<p>U Apelacionom sudu danas je održana sjednica vijeća u postupku odlučivanja o žalbama Višeg državnog tužilaštva u Podgorici i branioca optuženog <b>Jovana Dubljevića</b> izjavljenim protiv prvostepene presude Višeg suda u Podgorici.&nbsp;</p>
<p>Kako podsjećaju, prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici, koja je predmet ispitivanja po žalbama, Dubljević je oglašen krivim zbog krivičnog djela teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, koje je za posljedicu imalo smrt dvije osobe, te tešku tjelesnu povredu kod treće osobe.</p>
<p>On je zbog toga osuđen na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine i šest mjeseci.&nbsp;</p>
<p>- O odluci ovog suda nakon što bude donijeta javnost će biti blagovremeno obaviještena - kazali su iz Apelacionog suda.</p>
<p>Dubljević je 2023. osuđen na četiri i po godine zatvorske kazne jer je 31. decembra 2021. zbog brze vožnje i prolaskom kroz crveno svjetlo na semaforu izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj su stradali Filip Vučeljić (17) i Andrija Novaković (18), dok je Edin Kerović (20) teško povrijeđen.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Apelacioni sud razmatrao žalbe na presudu Dubljeviću kojom je osuđen na četiri i po godine zatvora zbog saobraćajke u kojoj su stradale dvije osobe

<p>Specijalno državno tužilaštvo (SDT) danas je Apelacionom sudu Crne Gore podnijelo žalbu na oslobađajuću presudu Višeg suda u slučaju pokušaja terorizma, na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine.</p>
<p>SDT je podnijelo žalbu protiv prvostepene presude Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, kojom su aktuelni predsjednik Skupštine<b> Andrija Mandić,</b> lider DNP-a <b>Milan Knežević,</b> te <b>Eduard Šišmakov, Bratislav Dikić, Nemanja Ristić, Predrag Bogićević, Branka Milić, Dragan Maksić, Srboljub Đorđević, Milan Dušić, Vladimir Popov, Kristina Hristić, Mihailo Čađenović</b> oslobođeni od optužbe da su izvršili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, terorizam u pokušaju i terorizam u pokušaju putem pomaganja, saopšteno je iz tog Tužilaštva.</p>
<p>Kako navode, prvostepena presuda je javno objavljena 12. jula prošle godine, a njen ovjeren prepis je dostavljen Specijalnom državnom tužilaštvu 3. juna, sa pravnom poukom da se žalba može izjaviti u roku od 15 dana od dana dostavljanja njenog prepisa.</p>
<p>- Žalba je izjavljena zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, a predloženo je da drugostepeni sud, jer je prvostepena presuda jednom već ukinuta, održi pretres i sam donese presudu kojom će optužene oglasiti krivima za krivična djela za koja su optuženi - navedeno je u saopštenju SDT-a.</p>
<p>Portal ETV je u petak, 13. juna, objavio da je sudija Višeg suda<b> Zoran Radović </b>napisao presudu u slučaju pokušaja terorizma, na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine. Pisani otpravak oslobađajuće presude poslata je strankama u postupku.</p>
<p>Podsjećamo, prvostpeno su 2019. godine svi optuženi bili osuđeni na ukupno 70 godina zatvora. Tu presudu je oborio Apelacioni sud dvije godine kasnije i naložio novo suđenje.</p>
<p>Prema optužnici Specijalnog tužilaštva, ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov su bili organizatori i finansijeri pokušaja nasilnog rušenja vlasti tokom izborne noći 16. oktobra 2016.</p>
<p>Svim optuženima je stavljeno na teret da su pokušali da, uz upotrebu oružja napadnutu okupljene građane ispred Skupštine Crne Gore i policiju, sprovedu široke terorističke napade na specijalne policijske jedinice.</p>
<p>Teretili su se i da su namjeravali da zauzmu parlament, proglase pobjedu Demokratskog fronta, liše slobode ili likvidiraju tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.</p>
<p>Niko od optuženih nije priznao krivicu i negirali su da poznaju ostale optužene.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.9594%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fnakon-skoro-godinu-radovic-napisao-presudu-u-slucaju-pokusaja-terozima-2016&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

