Gruzijski Zakon o registraciji stranih agenata koji je danas stupio na snagu predstavlja ozbiljno nazadovanje u demokratiji te zemlje, rekle su u zajedničkom saopštenju visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas i komesarka za proširenje Marta Kos.
U saopštenju piše da taj zakon, uz nedavno usvojene zakone o radiodifuziji i grantovima, predstavlja još jedno "agresivno djelovanje" gruzijskih vlasti s cilje da "uguši neslaganje, ograniči slobode i dalje smanji prostor za aktiviste, civilno društvo i nezavisne medije".
- Ove represivne mjere prijete samom preživljavanju demokratskih osnova Gruzije i budućnosti njenih građana u slobodnom i otvorenom društvu - piše u zajedničkom saopštenju Kalas i Kos.
One podsjećaju da je Evropski savjet u zaključcima u junu i oktobru 2024. godine ustanovio da takvo djelovanje ugrožava put Gruzije ka EU, i navode da je proces pristupanja EU de fakto zaustavljen.
EU ponavlja poziv vlastima Gruzije da "slušaju jasne zahtjeve svojih građana za demokratiju i evropsku budućnost" i da oslobode sve nepravedno zatvorene novinare, aktiviste, demonstrante i političke lidere.
- EU je spremna da razmori povratak Gruzije na put pristupanja Uniji ako vlasti preduzmu vjerodostojne korake ka preokretanju demokratskog nazadovanja - piše u tekstu uz naglasak da su za to odgovorne isključivo gruzijske vlasti.
Parlament Gruzije je nedavno izglasao zakon o "stranim agentima" kojeg su direktno inspirisale SAD da bi se zamijenio vrlo kritikovan zakon o "stranom uticaju" koji je podstakao masovne demonstracije 2024. godine.
U SAD takozvani "Fara zakon" obavezuje svaki entitet koji predstavlja neku državu, stranu organizaciju ili partiju da svoje aktivnosti prijavi vlastima.
Nevladine organizacije Gruzije smatraju da bi vlasti mogle da novi zakon koriste još više da stegnu obruč oko civilnog društva i opozicije.
Aktuelna vlada koju je formirala partija Gruzijski san je pod optužbama da je skrenula u autoritarizam i okrenula tu bivšu sovjetsku republiku s evropskog puta da bi je usmjerila ka Moskvi.
Gruziju koja je u političkoj krizi, svakodnevne demonstracije potresaju od kraja 2024. godine. Taj pokret se pojačao kada je premijer Irakli Kobahidze krajem novembra objavio da njegova vlada neće prije 2028. godine tražiti da otvori pregovore o pristupanju EU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Brisel: Zakon Gruzije o stranim agentima ugrožava pristupanje EU

Usvajanje Zakona o stranim agentima, koji su inicirali predstavnici koalicije Za budućnost Crne Gore, može imati nesagledive posljedice po slobodu medija i dalji demokratski razvoj Crne Gore, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Marko Banović.
Kako ističe, praksa u zemljama koje su uvele slična zakonska rješenja pokazuje da su, uz organizacije civilnog društva, mediji ključna meta tog represivnog zakona.&nbsp;
- Zakon o stranim agentima, osim što stvara administrativni teret, stigamitizuje medije, obeshrabrujući ih u daljem radu i potiskujući istraživačko novinarstvo. Takođe, autoritanrim režimima taj zakon služi kao sredstvo pritiska na medije u cilju gušenja kritičkih tonova prema vlasti - kaže Banović.&nbsp;
Kako dodaje, s obzirom na vlasničku strukturu i finansiranje medija u Crnoj Gori, većina njih bi mogla biti meta represivnih mjera Zakona o stranim agentima.
- Mediji u Crnoj Gori imaju problem sa održivošću. Dodatna stigmatizacija i pritisci mogu dovesti do gašenja medija. Ono što vidimo da je praksa u zemljama koje su uvele Zakon o stranim agentima, poput Rusije, jeste da zakon isključivo služi za gašenje ili protjerivanje medija koji su kritički nastrojeni prema vladajućem režim. Vjerujem da bi slična situacija bila i u Crnoj Gori, tj. mediji bliski vlasti bi bili pošteđeni, dok bi se istovremeno kritički nastrojeni mediji targetirali - ističe Banović.
Podsjeća da je i Mađarska, koja je članica Evropske unije, pokušala da se ugleda na Rusiju kroz usvajanje Zakona o odbrani nacionalnog suvereniteta u decembru 2023. godine i osnivanjem Kancelarije za zaštitu suvereniteta u februaru 2024. godine, koja ima zadatak da prikuplja informacije o svim grupama ili pojedincima koji imaju koristi od stranog finansiranja i utiču na javnu raspravu.&nbsp;
- Evropska komisija je u oktobru 2024. saopštila da će tužiti Mađarsku Međunarodnom sudu pravde u Hagu radi mogućih kršenja prava na privatnost i slobodu izražavanja i udruživanja zbog donošenja tog Zakona. Mađarska je sličan zakon, s ciljem obračuna sa organizacijama koje se finansiraju iz inostranstva, usvojila 2017. godine, ali je on poništen 2021. nakon što je Evropski sud pravde ustanovio da nije u skladu sa propisima Evropske unije - napominje Banović.
Dodaje i da se sličan zakon priprema u Slovačkoj.&nbsp;

Banović: Zakon o stranim agentima doveo bi do gušenja istraživačkog novinarstva i gašenja kritičkih medija

