<p>Gruzijski Zakon o registraciji stranih agenata koji je danas stupio na snagu predstavlja ozbiljno nazadovanje u demokratiji te zemlje, rekle su u zajedničkom saopštenju visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost <b>Kaja Kalas</b> i komesarka za proširenje <b>Marta Kos</b>.</p>
<p>U saopštenju piše da taj zakon, uz nedavno usvojene zakone o radiodifuziji i grantovima, predstavlja još jedno "agresivno djelovanje" gruzijskih vlasti s cilje da "uguši neslaganje, ograniči slobode i dalje smanji prostor za aktiviste, civilno društvo i nezavisne medije".</p>
<p>- Ove represivne mjere prijete samom preživljavanju demokratskih osnova Gruzije i budućnosti njenih građana u slobodnom i otvorenom društvu - piše u zajedničkom saopštenju Kalas i Kos.</p>
<p>One podsjećaju da je Evropski savjet u zaključcima u junu i oktobru 2024. godine ustanovio da takvo djelovanje ugrožava put Gruzije ka EU, i navode da je proces pristupanja EU de fakto zaustavljen.</p>
<p>EU ponavlja poziv vlastima Gruzije da "slušaju jasne zahtjeve svojih građana za demokratiju i evropsku budućnost" i da oslobode sve nepravedno zatvorene novinare, aktiviste, demonstrante i političke lidere.</p>
<p>- EU je spremna da razmori povratak Gruzije na put pristupanja Uniji ako vlasti preduzmu vjerodostojne korake ka preokretanju demokratskog nazadovanja - piše u tekstu uz naglasak da su za to odgovorne isključivo gruzijske vlasti.</p>
<p>Parlament Gruzije je nedavno izglasao zakon o "stranim agentima" kojeg su direktno inspirisale SAD da bi se zamijenio vrlo kritikovan zakon o "stranom uticaju" koji je podstakao masovne demonstracije 2024. godine.</p>
<p>U SAD takozvani "Fara zakon" obavezuje svaki entitet koji predstavlja neku državu, stranu organizaciju ili partiju da svoje aktivnosti prijavi vlastima.</p>
<p>Nevladine organizacije Gruzije smatraju da bi vlasti mogle da novi zakon koriste još više da stegnu obruč oko civilnog društva i opozicije.</p>
<p>Aktuelna vlada koju je formirala partija Gruzijski san je pod optužbama da je skrenula u autoritarizam i okrenula tu bivšu sovjetsku republiku s evropskog puta da bi je usmjerila ka Moskvi.</p>
<p>Gruziju koja je u političkoj krizi, svakodnevne demonstracije potresaju od kraja 2024. godine. Taj pokret se pojačao kada je premijer <b>Irakli Kobahidze</b> krajem novembra objavio da njegova vlada neće prije 2028. godine tražiti da otvori pregovore o pristupanju EU.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Brisel: Zakon Gruzije o stranim agentima ugrožava pristupanje EU

<p>Usvajanje Zakona o stranim agentima, koji su inicirali predstavnici koalicije Za budućnost Crne Gore, može imati nesagledive posljedice po slobodu medija i dalji demokratski razvoj Crne Gore, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) <b>Marko Banović</b>.</p>
<p>Kako ističe, praksa u zemljama koje su uvele slična zakonska rješenja pokazuje da su, uz organizacije civilnog društva, mediji ključna meta tog represivnog zakona.&nbsp;</p>
<p>- Zakon o stranim agentima, osim što stvara administrativni teret, stigamitizuje medije, obeshrabrujući ih u daljem radu i potiskujući istraživačko novinarstvo. Takođe, autoritanrim režimima taj zakon služi kao sredstvo pritiska na medije u cilju gušenja kritičkih tonova prema vlasti - kaže Banović.&nbsp;</p>
<p>Kako dodaje,<b> </b>s obzirom na vlasničku strukturu i finansiranje medija u Crnoj Gori, većina njih bi mogla biti meta represivnih mjera Zakona o stranim agentima.</p>
<p>- Mediji u Crnoj Gori imaju problem sa održivošću. Dodatna stigmatizacija i pritisci mogu dovesti do gašenja medija. Ono što vidimo da je praksa u zemljama koje su uvele Zakon o stranim agentima, poput Rusije, jeste da zakon isključivo služi za gašenje ili protjerivanje medija koji su kritički nastrojeni prema vladajućem režim. Vjerujem da bi slična situacija bila i u Crnoj Gori, tj. mediji bliski vlasti bi bili pošteđeni, dok bi se istovremeno kritički nastrojeni mediji targetirali - ističe Banović.</p>
<p>Podsjeća da je i Mađarska, koja je članica Evropske unije, pokušala da se ugleda na Rusiju kroz usvajanje Zakona o odbrani nacionalnog suvereniteta u decembru 2023. godine i osnivanjem Kancelarije za zaštitu suvereniteta u februaru 2024. godine, koja ima zadatak da prikuplja informacije o svim grupama ili pojedincima koji imaju koristi od stranog finansiranja i utiču na javnu raspravu.&nbsp;</p>
<p>- Evropska komisija je u oktobru 2024. saopštila da će tužiti Mađarsku Međunarodnom sudu pravde u Hagu radi mogućih kršenja prava na privatnost i slobodu izražavanja i udruživanja zbog donošenja tog Zakona. Mađarska je sličan zakon, s ciljem obračuna sa organizacijama koje se finansiraju iz inostranstva, usvojila 2017. godine, ali je on poništen 2021. nakon što je Evropski sud pravde ustanovio da nije u skladu sa propisima Evropske unije - napominje Banović.</p>
<p>Dodaje i da se sličan zakon priprema u Slovačkoj.&nbsp;</p>

Banović: Zakon o stranim agentima doveo bi do gušenja istraživačkog novinarstva i gašenja kritičkih medija