SDT se žalio na oslobađajuđu presudu u slučaju pokušaja terorizma: Optužene oglasiti krivima

<p>Apelacioni sud odbio je žalbu na rješenje Višeg suda u Podgorici koji je produžio pritvor okrivljenom Danilu Mandiću zbog sumnje za pokušaj ubistva <b>Darka Perovića</b> i <b>Arisa Turkovića</b> i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Apelacionog suda, žalba branioca Mandića na rješenje Višeg suda od 16. maja je odbijena kao neosnovana. Mandiću je, podsjetimo, pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke i opasnoti od ponavljanja djela.</p>
<p>- Ovu odluku Apelacioni sud Crne Gore, donio je na sjednici vijeća održanoj dana 12. juna 2025.godine. Viši sud u Podgorici produžio je pritvor okrivljenom Danilu Mandiću po pritvorskom osnovu iz čl. 175 st. 1 tač. 3 Zakonika o krivičnom postupku, cijeneći da prethodna osuđivanost ovog okrivljenog za više krivičnih djela između ostalog i za krivična djela sa elementima nasilja predstavlja okolnost koja ukazuje da bi ovaj okrivljeni, za slučaj da se nađe na slobodi, ponovio krivično djelo, te na taj način ometao dalje vođenje krivičnog postupka. Određeno je da će pritvor po ovom rješenju trajati do 20. jula 2025.godine do 00:40 časova - navedeno je u saopštenju Apelacionog suda.</p>
<p>Taj sud smatra da je nižestepeni sud pravilno zaključio da je u konkretnom slučaju ispunjena materijalno-pravna pretpostavka da se Mandiću produži pritvor, odnosno da postoji sumnja da je izvršio krivično djelo.</p>
<p>- Prvostepeni sud je pravilno utvrdio da okolnost da je isti ranije više puta osuđivan, između ostalog, i zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, predstavlja valjano utemeljenje za produženje pritora ovom okrivljenom osnovom odredbe čl. 175 st.1 tač.3 ZKP-a - zaključeno je u saopštenju Apelacionog suda.</p>
<p>Danilo Mandić, inače sinovac predsjednika Skupštine Crne Gore <b>Andrije Mandića</b> i član njegovog privatnog nelegalnog obezbjeđenja,  je 19. aprila vozeći skupštinski džip ,,range rover”, u blizini raskrsnice ulica Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako je saopštila policija, ispalio više hitaca od kojih su Perović i Turković zadobili prostrijelne rane u nogama.</p>
<p>Ime Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je bio suvozač.</p>
<p>Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. Pokušao da izbjegne kontroli i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.</p>

Apelacioni sud odbio žalbu, Mandić ostaje u pritvoru

<p>Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je žalbu Višem sudu u ovom gradu na presudu Osnovnog suda u predmetu koji se odnosi na nasilničko ponašanje.</p>
<p>Žalba je podnijeta zbog odluke o izrečenim krivičnim sankcijama okrivljenima <b>Zoranu Bećiroviću</b>, <b>Mladenu Mijatoviću</b> i <b>Luki Bećiroviću</b>, koji su osuđeni za krivično djelo nasilničko ponašanje, izvršeno na štetu oštećenih <b>Ane Raičković</b>, <b>Toma Arapovića</b> i <b>Uroša Gagovića.</b></p>
<p>– Žalba je izjavljena zbog odluke o krivičnim sankcijama izrečenim okrivljenima - &nbsp;saopštilo je Osnovno državno tužilaštvo.</p>
<p>Takođe, tužilaštvo je istom žalbom zatražilo preispitivanje i dijela presude kojom je okrivljeni <b>Ljubo Dukić</b>. oslobođen optužbe za isto krivično djelo.</p>