Bilo koji zakon koji može na bilo koji način da spriječi civilni sektor da radi svoj posao, a to je kontrolna i regulatorna funkcija, neće dobiti podršku Pokreta Evropa sad, kazao je funkcioner te partije i podpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović, komentarišući zakon o stranim agentima u Crnoj Gori u emisiji Fokus na TVCG.
Burne reakcije u državi kao i reakcije Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, izazvala je najava koalicije „Za budućnost Crne Gore“ da će predložiti zakon o stranim agentima. Taj zakon kontroliše rad civilnog sektora preko kojeg se navodno vrši strani politički uticaj.
Na pitanje da li ima potrebe za ovim zakonom te ima li saznanje da među civilnim sektorom postoje strani agenti, Ivanović je kazao da je na to teško odgovoriti.
- Vrlo je teško odgovoriti da li među civilnim sektorom ili uopšte među činjenicima društva postoje strani agenti ili ne, ali u svakom slučaju, ono što bih ja rekao jeste da je pravo poslanike političkih subjekata da kandiduju određene ideje pa i zakonska rješenja. Međutim, mi to zakonsko rješenje još nismo vidjeli, koliko sam ja shvatio, radi se samo o ideji, dakle ne postoji ni nacrt - naveo je Ivanović.
Kako je rekao, sa druge strane, ono što je takođe značajno jeste da smo vidjeli i reakciju velikog dijela političkih partija, dijelom i iz parlamentarne većine koji su rekli da ne bi podržali bilo kakvo zakonsko rješenje koje bi na bilo koji način moglo da spriječi civilnih sektora i nevladine organizacije u obavljanju njihove kontrolne funkcije.
- Sa druge strane, kao predstavnik izvršene vlasti mogu reći takođe da ono što je glavni i spoljno – politički prioritet Crne Gore je Evropska unija i svako zakonodavno rješenje mora proći odnosno mora biti poslato na mišljenje Evropskoj komisiji, biti usklađeno sa Evropskim zakonodavstvom i to je ono na čemu ćemo mi insistirati - naveo je Ivanović.

Ivanović: Nećemo podržati zakone koji mogu da spriječe NVO sektor da radi svoj posao

Zakon o stranim agentima, koji bi bio donijet u državi kandidatu za članstvo u Evropskoj uniji (EU), morao bi biti usklađen sa osnovnim vrijednostima Unije, kazala je portparolka Evropske komisije (EK) Ana Pisonero.
Upitani da prokomentarišu namjeru koalicije Za budućnost Crne Gore da iniciraju taj zakon, iz EK su kazali da namjeru ne žele da komentarišu.
- Razumijemo da je ovo najava namjere da se predloži nacrt zakona. Tako da u ovoj fazi ne komentarišemo - rekla je Pisonero Pobjedi.
Ona je istakla da svaki takav zakon zemlje kandidata za članstvo u EU morao bi biti u skladu s osnovnim vrijednostima EU.
- I u skladu sa osnovnim demokratskim vrijednostima, uključujući slobodu govora i izražavanja - naglasila je Pisonero.

Pisonero: Zakon o stranim agentima morao bi biti usklađen sa vrijednostima EU

Ministar odbrane, Dragan Krapović, očito ima lični sukob sa generalom Zoranom Lazarevićem i svi članovi Savjeta za bezbjednost i odbranu dobro razumiju tu situaciju, ocjenila je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na televiziji E izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević. Pitanje je, dodaje ona, ko će od članova Savjeta braniti institucije i institucionalni poredak, a ko će dati prednost koalicionim aranžmanima.
Prekid sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, vjeruje ona, ukazuje da predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pokušava da pošalje poruku da je važno poštovati određene procedure i zaštiti instituciju, u ovom slučaju Vojske.
- Vidjeli smo kakvu štetu ovo već sada nanosi državnim interesima Crne Gore, ono o čemu je general Lazarević govorio, činjenica da će biti prazna stolica Crne Gore na NATO sastanku, je dovoljno da dovede u pitanje motive ministra Krapovića, kada je riječ o odnosu prema generalu Lazareviću. Vjerujem, da ukoliko je postojao određeni profesionalni sukob, da je on mogao da bude riješen na način o kojem javnost ne bi bila ni upoznata, i koji bi bio dovoljno uvjerljiv svim članovima Savjeta, i da bi to predstavljalo jednu formalno pravnu odluku. Ali, iz svega ovoga vidimo da je očito riječ o jednom pokušaju zauzimanja bezbjednosnog sektora, koji nije zasnovan na javnom interesu - rekla je Uljarević.
Mnogo je zbivanja u Crnoj Gori, koja prema njenim riječima, služe da se zamaskiraju neke veće stvari koje su u planu, ili koje se već sprovode ispod žita.
- Već imamo nastavak nečega što je očiti pokušaj Demokratske Crne Gore, kroz dva ministra koji drže različite grane bezbjednosnog sektora, da se apsolutno postave iznad svega onoga što je nekakav profesionalni aparat unutar tih sektora. Nekako se zaboravlja da su ministri političke figure, koji imaju svoje nadležnosti, a šta je to profesionalni kadar u vojnom i policijskom dijelu - istakla je Uljarević.
<h2>Štetna, regresivna inicijativa</h2>
Kada je riječ o zakonu o agentima stranog uticaja, koji inicira Kolaicija Zajedno za budućnost, &nbsp;Centar za građansko obrazovanje se, kaže, jasno odredio. Takav zakon je, vjeruju u toj organizaciji čija je Uljarović izvršna direktoica, štetan, kad je riječ o demokratskim standardima i praksama. Objašnjava da ta inicijativa ije neočekivana, a da se predlagači u ovom trenutku osjećaju dovoljno moćnim da je pokušavaju procesuirati prema Skupštini.
- Radi se o izuzetno štetnoj, regresivnoj i nedemokratskoj inicijativi. Jako bih se radovala da ona dođe u Skupštinu, da vidimo kako će se svaki poslanik pojedinačno o njoj odrediti - kazala je ona i dodala da je potrebno da i domaća i međunarodna javnost vide je li lice vladajuće kolaicije proevropsko.&nbsp;
- Mislim da nije, i da ovo skida dio tih maski i zato bi bilo važno da vidimo ta njihova određena - naglasila je Uljarević.
Inicijativa o kontroverznom zakonu stiže, nakon kratke, ali, kako kaže, upečatljive posjete srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Crnoj Gori. Čini se, dodaje ona, da je to dalo polet da se ona predloži.
Ponovo vidimo, rekla je Uljarević, da pojedini akteri u Crnoj Gori rade ono što se Vučić, sa svim autorativnim pristupom vladavini, ne bi usudio da uradi u Srbiji. Ta vrsta dokazivanja, prema njenom mišljenju, dovoljno govori kako ti politički akteri razumiju demokratske procese, ko zapravo uređuje stvari i kome je u interesu da na takav način vrati Crnu Goru nazad na skali demokratske razvijenosti.
<h2>Sindrom "kuvane žabe"</h2>
Mnogi su dobili sindrom "kuvane žabe", vjeruje ona, pa ne reaguju na ono na šta bi se moralo reagovati. Situaciju sa postupcima predsjednika Skupštine Andrije Mandića, u slučaju vizuelnog identiteta skupštinskog logotipa, opozicija mora istjerati do kraja. U protivnom, doaje ona, Mandiću se daje osnov za neke buduće odluke, koje će biti teže i gore.
- Posao premijera je izgleda, da širi pozitivnu energiju, u Vladi Crne Gore, jer se drugi učinci ne vide. Mi imamo situaciju u kojoj tri zvaničnika ove države ne mogu da uđu, niti da prelete iznad teritorije Hrvatske, imamo skepticizam kod nekih drugih članica, jer one znaju da je IBAR poklonjen, a ne zaslužen, a vidimo, naravno, i kakav stav će zauzeti nova komesarka koja dolazi iz šireg regiona, jako dobro razumije stvari u Crnoj Gori, a nije sklona, po mom sudu, da se prikloni onima što su neki drugi interesi u regionu, i da na taj način Crna Gora bude kolateral - rekla je Uljarević.
Sve što se dešava ima u svom podtekstu nedavno završene izbore u Podgorici, smatra ona I podsjeća da su oni jako važni za ono što je održivost Vlad. Stoga je, kako kaže, Vladi u interesu da na svaki način potkopa poziciju predsjednika države.
- Sada vladajuća koalicija ne može da formira vlast u značajnom dijelu opština, zato što se izgubilo ono što je bio njihov jedini zajednički imenitelj, a to je borba protiv Demokratske partije socijalista, znači došli smo do onoga da oni nemaju dovoljno svog sadržaja i principa oko kojih bi se mogli ujediniti i raditi - ističe Uljarević.
Kakvi god budu rezultati popisa stanovništva, dodaje ona, u Crnoj Gori će biti neka vrsta naglašenog javnog diskursa i tenzija, jer će uvijek biti jedna strana kojoj se rezultati neće dopasti.
- Ja mislim da je sramota da mi poslije godinu dana dobijamo te podatke, i da to samo po sebi dovodi u pitanje institucionalni kapacitet, ali otvara, s pravom, sumnje, da se nešto u međuvremenu dešavalo, neka vrsta inženjeringa, trebalo je mnogo ranije da se ti podaci objave -zaključila je Uljarević.&nbsp;
Cijelo gostovanje može se pogledati na You Tube kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZnTR_fLiTMs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Uljarević: Krapović očito ima lični sukob sa Lazarevićem