<p>Bilo koji zakon koji može na bilo koji način da spriječi civilni sektor da radi svoj posao, a to je kontrolna i regulatorna funkcija, neće dobiti podršku Pokreta Evropa sad, kazao je funkcioner te partije i podpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove <b>Filip Ivanović</b>, komentarišući zakon o stranim agentima u Crnoj Gori u emisiji Fokus na TVCG.</p>
<p>Burne reakcije u državi kao i reakcije Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, izazvala je najava koalicije „Za budućnost Crne Gore“ da će predložiti zakon o stranim agentima. Taj zakon kontroliše rad civilnog sektora preko kojeg se navodno vrši strani politički uticaj.</p>
<p>Na pitanje da li ima potrebe za ovim zakonom te ima li saznanje da među civilnim sektorom postoje strani agenti, Ivanović je kazao da je na to teško odgovoriti.</p>
<p>- Vrlo je teško odgovoriti da li među civilnim sektorom ili uopšte među činjenicima društva postoje strani agenti ili ne, ali u svakom slučaju, ono što bih ja rekao jeste da je pravo poslanike političkih subjekata da kandiduju određene ideje pa i zakonska rješenja. Međutim, mi to zakonsko rješenje još nismo vidjeli, koliko sam ja shvatio, radi se samo o ideji, dakle ne postoji ni nacrt - naveo je Ivanović.</p>
<p>Kako je rekao, sa druge strane, ono što je takođe značajno jeste da smo vidjeli i reakciju velikog dijela političkih partija, dijelom i iz parlamentarne većine koji su rekli da ne bi podržali bilo kakvo zakonsko rješenje koje bi na bilo koji način moglo da spriječi civilnih sektora i nevladine organizacije u obavljanju njihove kontrolne funkcije.</p>
<p>- Sa druge strane, kao predstavnik izvršene vlasti mogu reći takođe da ono što je glavni i spoljno – politički prioritet Crne Gore je Evropska unija i svako zakonodavno rješenje mora proći odnosno mora biti poslato na mišljenje Evropskoj komisiji, biti usklađeno sa Evropskim zakonodavstvom i to je ono na čemu ćemo mi insistirati - naveo je Ivanović.</p>

Ivanović: Nećemo podržati zakone koji mogu da spriječe NVO sektor da radi svoj posao

<p>Zakon o stranim agentima, koji bi bio donijet u državi kandidatu za članstvo u Evropskoj uniji (EU), morao bi biti usklađen sa osnovnim vrijednostima Unije, kazala je portparolka Evropske komisije (EK) Ana Pisonero.</p>
<p>Upitani da prokomentarišu namjeru koalicije Za budućnost Crne Gore da iniciraju taj zakon, iz EK su kazali da namjeru ne žele da komentarišu.</p>
<p>- Razumijemo da je ovo najava namjere da se predloži nacrt zakona. Tako da u ovoj fazi ne komentarišemo - rekla je Pisonero Pobjedi.</p>
<p>Ona je istakla da svaki takav zakon zemlje kandidata za članstvo u EU morao bi biti u skladu s osnovnim vrijednostima EU.</p>
<p>- I u skladu sa osnovnim demokratskim vrijednostima, uključujući slobodu govora i izražavanja - naglasila je Pisonero.</p>

Pisonero: Zakon o stranim agentima morao bi biti usklađen sa vrijednostima EU

<p>Ministar odbrane, <b>Dragan Krapović</b>, očito ima lični sukob sa generalom <b>Zoranom Lazarevićem</b> i svi članovi Savjeta za bezbjednost i odbranu dobro razumiju tu situaciju, ocjenila je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na televiziji E izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje <b>Daliborka Uljarević</b>. Pitanje je, dodaje ona, ko će od članova Savjeta braniti institucije i institucionalni poredak, a ko će dati prednost koalicionim aranžmanima.</p>
<p>Prekid sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, vjeruje ona, ukazuje da predsjednik Crne Gore<b> Jakov Milatović</b> pokušava da pošalje poruku da je važno poštovati određene procedure i zaštiti instituciju, u ovom slučaju Vojske.</p>
<p>- Vidjeli smo kakvu štetu ovo već sada nanosi državnim interesima Crne Gore, ono o čemu je general Lazarević govorio, činjenica da će biti prazna stolica Crne Gore na NATO sastanku, je dovoljno da dovede u pitanje motive ministra Krapovića, kada je riječ o odnosu prema generalu Lazareviću. Vjerujem, da ukoliko je postojao određeni profesionalni sukob, da je on mogao da bude riješen na način o kojem javnost ne bi bila ni upoznata, i koji bi bio dovoljno uvjerljiv svim članovima Savjeta, i da bi to predstavljalo jednu formalno pravnu odluku. Ali, iz svega ovoga vidimo da je očito riječ o jednom pokušaju zauzimanja bezbjednosnog sektora, koji nije zasnovan na javnom interesu - rekla je Uljarević.</p>
<p>Mnogo je zbivanja u Crnoj Gori, koja prema njenim riječima, služe da se zamaskiraju neke veće stvari koje su u planu, ili koje se već sprovode ispod žita.</p>
<p>- Već imamo nastavak nečega što je očiti pokušaj Demokratske Crne Gore, kroz dva ministra koji drže različite grane bezbjednosnog sektora, da se apsolutno postave iznad svega onoga što je nekakav profesionalni aparat unutar tih sektora. Nekako se zaboravlja da su ministri političke figure, koji imaju svoje nadležnosti, a šta je to profesionalni kadar u vojnom i policijskom dijelu - istakla je Uljarević.</p>
<h2>Štetna, regresivna inicijativa</h2>
<p>Kada je riječ o zakonu o agentima stranog uticaja, koji inicira Kolaicija Zajedno za budućnost, &nbsp;Centar za građansko obrazovanje se, kaže, jasno odredio. Takav zakon je, vjeruju u toj organizaciji čija je Uljarović izvršna direktoica, štetan, kad je riječ o demokratskim standardima i praksama. Objašnjava da ta inicijativa ije neočekivana, a da se predlagači u ovom trenutku osjećaju dovoljno moćnim da je pokušavaju procesuirati prema Skupštini.</p>
<p>- Radi se o izuzetno štetnoj, regresivnoj i nedemokratskoj inicijativi. Jako bih se radovala da ona dođe u Skupštinu, da vidimo kako će se svaki poslanik pojedinačno o njoj odrediti - kazala je ona i dodala da je potrebno da i domaća i međunarodna javnost vide je li lice vladajuće kolaicije proevropsko.&nbsp;</p>
<p>- Mislim da nije, i da ovo skida dio tih maski i zato bi bilo važno da vidimo ta njihova određena - naglasila je Uljarević.</p>
<p>Inicijativa o kontroverznom zakonu stiže, nakon kratke, ali, kako kaže, upečatljive posjete srbijanskog predsjednika <b>Aleksandra Vučića</b> Crnoj Gori. Čini se, dodaje ona, da je to dalo polet da se ona predloži.</p>
<p>Ponovo vidimo, rekla je Uljarević, da pojedini akteri u Crnoj Gori rade ono što se Vučić, sa svim autorativnim pristupom vladavini, ne bi usudio da uradi u Srbiji. Ta vrsta dokazivanja, prema njenom mišljenju, dovoljno govori kako ti politički akteri razumiju demokratske procese, ko zapravo uređuje stvari i kome je u interesu da na takav način vrati Crnu Goru nazad na skali demokratske razvijenosti.</p>
<h2>Sindrom "kuvane žabe"</h2>
<p>Mnogi su dobili sindrom "kuvane žabe", vjeruje ona, pa ne reaguju na ono na šta bi se moralo reagovati. Situaciju sa postupcima predsjednika Skupštine<b> Andrije Mandića</b>, u slučaju vizuelnog identiteta skupštinskog logotipa, opozicija mora istjerati do kraja. U protivnom, doaje ona, Mandiću se daje osnov za neke buduće odluke, koje će biti teže i gore.</p>
<p>- Posao premijera je izgleda, da širi pozitivnu energiju, u Vladi Crne Gore, jer se drugi učinci ne vide. Mi imamo situaciju u kojoj tri zvaničnika ove države ne mogu da uđu, niti da prelete iznad teritorije Hrvatske, imamo skepticizam kod nekih drugih članica, jer one znaju da je IBAR poklonjen, a ne zaslužen, a vidimo, naravno, i kakav stav će zauzeti nova komesarka koja dolazi iz šireg regiona, jako dobro razumije stvari u Crnoj Gori, a nije sklona, po mom sudu, da se prikloni onima što su neki drugi interesi u regionu, i da na taj način Crna Gora bude kolateral - rekla je Uljarević.</p>
<p>Sve što se dešava ima u svom podtekstu nedavno završene izbore u Podgorici, smatra ona I podsjeća da su oni jako važni za ono što je održivost Vlad. Stoga je, kako kaže, Vladi u interesu da na svaki način potkopa poziciju predsjednika države.</p>
<p>- Sada vladajuća koalicija ne može da formira vlast u značajnom dijelu opština, zato što se izgubilo ono što je bio njihov jedini zajednički imenitelj, a to je borba protiv Demokratske partije socijalista, znači došli smo do onoga da oni nemaju dovoljno svog sadržaja i principa oko kojih bi se mogli ujediniti i raditi - ističe Uljarević.</p>
<p>Kakvi god budu rezultati popisa stanovništva, dodaje ona, u Crnoj Gori će biti neka vrsta naglašenog javnog diskursa i tenzija, jer će uvijek biti jedna strana kojoj se rezultati neće dopasti.</p>
<p>- Ja mislim da je sramota da mi poslije godinu dana dobijamo te podatke, i da to samo po sebi dovodi u pitanje institucionalni kapacitet, ali otvara, s pravom, sumnje, da se nešto u međuvremenu dešavalo, neka vrsta inženjeringa, trebalo je mnogo ranije da se ti podaci objave -zaključila je Uljarević.&nbsp;</p>
<p><b>Cijelo gostovanje može se pogledati na You Tube kanalu TV E:</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZnTR_fLiTMs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Uljarević: Krapović očito ima lični sukob sa Lazarevićem

