Gruzijski Zakon o registraciji stranih agenata koji je danas stupio na snagu predstavlja ozbiljno nazadovanje u demokratiji te zemlje, rekle su u zajedničkom saopštenju visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas i komesarka za proširenje Marta Kos.
U saopštenju piše da taj zakon, uz nedavno usvojene zakone o radiodifuziji i grantovima, predstavlja još jedno "agresivno djelovanje" gruzijskih vlasti s cilje da "uguši neslaganje, ograniči slobode i dalje smanji prostor za aktiviste, civilno društvo i nezavisne medije".
- Ove represivne mjere prijete samom preživljavanju demokratskih osnova Gruzije i budućnosti njenih građana u slobodnom i otvorenom društvu - piše u zajedničkom saopštenju Kalas i Kos.
One podsjećaju da je Evropski savjet u zaključcima u junu i oktobru 2024. godine ustanovio da takvo djelovanje ugrožava put Gruzije ka EU, i navode da je proces pristupanja EU de fakto zaustavljen.
EU ponavlja poziv vlastima Gruzije da "slušaju jasne zahtjeve svojih građana za demokratiju i evropsku budućnost" i da oslobode sve nepravedno zatvorene novinare, aktiviste, demonstrante i političke lidere.
- EU je spremna da razmori povratak Gruzije na put pristupanja Uniji ako vlasti preduzmu vjerodostojne korake ka preokretanju demokratskog nazadovanja - piše u tekstu uz naglasak da su za to odgovorne isključivo gruzijske vlasti.
Parlament Gruzije je nedavno izglasao zakon o "stranim agentima" kojeg su direktno inspirisale SAD da bi se zamijenio vrlo kritikovan zakon o "stranom uticaju" koji je podstakao masovne demonstracije 2024. godine.
U SAD takozvani "Fara zakon" obavezuje svaki entitet koji predstavlja neku državu, stranu organizaciju ili partiju da svoje aktivnosti prijavi vlastima.
Nevladine organizacije Gruzije smatraju da bi vlasti mogle da novi zakon koriste još više da stegnu obruč oko civilnog društva i opozicije.
Aktuelna vlada koju je formirala partija Gruzijski san je pod optužbama da je skrenula u autoritarizam i okrenula tu bivšu sovjetsku republiku s evropskog puta da bi je usmjerila ka Moskvi.
Gruziju koja je u političkoj krizi, svakodnevne demonstracije potresaju od kraja 2024. godine. Taj pokret se pojačao kada je premijer Irakli Kobahidze krajem novembra objavio da njegova vlada neće prije 2028. godine tražiti da otvori pregovore o pristupanju EU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Brisel: Zakon Gruzije o stranim agentima ugrožava pristupanje EU

Usvajanje Zakona o stranim agentima, koji su inicirali predstavnici koalicije Za budućnost Crne Gore, može imati nesagledive posljedice po slobodu medija i dalji demokratski razvoj Crne Gore, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Marko Banović.
Kako ističe, praksa u zemljama koje su uvele slična zakonska rješenja pokazuje da su, uz organizacije civilnog društva, mediji ključna meta tog represivnog zakona.&nbsp;
- Zakon o stranim agentima, osim što stvara administrativni teret, stigamitizuje medije, obeshrabrujući ih u daljem radu i potiskujući istraživačko novinarstvo. Takođe, autoritanrim režimima taj zakon služi kao sredstvo pritiska na medije u cilju gušenja kritičkih tonova prema vlasti - kaže Banović.&nbsp;
Kako dodaje, s obzirom na vlasničku strukturu i finansiranje medija u Crnoj Gori, većina njih bi mogla biti meta represivnih mjera Zakona o stranim agentima.
- Mediji u Crnoj Gori imaju problem sa održivošću. Dodatna stigmatizacija i pritisci mogu dovesti do gašenja medija. Ono što vidimo da je praksa u zemljama koje su uvele Zakon o stranim agentima, poput Rusije, jeste da zakon isključivo služi za gašenje ili protjerivanje medija koji su kritički nastrojeni prema vladajućem režim. Vjerujem da bi slična situacija bila i u Crnoj Gori, tj. mediji bliski vlasti bi bili pošteđeni, dok bi se istovremeno kritički nastrojeni mediji targetirali - ističe Banović.
Podsjeća da je i Mađarska, koja je članica Evropske unije, pokušala da se ugleda na Rusiju kroz usvajanje Zakona o odbrani nacionalnog suvereniteta u decembru 2023. godine i osnivanjem Kancelarije za zaštitu suvereniteta u februaru 2024. godine, koja ima zadatak da prikuplja informacije o svim grupama ili pojedincima koji imaju koristi od stranog finansiranja i utiču na javnu raspravu.&nbsp;
- Evropska komisija je u oktobru 2024. saopštila da će tužiti Mađarsku Međunarodnom sudu pravde u Hagu radi mogućih kršenja prava na privatnost i slobodu izražavanja i udruživanja zbog donošenja tog Zakona. Mađarska je sličan zakon, s ciljem obračuna sa organizacijama koje se finansiraju iz inostranstva, usvojila 2017. godine, ali je on poništen 2021. nakon što je Evropski sud pravde ustanovio da nije u skladu sa propisima Evropske unije - napominje Banović.
Dodaje i da se sličan zakon priprema u Slovačkoj.&nbsp;

Banović: Zakon o stranim agentima doveo bi do gušenja istraživačkog novinarstva i gašenja kritičkih medija

Bilo koji zakon koji može na bilo koji način da spriječi civilni sektor da radi svoj posao, a to je kontrolna i regulatorna funkcija, neće dobiti podršku Pokreta Evropa sad, kazao je funkcioner te partije i podpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović, komentarišući zakon o stranim agentima u Crnoj Gori u emisiji Fokus na TVCG.
Burne reakcije u državi kao i reakcije Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, izazvala je najava koalicije „Za budućnost Crne Gore“ da će predložiti zakon o stranim agentima. Taj zakon kontroliše rad civilnog sektora preko kojeg se navodno vrši strani politički uticaj.
Na pitanje da li ima potrebe za ovim zakonom te ima li saznanje da među civilnim sektorom postoje strani agenti, Ivanović je kazao da je na to teško odgovoriti.
- Vrlo je teško odgovoriti da li među civilnim sektorom ili uopšte među činjenicima društva postoje strani agenti ili ne, ali u svakom slučaju, ono što bih ja rekao jeste da je pravo poslanike političkih subjekata da kandiduju određene ideje pa i zakonska rješenja. Međutim, mi to zakonsko rješenje još nismo vidjeli, koliko sam ja shvatio, radi se samo o ideji, dakle ne postoji ni nacrt - naveo je Ivanović.
Kako je rekao, sa druge strane, ono što je takođe značajno jeste da smo vidjeli i reakciju velikog dijela političkih partija, dijelom i iz parlamentarne većine koji su rekli da ne bi podržali bilo kakvo zakonsko rješenje koje bi na bilo koji način moglo da spriječi civilnih sektora i nevladine organizacije u obavljanju njihove kontrolne funkcije.
- Sa druge strane, kao predstavnik izvršene vlasti mogu reći takođe da ono što je glavni i spoljno – politički prioritet Crne Gore je Evropska unija i svako zakonodavno rješenje mora proći odnosno mora biti poslato na mišljenje Evropskoj komisiji, biti usklađeno sa Evropskim zakonodavstvom i to je ono na čemu ćemo mi insistirati - naveo je Ivanović.