Iz Evropskog saveza Crne Gore kažu da Za budućnost Crne Gore predlaže zakon koji zabranjuje djelovanje te koalicije.
Iz koalicije Za budućnost Crne Gore kazali su danas da je Prijedlog zakona o stranim agentima u ranoj fazi izrade, te da je baziran na američkom modelu.

- Ukoliko Crna Gora donese Zakon o stranim agentima po američkom modelu, kako jutros pojašnjavaju iz ZBCG, upravo prvi kojima bi bilo zabranjeno djelovanje u našoj državi bi bili kolege iz te koalicije, zato što predstavljaju klasične predstavnike tuđe države u Crnoj Gori i rade za strane maligne proputinove interese, a ne interese svoje zemlje - kazali su u Evropskom savezu.

Evropski savez: ZBCG predlaže zakon koji zabranjuje njihovo djelovanje

Iz koalicije Za budućnost Crne Gore kazali su da je Prijedlog zakona o stranim agentima u ranoj fazi izrade, te da su nevladine organizaije i opozicija pogriješili po pitanju prakse i modela na kojima se zasniva ovo rješenje.
- Nismo željeli da remetimo jučerašnju sinhronizovanu reakciju predstavnika NVO i opozicije, koji su ničim izazvani krenuli u raspravu o tome po kom modelu je napravljen predlog Zakona o agentima stranog uticaja, a da isti nisu imali prilike ni da vide. Ovim putem želimo u potpunosti da ih relaksiramo, jer se ovaj predlog zakona nalazi u ranoj fazi izrade, ali su oni uprkos tome, u startu pogriješili kada je u pitanju praksa i model na kojem se zasniva. Upravo zbog važnosti ove poruke, nismo željeli da nove detalje iznosimo u toku jučerašnjeg dana, već to činimo sada" - saopšteno je iz ZBCG.
Tvrde da koncept na kojem će se zasnivati prijedlog ovog za, kako su rekli, Crnu Goru izuzetno važnog zakona je Zakon o registraciji stranih agenata u SAD-u, pod nazivom Foreign Agents Registration Act (FARA)."
Ovaj zakon, nadalje navode iz ZBCG, zahtijeva da osobe ili organizacije koje zastupaju stavove stranih vlada, političkih stranaka ili entiteta budu registrovane u Ministarstvu pravde (Department of Justice), dok je njegov cilj da omogući transparentnost u vezi sa aktivnostima lobiranja koji stranci sprovode u SAD i da omogući javnosti i vlastima da budu svjesni uticaja stranih interesa na unutrašnju politiku i zakonodavne procese zemlje.
Osobe ili organizacije koje potpadaju pod ovaj zakon moraju, ističu u ZBCG, redovno podnositi izvještaje o svojim aktivnostima, prihodima i troškovima koji se odnose na zastupanje stranih interesa, ddoaju u saopštenju.
- Uzevši sve ovo u obzir, vjerujemo da će se u skladu sa demokratskim i zapadnim tekovinama kojima svi zajedno stremimo, o ovom zakonu razgovarati na jedan civilizovan i svrsishodan način, jer građani Crne Gore imaju pravo da znaju kako se finansiraju organizacije koje svakodnevno daju svoj sud o brojnim stvarima od javnog interesa. Žao nam je što ovaj zakon očigledno neće imati podršku parlamentarne većine i zaista ne vidimo zašto bi nekome smetalo povećanje transparentnosti cjelokupnog društva po uzoru na najveće demokratske tekovine zapadnog svijeta - dodaje se u saopštenju.
U ZBCG-u kažu da ne razumiju uplašenost i zabrinutost da će se ovim zakonom zabraniti djelovanje bilo koje NVO, jer o tome, kako navode, "nije bilo niti jednog slova u prethodnom saopštenju".
- A svakako ga neće biti ni u prijedlogu zakona. Ukoliko se već toliko zalažu za transparentnost funkcionisanja političkih organizacija i državnih institucija, oni bi zapravo trebali da prvi pozdrave ovakav zakon, ali vjerujemo da je građanima Crne Gore jučerašnjim reakcijama sve postalo kristalno jasno - zaključuje se u saopštenju.