ODT Podgorica se žalilo na presudu Bećiroviću

<p>Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici najavilo je da će uložiti žalbu na presudu Osnovnog suda kojom je bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK)<b> Jelena Perović</b> oslobođena u slučaju utaje poreza i doprinosa prikikom prodaje stana od 87 kvadrata na Cetinju koji je prethodno dobila po povoljnim uslovima kao sutkinja tog suda.</p>
<p>U obrazloženju presude koju je jutros izrekla sutkinja Osnovnog suda u Podgorici <b>Dragana Lubarda</b> navodi se da se iz dokaza koji su predloženi optužbom, Perović jeste prodala stan koji je dobila, koji joj je dodijeljen odlukom Sudskog savjeta da nepokretnost (stan u izgradnji) može kupiti pod povoljnim uslovima.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjelena-perovic-oslobodena-optuzbi-zbog-prodaje-stana-koji-je-dobila-pod-povoljnim-uslovima-kao-sudija&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>U ODT-u smatraju da su razlozi za oslobađajuću presudu pogrešno i nepotpuno utvrđeni.</p>
<p>- Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici uložiće žalbu iz svih zakonom propisanih razloga na presudu Osnovnog suda u Podgorici, kojom je okrivljena J.P. oslobođena zbog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa. Razlozi koje je prvostepeni sud naveo u oslobađajućoj presudi su po mišljenju ovog tužilaštva pogrešno i nepotpuno utvrđeni, a posebno činjenica da okrivljena navodno nije imala drugih nepokretnosti upisanih na svoje ime, kojima bi u tom periodu raspolagala, iako iz provedenih dokaza na glavnom pretresu proizilazi da je u spornom periodu bila vlasnik nepokretnosti-stana, površine 69 kvadrata u Podgorici,koji je stekla kupovinom - navedeno je u saopštenju ODT-a.</p>

ODT najavilo žalbu: Pogrešni i nepotpuni razlozi za oslobađajuću presudu Jeleni Perović

<p>Više državno tužilaštvo izjavilo je žalbu danas na oslabađajuću presudu Višeg suda za oružanu pljačku nikšićke pošte i ubistva radnika obezbjeđenja <b>Ljubiše Mrdaka </b>20. novembra 2021. godine.</p>
<p>Žalbu su, kako se navodi u saopštenju, uputili Apelacionom sudu.</p>
<p>Optužnicom tužilaštva bili su obuhvaćeni <b>Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac</b> i <b>Stefan Regojević</b>.</p>
<p>Oslobađajuću presudu je krajem februara izrekao sudija Višeg suda u Podgorici <b>Veljko Radovanović</b>, koji je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice sud morao da preuzme ulogu istražnog organa.</p>
<p>Na završnim riječima državna tužiteljka <b>Radmila Gačević</b> predložila je da sud optužene osudi na kaznu zatvora od po 30 godina.</p>
<p>Prema navodima te optužnice, okrivljeni su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od pokojnog Ljubiše Mrdaka, <b>Dragiše Dendića</b> i <b>Igora Ivanovića</b> oteli novac namjenjen za isplatu penzija. Tom prilikom su ukrali 423.000 eura.&nbsp;</p>
<p>Istraga je pokazala da je ova grupa sa pripremama oružane pljačke krenula 9. avgusta 2021. godine.&nbsp;</p>
<p>Tako je, kako se navodi, optuženi Miljković po unaprijed utvrđenom se sa optuženim Svjetlanovićem iznajmio dva stana u Nikšiću u kojima su se krili prije i nakon pljačke Pošte.</p>
<p>Zbog oslobađajuće presude optuženima za ubistvo i pljačku Pošte, grupa građana organizovala je proteste u Nikšiću, a porodica Mrdaka zatražila je da se suđenje ponovi i da ga vode oni koji znaju svoj posao.</p>

Više državno tužilaštvo izjavilo žalbu na oslabađajuću presudu za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku Pošte