Ivanović: Nećemo podržati zakone koji mogu da spriječe NVO sektor da radi svoj posao

Zakon o stranim agentima, koji bi bio donijet u državi kandidatu za članstvo u Evropskoj uniji (EU), morao bi biti usklađen sa osnovnim vrijednostima Unije, kazala je portparolka Evropske komisije (EK) Ana Pisonero.
Upitani da prokomentarišu namjeru koalicije Za budućnost Crne Gore da iniciraju taj zakon, iz EK su kazali da namjeru ne žele da komentarišu.
- Razumijemo da je ovo najava namjere da se predloži nacrt zakona. Tako da u ovoj fazi ne komentarišemo - rekla je Pisonero Pobjedi.
Ona je istakla da svaki takav zakon zemlje kandidata za članstvo u EU morao bi biti u skladu s osnovnim vrijednostima EU.
- I u skladu sa osnovnim demokratskim vrijednostima, uključujući slobodu govora i izražavanja - naglasila je Pisonero.

Pisonero: Zakon o stranim agentima morao bi biti usklađen sa vrijednostima EU

Ministar odbrane, Dragan Krapović, očito ima lični sukob sa generalom Zoranom Lazarevićem i svi članovi Savjeta za bezbjednost i odbranu dobro razumiju tu situaciju, ocjenila je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na televiziji E izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević. Pitanje je, dodaje ona, ko će od članova Savjeta braniti institucije i institucionalni poredak, a ko će dati prednost koalicionim aranžmanima.
Prekid sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, vjeruje ona, ukazuje da predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pokušava da pošalje poruku da je važno poštovati određene procedure i zaštiti instituciju, u ovom slučaju Vojske.
- Vidjeli smo kakvu štetu ovo već sada nanosi državnim interesima Crne Gore, ono o čemu je general Lazarević govorio, činjenica da će biti prazna stolica Crne Gore na NATO sastanku, je dovoljno da dovede u pitanje motive ministra Krapovića, kada je riječ o odnosu prema generalu Lazareviću. Vjerujem, da ukoliko je postojao određeni profesionalni sukob, da je on mogao da bude riješen na način o kojem javnost ne bi bila ni upoznata, i koji bi bio dovoljno uvjerljiv svim članovima Savjeta, i da bi to predstavljalo jednu formalno pravnu odluku. Ali, iz svega ovoga vidimo da je očito riječ o jednom pokušaju zauzimanja bezbjednosnog sektora, koji nije zasnovan na javnom interesu - rekla je Uljarević.
Mnogo je zbivanja u Crnoj Gori, koja prema njenim riječima, služe da se zamaskiraju neke veće stvari koje su u planu, ili koje se već sprovode ispod žita.
- Već imamo nastavak nečega što je očiti pokušaj Demokratske Crne Gore, kroz dva ministra koji drže različite grane bezbjednosnog sektora, da se apsolutno postave iznad svega onoga što je nekakav profesionalni aparat unutar tih sektora. Nekako se zaboravlja da su ministri političke figure, koji imaju svoje nadležnosti, a šta je to profesionalni kadar u vojnom i policijskom dijelu - istakla je Uljarević.
<h2>Štetna, regresivna inicijativa</h2>
Kada je riječ o zakonu o agentima stranog uticaja, koji inicira Kolaicija Zajedno za budućnost, &nbsp;Centar za građansko obrazovanje se, kaže, jasno odredio. Takav zakon je, vjeruju u toj organizaciji čija je Uljarović izvršna direktoica, štetan, kad je riječ o demokratskim standardima i praksama. Objašnjava da ta inicijativa ije neočekivana, a da se predlagači u ovom trenutku osjećaju dovoljno moćnim da je pokušavaju procesuirati prema Skupštini.
- Radi se o izuzetno štetnoj, regresivnoj i nedemokratskoj inicijativi. Jako bih se radovala da ona dođe u Skupštinu, da vidimo kako će se svaki poslanik pojedinačno o njoj odrediti - kazala je ona i dodala da je potrebno da i domaća i međunarodna javnost vide je li lice vladajuće kolaicije proevropsko.&nbsp;
- Mislim da nije, i da ovo skida dio tih maski i zato bi bilo važno da vidimo ta njihova određena - naglasila je Uljarević.
Inicijativa o kontroverznom zakonu stiže, nakon kratke, ali, kako kaže, upečatljive posjete srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Crnoj Gori. Čini se, dodaje ona, da je to dalo polet da se ona predloži.
Ponovo vidimo, rekla je Uljarević, da pojedini akteri u Crnoj Gori rade ono što se Vučić, sa svim autorativnim pristupom vladavini, ne bi usudio da uradi u Srbiji. Ta vrsta dokazivanja, prema njenom mišljenju, dovoljno govori kako ti politički akteri razumiju demokratske procese, ko zapravo uređuje stvari i kome je u interesu da na takav način vrati Crnu Goru nazad na skali demokratske razvijenosti.
<h2>Sindrom "kuvane žabe"</h2>
Mnogi su dobili sindrom "kuvane žabe", vjeruje ona, pa ne reaguju na ono na šta bi se moralo reagovati. Situaciju sa postupcima predsjednika Skupštine Andrije Mandića, u slučaju vizuelnog identiteta skupštinskog logotipa, opozicija mora istjerati do kraja. U protivnom, doaje ona, Mandiću se daje osnov za neke buduće odluke, koje će biti teže i gore.
- Posao premijera je izgleda, da širi pozitivnu energiju, u Vladi Crne Gore, jer se drugi učinci ne vide. Mi imamo situaciju u kojoj tri zvaničnika ove države ne mogu da uđu, niti da prelete iznad teritorije Hrvatske, imamo skepticizam kod nekih drugih članica, jer one znaju da je IBAR poklonjen, a ne zaslužen, a vidimo, naravno, i kakav stav će zauzeti nova komesarka koja dolazi iz šireg regiona, jako dobro razumije stvari u Crnoj Gori, a nije sklona, po mom sudu, da se prikloni onima što su neki drugi interesi u regionu, i da na taj način Crna Gora bude kolateral - rekla je Uljarević.
Sve što se dešava ima u svom podtekstu nedavno završene izbore u Podgorici, smatra ona I podsjeća da su oni jako važni za ono što je održivost Vlad. Stoga je, kako kaže, Vladi u interesu da na svaki način potkopa poziciju predsjednika države.
- Sada vladajuća koalicija ne može da formira vlast u značajnom dijelu opština, zato što se izgubilo ono što je bio njihov jedini zajednički imenitelj, a to je borba protiv Demokratske partije socijalista, znači došli smo do onoga da oni nemaju dovoljno svog sadržaja i principa oko kojih bi se mogli ujediniti i raditi - ističe Uljarević.
Kakvi god budu rezultati popisa stanovništva, dodaje ona, u Crnoj Gori će biti neka vrsta naglašenog javnog diskursa i tenzija, jer će uvijek biti jedna strana kojoj se rezultati neće dopasti.
- Ja mislim da je sramota da mi poslije godinu dana dobijamo te podatke, i da to samo po sebi dovodi u pitanje institucionalni kapacitet, ali otvara, s pravom, sumnje, da se nešto u međuvremenu dešavalo, neka vrsta inženjeringa, trebalo je mnogo ranije da se ti podaci objave -zaključila je Uljarević.&nbsp;
Cijelo gostovanje može se pogledati na You Tube kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZnTR_fLiTMs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Uljarević: Krapović očito ima lični sukob sa Lazarevićem

Iz Evropskog saveza Crne Gore kažu da Za budućnost Crne Gore predlaže zakon koji zabranjuje djelovanje te koalicije.
Iz koalicije Za budućnost Crne Gore kazali su danas da je Prijedlog zakona o stranim agentima u ranoj fazi izrade, te da je baziran na američkom modelu.