ZBCG: Zakon o stranim agentima baziran na američkom modelu, njime se neće zabraniti djelovanje bilo koje NVO

Zahtjev Nove srpske demokratije za hitno uvođenje Zakona o stranim agentima predstavlja ozbiljnu prijetnju za evropske integracije Crne Gore. Taj zakon je ključni alat koji autokratski režimi primjenjuju u cilju gušenja slobode govora i urušavanja demokratije. Digitalni forenzički centar (DFC) je kroz <a href="https://dfc.me/izazovi-novinarstva-u-rusiji/">analize</a> i <a href="https://dfc.me/wp-content/uploads/Studija-Rusija-WEB-1.pdf">studije</a>, koje tretiraju ruski maligni uticaj u Crnoj Gori, upozoravao na djelovanje ruskih i srpskih proksi aktera, posebno naglašavajući problematiku Zakona o stranim agentima. 
<h2>Rusija i Zakon o stranim agentima</h2>
Zakon o stranim agentima se primjenjuje u Rusiji od 2012. godine i više puta je revidiran tokom protekle decenije kako bi uključio sve veći broj potencijalnih ciljeva za diskriminaciju koju država sprovodi. Do danas je više od 500 organizacija, novinara, aktivista, umjetnika i drugih javnih osoba dobilo taj status. Trenutno se svaka organizacija, medij ili pojedinac mogu označiti kao strani agent jednostavno time što će ih rusko Ministarstvo pravde proglasiti da su pod stranim uticajem, ili zbog primanja bilo koje svote novca iz inostranstva (ili iz entiteta koji sam prima strane fondove). Kategorije koje mogu biti prepoznate kao strani agenti su: rusko ili strano pravno lice, bez obzira na njegovu organizacijsku i pravnu formu; javno udruženje koje djeluje bez osnivanja pravnog lica, drugo udruženje pojedinaca, struktura iz inostranstva bez osnivanja pravnog lica; pojedinci, bez obzira na njihovu nacionalnost, neprofitne organizacije, medijske platforme i pojedinačno ruski građani, uključujući novinare i aktiviste.
Skoro svi nezavisni mediji su već eliminisani. Većina nezavisnih novinara je primorana da bježi iz zemlje, a kao rezultat antimedijskih zakona, novinari i drugi aktivisti dobijaju veoma oštre zatvorske kazne. Nijedan novinar nije zaštićen od prijetnji ozbiljnim optužbama prema nejasno formulisanim represivnim zakonima koji se često usvajaju preko noći. Mnogi zakoni koji se odnose na slobodu izražavanja, a koji su usvojeni u posljednjim godinama – uključujući zakone o kleveti i lažnim vijestima – su izmijenjeni kako bi bili uključeni u Krivični zakonik na početku pandemije COVID-19. Invazija na Ukrajinu je dala novi podsticaj ovom procesu, pri čemu je Ruski parlament usvojio amandmane prema kojima je lažna informacija o ruskim oružanim snagama i svakom drugom ruskom državnom tijelu koje djeluje u inostranstvu sada kažnjiva zatvorom do 15 godina.
<h2>Ruski proksiji</h2>
Po ugledu na Rusiji brojni autokratski režimi širom svijeta koriste identičan zakonski mehanizam da učvrste vlast i uguše bilo kakav disonantan ton. Pod vođstvom predsjednika Aleksandra Lukašenka, bjeloruska vlada je 2011. godine uvela izmjene koje su uspostavile krivičnu odgovornost za lokalne nevladine organizacije (NVO) koje primaju strane grantove i donacije ako se time krši lokalno zakonodavstvo. Takođe im je bilo zabranjeno da drže sredstva u stranim bankama. Iste godine izmijenjen je Krivični zakonik, proširujući definiciju državne izdaje na bilo koji oblik pomoći stranih država ili organizacija ako može ugroziti nacionalnu bezbjednost Bjelorusije. Ovo je dodatno povećalo rizike za NVO i civilno društvo. U posljednjim godinama, Lukašenko je nastavio da pooštrava kontrolu nad civilnim društvom. Dekretima izdatim 2015. i 2020. godine pooštreni su izvještajni zahtjevi za primljene strane donacije i ograničeni tipovi pomoći, uz zabranu stranog finansiranja u oblastima umjetnosti, naučnih istraživanja i ljudskih prava. Odjeljenje za humanitarna pitanja je dobilo veća ovlašćenja da nadgleda upotrebu stranog finansiranja, prioritetno za projekte koje odobri država. U januaru 2023. godine, Lukašenkov režim je tajno usvojio Zakon o konfiskaciji imovine građana uz kasnije obrazloženje da je to odgovor na neprijateljske akcije. Zloupotrebama ovih zakona Lukašenkov autokratski režim je uspio da u potpunosti uguši slobodu govora i bilo koji vid opozicionog djelovanja, uz hapšenje brojnih novinara, pripadnika NVO sektora, građanskih aktivista i opozicionih političara. 
Gruzija je najupečatljiviji primjer štetnih posljedica Zakona o stranim agentima. Proruska proksi vlast u Gruziji, iskoristila je institucionalnu prednosti i usvojila Zakon prema kojem se organizacije koje dobijaju više od 20 odsto sredstava iz inostranstva moraju registrovati kao strani agenti. Donošenje zakona je prouzrokovalo velike proteste u zemlji i dodatnu destabilizaciju društva. EU je prekinula pristupne pregovore sa Gruzijom, pa je proevropska agenda u toj zemlji zaustavljena. 
Nakon izglasavanja Zakona o stranim agentima u Gruziji, zagovornici njegovog donošenja su pokušali da relativizuju njegove diskriminatorske i antievropske odredbe upoređujući ga sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA). Američki zakon izglasan je 1938. godine s ciljem suzbijanja nacističke propagande. Za razliku od ruskog ili gruzijskog, taj Zakon ne obavezuje organizacije civinog društva da se registruju isključivo na osnovu finansiranja iz inostranstva. Takođe, u skladu sa FARA, ne cenzurišu se ili finansijski kažnjavaju organizacije koje se ne slažu sa zvaničnom politikom SAD. Međutim, proruski proksi akteri koristili su postojanje tog Zakona da u svojim državama realizuju agendu koja je u suprotnosti sa evropskim vrijednostima i sprovedu autoritarne tendencije, gušeći slobodu civilnog društva i ograničavajući djelovanje nezavisnih medija i nevladinih organizacija.