<p>Iz Evropskog saveza Crne Gore kažu da Za budućnost Crne Gore predlaže zakon koji zabranjuje djelovanje te koalicije.</p>
<p>Iz koalicije Za budućnost Crne Gore kazali su danas da je Prijedlog zakona o stranim agentima u ranoj fazi izrade, te da je baziran na američkom modelu.

- Ukoliko Crna Gora donese Zakon o stranim agentima po američkom modelu, kako jutros pojašnjavaju iz ZBCG, upravo prvi kojima bi bilo zabranjeno djelovanje u našoj državi bi bili kolege iz te koalicije, zato što predstavljaju klasične predstavnike tuđe države u Crnoj Gori i rade za strane maligne proputinove interese, a ne interese svoje zemlje - kazali su u Evropskom savezu.</p>

Evropski savez: ZBCG predlaže zakon koji zabranjuje njihovo djelovanje

<p>Iz koalicije Za budućnost Crne Gore kazali su da je Prijedlog zakona o stranim agentima u ranoj fazi izrade, te da su nevladine organizaije i opozicija pogriješili po pitanju prakse i modela na kojima se zasniva ovo rješenje.</p>
<p>- Nismo željeli da remetimo jučerašnju sinhronizovanu reakciju predstavnika NVO i opozicije, koji su ničim izazvani krenuli u raspravu o tome po kom modelu je napravljen predlog Zakona o agentima stranog uticaja, a da isti nisu imali prilike ni da vide. Ovim putem želimo u potpunosti da ih relaksiramo, jer se ovaj predlog zakona nalazi u ranoj fazi izrade, ali su oni uprkos tome, u startu pogriješili kada je u pitanju praksa i model na kojem se zasniva. Upravo zbog važnosti ove poruke, nismo željeli da nove detalje iznosimo u toku jučerašnjeg dana, već to činimo sada" - saopšteno je iz ZBCG.</p>
<p>Tvrde da koncept na kojem će se zasnivati prijedlog ovog za, kako su rekli, Crnu Goru izuzetno važnog zakona je Zakon o registraciji stranih agenata u SAD-u, pod nazivom Foreign Agents Registration Act (FARA)."</p>
<p>Ovaj zakon, nadalje navode iz ZBCG, zahtijeva da osobe ili organizacije koje zastupaju stavove stranih vlada, političkih stranaka ili entiteta budu registrovane u Ministarstvu pravde (Department of Justice), dok je njegov cilj da omogući transparentnost u vezi sa aktivnostima lobiranja koji stranci sprovode u SAD i da omogući javnosti i vlastima da budu svjesni uticaja stranih interesa na unutrašnju politiku i zakonodavne procese zemlje.</p>
<p>Osobe ili organizacije koje potpadaju pod ovaj zakon moraju, ističu u ZBCG, redovno podnositi izvještaje o svojim aktivnostima, prihodima i troškovima koji se odnose na zastupanje stranih interesa, ddoaju u saopštenju.</p>
<p>- Uzevši sve ovo u obzir, vjerujemo da će se u skladu sa demokratskim i zapadnim tekovinama kojima svi zajedno stremimo, o ovom zakonu razgovarati na jedan civilizovan i svrsishodan način, jer građani Crne Gore imaju pravo da znaju kako se finansiraju organizacije koje svakodnevno daju svoj sud o brojnim stvarima od javnog interesa. Žao nam je što ovaj zakon očigledno neće imati podršku parlamentarne većine i zaista ne vidimo zašto bi nekome smetalo povećanje transparentnosti cjelokupnog društva po uzoru na najveće demokratske tekovine zapadnog svijeta - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>U ZBCG-u kažu da ne razumiju uplašenost i zabrinutost da će se ovim zakonom zabraniti djelovanje bilo koje NVO, jer o tome, kako navode, "nije bilo niti jednog slova u prethodnom saopštenju".</p>
<p>- A svakako ga neće biti ni u prijedlogu zakona. Ukoliko se već toliko zalažu za transparentnost funkcionisanja političkih organizacija i državnih institucija, oni bi zapravo trebali da prvi pozdrave ovakav zakon, ali vjerujemo da je građanima Crne Gore jučerašnjim reakcijama sve postalo kristalno jasno - zaključuje se u saopštenju.</p>