- Ukoliko Crna Gora donese Zakon o stranim agentima po američkom modelu, kako jutros pojašnjavaju iz ZBCG, upravo prvi kojima bi bilo zabranjeno djelovanje u našoj državi bi bili kolege iz te koalicije, zato što predstavljaju klasične predstavnike tuđe države u Crnoj Gori i rade za strane maligne proputinove interese, a ne interese svoje zemlje - kazali su u Evropskom savezu.

Evropski savez: ZBCG predlaže zakon koji zabranjuje njihovo djelovanje

Iz koalicije Za budućnost Crne Gore kazali su da je Prijedlog zakona o stranim agentima u ranoj fazi izrade, te da su nevladine organizaije i opozicija pogriješili po pitanju prakse i modela na kojima se zasniva ovo rješenje.
- Nismo željeli da remetimo jučerašnju sinhronizovanu reakciju predstavnika NVO i opozicije, koji su ničim izazvani krenuli u raspravu o tome po kom modelu je napravljen predlog Zakona o agentima stranog uticaja, a da isti nisu imali prilike ni da vide. Ovim putem želimo u potpunosti da ih relaksiramo, jer se ovaj predlog zakona nalazi u ranoj fazi izrade, ali su oni uprkos tome, u startu pogriješili kada je u pitanju praksa i model na kojem se zasniva. Upravo zbog važnosti ove poruke, nismo željeli da nove detalje iznosimo u toku jučerašnjeg dana, već to činimo sada" - saopšteno je iz ZBCG.
Tvrde da koncept na kojem će se zasnivati prijedlog ovog za, kako su rekli, Crnu Goru izuzetno važnog zakona je Zakon o registraciji stranih agenata u SAD-u, pod nazivom Foreign Agents Registration Act (FARA)."
Ovaj zakon, nadalje navode iz ZBCG, zahtijeva da osobe ili organizacije koje zastupaju stavove stranih vlada, političkih stranaka ili entiteta budu registrovane u Ministarstvu pravde (Department of Justice), dok je njegov cilj da omogući transparentnost u vezi sa aktivnostima lobiranja koji stranci sprovode u SAD i da omogući javnosti i vlastima da budu svjesni uticaja stranih interesa na unutrašnju politiku i zakonodavne procese zemlje.
Osobe ili organizacije koje potpadaju pod ovaj zakon moraju, ističu u ZBCG, redovno podnositi izvještaje o svojim aktivnostima, prihodima i troškovima koji se odnose na zastupanje stranih interesa, ddoaju u saopštenju.
- Uzevši sve ovo u obzir, vjerujemo da će se u skladu sa demokratskim i zapadnim tekovinama kojima svi zajedno stremimo, o ovom zakonu razgovarati na jedan civilizovan i svrsishodan način, jer građani Crne Gore imaju pravo da znaju kako se finansiraju organizacije koje svakodnevno daju svoj sud o brojnim stvarima od javnog interesa. Žao nam je što ovaj zakon očigledno neće imati podršku parlamentarne većine i zaista ne vidimo zašto bi nekome smetalo povećanje transparentnosti cjelokupnog društva po uzoru na najveće demokratske tekovine zapadnog svijeta - dodaje se u saopštenju.
U ZBCG-u kažu da ne razumiju uplašenost i zabrinutost da će se ovim zakonom zabraniti djelovanje bilo koje NVO, jer o tome, kako navode, "nije bilo niti jednog slova u prethodnom saopštenju".
- A svakako ga neće biti ni u prijedlogu zakona. Ukoliko se već toliko zalažu za transparentnost funkcionisanja političkih organizacija i državnih institucija, oni bi zapravo trebali da prvi pozdrave ovakav zakon, ali vjerujemo da je građanima Crne Gore jučerašnjim reakcijama sve postalo kristalno jasno - zaključuje se u saopštenju.

ZBCG: Zakon o stranim agentima baziran na američkom modelu, njime se neće zabraniti djelovanje bilo koje NVO