Mađarska koja je članica Evropske unije pokušava se ugledati na Rusiju kroz usvajanje Zakona o odbrani nacionalnog suvereniteta u decembru 2023. godine i osnivanjem Kancelarije za zaštitu suvereniteta u februaru 2024. godine koja ima zadatak da prikuplja informacije o svim grupama ili pojedincima koji imaju koristi od stranog finansiranja i utiču na javnu raspravu. Evropska komisija je u oktobru 2024. godine <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/eu-orban-madjarska-zakon-tuzba-medjunarodni-sud-pravde/33145123.html" target="_blank">saopštila</a> da će tužiti Mađarsku Međunarodnom sudu pravde u Hagu radi mogućih kršenja prava na privatnost i slobodu izražavanja i udruživanja zbog donošenja tog Zakona. Mađarska je sličan zakon, s ciljem obračuna sa organizacijama koje se finansiraju iz inostranstva, usvojila 2017. godine, ali je on poništen 2021. godine nakon što je Evropski sud pravde ustanovio da nije u skladu sa propisima Evropske unije.
Sličan zakon priprema se i u Slovačkoj. Zakon koji je usvojen u prvom čitanju u aprilu 2024. godine tretirao bi organizacije koje iz inostranstva prime više od pet hiljada eura kao organizacije sa stranom podrškom. Tekst zakona predviđa da nevladine organizacije moraju vlastima davati podatke o identitetu donatora, a predviđa se i mogućnost da Ministarstvo unutrašnjih poslova novčano kazni ili rasformira one koji ne rade u skladu sa zakonom. Iz Evropske unije su poručili Slovačkoj da bi zbog usvajanja tog zakona mogla dobiti sankcije iz EU.
Svi pomenuti zakoni su modelirani po ruskom Zakonom o stranim agentima, a usvojeni su od strane ruskih proksi vlasti ili vladajućih elita koje gaje simpatije prema režimu Vladimira Putina. Evropski sud za ljudska prava je u junu 2022. godine jednoglasno presudio da je ruski zakon o stranim agentima prekršio Evropsku konvenciju o ljudskim pravima uskraćujući slobodu okupljanja i udruživanja. 
<h2>Zapadni Balkan</h2>
Ruski maligni uticaj je snažno prisutan u regionu Zapadnog Balkana, a jedan od načina ispoljavanja tog uticaja je promocija ruskog autoritarnog sistema vladavine. Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik je u nekoliko navrata najavljivao uvođenje zakona o stranim agentima u tom bosanskohercegovačkom entitetu. Međutim, u maju 2024. godine objavio je da je Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija povučen iz skupštinske procedure. Dodik je saopštio da je Republika Srpska opredijeljena evropskom putu, dodajući da je zakon povučen radi dodatnih usaglašavanja i usklađivanja sa evropskom praksom, kao i da će nakon toga zakon biti ponovo vraćen u proceduru. Prijedlogom Zakona se <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/nacrt-zakon-strani-agenti-republika-srpska-usvojen/32613994.html" target="_blank">predviđala </a>posebna prismotra i mogućnost zabrane rada za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabrana političkih aktivnosti, potreba za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja.
U Srbiji vladajuće strukture konstantno targetiraju opozicione medije i nevladin sektor kao strane plaćenike, dok pojedini proruski i prosrpski mediji i krajnje desničarske strukture u Crnoj Gori na identičan način targetiraju NVO sektor u cilju kreiranja ambijenta straha i nesigurnosti. Ruski proksiji u regionu na ovaj način teže da dodatno promovišu autoritarne vrijednosti na Zapadnom Balkanu.
DFC u kontinuitetu ukazuje na problem stranog miješanja koji za cilj ima urušavanje demokratije i promjenu evroatlantskog kursa Crne Gore. Zahtjev za uvođenje Zakona o stranim agentima je posljednji eklatantan primjer te namjere. Očigledno je da proruske i prosrpske strukture koje su dio vlasti u Crnoj Gori takvim predlozima teže da zaustave proces demokratizacije Crne Gore i njen evropski put, promovišući upotrebu sredstava i metoda iz arsenala zvaničnog Kremlja. 
Zastupnici rusko-srpskog uticaja koji su dio aktuelne parlamentarne većine u Crnoj Gori pokušavaju pomjeriti granice i po već ustanovljenoj metodologiji postepenog privikavanja crnogorskog društva na do juče neprihvatljive stavove i nezamisliva rješenja realizovati inicijativu čiji je cilj gušenje organizacija civilnog društva i nezavisnih medija koji promovišu vrijednosti u skladu sa proklamovanim nacionalnim interesima i strateškim ciljevima koji se ogledaju kroz proces evropskih i evroatlantskih integracija Crne Gore. Na taj način bio bi otvoren dodatni prostor za potpuno neometano djelovanje autokratskih režima, prije svih onog u Beogradu i Moskvi čija agenda, pored ostalog, podrazumijeva i uskraćivanje evropske budućnosti građanima Crne Gore. Blokiranje evropskog puta Crne Gore je jasan cilj Rusije koji je i javno saopštio doskorašnji ambasador Ruske Federaciju Crnoj Gori. 
U Crnoj Gori nažalost ne postoji institucionalna borba protiv stranog miješanja i dezinformacija. Jedina brana od tih antidemokratskih pojava u crnogorskom društvu su organizacije kao što je Digitalni forenzički centar.