<p>Viši sud u Bijelom Polju odlučaće o žalbi države Crne Gore na prvostepenu presudu pljevaljskog Osnovnog suda prema kojoj je dužna da plati <b>Dušku Šariću</b> gotovo 15 miliona eura, nakon što riješi sve predmete prethodno primljene u rad, saopšteno je iz tog suda.</p>
<p>Prvostepenu presudu, po kojoj bi država trebalo da isplati Šariću ovaj iznos zbog navodne materijalne štete njegovoj nekadašnjoj građevinskoj firmi "Level Ing" DOO Pljevlja dok je bila pod državnom kontrolom, donijela je krajem februara sutkinja Osnovnog suda <b>Sanja Aničić .</b></p>
<p>Država Crna Gora izjavila je žalbu tvrdeći da pljevaljski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje.</p>
<p>- Dana 14. aprila 2025. godine, ovom sudu su dostavljeni spisi predmeta Osnovnog suda u Pljevljima, formirani povodom tužbe tužioca ''Level Ing" DOO Pljevlja, čiji je izvršni direktor Duško Šarić iz Pljevalja, protiv tužene Države Crne Gore, za naknadu materijalne štete. Na prvostepenu presudu kojom je postupak pred Osnovnim sudom u Pljevljma nepravosnažno okončan, žalbu je izjavila tužena. Viši sud u Bijelom Polju će odlučiti o žalbi tužene, nakon što riješi sve predmete primljene u rad kod ovog suda, prije navedenog predmeta, bez obzira na zainteresovanost javnosti za navedeni predmet, kao i iznos dosuđenje štete - navedeno je u saopštenju Višeg suda.</p>
<p>Poručuju da se u sudu isključivo rukovode pravilima propisanim Sudskim poslovnikom, koji propisuje obavezu rješavanja predmeta u radu po redu prijema.</p>

Viši sud: O žalbi države na presudu u korist Šarića nakon što riješimo prethodno primljene predmete

<p>Goran Bubić, advokat predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika potvrdio je da je uložio žalbu na prvostepenu presudu Suda BiH izrečenu Dodiku zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Kristijana Šmita.</p>
<p>Bubić je za Radio-televiziju Republike Srpske rekao da je žalbu poslao juče.</p>
<p>Iz Suda BiH je ranije danas potvđeno da su stigle dvije žalbe na prvostepenu presudu Dodiku, jedna koju je uložio njegov advokat, a druga, koju je poslalo Tužilaštvo BiH.</p>
<p>Sud BiH izrekao je 26. februara prvostepenu presudu, kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i zabranu obavljanja javne funkcije šest godina.</p>
<p>Konačnu presudu donijeće Apelaciono vijeće Suda BiH.</p>

Dodikov advokat uložio žalbu na prvostepenu presudu Suda BiH, žalilo se i Tužilaštvu

<p>Predstavnici konzorcijuma kojeg predvodi kompanija<b> </b>Aquamont iz Herceg Novog, ulozila je žalbu na izbor izabranog Konzorcijuma za Projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine. To je, kako su rekli iz Rudnika uglja, dodatno usporilo realizaciju projekta.</p>
<p>U kompaniji podsjećaju da je tenderska Komisija RUP-a taj konzorcijum isključila iz postupka javne nabavke zbog nepotpune dokumentacije o ispunjenosti uslova, sposobnosti privrednog subjekta koji su predviđeni tenderskom dokumentacijom (sposobnost za obavljanje djelatnosti, ekonomsko finansijska sposobnost, stručna i tehnička sposobnost).</p>
<p>Žalba koja je podnijeta Komisiji odnosi se na dokumentaciju izabranog Kozorcijuma, dok se u žalbi ne spori odluka o njihovom isključenju iz postupka javne nabavke.</p>
<p>- Predstavnici RUP-a i komisije za javne nabave kompanije ne spore zakonsko pravo tog konzorcijuma na žalbu predatu poslednjeg dana do isteka roka. Ono što nas zabrinjava je činjenica da prolongiranje odluka o izboru izvođača radova na ovom projektu može izavati nesagledive štete po elektroenergetski sistem Crne Gore ukoliko se projekat ne sprovede u planiranom roku - saopšteno je iz Rudnika uglja.</p>
<p>Napominju da je projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine od najvećeg državnog značaja, jer, kako su rekli, bez stabilnog rada Rudnika uglja i TE “Pljevlja” nema ni energetske stabilnosti Crne Gore. </p>
<p>U RUP-u kažu da se projekat mora završiti u znatno kraćem roku u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone 2025. godine.</p>
<p>- Sa ovim projektom uveliko se kasnilo zbog neadekvatnih odluka u prethodnom periodu i UT uslova iz 2019. godine po kojima projekat nije mogao biti realizovan.<i> </i>Stoga smo ubrzali radove, a po dobijanju dozvole novi menadžment je krenuo sa radovima i tenderski procedurama kako bi na vrijeme završili ovaj izuzetno važan projekat. Rudnik uglja je tokom prošle godine, u cilju smanjenja troškova projekta, i ubrzanja rada na projektu samostalno i uspješno izveo radove u vrijednosti od 2,96 miliona eura - naglašeno je u saopštenju.</p>
<p>Podsjećaju da je RUP krajem prethodne godine raspisao međunarodni tender za dio poslova na projektu izmještanja korita rijeke Ćehotine u vrijednosti od 16,2 miliona eura bez PDV-a na kojem su se prijavlia dva regionalna konzorcijuma. </p>
<p>- Višečlana komisija RUP-a izvršila je evaluaciju prispjelih ponuda i donijela adekvatnu odluku o rangiranju i izboru ponuđača. Inaće, izabrani konzorcijum predstavlja kompanije sa iskustvom u ovoj oblasti. Te kompanije poslednjih godinu upravo realizuju projekat izgradnje obaloutvrda na rijeci Lim u Beranama i Bijelom Polju, a projekat je finasiran od strane Svjetske banke - navedeno je u saopštenju.</p>
<p>U RUP-u ističu da će 2025. biti najteža godina za kompaniju i elektroenergetski sistem Crne Gore zbog realizacije dva važna investiciona projekta - izmještanje korita rijeke Ćehotine i ekološke rekonstrukcije TE “Pljevlja” koje treba završiti u ovoj godini. </p>
<p>- Zbog važnosti i brzine realizacije projekta, menadžment Rudnika uglja očekuje brzo djelovanje nadležnih institucija povodom navedene žalbe kako bi priveli kraju sve tendreske procedure i ušli u ovaj posao od izuzetne važnosti za budući stabilni rad energetskog sektora Crne Gore - zaključeno je u saopštenju.</p>

