roku dostavi pisani otpravak te odluke, kako bismo u roku osam dana izjavili žalbu Apelacionom sudu - najavio je Begović.
Smatraju, kako dodaje, da je ovo samo prvi dio, te da je sud imao svoje argumente.
- Mi smo tokom glavnog pretresa imali svoju argumentaciju, koju sud nije čak ni pomenuo, da ne kažem da je nije uvažio. Od te presude i pismenog otpravka zavisi suština naše žalbe, a ja se opet nadam kao neko ko je svaki dan u sudnici, da &nbsp;će Apelacioni sud imati puno posla i da će nakon uvida u spise predmeta i razmatranja naše žalbe moguće donijeti drugačiju odluku - kazao je Begović za Antenu M.
Presudu Medenici je izrekla sutkinja Sonja Keković.
Medenici se u ovom postupku sudilo zbog optužbi da je izdejstvovala da nekadašnji sudija Osnovnog suda u Rožajama Milosav Zekić ne bude privremeno udaljen sa posla iako se protiv njega vodio krivični postupak pred Osnovnim sudom u Kotoru.
Ona je u svojoj odbrani navela da nije bila njena, već obaveza Sudskog savjeta da izda nalog za privremenu suspenziju sudije Zekića.

Begović nakon presude Medenici: Podnijećemo žalbu Apelacionom sudu

Pari Sen Žermen pobijedio je u susretu 28. kola Anže minimalnim rezultatom i osigurao novu titulu šampiona Francuske.
Pobjedom nad Anžeom 1:0 (0:0), "sveci" su na šest kola prije kraja i matematički osigurali četvrtu titulu u nizu, a uklupno 13. u istoriji.
Ovom pobjedom Parižani su postali nedostižni za drugoplasirani Monako od kojeg imaju 24 boda više i Olimpik.
Jedini gol na meču postigao je Desir Due na asistenciju Hviče Kvaratshelije u 55. minutu.

Fudbal: Pari Sen Žermen osigurao novu titulu šampiona Francuske

Hiljade Amerikanaca spremaju se danas da demonstriraju širom SAD, kao i u samom Vašingtonu, protiv politike predsjednika Donalda Trampa &nbsp;i smanjenja javnog budžeta koje forsira milijarder Ilon Mask, prenosi Danas. 
 
Niz ljevičarskih građanskih pokreta pozvao je na demonstracije širom zemlje protiv republikanskog predsjednika. Tramp se od povratka u Bijelu kuću 20. januara pozivao na legitimitet naroda koji ga je izabrao, pokušavajući da opravda svoje postupke.
- Donald Tramp i Ilon Mask misle da im zemlja pripada. Uzimaju sve što im dođe pod ruku i izazivaju svijet ako želi da ih zaustavi- navodi se saopštenju objavljenom na sajtu jednog od pokreta koji organizuje demonstracije „Indivisible“.
Poručili su da u subotu, 5. aprila, izlaze na ulice širom zemlje da pruže otpor sa jasnom porukom – ''ruke dalje od nas“.
Jedan od glavnih protesta planiran je u blizini Bijele kuće, gdje će govoriti nekoliko demokratskih zvaničnika, među kojima član Predstavničkog doma Kongresa Džejmi Raskin.
Amerikanci su najnezadovoljniji zbog smanjenja socijalne pomoći, ugrožavanja obrazovanja i naučnog istraživanja, kao i zbog otpuštanje nekoliko hiljada službenika iz državnih preduzeća.
Mnogi simpatizeri Demokratske stranke kritikuje demokrate da su „nečujni i nemoćni“ pred napadima Trampove administracije.
Tramp je tokom svoje predizborne kampanje obećao da će smanjiti troškove savezne države i smanjiti federalnu potrošnju. Zadužio je svog multimilijarderskog saveznika Maska da sprovede taj program.

SAD: Desetine hiljada ljudi na demonstracijama protiv Trampa i Maska

Na lokalitetu Hrasnički stan, na planini Igman u Bosni i Hercegovini, večeras je u toku intenzivna potraga za dvojicom nestalih planinara, javlja klix.ba.
Potraga je pokrenuta oko 18:30 sati nakon što je prijavljen njihov nestanak. Na teren je odmah izašla Gorska služba spašavanja – Stanica Sarajevo, koja trenutno provodi akciju potrage i spašavanja u planinskim uslovima, piše Klix.ba
Prema prvim informacijama, planinari su se udaljili u pravcu Hrasničkog stana i od tada im se gubi svaki trag. Zbog nepristupačnog terena, akcija spašavanja se odvija u složenim uslovima.
Spasioci su, kako pišu meidji, opremljeni za noćnu potragu sa adekvatnom opremom za rad u planinskim predjelima.
Situacija se tretira krajnje ozbiljno s obzirom na moguće vremenske nepogode i pad temperature tokom noći, piše Klix.ba.

BiH: Na Igmanu nestala dvojica planinara, potraga u toku

Broj žrtava snažnog zemljotresa u Mjanmaru porastao je na više od 3,3 hiljade, javili su državni mediji, dok je šef Ujedinjenih nacija za humanitarnu pomoć Tom Flečer pozvao svijet da pomogne toj zemlji. 
 
Zemljotres jačine 7,7 stepeni, koji se dogodio 28. marta, sravnio je zgrade i uništio infrastrukturu širom države, uzrokujući 3.354 žrtve i 4.508 povrijeđenih. 
 
Prema podacima objavljenim u državnim medijima, 220 osoba se smatra nestalima, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Više od sedmicu nakon katastrofe, mnogi ljudi u Mjanmaru su još bez krova nad glavom i mnogi od njih su prisiljeni spavati na ulici jer su njihove kuće potpuno uništene ili postoji rizik da se sruše. 
 
Prema procjenama UN-a, više od tri miliona ljudi moglo je biti pogođeno zemljotresom. 
 
Flečer se danas sastao sa pogođenima zemljotresom u gradu Mandalaj u Mjanmaru i izbliza vidio štetu nanesenu tom gradu. 
 
- Uništenje je ogromno. Svijet mora pomoći narodu Mjanmara - napisao je Flečer na mreži X. 
 
Od vojnog puča 2021. godine, Mjanmarom upravlja hunta, što je izazvalo građanski sukob. 
 
Hunta je navodno izvršila desetine napada od zemljotresa, uključujući 16 napada otkako je u srijedu proglašeno privremeno primirje, saopštio je UN u petak. 
 
Godine rata dovele su do uništenja ekonomije i infrastrukture Mjanmara, što predstavlja veliku prepreku međunarodnim naporima da se pruži pomoć toj državi nakon snažnog zemljotresa. 
 
Kina, Rusija i Indija bile su među prvim državama koje su ponudile podršku, šaljući timove u Mjanmar kako bi pomogli u pronalaženju preživjelih. 
 
Sjedinjene Američke Države su u petak saopštile da povećavaju pomoć Mjanmaru, čime će pomoć dostići vrijednost od devet miliona USD.

Mjanmar: Raste broj žrtava, preko 3300 stradalo

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: zalba