Ugrožavanje evropske budućnosti Crne Gore: Šta predstavlja Zakon o stranim agentima

Ako nekome nije bio jasan pravac kojim ZBCG vodi Crnu Goru, od jutros je potpuno načisto - poručio je predsjednik glavnog odbora Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić nakon što je ta koalicija pozvala da se hitno predloži zakon o agentima stranog uticaja - po uzoru na Rusiju.
Ovo je, podvlači Stanić, autokratija putinovskog tipa koja za cllj ima ukidanje sloboda i prava građana.
- A prvi na udaru će biti "strani agenti" iz NVO. Ovaj naziv je koriščen od strane njihovog formalnog šefa Aleksandra Vučića, dok je kao ministar informisanja i propagande krajem devedesetih crtao mete NVO aktivistima, novinarima i opozicionim političarima - ukazao je Stanić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzbcg-hitno-predloziti-zakon-o-agentima-stranog-uticaja-pojedine-nvo-funkcionisu-van-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Crna Gora na sreću ima, kaže Stanić, vrlo žilav i robustan NVO sektor kojem će Evropski savez pružiti svu moguću podršku.
- Naš, kao i njihov, cilj je evropska, građanska i Crna Gora slobodnog mišljenja. Upravo sve ono što nije Putinova Rusija i Vučićeva Srbija danas. Zbog toga je juče Vučić očigledno i došao da svojim odnosom prema domaćinu, ali i slobodnoj javnosti Crne Gore pokaže đe nam je mjesto - naveo je Stanić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkoprivica-cilj-prijedloga-zbcg-o-donosenju-zakona-o-stranim-agentima-je-uvodenje-praksi-autoritarnih-rezima-gusenje-slobodne-misli-i-progon-neistomisljenika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na njegovu žalost, kaže da je investicija u srbijanske partije u Crnoj Gori potpuno promašena, što, kako je dodao, vidimo po rezultatima lokalnih izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fborancic-na-prijedlog-zbcg-sprovodenje-radikalne-totalitarne-politike-po-uzoru-na-rusiju-nece-proci&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Zalud su 32 ministra i sedam potpredsjednika Vlade, i sva javna i državna preduzeća, zalud sva medijska hajka - građani vas više neće. 
Ali da ne zaboravm, kad vas ubrzo pošaljemo u opozciju garantujemo vam da vam se neće deseti ništa slično što se dešava opoziciji u Rusiji ili 
Bjelorusiju. Kao opozicija ćete, gospodo iz ZBCG, imati sva prava koja 
imaju političari i partije u najrazvijenim demokratijama svijeta, EU i 
NATO zemljama, jer su to vrijednosti za koje se u Evropskom savezu 
zalažemo - zaključio je Stanić.

Stanić: Jasan pravac kojim ZBCG vodi Crnu Goru - autokratija putinovskog tipa

Najava donošenja “zakona o stranim agentima” predstavlja još jednu antievropsku i antizapadnu zamisao dijela vladajuće koalicije kojoj su usta puna privrženosti učlanjenju u Evropsku uniju (EU) i prihvatanju njenih vrijednosti.
To je ocijenio izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica nakon prijedloga koalicije Za budućnost Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzbcg-hitno-predloziti-zakon-o-agentima-stranog-uticaja-pojedine-nvo-funkcionisu-van-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva sve članice vladajuće koalicije da se nedvosmisleno izjasne o ovom predlogu i javno kažu da li je ovo dio i njihove politike.
- Zaista se nadamo da je u ovoj koaliciji još ostalo onih subjekata koji iskreno, a ne samo verbalno baštine vrijednosti EU i poštuju odluke njenih najvažnijih institucija, ali što je najvažnije koje imaju hrabrosti da se javno suprotstave stalnim pokušajima uvođenja antievropskih praksi i politika u crnogorski zakonodavni sistem - poručio je Koprivica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fborancic-na-prijedlog-zbcg-sprovodenje-radikalne-totalitarne-politike-po-uzoru-na-rusiju-nece-proci&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je podvukao da Crna Gora, kao zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, mora svoje zakonodavstvo uskladiti sa evropskom pravnom tekovinom.
- A u procesu izrade novog zakonodavstva mora pratiti zakonodavstvo EU, kao i Povelju EU o osnovnim pravima. Ova inicijativa je direktno suprotstavljena toj obavezi - ukazao je izvršni direktor CDT-a.
Zanimljivo je, dodaje, da se ovim predlogom Crna Gora želi svrstati u red sa Rusijom, Kirgistanom, Mađarskom i Gruzijom koje su usvojile slična rješenja.
- A usvajanje ovakvog zakonodavstva se razmatralo i u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska. Svi ovi zakonski projekti dočekani su sa osudom relevantnih međunarodnih institucija i organizacija - ukazao je Koprivica.
Evropska unija je, navodi, u više navrata osudila ovakve inicijative, a Evropski parlament je u rezoluciji posvećenoj gruzijskom zakonu pozvao na povlačenje ove štetne legislative ukazujući da je „targetiranje organizacija civilnog društva i nezavisnih medija uopšte, a posebno ovaj predloženi zakon, nesumnjivo u suprotnosti i nepomirljivi sa normama i vrijednostima Evropske unije, kao i sa bilo kakvim težnjama za članstvo u EU”.
I Venecijanska komisija je, naglašava, u prethodnim godinama analizirala usklađenost ovih štetnih i autoritarnih zakonskih predloga sa važećim međunarodnim i evropskim standardima, i u više navrata upozoravala da ograničenja prava na slobodu izražavanja, slobodu udruživanja i privatnost koji zakoni uvode nijesu u skladu Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao ni Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima.
- Kad je Rusija sama sprovodila ovaj naum protiv kritičke misli Evropski sud za ljudska prava u predmetu Ecodefence i drugi protiv Rusije utvrdio je da je time prekršila osnovna ljudska prava i slobode svim aplikantima kojih je bilo 61 u ovom predmetu. Aktivnosti Rusije u kršenju ljudskih prava i sloboda dovele su do toga da ona danas nije članica Savjeta Evrope čime je sebe svrstala na marginu prosvijećenih tokova evropskih naroda - istakao je Koprivica.
I presuda Suda pravde Evropske unije u slučaju C-78/18 je, kaže, od velike važnosti u ovom pogledu.
- Nakon što je ocijenio mađarski Zakon o transparentnosti organizacija koje primaju podršku iz inostranstva, Sud je zaključio da je zakonodavstvo koje zahtijeva od određenih organizacija civilnog društva, koje primaju podršku iz inostranstva iznad određenog praga, da se registruju, prijave i objave svoje izvore finansiranja, te koje predviđa sankcije u slučaju nepoštovanja, diskriminatorno i neopravdano, što je rezultiralo kršenjem zakonodavstva Evropske unije - naveo je Koprivica.
CDT, kaže, od svog nastajanja poštuje najviše standarde poslovanja NVO.
- I za to smo više puta bili proglašeni za jedan od najtransparentnijih think-thankova. Sve relevantne informacije o našem radu se nalaze na našem veb sajtu i dostupne su svima. Takođe, jako smo se zalagali da se u važeće crnogorsko zakonodavstvo ugrade odredbe koje zahtijevaju od nevladinih organizacija da se registruju i podnose finansijske izvještaje - naveo je Koprivica.&nbsp;
Ti zakoni omogućavaju, ističe, da finansijsko poslovanje NVO, uključujući izvore njihovog finansiranja, bude predmet kontrola svih nadležnih organa, što se u praksi redovno dešava.
- Ali, svakome ko i najmanje promišlja stanje u zemlji u kojoj živimo jasno je da to nije cilj ovog predloga. Cilj ovog predloga je uvođenje praksi autoritarnih režima, gušenje slobodne misli, progon neistomišljenika i etiketiranje civilnog društva kao stranih agenata i državnih neprijatelja - ukazao je izvršni direktor CDT-a.
Zato je, zaključuje, neophodno jasno i precizno izjašnjenje svih djelova vladajuće koalicije o ovom predlogu kako bi domaća i međunarodna javnost bila potpuno načisto o tome sa kim ima posla i tome prilagodila svoje dalje djelovanje.