ZBCG: Zakon o stranim agentima baziran na američkom modelu, njime se neće zabraniti djelovanje bilo koje NVO

<p>Zahtjev Nove srpske demokratije za hitno uvođenje Zakona o stranim agentima predstavlja ozbiljnu prijetnju za evropske integracije Crne Gore.<b> </b>Taj zakon je ključni alat koji autokratski režimi primjenjuju u cilju gušenja slobode govora i urušavanja demokratije. Digitalni forenzički centar (DFC) je kroz <a href="https://dfc.me/izazovi-novinarstva-u-rusiji/">analize</a> i <a href="https://dfc.me/wp-content/uploads/Studija-Rusija-WEB-1.pdf">studije</a>, koje tretiraju ruski maligni uticaj u Crnoj Gori, upozoravao na djelovanje ruskih i srpskih proksi aktera, posebno naglašavajući problematiku Zakona o stranim agentima. </p>
<h2>Rusija i Zakon o stranim agentima</h2>
<p>Zakon o stranim agentima se primjenjuje u Rusiji od 2012. godine i više puta je revidiran tokom protekle decenije kako bi uključio sve veći broj potencijalnih ciljeva za diskriminaciju koju država sprovodi. Do danas je više od 500 organizacija, novinara, aktivista, umjetnika i drugih javnih osoba dobilo taj status. <b>Trenutno se svaka organizacija, medij ili pojedinac mogu označiti kao </b><b><i>strani agent</i></b><b> jednostavno time što će ih rusko Ministarstvo pravde proglasiti da su </b><b><i>pod stranim uticajem,</i></b><b> ili zbog primanja bilo koje svote novca iz inostranstva (ili iz entiteta koji sam prima strane fondove). </b>Kategorije koje mogu biti prepoznate kao strani agenti su: rusko ili strano pravno lice, bez obzira na njegovu organizacijsku i pravnu formu; javno udruženje koje djeluje bez osnivanja pravnog lica, drugo udruženje pojedinaca, struktura iz inostranstva bez osnivanja pravnog lica; pojedinci, bez obzira na njihovu nacionalnost, neprofitne organizacije, medijske platforme i pojedinačno ruski građani, uključujući novinare i aktiviste.</p>
<p>Skoro svi nezavisni mediji su već eliminisani. Većina nezavisnih novinara je primorana da bježi iz zemlje, a kao rezultat antimedijskih zakona, novinari i drugi aktivisti dobijaju veoma oštre zatvorske kazne. Nijedan novinar nije zaštićen od prijetnji ozbiljnim optužbama prema nejasno formulisanim represivnim zakonima koji se često usvajaju preko noći. Mnogi zakoni koji se odnose na slobodu izražavanja, a koji su usvojeni u posljednjim godinama – uključujući zakone o kleveti i <i>lažnim vijestima</i> – su izmijenjeni kako bi bili uključeni u Krivični zakonik na početku pandemije COVID-19. Invazija na Ukrajinu je dala novi podsticaj ovom procesu, pri čemu je Ruski parlament usvojio amandmane prema kojima je <i>lažna informacija</i> o ruskim oružanim snagama i svakom drugom ruskom državnom tijelu koje djeluje u inostranstvu sada kažnjiva zatvorom do 15 godina.</p>
<h2>Ruski proksiji</h2>
<p>Po ugledu na Rusiji brojni autokratski režimi širom svijeta koriste identičan zakonski mehanizam da učvrste vlast i uguše bilo kakav disonantan ton.  Pod vođstvom predsjednika Aleksandra Lukašenka, bjeloruska vlada je 2011. godine uvela izmjene koje su uspostavile krivičnu odgovornost za lokalne nevladine organizacije (NVO) koje primaju strane grantove i donacije ako se time krši lokalno zakonodavstvo. Takođe im je bilo zabranjeno da drže sredstva u stranim bankama. Iste godine izmijenjen je Krivični zakonik, proširujući definiciju državne izdaje na bilo koji oblik pomoći stranih država ili organizacija ako može ugroziti nacionalnu bezbjednost Bjelorusije. Ovo je dodatno povećalo rizike za NVO i civilno društvo. U posljednjim godinama, Lukašenko je nastavio da pooštrava kontrolu nad civilnim društvom. Dekretima izdatim 2015. i 2020. godine pooštreni su izvještajni zahtjevi za primljene strane donacije i ograničeni tipovi pomoći, uz zabranu stranog finansiranja u oblastima umjetnosti, naučnih istraživanja i ljudskih prava. Odjeljenje za humanitarna pitanja je dobilo veća ovlašćenja da nadgleda upotrebu stranog finansiranja, prioritetno za projekte koje odobri država. U januaru 2023. godine, Lukašenkov režim je tajno usvojio Zakon o konfiskaciji imovine građana uz kasnije obrazloženje da je to o<i>dgovor na neprijateljske akcije</i>. Zloupotrebama ovih zakona Lukašenkov autokratski režim je uspio da u potpunosti uguši slobodu govora i bilo koji vid opozicionog djelovanja,  uz hapšenje brojnih novinara, pripadnika NVO sektora, građanskih aktivista i opozicionih političara. </p>
<p>Gruzija je najupečatljiviji primjer štetnih posljedica Zakona o stranim agentima. Proruska proksi vlast u Gruziji, iskoristila je institucionalnu prednosti i usvojila Zakon prema kojem se organizacije koje dobijaju više od 20 odsto sredstava iz inostranstva moraju registrovati kao <i>strani agenti</i>. Donošenje zakona je prouzrokovalo velike proteste u zemlji i dodatnu destabilizaciju društva. <b>EU je prekinula pristupne pregovore sa Gruzijom, pa je proevropska agenda u toj zemlji zaustavljena. </b></p>
<p>Nakon izglasavanja Zakona o stranim agentima u Gruziji, zagovornici  njegovog donošenja su pokušali da relativizuju njegove diskriminatorske i antievropske odredbe upoređujući ga sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA). Američki zakon izglasan je 1938. godine s ciljem suzbijanja nacističke propagande. Za razliku od ruskog ili gruzijskog, taj Zakon ne obavezuje organizacije civinog društva da se registruju isključivo na osnovu finansiranja iz inostranstva. Takođe, u skladu sa FARA, ne cenzurišu se ili finansijski kažnjavaju organizacije koje se ne slažu sa zvaničnom politikom SAD. Međutim, proruski proksi akteri koristili su postojanje tog Zakona da u svojim državama realizuju agendu koja je u suprotnosti sa evropskim vrijednostima i sprovedu autoritarne tendencije, gušeći slobodu civilnog društva i ograničavajući djelovanje nezavisnih medija i nevladinih organizacija.</p>