RUP: Žalba usporila projekat izmještanja Ćehotine, prijeti nesaglediva šteta po elektroenergetskom sistemu

<p>Apelacioni sud Crne Gore je nakon održane sjednice vijeća uvažio žalbu Specijalnog državnog tužilaštva i preinačio rješenje Višeg suda u Podgorici odbijajući kao neosnovan prijedlog branilaca okrivljenih da se iz spisa predmeta izuzmu kao pravno nevaljani dokazi koji se odnose na komunikacije ostvarene putem aplikacije „Anom“.</p>
<p>Viši sud u Podgorici je prethodno rješenjem od 14. januara odlučio da se iz spisa predmeta izdvoje kao pravno nevaljani dokazi koji se odnose na komunikacije ostvarene putem aplikacije „Anom“, jer po njihovoj ocjeni, nije jasan identitet treće zemlje koja je pribavila komunikacije i nadležnim organima SAD-a dostavila predmetne podatke - niti da li je postojao sudski nalog te zemlje da se izuzmu podaci sa servera, uslijed čega je nemoguće ispitati zakonitost procedure po kojoj su navedeni podaci pribavljeni.</p>
<p>Protiv ovog rješenja žalbu je izjavilo Specijalno državno tužilaštvo.</p>
<p>U postupku odlučivanja o žalbi, Apelacioni sud Crne Gore je ocijenio da je zaključak Višeg suda u Podgorici rezultat pogrešne primjene zakona.</p>
<p>Da bi se određeni dokazi izdvojili, po stavu Apelacionog suda, neophodno je da se sa izvjesnošću može zaključiti da su isti pravno nevaljani u smislu člana 17 stav 2 ZKP-a, što, kažu, u konkretnom nije slučaj.</p>
<p>- Naime, Sjedinjene Američke Države su do podataka o komunikaciji došle koristeći se međunarodnom pravnom pomoći od strane države članice Evropske Unije, za koju prema stanju u spisima predmeta ne postoji dokaz koji bi ukazivao na to da ista prilikom preduzimanja ovih radnji nije poštovala svoj nacionalni pravni poredak i da nije imala valjani sudski nalog za kopiranje podataka sa platforme za kriptovanu komunikaciju Anom - naveli su oni.</p>
<p>U prilog pravnom shvatanju Apelacionog suda je, kažu, odgovor Ministarstva pravde SAD-a na zamolnicu Specijalnog državnog tužilaštva.</p>
<p>- Iz kojeg proizilazi da je tehnika rada platforme „Anom" kroz operaciju „Trojanski štit" zakonita po zakonima SAD i po mjestu gdje je „host“ te platforme, te da je treća zemlja koja je „host“ za server „Anom" u Evropskoj Uniji, preko svojih pravosudnih organa pribavila sudski nalog kojim je odobreno kopiranje poruka koje su bile na serveru, a koje je ta zemlja dostavila Federalnom Istražnom birou (FBI), po zamolnici za međunarodnu pravnu pomoć - kažu u Apelacionom sudu.</p>
<p>Organi gonjenja Crne Gore su, ističu oni, pribavili ove podatke zamolbenim putem i uvrstili ih u dokaze u skladu sa članom 45 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima.</p>
<p>- Pa po pravnom shvatanju ovog suda nema osnova za sumnju u zakonitost procedure u zemlji pribavljanja, niti ima mjesta zaključku da se ovi dokazi ne mogu koristiti u ovom postupku - zaključili su oni.</p>