Koprivica: Cilj prijedloga ZBCG o donošenju zakona o stranim agentima je uvođenje praksi autoritarnih režima, gušenje slobodne misli i progon neistomišljenika

Šef češke diplomatije Petr Macinka saopštio je da ako predsjednik te zemlje Petr Pavel, po njegovoj ocjeni, ne prestane da krši Ustav time što odbija da imenuje jednog kontroverznog influensera i političara za ministra zabraniće šefu države da predstavlja Češku u NATO-u.
Nova prijetnja od šefa diplomatije stigla je poslije njegovih noćnih SMS poruka savjetniku šefa države u kojima je predsjedniku prijetio da ako ne imenuje kontroverznog Filipa Tureka za ministra da će protiv njega povesti neviđeno brutalni rat.
- Mislim da bi to trebalo da zna. Može da bude miran ako ja dobijem Tureka na ministarstvu životne sredine. Ako ne, spaliću mostove na takav način da će to ući u udžbenike politikologije kao ekstremni slučaj kohabitacije. Shvatam da predsjednik ne dopušta da ga ucjenjuju ali politika je kompromis. Ili će biti moguće sve ili ništa - napisao je Macinka, lider najmanjeg partnera u vladi, stranke Motoristi sebi predsjednikovom savjetniku.
Pavel je označio poruke kao prijetnje i ucjenjivanje, te poručio da kod njega ne prolazi zastrašivanje i objavio sadržaj SMS poruka, koje je poslije premijer Andrej Babiš označio kao "nesrećne", ali misli da ako je u pitanju prepiska sa savjetnikom da to onda nije ucjena.
- Riječi ministra Macinke su nesrećne. Ja sigurno ne bih tako razgovarao. Mislim da kao prvo treba smiriti strasti na obje strane i početi normalan razgovor - kazao je Babiš.
Macinka je međutim na optužbu da ucjenama i prijetnjama po svaku cijenu nastoji da progura počasnog predsjednika stranke Motoristi sebi na funkciju ministra odbio da su to bile, te rekao da je to bilo samo "političko pregovaranje, jer u politici su legitimni pokušaji da se utiče da druga strana promijeni mišljenje".
- Sjutra idem u Brisel na važne sastanke. Nemam drugu mogućnost nego da generalnom sekretaru NATO Marku Ruteu kažem da smatram da pošto predsjednik izlazi van ustavnog okvira da na predstojećem samitu NATO u julu šef češke delegacije ne treba da bude šef države nego vlade - kazao je Macinka.
Šef diplomatije upozorio je da bez njegovog ministarstva ne može da se sredi akreditacija za samit NATO, premda o tome ko će predstavljati Češku odlučuje vlada i prije svega sam premijer koji je na sebe preuzeo ulogu garanta spoljne politike.
- Ne mogu da dopustim u takvoj situaciji da predsjednik vodi tu delegaciju, da ne daj bože ponovo ne obećava nešto kao avione Ukrajini - kazao je Macinka. Pavel u Kijevu nije ništa obećavao i naglasio je da odlučuje češka Vlada a ne on, ali da bi eventualno armija mogla da proda četiri aviona L 159 Ukrajini za zaštitu od dronova.
Macinka je ponovo odbio jedino pravno rješenje spora oko toga mora li predsjednik automatski da imenuje ministra kojeg mu predloži premijer ili ima izvjestan manevarski prostor u vanrednim situacijama, tvrdeći da je njemu i svima jasno da mora da imenuje svakog koga mu premijer predloži.
Pavel see pozvao, međutim, na analizu stručnjaka za ustavno pravo i član Ustava koji šefu države nalaže da štiti demokratske vrijednosti, te ta analiza navodi da bi pogazio Ustav kada bi imenovao političara ekstremističke prošlosti koga prate skandali sa ksenofobnim, rasističkim komentarima na društvenim mrežama, koji krši češke zakone npr. vožnjom preko 250 kilometara na sat ili ilegalnom gradnjom, kao i neobjašnjenim oporezovanjem prihoda u prošlosti.
Pavel je predložio čim je izbio spor da se zatraži nalaz i tumačenje Ustavnog suda, koji je već jednom kada je prethodni predsjednik Češke bio Miloš Zeman ostavio izvjestan prostor da šef države odbije da imenuje predloženog ministra ukoliko postoje očigledne pravne ili bezbjednosne prepreke.
&nbsp;- Neću da nam se u to miješa aktivistički Ustavni sud - kazao je Macinka o jedinom načinu da se nesuglasice oko tumačenja Ustava riješe tako što bi vlada morala da tuži predsjednika Ustavnom sudu da sud definiše precizno tu nadležnost, dok predsjednik zemlje nema pravo po zakonu na takvu žalbu.
Macinka je i prije ovih noćnih prijetnji javno tvrdio da je možda došlo vrijeme da se preduzmu mjere protiv predsjednika Pavela i da ga "svedu samo na figuru koja polaže vijence, između ostalog i preko drastičnog smanjenja budžeta predsjedničke kancelarije".