Zahtjev Nove srpske demokratije za hitno uvođenje Zakona o stranim agentima predstavlja ozbiljnu prijetnju za evropske integracije Crne Gore. Taj zakon je ključni alat koji autokratski režimi primjenjuju u cilju gušenja slobode govora i urušavanja demokratije. Digitalni forenzički centar (DFC) je kroz <a href="https://dfc.me/izazovi-novinarstva-u-rusiji/">analize</a> i <a href="https://dfc.me/wp-content/uploads/Studija-Rusija-WEB-1.pdf">studije</a>, koje tretiraju ruski maligni uticaj u Crnoj Gori, upozoravao na djelovanje ruskih i srpskih proksi aktera, posebno naglašavajući problematiku Zakona o stranim agentima. 
<h2>Rusija i Zakon o stranim agentima</h2>
Zakon o stranim agentima se primjenjuje u Rusiji od 2012. godine i više puta je revidiran tokom protekle decenije kako bi uključio sve veći broj potencijalnih ciljeva za diskriminaciju koju država sprovodi. Do danas je više od 500 organizacija, novinara, aktivista, umjetnika i drugih javnih osoba dobilo taj status. Trenutno se svaka organizacija, medij ili pojedinac mogu označiti kao strani agent jednostavno time što će ih rusko Ministarstvo pravde proglasiti da su pod stranim uticajem, ili zbog primanja bilo koje svote novca iz inostranstva (ili iz entiteta koji sam prima strane fondove). Kategorije koje mogu biti prepoznate kao strani agenti su: rusko ili strano pravno lice, bez obzira na njegovu organizacijsku i pravnu formu; javno udruženje koje djeluje bez osnivanja pravnog lica, drugo udruženje pojedinaca, struktura iz inostranstva bez osnivanja pravnog lica; pojedinci, bez obzira na njihovu nacionalnost, neprofitne organizacije, medijske platforme i pojedinačno ruski građani, uključujući novinare i aktiviste.
Skoro svi nezavisni mediji su već eliminisani. Većina nezavisnih novinara je primorana da bježi iz zemlje, a kao rezultat antimedijskih zakona, novinari i drugi aktivisti dobijaju veoma oštre zatvorske kazne. Nijedan novinar nije zaštićen od prijetnji ozbiljnim optužbama prema nejasno formulisanim represivnim zakonima koji se često usvajaju preko noći. Mnogi zakoni koji se odnose na slobodu izražavanja, a koji su usvojeni u posljednjim godinama – uključujući zakone o kleveti i lažnim vijestima – su izmijenjeni kako bi bili uključeni u Krivični zakonik na početku pandemije COVID-19. Invazija na Ukrajinu je dala novi podsticaj ovom procesu, pri čemu je Ruski parlament usvojio amandmane prema kojima je lažna informacija o ruskim oružanim snagama i svakom drugom ruskom državnom tijelu koje djeluje u inostranstvu sada kažnjiva zatvorom do 15 godina.
<h2>Ruski proksiji</h2>
Po ugledu na Rusiji brojni autokratski režimi širom svijeta koriste identičan zakonski mehanizam da učvrste vlast i uguše bilo kakav disonantan ton. Pod vođstvom predsjednika Aleksandra Lukašenka, bjeloruska vlada je 2011. godine uvela izmjene koje su uspostavile krivičnu odgovornost za lokalne nevladine organizacije (NVO) koje primaju strane grantove i donacije ako se time krši lokalno zakonodavstvo. Takođe im je bilo zabranjeno da drže sredstva u stranim bankama. Iste godine izmijenjen je Krivični zakonik, proširujući definiciju državne izdaje na bilo koji oblik pomoći stranih država ili organizacija ako može ugroziti nacionalnu bezbjednost Bjelorusije. Ovo je dodatno povećalo rizike za NVO i civilno društvo. U posljednjim godinama, Lukašenko je nastavio da pooštrava kontrolu nad civilnim društvom. Dekretima izdatim 2015. i 2020. godine pooštreni su izvještajni zahtjevi za primljene strane donacije i ograničeni tipovi pomoći, uz zabranu stranog finansiranja u oblastima umjetnosti, naučnih istraživanja i ljudskih prava. Odjeljenje za humanitarna pitanja je dobilo veća ovlašćenja da nadgleda upotrebu stranog finansiranja, prioritetno za projekte koje odobri država. U januaru 2023. godine, Lukašenkov režim je tajno usvojio Zakon o konfiskaciji imovine građana uz kasnije obrazloženje da je to odgovor na neprijateljske akcije. Zloupotrebama ovih zakona Lukašenkov autokratski režim je uspio da u potpunosti uguši slobodu govora i bilo koji vid opozicionog djelovanja, uz hapšenje brojnih novinara, pripadnika NVO sektora, građanskih aktivista i opozicionih političara. 
Gruzija je najupečatljiviji primjer štetnih posljedica Zakona o stranim agentima. Proruska proksi vlast u Gruziji, iskoristila je institucionalnu prednosti i usvojila Zakon prema kojem se organizacije koje dobijaju više od 20 odsto sredstava iz inostranstva moraju registrovati kao strani agenti. Donošenje zakona je prouzrokovalo velike proteste u zemlji i dodatnu destabilizaciju društva. EU je prekinula pristupne pregovore sa Gruzijom, pa je proevropska agenda u toj zemlji zaustavljena. 
Nakon izglasavanja Zakona o stranim agentima u Gruziji, zagovornici njegovog donošenja su pokušali da relativizuju njegove diskriminatorske i antievropske odredbe upoređujući ga sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA). Američki zakon izglasan je 1938. godine s ciljem suzbijanja nacističke propagande. Za razliku od ruskog ili gruzijskog, taj Zakon ne obavezuje organizacije civinog društva da se registruju isključivo na osnovu finansiranja iz inostranstva. Takođe, u skladu sa FARA, ne cenzurišu se ili finansijski kažnjavaju organizacije koje se ne slažu sa zvaničnom politikom SAD. Međutim, proruski proksi akteri koristili su postojanje tog Zakona da u svojim državama realizuju agendu koja je u suprotnosti sa evropskim vrijednostima i sprovedu autoritarne tendencije, gušeći slobodu civilnog društva i ograničavajući djelovanje nezavisnih medija i nevladinih organizacija.
Mađarska koja je članica Evropske unije pokušava se ugledati na Rusiju kroz usvajanje Zakona o odbrani nacionalnog suvereniteta u decembru 2023. godine i osnivanjem Kancelarije za zaštitu suvereniteta u februaru 2024. godine koja ima zadatak da prikuplja informacije o svim grupama ili pojedincima koji imaju koristi od stranog finansiranja i utiču na javnu raspravu. Evropska komisija je u oktobru 2024. godine <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/eu-orban-madjarska-zakon-tuzba-medjunarodni-sud-pravde/33145123.html" target="_blank">saopštila</a> da će tužiti Mađarsku Međunarodnom sudu pravde u Hagu radi mogućih kršenja prava na privatnost i slobodu izražavanja i udruživanja zbog donošenja tog Zakona. Mađarska je sličan zakon, s ciljem obračuna sa organizacijama koje se finansiraju iz inostranstva, usvojila 2017. godine, ali je on poništen 2021. godine nakon što je Evropski sud pravde ustanovio da nije u skladu sa propisima Evropske unije.
Sličan zakon priprema se i u Slovačkoj. Zakon koji je usvojen u prvom čitanju u aprilu 2024. godine tretirao bi organizacije koje iz inostranstva prime više od pet hiljada eura kao organizacije sa stranom podrškom. Tekst zakona predviđa da nevladine organizacije moraju vlastima davati podatke o identitetu donatora, a predviđa se i mogućnost da Ministarstvo unutrašnjih poslova novčano kazni ili rasformira one koji ne rade u skladu sa zakonom. Iz Evropske unije su poručili Slovačkoj da bi zbog usvajanja tog zakona mogla dobiti sankcije iz EU.
Svi pomenuti zakoni su modelirani po ruskom Zakonom o stranim agentima, a usvojeni su od strane ruskih proksi vlasti ili vladajućih elita koje gaje simpatije prema režimu Vladimira Putina. Evropski sud za ljudska prava je u junu 2022. godine jednoglasno presudio da je ruski zakon o stranim agentima prekršio Evropsku konvenciju o ljudskim pravima uskraćujući slobodu okupljanja i udruživanja. 
<h2>Zapadni Balkan</h2>
Ruski maligni uticaj je snažno prisutan u regionu Zapadnog Balkana, a jedan od načina ispoljavanja tog uticaja je promocija ruskog autoritarnog sistema vladavine. Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik je u nekoliko navrata najavljivao uvođenje zakona o stranim agentima u tom bosanskohercegovačkom entitetu. Međutim, u maju 2024. godine objavio je da je Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija povučen iz skupštinske procedure. Dodik je saopštio da je Republika Srpska opredijeljena evropskom putu, dodajući da je zakon povučen radi dodatnih usaglašavanja i usklađivanja sa evropskom praksom, kao i da će nakon toga zakon biti ponovo vraćen u proceduru. Prijedlogom Zakona se <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/nacrt-zakon-strani-agenti-republika-srpska-usvojen/32613994.html" target="_blank">predviđala </a>posebna prismotra i mogućnost zabrane rada za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabrana političkih aktivnosti, potreba za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja.
U Srbiji vladajuće strukture konstantno targetiraju opozicione medije i nevladin sektor kao strane plaćenike, dok pojedini proruski i prosrpski mediji i krajnje desničarske strukture u Crnoj Gori na identičan način targetiraju NVO sektor u cilju kreiranja ambijenta straha i nesigurnosti. Ruski proksiji u regionu na ovaj način teže da dodatno promovišu autoritarne vrijednosti na Zapadnom Balkanu.
DFC u kontinuitetu ukazuje na problem stranog miješanja koji za cilj ima urušavanje demokratije i promjenu evroatlantskog kursa Crne Gore. Zahtjev za uvođenje Zakona o stranim agentima je posljednji eklatantan primjer te namjere. Očigledno je da proruske i prosrpske strukture koje su dio vlasti u Crnoj Gori takvim predlozima teže da zaustave proces demokratizacije Crne Gore i njen evropski put, promovišući upotrebu sredstava i metoda iz arsenala zvaničnog Kremlja. 
Zastupnici rusko-srpskog uticaja koji su dio aktuelne parlamentarne većine u Crnoj Gori pokušavaju pomjeriti granice i po već ustanovljenoj metodologiji postepenog privikavanja crnogorskog društva na do juče neprihvatljive stavove i nezamisliva rješenja realizovati inicijativu čiji je cilj gušenje organizacija civilnog društva i nezavisnih medija koji promovišu vrijednosti u skladu sa proklamovanim nacionalnim interesima i strateškim ciljevima koji se ogledaju kroz proces evropskih i evroatlantskih integracija Crne Gore. Na taj način bio bi otvoren dodatni prostor za potpuno neometano djelovanje autokratskih režima, prije svih onog u Beogradu i Moskvi čija agenda, pored ostalog, podrazumijeva i uskraćivanje evropske budućnosti građanima Crne Gore. Blokiranje evropskog puta Crne Gore je jasan cilj Rusije koji je i javno saopštio doskorašnji ambasador Ruske Federaciju Crnoj Gori. 
U Crnoj Gori nažalost ne postoji institucionalna borba protiv stranog miješanja i dezinformacija. Jedina brana od tih antidemokratskih pojava u crnogorskom društvu su organizacije kao što je Digitalni forenzički centar.