Apelacioni sud preinačio rješenje Višeg: Dokazi iz aplikacije Anom se mogu koristiti

<p>U kotorsku luku danas su uplovila dva kruzera sa ukupno 4.758 putnika.</p>
<p>Prema informaciji iz AD "Luka Kotor", brod “MSC Opera”, sa 2.249 putnika na na vezu ostaje do 18 sati, kada isplovljava za Bari.</p>
<p>Na sidrištu jedan do 18 sati ostaje 295 metara dug “Main Schiff 6” sa 2.536 putnika.</p>

U Kotoru dva broda sa skoro 5.000 putnika

<p>Bez pouzdanih i stručno tumačenih forenzičkih dokaza nema efikasne istrage ni pravičnog suđenja, jer forenzika predstavlja ključni segment u utvrđivanju činjenica i osigurava zakonito i pravično vođenje krivičnih postupaka, poručila je predsjednica Vrhovnog suda &nbsp;<b>Valentina Paličić</b> na otvaranju dvodnevne obuke za sudije i tužioce na temu „Primjena forenzike u krivičnom postupku“.</p>
<p>Seminar organizuje Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu (COSDT), uz podršku projekta „Jačanje kapaciteta Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu Crne Gore“, koji finansira Program za vladavinu prava (INL) Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, a implementira Međunarodna organizacija za razvoj prava (IDLO).</p>
<p>Pavličić je istakla da se savremeni krivičnopravni sistemi suočavaju sa sve složenijim oblicima organizovanog kriminala, zbog čega je forenzika, od DNK analize, balistike, digitalne forenzike do različitih vještačenja tragova, danas neizostavan alat za razrješavanje krivičnih djela.</p>
<p>Kontinuirana edukacija u oblasti forenzike je, kako je kazala, neophodna kako bi pravosuđe bilo spremno da odgovori savremenom kriminalu stručnošću, preciznošću i spremnošću da iskoristi sve što nauka može da ponudi pravdi.</p>
<p>- Forenzički nalazi, iako rezultat naučnih analiza, nemaju automatsku dokaznu snagu u sudskom postupku, već njihova vrijednost zavisi od stručnosti vještaka, zakonitog pribavljanja i pravilnog sudskog vrednovanja, u skladu s načelima pravičnog suđenja - pojasnila je predsjednica Vrhovnog suda.</p>
<p>Zato je, kako je naglasila, neophodno da sudije i tužioci imaju osnovno razumijevanje forenzičkih metoda, kako bi mogli da postavljaju suštinska pitanja, prepoznaju eventualne propuste ili pogrešna tumačenja i ispravno cijene dokaze.</p>
<p>Tokom obuke učesnici će se upoznati s radom Forenzičkog centra u Danilovgradu, savremenim tehnologijama u forenzici, interpretacijom DNK dokaza, hemijskim, balističkim i daktiloskopskim vještačenjima, ispitivanjem rukopisa i dokumenata, kao i kroz praktične studije slučajeva iz tužilačke prakse.</p>
<p>Predavači su istaknuti forenzički stručnjaci i predstavnici tužilaštva, koji će kroz interaktivna predavanja i diskusije doprinijeti razmjeni znanja i iskustava, s ciljem podizanja kvaliteta krivičnih istraga i sudskih postupaka.</p>