<p>Mađarska koja je članica Evropske unije pokušava se ugledati na Rusiju kroz usvajanje Zakona o odbrani nacionalnog suvereniteta u decembru 2023. godine i osnivanjem Kancelarije za zaštitu suvereniteta u februaru 2024. godine koja ima zadatak da prikuplja informacije o svim grupama ili pojedincima koji imaju koristi od stranog finansiranja i utiču na javnu raspravu. Evropska komisija je u oktobru 2024. godine <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/eu-orban-madjarska-zakon-tuzba-medjunarodni-sud-pravde/33145123.html" target="_blank">saopštila</a> da će tužiti Mađarsku Međunarodnom sudu pravde u Hagu radi mogućih kršenja prava na privatnost i slobodu izražavanja i udruživanja zbog donošenja tog Zakona. Mađarska je sličan zakon, s ciljem obračuna sa organizacijama koje se finansiraju iz inostranstva, usvojila 2017. godine, ali je on poništen 2021. godine nakon što je Evropski sud pravde ustanovio da nije u skladu sa propisima Evropske unije.</p>
<p>Sličan zakon priprema se i u Slovačkoj. Zakon koji je usvojen u prvom čitanju u aprilu 2024. godine tretirao bi organizacije koje iz inostranstva prime više od pet hiljada eura kao <i>organizacije sa stranom podrškom</i>. Tekst zakona predviđa da nevladine organizacije moraju vlastima davati podatke o identitetu donatora, a predviđa se i mogućnost da Ministarstvo unutrašnjih poslova novčano kazni ili rasformira one koji ne rade u skladu sa zakonom. Iz Evropske unije su poručili Slovačkoj da bi zbog usvajanja tog zakona mogla dobiti sankcije iz EU.</p>
<p>Svi pomenuti zakoni su modelirani po ruskom Zakonom o stranim agentima, a usvojeni su od strane ruskih proksi vlasti ili vladajućih elita koje gaje simpatije prema režimu Vladimira Putina. Evropski sud za ljudska prava je u junu 2022. godine jednoglasno presudio da je ruski zakon o stranim agentima prekršio Evropsku konvenciju o ljudskim pravima uskraćujući slobodu okupljanja i udruživanja. </p>
<h2>Zapadni Balkan</h2>
<p>Ruski maligni uticaj je snažno prisutan u regionu Zapadnog Balkana, a jedan od načina ispoljavanja tog uticaja je promocija ruskog autoritarnog sistema vladavine. Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik je u nekoliko navrata najavljivao uvođenje zakona o stranim agentima u tom bosanskohercegovačkom entitetu. Međutim, u maju 2024. godine  objavio je da je Prijedlog <i>zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija</i> povučen iz skupštinske procedure. Dodik je saopštio da<i> </i>je<i> Republika Srpska opredijeljena evropskom putu, </i>dodajući da je<i> </i>zakon povučen radi dodatnih usaglašavanja i usklađivanja sa evropskom praksom, kao i da će nakon toga zakon biti ponovo vraćen u proceduru. Prijedlogom Zakona se <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/nacrt-zakon-strani-agenti-republika-srpska-usvojen/32613994.html" target="_blank"><b>predviđala</b> </a>posebna prismotra i mogućnost zabrane rada za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabrana političkih aktivnosti, potreba za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja.</p>
<p>U Srbiji vladajuće strukture konstantno targetiraju opozicione medije i nevladin sektor kao strane plaćenike, dok pojedini proruski i prosrpski mediji i krajnje desničarske strukture u Crnoj Gori na identičan način targetiraju NVO sektor u cilju kreiranja ambijenta straha i nesigurnosti. Ruski proksiji u regionu na ovaj način teže da dodatno promovišu autoritarne vrijednosti na Zapadnom Balkanu.</p>
<p>DFC u kontinuitetu ukazuje na problem stranog miješanja koji za cilj ima urušavanje demokratije i promjenu evroatlantskog kursa Crne Gore. Zahtjev za uvođenje Zakona o stranim agentima je posljednji eklatantan primjer te namjere. Očigledno je da proruske i prosrpske strukture koje su dio  vlasti u Crnoj Gori takvim predlozima teže da zaustave proces demokratizacije Crne Gore i njen evropski put, promovišući upotrebu sredstava i metoda iz arsenala zvaničnog Kremlja. </p>
<p>Zastupnici rusko-srpskog uticaja koji su dio aktuelne parlamentarne većine u Crnoj Gori pokušavaju pomjeriti granice i po već ustanovljenoj metodologiji postepenog privikavanja crnogorskog društva na do juče neprihvatljive stavove i nezamisliva rješenja realizovati inicijativu čiji je cilj gušenje organizacija civilnog društva i nezavisnih medija koji promovišu vrijednosti u skladu sa proklamovanim nacionalnim interesima i strateškim ciljevima koji se ogledaju kroz proces evropskih i evroatlantskih integracija Crne Gore. Na taj način bio bi otvoren dodatni prostor za  potpuno neometano djelovanje autokratskih režima, prije svih onog u Beogradu i Moskvi čija agenda, pored ostalog, podrazumijeva i uskraćivanje evropske budućnosti građanima Crne Gore. Blokiranje evropskog puta Crne Gore je jasan cilj Rusije koji je i javno saopštio doskorašnji ambasador Ruske Federaciju Crnoj Gori. </p>
<p>U Crnoj Gori nažalost ne postoji institucionalna borba protiv stranog miješanja i dezinformacija. Jedina brana od tih antidemokratskih pojava u crnogorskom društvu su organizacije kao što je Digitalni forenzički centar. </p>

Ugrožavanje evropske budućnosti Crne Gore: Šta predstavlja Zakon o stranim agentima