Ugrožavanje evropske budućnosti Crne Gore: Šta predstavlja Zakon o stranim agentima

Ako nekome nije bio jasan pravac kojim ZBCG vodi Crnu Goru, od jutros je potpuno načisto - poručio je predsjednik glavnog odbora Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić nakon što je ta koalicija pozvala da se hitno predloži zakon o agentima stranog uticaja - po uzoru na Rusiju.
Ovo je, podvlači Stanić, autokratija putinovskog tipa koja za cllj ima ukidanje sloboda i prava građana.
- A prvi na udaru će biti "strani agenti" iz NVO. Ovaj naziv je koriščen od strane njihovog formalnog šefa Aleksandra Vučića, dok je kao ministar informisanja i propagande krajem devedesetih crtao mete NVO aktivistima, novinarima i opozicionim političarima - ukazao je Stanić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzbcg-hitno-predloziti-zakon-o-agentima-stranog-uticaja-pojedine-nvo-funkcionisu-van-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Crna Gora na sreću ima, kaže Stanić, vrlo žilav i robustan NVO sektor kojem će Evropski savez pružiti svu moguću podršku.
- Naš, kao i njihov, cilj je evropska, građanska i Crna Gora slobodnog mišljenja. Upravo sve ono što nije Putinova Rusija i Vučićeva Srbija danas. Zbog toga je juče Vučić očigledno i došao da svojim odnosom prema domaćinu, ali i slobodnoj javnosti Crne Gore pokaže đe nam je mjesto - naveo je Stanić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkoprivica-cilj-prijedloga-zbcg-o-donosenju-zakona-o-stranim-agentima-je-uvodenje-praksi-autoritarnih-rezima-gusenje-slobodne-misli-i-progon-neistomisljenika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na njegovu žalost, kaže da je investicija u srbijanske partije u Crnoj Gori potpuno promašena, što, kako je dodao, vidimo po rezultatima lokalnih izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fborancic-na-prijedlog-zbcg-sprovodenje-radikalne-totalitarne-politike-po-uzoru-na-rusiju-nece-proci&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Zalud su 32 ministra i sedam potpredsjednika Vlade, i sva javna i državna preduzeća, zalud sva medijska hajka - građani vas više neće. 
Ali da ne zaboravm, kad vas ubrzo pošaljemo u opozciju garantujemo vam da vam se neće deseti ništa slično što se dešava opoziciji u Rusiji ili 
Bjelorusiju. Kao opozicija ćete, gospodo iz ZBCG, imati sva prava koja 
imaju političari i partije u najrazvijenim demokratijama svijeta, EU i 
NATO zemljama, jer su to vrijednosti za koje se u Evropskom savezu 
zalažemo - zaključio je Stanić.