Pavličić: Forenzika garant pouzdanih istraga i presuda

<p>Evropska komisija poručila je da bi EU trebalo da razvije zalihe ljekova, generatora i sirovina kako bi se bolje pripremila za vojnu invaziju, pandemiju ili prirodnu katastrofu.</p>
<p>Izlažući prvu strategiju o gomilanju zaliha, rekli su da bi zemlje članice takođe trebalo da razmotre hitne zalihe proizvoda za prečišćavanje vode, opreme za popravku podmorskih kablova, dronova i mobilnih mostova za korištenje u sukobima.</p>
<p>Ranije ove godine, evropska javnost je pozvana da napravi zalihe hrane, vode i osnovnih potrepština za 72 sata kako bi se izborila sa vojnim napadom, prirodnom katastrofom, nestankom struje ili velikom industrijskom nesrećom.</p>
<p>Kao dio strategije spremnosti EU, zvaničnici rade na tome što bi vlade trebalo da skladište i kako pojačati spremnost za vanredne zdravstvene situacije, kao što su pandemija, otpornost na antimikrobne ljekove, hemijske, nuklearne ili biološke prijetnje.</p>
<p>To je takođe inspirisano nekoliko vlada EU, koje je komisija imenovala kao Finska, Estonija i Češka, za koje se zna da prave zalihe robe.</p>
<h2>Centar za sirovine</h2>
<p>EU namjerava do 2026. godine uspostaviti centar za kritične sirovine za zajedničku kupovinu takve robe u ime zainteresiranih kompanija, koje bi takođe mogle imati zadatak da organiziraju zalihe. EU će imati listu ljekova i medicinskih tehnologija do iste godine kojima će se dati prioritet za skladištenje ili zajedničku nabavku.</p>
<p>- Znamo s kakvim se prijetnjama suočavamo - hibridnim napadima, nestankom struje, ekstremnim vremenskim prilikama i širenjem bolesti. To više nisu daleki rizici. Zato spremnost pomjeramo sa strane na prvu liniju naše odbrane - poručila je komesarka EU za upravljanje krizama <b>Hadja Lahbib.</b></p>
<p>Najnovija strategija dolazi nakon što je danska premijerka<b> Mete Frederiksen </b>ponovila svoj stav da bi EU trebalo da bude spremna da se brani do 2030. godine.</p>
<p>- Rusko vojno naoružavanje znači da bi ono moglo, u roku od dvije do pet godina, predstavljati vjerodostojnu vojnu prijetnju Evropi i NATO-u - rekla je ona u Evropskom parlamentu u utorak.</p>

EK: Pripremiti zalihe za invaziju, pandemiju ili prirodnu katastrofu

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: zalba

Apelacioni sud razmatrao žalbe na presudu Dubljeviću kojom je osuđen na četiri i po godine zatvora zbog saobraćajke u kojoj su stradale dvije osobe

SDT se žalio na oslobađajuđu presudu u slučaju pokušaja terorizma: Optužene oglasiti krivima

Apelacioni sud odbio žalbu, Mandić ostaje u pritvoru

ODT Podgorica se žalilo na presudu Bećiroviću

ODT najavilo žalbu: Pogrešni i nepotpuni razlozi za oslobađajuću presudu Jeleni Perović

Više državno tužilaštvo izjavilo žalbu na oslabađajuću presudu za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku Pošte

Viši sud: O žalbi države na presudu u korist Šarića nakon što riješimo prethodno primljene predmete

Dodikov advokat uložio žalbu na prvostepenu presudu Suda BiH, žalilo se i Tužilaštvu

RUP: Žalba usporila projekat izmještanja Ćehotine, prijeti nesaglediva šteta po elektroenergetskom sistemu

Apelacioni sud preinačio rješenje Višeg: Dokazi iz aplikacije Anom se mogu koristiti

Apelacioni sud razmatrao žalbe na presudu Dubljeviću kojom je osuđen na četiri i po godine zatvora zbog saobraćajke u kojoj su stradale dvije osobe

U Kotoru dva broda sa skoro 5.000 putnika

Pavličić: Forenzika garant pouzdanih istraga i presuda

EK: Pripremiti zalihe za invaziju, pandemiju ili prirodnu katastrofu

PRATITE TVe UŽIVO