<p>Ako nekome nije bio jasan pravac kojim ZBCG vodi Crnu Goru, od jutros je potpuno načisto - poručio je predsjednik glavnog odbora Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić nakon što je ta koalicija pozvala da se hitno predloži zakon o agentima stranog uticaja - po uzoru na Rusiju.</p>
<p>Ovo je, podvlači Stanić, autokratija putinovskog tipa koja za cllj ima ukidanje sloboda i prava građana.</p>
<p>- A prvi na udaru će biti "strani agenti" iz NVO. Ovaj naziv je koriščen od strane njihovog formalnog šefa Aleksandra Vučića, dok je kao ministar informisanja i propagande krajem devedesetih crtao mete NVO aktivistima, novinarima i opozicionim političarima - ukazao je Stanić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzbcg-hitno-predloziti-zakon-o-agentima-stranog-uticaja-pojedine-nvo-funkcionisu-van-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Crna Gora na sreću ima, kaže Stanić, vrlo žilav i robustan NVO sektor kojem će Evropski savez pružiti svu moguću podršku.</p>
<p>- Naš, kao i njihov, cilj je evropska, građanska i Crna Gora slobodnog mišljenja. Upravo sve ono što nije Putinova Rusija i Vučićeva Srbija danas. Zbog toga je juče Vučić očigledno i došao da svojim odnosom prema domaćinu, ali i slobodnoj javnosti Crne Gore pokaže đe nam je mjesto - naveo je Stanić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkoprivica-cilj-prijedloga-zbcg-o-donosenju-zakona-o-stranim-agentima-je-uvodenje-praksi-autoritarnih-rezima-gusenje-slobodne-misli-i-progon-neistomisljenika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Na njegovu žalost, kaže da je investicija u srbijanske partije u Crnoj Gori potpuno promašena, što, kako je dodao, vidimo po rezultatima lokalnih izbora.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fborancic-na-prijedlog-zbcg-sprovodenje-radikalne-totalitarne-politike-po-uzoru-na-rusiju-nece-proci&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Zalud su 32 ministra i sedam potpredsjednika Vlade, i sva javna i državna preduzeća, zalud sva medijska hajka - građani vas više neće.<br/>
Ali da ne zaboravm, kad vas ubrzo pošaljemo u opozciju garantujemo vam da vam se neće deseti ništa slično što se dešava opoziciji u Rusiji ili<br/>
Bjelorusiju. Kao opozicija ćete, gospodo iz ZBCG, imati sva prava koja<br/>
imaju političari i partije u najrazvijenim demokratijama svijeta, EU i<br/>
NATO zemljama, jer su to vrijednosti za koje se u Evropskom savezu<br/>
zalažemo - zaključio je Stanić.</p>

Stanić: Jasan pravac kojim ZBCG vodi Crnu Goru - autokratija putinovskog tipa

<p>Najava donošenja “zakona o stranim agentima” predstavlja još jednu antievropsku i antizapadnu zamisao dijela vladajuće koalicije kojoj su usta puna privrženosti učlanjenju u Evropsku uniju (EU) i prihvatanju njenih vrijednosti.</p>
<p>To je ocijenio izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica nakon prijedloga koalicije Za budućnost Crne Gore.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzbcg-hitno-predloziti-zakon-o-agentima-stranog-uticaja-pojedine-nvo-funkcionisu-van-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva sve članice vladajuće koalicije da se nedvosmisleno izjasne o ovom predlogu i javno kažu da li je ovo dio i njihove politike.</p>
<p>- Zaista se nadamo da je u ovoj koaliciji još ostalo onih subjekata koji iskreno, a ne samo verbalno baštine vrijednosti EU i poštuju odluke njenih najvažnijih institucija, ali što je najvažnije koje imaju hrabrosti da se javno suprotstave stalnim pokušajima uvođenja antievropskih praksi i politika u crnogorski zakonodavni sistem - poručio je Koprivica.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fborancic-na-prijedlog-zbcg-sprovodenje-radikalne-totalitarne-politike-po-uzoru-na-rusiju-nece-proci&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>On je podvukao da Crna Gora, kao zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, mora svoje zakonodavstvo uskladiti sa evropskom pravnom tekovinom.</p>
<p>- A u procesu izrade novog zakonodavstva mora pratiti zakonodavstvo EU, kao i Povelju EU o osnovnim pravima. Ova inicijativa je direktno suprotstavljena toj obavezi - ukazao je izvršni direktor CDT-a.</p>
<p>Zanimljivo je, dodaje, da se ovim predlogom Crna Gora želi svrstati u red sa Rusijom, Kirgistanom, Mađarskom i Gruzijom koje su usvojile slična rješenja.</p>
<p>- A usvajanje ovakvog zakonodavstva se razmatralo i u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska. Svi ovi zakonski projekti dočekani su sa osudom relevantnih međunarodnih institucija i organizacija - ukazao je Koprivica.</p>
<p>Evropska unija je, navodi, u više navrata osudila ovakve inicijative, a Evropski parlament je u rezoluciji posvećenoj gruzijskom zakonu pozvao na povlačenje ove štetne legislative ukazujući da je „targetiranje organizacija civilnog društva i nezavisnih medija uopšte, a posebno ovaj predloženi zakon, nesumnjivo u suprotnosti i nepomirljivi sa normama i vrijednostima Evropske unije, kao i sa bilo kakvim težnjama za članstvo u EU”.</p>
<p>I Venecijanska komisija je, naglašava, u prethodnim godinama analizirala usklađenost ovih štetnih i autoritarnih zakonskih predloga sa važećim međunarodnim i evropskim standardima, i u više navrata upozoravala da ograničenja prava na slobodu izražavanja, slobodu udruživanja i privatnost koji zakoni uvode nijesu u skladu Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao ni Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima.</p>
<p>- Kad je Rusija sama sprovodila ovaj naum protiv kritičke misli Evropski sud za ljudska prava u predmetu Ecodefence i drugi protiv Rusije utvrdio je da je time prekršila osnovna ljudska prava i slobode svim aplikantima kojih je bilo 61 u ovom predmetu. Aktivnosti Rusije u kršenju ljudskih prava i sloboda dovele su do toga da ona danas nije članica Savjeta Evrope čime je sebe svrstala na marginu prosvijećenih tokova evropskih naroda - istakao je Koprivica.</p>
<p>I presuda Suda pravde Evropske unije u slučaju C-78/18 je, kaže, od velike važnosti u ovom pogledu.</p>
<p>- Nakon što je ocijenio mađarski Zakon o transparentnosti organizacija koje primaju podršku iz inostranstva, Sud je zaključio da je zakonodavstvo koje zahtijeva od određenih organizacija civilnog društva, koje primaju podršku iz inostranstva iznad određenog praga, da se registruju, prijave i objave svoje izvore finansiranja, te koje predviđa sankcije u slučaju nepoštovanja, diskriminatorno i neopravdano, što je rezultiralo kršenjem zakonodavstva Evropske unije - naveo je Koprivica.</p>
<p>CDT, kaže, od svog nastajanja poštuje najviše standarde poslovanja NVO.</p>
<p>- I za to smo više puta bili proglašeni za jedan od najtransparentnijih think-thankova. Sve relevantne informacije o našem radu se nalaze na našem veb sajtu i dostupne su svima. Takođe, jako smo se zalagali da se u važeće crnogorsko zakonodavstvo ugrade odredbe koje zahtijevaju od nevladinih organizacija da se registruju i podnose finansijske izvještaje - naveo je Koprivica.&nbsp;</p>
<p>Ti zakoni omogućavaju, ističe, da finansijsko poslovanje NVO, uključujući izvore njihovog finansiranja, bude predmet kontrola svih nadležnih organa, što se u praksi redovno dešava.</p>
<p>- Ali, svakome ko i najmanje promišlja stanje u zemlji u kojoj živimo jasno je da to nije cilj ovog predloga. Cilj ovog predloga je uvođenje praksi autoritarnih režima, gušenje slobodne misli, progon neistomišljenika i etiketiranje civilnog društva kao stranih agenata i državnih neprijatelja - ukazao je izvršni direktor CDT-a.</p>
<p>Zato je, zaključuje, neophodno jasno i precizno izjašnjenje svih djelova vladajuće koalicije o ovom predlogu kako bi domaća i međunarodna javnost bila potpuno načisto o tome sa kim ima posla i tome prilagodila svoje dalje djelovanje.</p>