Stanić: Jasan pravac kojim ZBCG vodi Crnu Goru - autokratija putinovskog tipa

Najava donošenja “zakona o stranim agentima” predstavlja još jednu antievropsku i antizapadnu zamisao dijela vladajuće koalicije kojoj su usta puna privrženosti učlanjenju u Evropsku uniju (EU) i prihvatanju njenih vrijednosti.
To je ocijenio izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica nakon prijedloga koalicije Za budućnost Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzbcg-hitno-predloziti-zakon-o-agentima-stranog-uticaja-pojedine-nvo-funkcionisu-van-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva sve članice vladajuće koalicije da se nedvosmisleno izjasne o ovom predlogu i javno kažu da li je ovo dio i njihove politike.
- Zaista se nadamo da je u ovoj koaliciji još ostalo onih subjekata koji iskreno, a ne samo verbalno baštine vrijednosti EU i poštuju odluke njenih najvažnijih institucija, ali što je najvažnije koje imaju hrabrosti da se javno suprotstave stalnim pokušajima uvođenja antievropskih praksi i politika u crnogorski zakonodavni sistem - poručio je Koprivica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fborancic-na-prijedlog-zbcg-sprovodenje-radikalne-totalitarne-politike-po-uzoru-na-rusiju-nece-proci&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je podvukao da Crna Gora, kao zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, mora svoje zakonodavstvo uskladiti sa evropskom pravnom tekovinom.
- A u procesu izrade novog zakonodavstva mora pratiti zakonodavstvo EU, kao i Povelju EU o osnovnim pravima. Ova inicijativa je direktno suprotstavljena toj obavezi - ukazao je izvršni direktor CDT-a.
Zanimljivo je, dodaje, da se ovim predlogom Crna Gora želi svrstati u red sa Rusijom, Kirgistanom, Mađarskom i Gruzijom koje su usvojile slična rješenja.
- A usvajanje ovakvog zakonodavstva se razmatralo i u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska. Svi ovi zakonski projekti dočekani su sa osudom relevantnih međunarodnih institucija i organizacija - ukazao je Koprivica.
Evropska unija je, navodi, u više navrata osudila ovakve inicijative, a Evropski parlament je u rezoluciji posvećenoj gruzijskom zakonu pozvao na povlačenje ove štetne legislative ukazujući da je „targetiranje organizacija civilnog društva i nezavisnih medija uopšte, a posebno ovaj predloženi zakon, nesumnjivo u suprotnosti i nepomirljivi sa normama i vrijednostima Evropske unije, kao i sa bilo kakvim težnjama za članstvo u EU”.
I Venecijanska komisija je, naglašava, u prethodnim godinama analizirala usklađenost ovih štetnih i autoritarnih zakonskih predloga sa važećim međunarodnim i evropskim standardima, i u više navrata upozoravala da ograničenja prava na slobodu izražavanja, slobodu udruživanja i privatnost koji zakoni uvode nijesu u skladu Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao ni Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima.
- Kad je Rusija sama sprovodila ovaj naum protiv kritičke misli Evropski sud za ljudska prava u predmetu Ecodefence i drugi protiv Rusije utvrdio je da je time prekršila osnovna ljudska prava i slobode svim aplikantima kojih je bilo 61 u ovom predmetu. Aktivnosti Rusije u kršenju ljudskih prava i sloboda dovele su do toga da ona danas nije članica Savjeta Evrope čime je sebe svrstala na marginu prosvijećenih tokova evropskih naroda - istakao je Koprivica.
I presuda Suda pravde Evropske unije u slučaju C-78/18 je, kaže, od velike važnosti u ovom pogledu.
- Nakon što je ocijenio mađarski Zakon o transparentnosti organizacija koje primaju podršku iz inostranstva, Sud je zaključio da je zakonodavstvo koje zahtijeva od određenih organizacija civilnog društva, koje primaju podršku iz inostranstva iznad određenog praga, da se registruju, prijave i objave svoje izvore finansiranja, te koje predviđa sankcije u slučaju nepoštovanja, diskriminatorno i neopravdano, što je rezultiralo kršenjem zakonodavstva Evropske unije - naveo je Koprivica.
CDT, kaže, od svog nastajanja poštuje najviše standarde poslovanja NVO.
- I za to smo više puta bili proglašeni za jedan od najtransparentnijih think-thankova. Sve relevantne informacije o našem radu se nalaze na našem veb sajtu i dostupne su svima. Takođe, jako smo se zalagali da se u važeće crnogorsko zakonodavstvo ugrade odredbe koje zahtijevaju od nevladinih organizacija da se registruju i podnose finansijske izvještaje - naveo je Koprivica.&nbsp;
Ti zakoni omogućavaju, ističe, da finansijsko poslovanje NVO, uključujući izvore njihovog finansiranja, bude predmet kontrola svih nadležnih organa, što se u praksi redovno dešava.
- Ali, svakome ko i najmanje promišlja stanje u zemlji u kojoj živimo jasno je da to nije cilj ovog predloga. Cilj ovog predloga je uvođenje praksi autoritarnih režima, gušenje slobodne misli, progon neistomišljenika i etiketiranje civilnog društva kao stranih agenata i državnih neprijatelja - ukazao je izvršni direktor CDT-a.
Zato je, zaključuje, neophodno jasno i precizno izjašnjenje svih djelova vladajuće koalicije o ovom predlogu kako bi domaća i međunarodna javnost bila potpuno načisto o tome sa kim ima posla i tome prilagodila svoje dalje djelovanje.

Koprivica: Cilj prijedloga ZBCG o donošenju zakona o stranim agentima je uvođenje praksi autoritarnih režima, gušenje slobodne misli i progon neistomišljenika

Nemam dileme da su motivi za blokadu dva poglavlja politički, a ne tehnički. Iz jednostavnog razloga: da se radilo o neispunjenim kriterijumima, to bi nam bilo saopšteno znatno ranije i bila bi data prilika da se nešto popravi i da se nedostaci otklone. To se nije desilo. Ovdje je riječ o namjeri da se napredak Crne Gore u pregovorima uspori.
To, međutim, ne znači da smo ispunili sve obaveze u poglavlju 11, za koje imamo dva završna mjerila, kao ni u poglavlju 13, za koje takođe imamo dva završna mjerila. 
Ni u jednom od nedavno zatvorenih poglavlja nismo ispunili sve kriterijume. Politička je odluka bila i kada smo zatvarali i tada nam je to koristilo, politička je i sada kada smo blokirani, kada nam to šteti i usporava naš već veoma spor put. 
Izuzetno je važno da istovremeno razumijemo političku realnost procesa i ubrzamo suštinske reforme – jer samo ta kombinacija može spriječiti dalja usporavanja. Bez tog paralelnog djelovanja, svaka naredna odluka može ponovo biti politička – i ponovo na našu štetu.
Novembarski Izvještaj Evropske komisije - objavljen, dakle, prije samo mjesec dana - je ukazao na niz obaveza u poglavljima 11 i 13, koja pripadaju klasteru 5 „Resursi, poljoprivreda i kohezija“.
Kada je u pitanju poglavlje 11 „Poljoprivreda i ruralni razvoj“ Komisija navodi da su preporuke iz 2024. godine samo djelimično sprovedene i da Crna Gora naročito treba da intenzivira sprovođenje programa IPARD III i obezbijedi više resursa, naročito kadrovskih. Osim toga navodi se da država mora da ubrza sprovođenje Akcionog plana za usklađivanje s pravnom tekovinom EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, obezbjeđujući kontinuirano usklađivanje zakonodavstva i finalizaciju registra vinograda. 
Traži se i da se osigura da se aktivnosti i mjere utvrđene u sprovedbenom planu za uspostavljanje agencije za plaćanje i integrisanog sistema upravljanja i kontrole preduzimaju i ispunjavaju u određenim vremenskim okvirima, s posebnim fokusom na ažuriranje sistema identifikacije zemljišnih parcela (LPIS) i izradu detaljnih planova za uspostavljanje sistema za nadzor površina. Na kraju, podsjeća se i da su u oblasti borbe protiv korupcije, IPARD tijela obavezna da sprečavaju, otkrivaju i prijavljuju nepravilnosti.
Kada je u pitanju poglavlje 13 „Ribarstvo i akvakultura“, prošlogodišnje preporuke Komisije su takođe samo djelimično sprovedene i ostaju uglavnom važeće. Od Crne Gore je naročito traženo da poveća svoje administrativne, kontrolne i inspekcijske kapacitete, kako je i predviđeno Akcionim planom za jačanje administrativnih, inspekcijskih i kontrolnih kapaciteta usvojenim u julu 2025. godine. U pogledu inspekcija i kontrole, u 2025. godini nije bilo povećanja broja inspektora za ribarstvo, niti povećanja broja zaposlenih u administraciji. U toku su aktivnosti na daljem ažuriranju i unapređenju informacionog sistema za ribarstvo, kao i na obezbjeđivanju neophodne opreme i obuka za inspektore.
Osim toga naglašeno je da je neophodno da se sprovedu Zakon o morskom ribarstvu, Zakon o akvakulturi i Zakon o strukturnim mjerama i državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturi te nastavi rad na razvoju sekundarnog zakonodavstva (podzakonskih akata i pravilnika) neophodnog do trenutka pristupanja. Konačno, decidno se navodi da nije bilo pomaka u oblasti pomorskog prostornog planiranja.
Iz svega navedenog vidimo da smo za ova dva poglavlja usvojili neke od zakona, strategija i akcionih planova, ali da njihovo sprovođenje gotovo da nije ni započeto, dok administrativni kapaciteti nisu unaprijeđeni. Drugim riječima, usvojene javne politike za poljoprivredu i ribarstvo nisu još zaživjele u praksi. 
Sprovođenje svih ovih preporuka je u interesu građana i građanki Crne Gore. Zajednička poljoprivredna politika EU (ZPP) podržava poljoprivrednike i osigurava bezbjednost hrane u Evropi. Pomaže u suočavanju s klimatskim promjenama i održivom upravljanju prirodnim resursima; održava ruralna područja i pejzaže širom EU; održava ruralnu ekonomiju živom promovisanjem radnih mjesta u poljoprivredi, agroprehrambenoj industriji i povezanim sektorima. To zahtijeva snažne sisteme upravljanja i kontrole. Postoje i zajednička pravila EU za tržišne standarde, politiku kvaliteta i organsku poljoprivredu koja je važno ne samo da usvojimo, nego da dosljedno sprovodimo.
Sa druge strane, Zajednička politika u oblasti ribarstva (ZRP) propisuje pravila za upravljanje ribarstvom, štiti žive resurse mora i ograničava uticaj ribarstva na životnu sredinu. To uključuje postavljanje kvota za ulov, upravljanje kapacitetima flote, pravila o kontroli i inspekciji, pravila o tržištima i akvakulturi i podršku za ribarstvo i obalne zajednice. Pored toga, ona podstiče održivu akvakulturu. 
Činjenica da je odluka o blokadi dva poglavlja politička ne oslobađa domaće institucije obaveze da ubrzaju ispunjavanje preuzetih obaveza, već upravo suprotno – povećava potrebu za ozbiljnijim i organizovanijim pristupom. Nadležno ministarstvo, pregovaračka struktura i Vlada treba što prije da obavijeste javnost šta je preduzeto da sve navedene preporuke budu realizovane.
Svako odlaganje u ispunjavanju ovih obaveza znači ne samo sporije pregovore, već i gubitak prilika za razvoj ruralnih područja, jačanje prehrambene bezbjednosti i održivo upravljanje morskim resursima.