Šef diplomatije Češke hoće da zabrani Pavelu da predstavlja tu zemlju u NATO-u

Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima prema 67 USD, jer trgovce brine snabdijevanje, uz gomilanje američkih oružanih snaga na Bliskom istoku i poremećaje u američkoj proizvodnji zbog arktičke oluje.
&nbsp;Na londonskom tržištu barelom se nakon podna trgovalo po 1,11 USD višoj cijeni nego na prethodnom zatvaranju trgovine, od 66,7 USD. U Njujorku je barel bio skuplji 1,1 USD i koštao je 61,73 USD.
&nbsp;Nervozu na tržištima izazvale su na početku sedmice zaoštrene poruke SAD-a Iranu, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Američki predsjednik Donald Tramp rekao je prošlog četvrtka da grupa američkih vojnih brodova "plovi u smjeru Irana", osvježivši prijetnju vojnom intervencijom od prije dvije sedmice, na vrhuncu eskalacije nemira u brojnim iranskim gradovima, s brojnim žrtvama i spaljenim zgradama.
&nbsp;Iranske snage bezbjednosti suzbile su nemire, a brojni građani izašli su na ulice u znak podrške vlastima.
&nbsp;Američka vojska objavila je tokom vikenda da će izvesti vježbu u bliskoistočnoj regiji, “kako bi demonstrirala sposobnost angažmana, raspršivanja i održavanja vojne snage u vazduhu".
&nbsp;U ponedjeljak su zvaničnici za Reuters rekli da su u bliskoistočnu regiju stigli nosač aviona USS Abraham Lincoln i nekoliko razarača s navođenim projektilima. Neimenovani zvaničnik napomenuo je istovremeno da je SAD "spreman za posao" ako ih Iran poželi kontaktirati.
&nbsp;Podršku cijenama pružaju i poremećaji u proizvodnji u SAD-u zbog arktičke oluje.
&nbsp;Oluja Fern zatvorila je preko vikenda proizvodnju do dva miliona barela dnevno, što odgovara oko 15 odsto ukupne američke proizvodnje. Samo u Permskom bazenu smanjena je oko 1,5 miliona barela dnevno, procjenjuju u Energy Aspectsu.
&nbsp;Situacija se ipak polako smiruje i proizvodnja bi trebalo potpuno da se normalizuje do kraja mjeseca.
&nbsp;Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio skuplji 77 centi i koštao je 63,69 USD.

Cijene nafte porasle prema 67 američkih dolara

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 15 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijedjena teže, a četiri lakše.
&nbsp;Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano deset nezgoda, Baru i Bijelom Polju po dvije i u Nikšiću jedna nezgoda.
&nbsp;Izdato je 547 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 71 prekršajna prijava.
&nbsp;Policija je oduzela osam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda

Američki predsjednik Donald Tramp uputio je oštro upozorenje Bagdadu, istakavši da će Sjedinjene Američke Države potpuno obustaviti podršku Iraku ukoliko Nuri al-Maliki ponovo postane premijer.
Ova reakcija uslijedila je nakon što je Koordinacijski okvir, najveći šiitski blok u iračkom parlamentu, nominovao al-Malikija za mandatara. Al-Maliki, koji je bio na čelu vlade od 2006. do 2014. godine, poznat je po bliskim vezama s Iranom, što Vašington vidi kao direktnu prijetnju svojim interesima u regionu.
Tramp je putem svoje platforme Truth Social poručio da bi izbor al-Malikija bio "veoma loš potez" za Irak.
- Posljednji put kada je Maliki bio na vlasti, zemlja je potonula u siromaštvo i totalni haos. To se ne smije ponoviti. Zbog njegove sulude politike i ideologije, ako bude izabran, SAD više neće pomagati Iraku - napisao je Tramp.
Dodao je da bez američke podrške Irak ima "nula šansi za uspjeh, prosperitet ili slobodu", završivši objavu sloganom: "Učinimo Irak ponovo velikim!" (MAKE IRAQ GREAT AGAIN!).
Ova izjava predstavlja najdirektniji pokušaj Trampove administracije da suzbije utjecaj grupa povezanih s Teheranom u Iraku. Američki zvaničnici su u pismu naglasili da, iako je izbor premijera unutrašnja stvar Iraka, SAD će donositi "suverene odluke o budućoj saradnji u skladu s američkim interesima".
Osim prekida pomoći, Vašington je zaprijetio i uvođenjem sankcija visokim iračkim političarima ukoliko u novu vladu budu uključene oružane grupe koje podržava Iran.
Prethodna vladavina al-Malikija bila je obilježena dubokim sektaškim podjelama i usponom ISIL-a, koji je 2014. godine zauzeo velike dijelove zemlje.
SAD drže ključnu polugu moći nad Irakom jer se prihodi od iračke nafte većinom čuvaju u Federalnim rezervama u Njujorku. Al-Maliki (75) i dalje predvodi koaliciju "Pravna država" i održava čvrste veze s frakcijama koje podržava Teheran.
Ovakav pritisak stavlja Bagdad u nezavidan položaj, s obzirom na to da Irak godinama pokušava balansirati između svoja dva najveća saveznika, Vašingtona i Teherana.

Tag: zakon-o-stranim-agentima