Koprivica: Cilj prijedloga ZBCG o donošenju zakona o stranim agentima je uvođenje praksi autoritarnih režima, gušenje slobodne misli i progon neistomišljenika

<p>Vođeni nasljeđem 13. jula i uz podršku partnera, sigurno možemo ostvariti ključni vanjskopolitički cilj i uvesti Crnu Goru u porodicu EU država, kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova<b> Ervin Ibrahimović </b>u Briselu, na svečanosti povodom Dana državnosti Crne Gore, koju su organizovale Ambasada Crne Gore u Kraljevini Belgiji, Misija pri Evropskoj uniji i Stalna misijom pri NATO-u.&nbsp;</p> <p>Prijemu su prisustvovale brojne zvanice iz političkog, diplomatskog i kulturnog života, uključujući i zamjenicu generalnog sekretara NATO-a <b>Radmilu Šekerinsku</b>.&nbsp;</p> <p>Ibrahimović je, u obraćanju, istakao da Crna Gora, kao 27. međunarodno priznata nezavisna država na Berlinskom kongresu i buduća 28. članica Evropske unije, baštini istoriju slobode uklesanu u kamen državnosti, ali da danas pobjede ostvaruje perom, kroz reforme, dijalog i evropske vrijednosti.&nbsp;</p> <p>- Večeras smo obilježili Dan državnosti Crne Gore u srcu Evrope, u Briselu – sa našim saveznicima, partnerima i prijateljima - poručio je Ibrahimović, dodajući da ovaj događaj simbolično slavi istorijske uspjehe i projektuje zajedničku evropsku budućnost.&nbsp;</p> <p>Tokom svečanosti, ministar je podsjetio na nedavna postignuća Crne Gore u procesu evropskih integracija, uključujući privremeno zatvaranje Poglavlja 5 – Javne nabavke, kao i ispunjavanje mjerila u ključnim poglavljima vladavine prava.&nbsp;</p> <p>- Skoro 90 odsto naših građana podržava članstvo u EU, a mi smo odlučni da taj cilj ostvarimo do kraja 2028. godine. ”28 do 28“ nije samo slogan, već i obećanje - naglasio je Ibrahimović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250710100728_53c16e65f79a85422fc06f2c6198920363ec011e3c000c051e4a93f89147334c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250710100728_53c16e65f79a85422fc06f2c6198920363ec011e3c000c051e4a93f89147334c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Briselu"> <figcaption>Ibrahimović u Briselu<span>(Photo: MVP)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Ibrahimović je poručio da Crna Gora u Brisel dolazi kao stara evropska nacija sa jasnom prozapadnom orijentacijom.&nbsp;</p> <p>- Potpunim usklađivanjem sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, stajali smo uz Evropu po svim ključnim pitanjima, uključujući sankcije nakon agresije na Ukrajinu - istakao je ministar.&nbsp;</p> <p>Svečanost je bila i prilika za otvaranje novih prostorija Ambasade Crne Gore u Belgiji.&nbsp;</p> <p>- Adresa je nova, ali je prijateljstvo staro – i oboje će trajati - kazao je Ibrahimović, dodajući da se ovim stvara prostor za jačanje predstavljanja pri EU, u skladu sa crnogorskim strateškim opredjeljenjem.&nbsp;</p> <p>Poseban akcenat stavljen je i na ulogu crnogorske dijaspore.&nbsp;</p> <p>- Oni su produžena ruka Crne Gore i važan most sa Evropom i svijetom - rekao je ministar, zahvalivši se sunarodnicima u Belgiji i Luksemburgu na doprinosu međunarodnoj afirmaciji Crne Gore.&nbsp;</p> <p>Na kraju, Ibrahimović je uputio da se,</p>

Ibrahimović u Briselu: Vođeni nasljeđem 13. jula sigurno možemo uvesti Crnu Goru u porodicu EU