Motivi za blokadu poglavlja su politički, ali to ne znači da smo ispunili sve obaveze u poglavljima

XXIII Maslinijada, najznačajnija poljoprivredno-turistička manifestacija Bara svečano je otvorena danas u Starom Baru, te su starobarsku pjacu ispunili izlagački štandovi bogati domaćim proizvodima, maslinama, maslinovim ulje, delicijama iz tradicionalne kuhinje, iz svih barskih krajeva, kao i gosti – proizvođači meda, vina i ljekovitog bilja, kao i alata za poljoprivredu.
Ova tradicionalna manifestacija koju NVO „Maslinijada“ i NVO Udruženje maslinara „Antivari“ organizuju pod pokroviteljstvom Opštine Bar i Turističke organizacija Bar, uz podršku „Kuće maslina“ Bar i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO okupila je oko 70 izlagača iz Bara i drugih gradova Crne Gore.
Jedan od utemeljivača manifestacije i predsjednik Organizacionog odbora Maslinijade, Suljo Mustafić podsjetio je na začetke ove manifestacije i ukazao na napredak koji su tokom 23 godine održavanja Maslinijade ostvarili.
- Kada smo, prije 23 godine, pokrenuli Maslinijadu, nošeni entuzijazmom, naša ideja je bila da revitalizujemo maslinarstvo, da unaprijedimo i modernizujemo proizvodnju, i vratimo Starom Baru onaj sjaj koji mu pripada. Znali smo da je to neodvojivo, jer milenijumska stabla govore o posvećenosti plemenitom stablu masline, a ovaj Stari grad i sve oko njega svjedoči o visokoj kulturi i graditeljskom umijeću naših predaka. Uspjeli smo sa našim prijateljima maslinarima, kojima je ova fešta postala omiljeno mjesto susreta, zbližavanja, druženja i pozitivnog natjecanja. Zato im se od srca zahvaljujemo. Sjećamo se i onih koji, nažalost, više nisu sa nama. Njihovu plemenitost i podršku maslinarstvu, Starom Baru i ovoj manifestaciji nećemo zaboraviti, a njihove porodice i nasljednici su zajedno sa nama i danas i uvijek. Mi smo posvećeni okupljanju ljudi u plemenitoj misiji zbližavanja, u maslinarstvu, u kulturi, u čovjekoljublju i civilizacijskim vrijednostima. Vjerujemo da ćemo to prenijeti na našu djecu i na generacije koje dolaze. Ovo je manifestacija posebnog duha- bliskosti, radosti i vedrine. Želimo da takva uvijek i ostane! Stari Bar to zaslužuje, jer „Maslina je ime Bara“-poručio je Mustafić.
Mustafić je na kontinuiranoj podršci zahvalio Opštini Bar i Ministarstvu poljoprivrede, ali je i pozvao na unapređenje saradnje u oblasti maslinarstva.
- Znamo da maslinarstvo u Baru i Crnoj Gori zaslužuje i veću podršku ako želimo bolje rezultate. Moraju se napraviti bolji putevi kroz maslinjake, i dati nove podsticajne mjere, po uzoru na Hrvatsku. Revitalizacija starih maslinjaka, podizanje novih zasada, ranija berba, još bolji kvalitet ulja i zaštita domaćeg i autohtonog proizvoda- barske žutice- zadaci su svih nas. Samo uz pomoć države i lokalne uprave, zajednički možemo imati rezultat -zadovoljnog maslinara, uzorno gazdinstvo i veće količine kvalitetnog ulja. Zato tražimo značajniju podršku da bi maslinari ostajali na svojim stoljetnim posjedima i radili više i bolje, i za sebe i za porodice- naveo je on.
Podsjetio je da su ove godine težili unapređenju zakona o maslinarstvu.
- Našim amandmanima, pored ostaloga, tražili smo izmjene predviđenih zakonskih rješenja, gdje se predviđala totalna zabrana gradnje u maslinjacima. To bi, po našem mišljenju bilo kažnjavanje onih koji su stoljećima sačuvali svoje maslinarske posjede. Zato smo, nakon zahtjeva naših brojnih članova- ozbiljnih maslinara, tražili smo da se dozvoli kontrolisana gradnja, ali isključivo maslinarima sa većim posjedima i površinama, da mogu izgraditi objekat za vlastito individualano stanovanje, objekte koji služe proizvodnji ili preradi maslinovog ulja ili kojima će turistički bolje valorizovati svoj porodični maslinjak. Takođe, apelovali smo, tražimo to i danas - da državni organi kontrolišu gradnju i rade svoj posao kažnjavajući one nesavjesne i neodgovorne graditelje, a među njima je najmanje autetničnih maslinara. Naša zalaganja su prepoznata i amandmani su postali dio zakona, stoga zahvaljujemo svim poslanicima koji su ih podržali, posebno poslanicima iz Bara- Edini Dešić i Dejanu Đuroviću, koji su obrazlagali naše prijedloge, kao i ministru Jokoviću na razumijevanju- dodao je Mustafić.
Svoju podršku Maslinijadi i danas je pokazao ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković.
- Maslinijada je manifestacija koja je prerasla u simbol upornosti i tradicije naših vrijednih maslinara. Maslinijada je mnogo više od sajma, ona je nosilac poruke zajedništva, okupljanja, mudrosti i trajanja. Svako stablo masline u Baru svjedoči istrajnosti, povezanosti čovjeka sa zemljom i vjerovanju da se pravi rezultat postiže strpljenjem i ljubavlju. Naš zajednički zadatak i proizvođača i institucija je dalje podizanje standarda u proizvodnji, preradi i plasmanu, kao i stalno unapređenje kvaliteta koje je preduslov uspjeha na domaćem i međunarodnom tržištu- istakao je Joković.
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević zvanično je otvorio XXIII Maslinijadu, te istakao da i ove godine potvrđuju krilaticu „Maslina je ime Bara“.