<p>Matica crnogorska povodom Dana državnosti, u saradnji sa udruženjima Crnogoraca u Lovćencu i Kuli, organizuje predstavljanje izložbe „13. jul – Dani prkosa i ponosa“.&nbsp;</p>
<p>Kako je precizirano u saopštenju, Crnogorskom kulturnom centru u Lovćencu izložba će biti otvorena 12. jula u 19 sati, dok će u Crnogorskom omladinskom domu u Kuli biti otvorena 13. jula u podne.&nbsp;</p>
<p>- Izložbe će otvoriti povjerenik Matice crnogorske za Republiku Srbiju dr <b>Radonja Dubljević</b>, a publika će moći da ih pogleda do kraja ovog mjeseca - ističu iz Matice crnogorske.</p>
<p>Izložbu „13. jul 1941. – Godine prkosa i ponosa“ čine 22 ilustrovana panoa sa fotografijama i dokumentima iz perioda pripreme ustanka i događanja nakon toga i predstavlja značajan doprinos njegovanju kulture sjećanja.&nbsp;</p>
<p>-- Autori izložbe su istoričar dr <b>Adnan Prekić</b>, istoričarka mr <b>Jadranka Selhanović</b>, generalni sekretar Matice crnogorske <b>Ivan Ivanović </b>i predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske <b>Danilo Ivezić</b>. Tekst za katalog izložbe napisao je Prekić, dok dizajn potpisuje <b>Suzana Pajović </b>- precizirano je u saopštenju.</p>
<p>Iz Matice ističu da je narod Crne Gore podigao ustanak u trenutku kad su fašisti kontrolisali cijelu Evropu i zbog toga je ovo jedan od najsvjetlijih trenutaka istorije Crne Gore, najveći i najorganizovaniji ustanak protiv okupatora u Evropi tokom 1941. godine.&nbsp;</p>
<p>- Trinaestojulski ustanak predstavlja i jedan od vojnih i političkih fenomena Drugog svjetskog rata. Vrijednosti na kojima je organizovan otpor značajno moćnijem okupatoru su ugrađene u temelje svih budućih razvojnih i emancipatorskih uspjeha Crne Gore. Vrijednosti slobode, antifašizma, jednakosti i pravde postaće kamen temeljac obnovljene crnogorske državnosti koja je Trinaestojulskim ustankom najavila početak jednog novog perioda savremene istorije Crne Gore - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Organizovanje izložbi nastavak je dobre saradnje koju Matica crnogorska ima sa crnogorskim zajednicama u Srbiji.&nbsp;</p>
<p>- U prethodnom periodu izložba „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo 15. i 16. vijeka“ predstavljena je u Novom Sadu, Beogradu, Lovćencu i Crvenki, a izložba „13. jul 1941 – Godine prkosa i ponosa“ u Vrbasu povodom Dana državnosti. U martu ove godine je i izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ otvorena u Novom Sadu na Međunarodnoj izložbi umjetnosti Art Ekspo - podsjećaju iz Matice crnogorske.</p>

Izložba Matice crnogorske "13. jul - Dani prkosa i ponosa" u Lovćencu i Kuli

<p>Dodjela Trinaestojulske nagrade u organizaciji Skupštine Crne Gore, pod direktnim pokroviteljstvom njenog predsjednika<b> Andrije Mandića</b>, nije samo sramota – to je institucionalni napad na Crnu Goru i sve ono što ona jeste, ocijenili su u Savezu patriota Crne Gore u Njemačkoj.</p>
<p>Kako kažu, pod velom državne svečanosti svjedočili smo najdirektnijem pokušaju da se Crnoj Gori oduzme identitet, istorijsko pamćenje i građansko dostojanstvo.</p>
<p>U Savezu su posebno osudili upotrebu policijske sile prema građanima koji su se mirno okupili ispred Vile Gorica, iskazujući građanski protest i zabrinutost. </p>
<p>- Biber sprej, ograničenje slobode kretanja i pokušaj gušenja glasa javnosti predstavljaju mračan podsjetnik na metode koje nemaju mjesta u društvu koje teži vladavini prava - naglasili su u obraćanju za javnost.</p>
<p>Dodaju da Mandić, višedecenijski promotor velikosrpske ideologije, otvoreni negator crnogorske nacije i neko ko je aktivno radio protiv crnogorske nezavisnosti, danas koristi najviše zakonodavno tijelo države da uruši temelje na kojima Crna Gora počiva. </p>
<p>- Dodjelom najvišeg državnog priznanja osobama koje glorifikuju četništvo, negiraju genocid i ismijavaju crnogorsku državnost, Mandić ne brani državu – on je razgrađuje iznutra - naglasili su u Savezu patriota Crne Gore u Njemačkoj.</p>
<p>Ovo, smatraju, nije samo politička provokacija, već strategija sistematskog poništavanja Crne Gore kao građanske, sekularne i evropski orijentisane države. </p>
<p>- Ovo je nastavak istog projekta kojem je pripadao kada je negirao 21. maj, kada je bio protiv NATO-a, kada je pjevao o ratnim zločincima i kada je sve što je crnogorsko nazivao “vještačkom tvorevinom” - napominju u Savezu.</p>
<p>Prema njihovom mišljenju, dodjeljivanje nagrade<b> Bećiru Vukoviću</b>, piscu koji otvoreno negira crnogorsku naciju i veliča četničke ideologe, ne može se sagledavati kao izolovana odluka žirija.</p>
<p>- To je politički projektovana odluka, dio šireg trenda relativizacije fašizma, istorijskog revizionizma i institucionalnog nasilja nad antifašističkim temeljima Crne Gore. Time se ne samo krši zakon (jer su svi dobitnici iz iste oblasti, što je nedozvoljeno), već se vrijeđa pamćenje svih onih koji su 13. jula 1941. ustali protiv okupatora - istaknuto je u saopštenju.</p>
<p>U Savezu patriota Crne Gore u Njemačkoj kažu da ovo nije kulturna, već duboko politička poruka da je današnja Crna Gora pod vođstvom onih koji bi najradije izbrisali sve što je slobodarsko, antifašističko i građansko. </p>
<p>- Poruka je jasna: nagrade se više ne dodjeljuju za doprinos državi i društvu, već za poslušnost nacionalističkoj ideologiji. Vrijeme je da se Crna Gora probudi iz političke paralize. Vrijeme je da se jasno kaže – dosta je - zaključeno je u saopštenju.</p>

Patriote Crne Gore u Njemačkoj: Dodjela Trinaestojulske nagrade istitucionalni napad na državu, biber sprej i pokušaj gušenja glasa javnosti mračan podsjetnik

<p>Ministarstvo energetike i rudarstva, na čijem je čelu <b>Admir Šahmanović</b>, naložilo je privremenu obustavu izvođenja rudarskih radova na određenim dijelovima flotacionih jalovišta u okviru rudnika olova i cinka „Šuplja stijena“, saznaje Portal ETV.</p>
<p>Ova odluka donesena je nakon inspekcijskog nadzora koji je sprovela rudarska i geološka inspekcija, a uslijed ekološkog incidenta koji je doveo do kontaminacije rijeke Ćehotine i narušavanja životne sredine.</p>
<p>Rudnikom upravlja kompanija Gradir Montenegro d.o.o. iz Pljevalja.</p>
<p>Privremena mjera ne znači potpuno zatvaranje rudnika, već je uvedena kao preventivna i zaštitna mjera kako bi se spriječile dalje posljedice po okolinu.</p>

Nakon ekološkog incidenta u Pljevljima: Obustavljeni radovi na rudniku "Šuplja stijena"

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: zakon-o-stranim-agentima