- Sa ponosom možemo da istaknemo da je rod u ovoj godini bio kvalitetan, da je maslinovo ulje ekstra kvaliteta, nakon par godina prilično velikih izazova sa kojima su se maslinari sreli. Posebno me raduje da je ovogodišnje takmičenje potvrdilo da maslinarstvo kao poljoprivredna grana možda i najviše napreduje od svih poljoprivrednih kultura u Crnoj Gori. Savremene metode modernog maslinarstva se već u kontinuitetu primjenjuju u Baru i to potvrđuje činjenica da su od svih analiziranih uzoraka u ovom takmičarskom dijelu samo dva ocijenjena kao djevičanska, dok su ostala ocijenjena kao ekstra djevičanska- naveo je Raičević.
Takmičarski dio trodnevne manifestacije i ove godine čini izbor najkvalitetnijih maslinovih ulja proizvedenih u 2025.
Panel Instituta za maslinarstvo Zavoda za mediteranske kulture Univerziteta u Dubrovniku, pod šiframa, ocjenjivao je uzorke maslinovog ulja. Izdvojeno je dvanaest prijavljenih uzoraka sorte žutica, i gotovo sva su bila izuzetnog kvaliteta i hemijskih svojstava. O pobjedniku i nagrađenima odlučivale su nijanse uglavnom u organoleptici - u ukusima. Ti rezultati pokazuju da su rana berba sa grane i pravilan transport ubranog ploda, te pravovremena prerada i čuvanje maslinovog ulja postali dominantni u Baru.
Sa 94 boda prvo mjesto je osvojilo ekstra djevičansko ulje Fahrudina Haverića.
- Ovo mi je jedna od dražih nagrada i pokazuje sav moj uloženi trud u maslinarstvu. Za kvalitetno maslinovo ulje presudan je faktor da se maslina ubere u optimalnom roku kad je plod zeleno-žućkast. Vrlo je važno da se trese maslina, da ona ne padne na zemlju- poručio je Haverić.
Il nagrada pripala je proizvođaču Matiji Ćetkoviću sa 91 bodom, dok je Ill mjesto osvojio proizvođač Haris Međedović sa osvojenih 90 bodova
IV nagrada otišla je u ruke proizvođača Sulja Mustafića sa osvojenih 89 bodova, dok je V nagradu zavrijedio proizvođač Avdulah Rašketić sa osvojenih takođe 89 bodova.
U kategoriji indukovanih uvoznih sorti – odnosno kupaža, su takođe ostvareni izvanredni rezultati. Pro mjesto sa 95 bodova osvojio je Edin Petović, dok je drugo mjesto pripalo Milanu Markoloviću sa osvojenih 93 boda.
Nagrada za najbolji rod u 2025. godini pripala je Sabriji Bajraktareviću, nagrade za najbolje održavane maslinjake dobili su Predrag Ćetković i Ibrahim Markičić.
Nagradu za mladi zasad osvojili su Šaban Pelinković i Esad Velović.
Nagrade su dodijeljene i za najljepše štandove na Maslinijadi, a prvo mjesto je osvojio Mujo Asović.
- Moj najstariji sin i ja smo se trudili da to lijepo predstavimo, da sve bude lijepo uređeno i da se na najljepši način prikažu proizvodi. Prije dvije godine sam osvojio istu nagradu, ali nam je tada pomogla ženska ruka. Ovo mi je 15. put da učestvujem na Maslinijadi i mnogo sam zadovoljan- saopštio je Asović.
Maslinijadu tradicionalno prati bogat kulturno umjetnički program, te su danas nastupili KUD i Klapa „Jedinstvo“ i mlada Nikolija Pandurica, zatim poznati muzički sastavi- barska Akademia i cetinjski Perper, kao i podgorički sastav Meraklije sa Hamzom Haverićem.
U Kući maslina u večernjim satima, biće priređeno druženje maslinara i njihovih prijatelja sa maestrom harmonike Safetom Drljanom.
Sjutra, 14. decembra u okviru muzičko-zabavnog programa nastupaju KUD Rumija, barski Padrino bend, kao i poznati mladi izvođač pop muzike Edis Agić.
Program zatvara nastup poznatog muzičkog sastava Bjelopoljski tamburaši i solistica Saška Rakonjac.
Osim bogatog kulturno-umjetničkog i zabavnog programa, ovogodišnja Maslinijada, obogaćena je likovnom kolonijom umjetnika iz država regiona pod nazivom „Street in art- Oliva“ koji će na otvorenom prostoru oslikavati platna i imati i izložbu sa motivima masline i Starog grada-zaključuju iz Organizacionog odbora starobarske manifestacije.

XXIII Maslinijada u Starom Baru: Fahrudinu Haveriću nagrada za najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje, Muju Asoviću za najljepši štand

Službenici policije u Bijelom Polju podnijeli su državnom tužiocu u ODT-u u tom gradu krivičnu prijavu protiv Bjelopoljca &nbsp;N.Z., zbog sumnje da je počinio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, saopšteno je iz Uprave policije,
- Sumnja se da je N.Z, protivpravno zauzimajući državno zemljište na obali rijeke Lim i devastirajući prostor, nasipanjem zemljano – kamenog materijala na vodnom dobru i bez potrebnih odobrenja i dokumentacije, započeo izgradnju objekta, te da je tokom tih radova izgradio i betonirao ploču koja zauzima površinu od 157 m² zemljišta u državnom vlasništvu- navodi se u saopštenju,

Bjelopoljcu krivična prijava: Zauzeo državno zemljište, devastirao ga i započeo bespravnu gradnju

&nbsp;Iran je uveo novi sistem cijena subvencionisanog benzina, prvi put od 2019. godine, kada su prethodna poskupljenja izazvala smrtonosne proteste.
Novi režim dodaje treći nivo cijena, pri čemu vozači mogu mjesečno da dobiju 60 litara po subvencionisanoj cijeni, dok se potrošnja iznad tog limita obračunava po višim tarifama, prenosi Tanjug.
Taj potez je uslijedio u trenutku kada se Iran suočava sa devalvacijom valute i ekonomskim sankcijama, ali cijene benzina u toj zemlji i dalje spadaju među najniže u svijetu.
Protesti nakon posljednjeg značajnog povećanja cijena 2019. godine doveli su do nasilnog gušenja demonstracija, u kojem je, prema navodima, poginulo više od 300 ljudi.

Iran povećava cijene benzina prvi put od 2019. godine

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: zakon-o-stranim-agentima