<article>Usvajanje Zakona o stranim agentima, koji su inicirali predstavnici koalicije Za budućnost Crne Gore, može imati nesagledive posljedice po slobodu medija i dalji demokratski razvoj Crne Gore, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Marko Banović.Kako ističe, praksa u zemljama koje su uvele slična zakonska rješenja pokazuje da su, uz organizacije civilnog društva, mediji ključna meta tog represivnog zakona. - Zakon o stranim agentima, osim što stvara administrativni teret, stigamitizuje medije, obeshrabrujući ih u daljem radu i potiskujući istraživačko novinarstvo. Takođe, autoritanrim režimima taj zakon služi kao sredstvo pritiska na medije u cilju gušenja kritičkih tonova prema vlasti - kaže Banović. Kako dodaje, s obzirom na vlasničku strukturu i finansiranje medija u Crnoj Gori, većina njih bi mogla biti meta represivnih mjera Zakona o stranim agentima.- Mediji u Crnoj Gori imaju problem sa održivošću. Dodatna stigmatizacija i pritisci mogu dovesti do gašenja medija. Ono što vidimo da je praksa u zemljama koje su uvele Zakon o stranim agentima, poput Rusije, jeste da zakon isključivo služi za gašenje ili protjerivanje medija koji su kritički nastrojeni prema vladajućem režim. Vjerujem da bi slična situacija bila i u Crnoj Gori, tj. mediji bliski vlasti bi bili pošteđeni, dok bi se istovremeno kritički nastrojeni mediji targetirali - ističe Banović.Podsjeća da je i Mađarska, koja je članica Evropske unije, pokušala da se ugleda na Rusiju kroz usvajanje Zakona o odbrani nacionalnog suvereniteta u decembru 2023. godine i osnivanjem Kancelarije za zaštitu suvereniteta u februaru 2024. godine, koja ima zadatak da prikuplja informacije o svim grupama ili pojedincima koji imaju koristi od stranog finansiranja i utiču na javnu raspravu. - Evropska komisija je u oktobru 2024. saopštila da će tužiti Mađarsku Međunarodnom sudu pravde u Hagu radi mogućih kršenja prava na privatnost i slobodu izražavanja i udruživanja zbog donošenja tog Zakona. Mađarska je sličan zakon, s ciljem obračuna sa organizacijama koje se finansiraju iz inostranstva, usvojila 2017. godine, ali je on poništen 2021. nakon što je Evropski sud pravde ustanovio da nije u skladu sa propisima Evropske unije - napominje Banović.Dodaje i da se sličan zakon priprema u Slovačkoj. </article>

Usvajanje Zakona o stranim agentima, koji su inicirali predstavnici koalicije Za budućnost Crne Gore, može imati nesagledive posljedice po slobodu medija i dalji demokratski razvoj Crne Gore, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Marko Banović.
Kako ističe, praksa u zemljama koje su uvele slična zakonska rješenja pokazuje da su, uz organizacije civilnog društva, mediji ključna meta tog represivnog zakona.&nbsp;
- Zakon o stranim agentima, osim što stvara administrativni teret, stigamitizuje medije, obeshrabrujući ih u daljem radu i potiskujući istraživačko novinarstvo. Takođe, autoritanrim režimima taj zakon služi kao sredstvo pritiska na medije u cilju gušenja kritičkih tonova prema vlasti - kaže Banović.&nbsp;
Kako dodaje, s obzirom na vlasničku strukturu i finansiranje medija u Crnoj Gori, većina njih bi mogla biti meta represivnih mjera Zakona o stranim agentima.
- Mediji u Crnoj Gori imaju problem sa održivošću. Dodatna stigmatizacija i pritisci mogu dovesti do gašenja medija. Ono što vidimo da je praksa u zemljama koje su uvele Zakon o stranim agentima, poput Rusije, jeste da zakon isključivo služi za gašenje ili protjerivanje medija koji su kritički nastrojeni prema vladajućem režim. Vjerujem da bi slična situacija bila i u Crnoj Gori, tj. mediji bliski vlasti bi bili pošteđeni, dok bi se istovremeno kritički nastrojeni mediji targetirali - ističe Banović.
Podsjeća da je i Mađarska, koja je članica Evropske unije, pokušala da se ugleda na Rusiju kroz usvajanje Zakona o odbrani nacionalnog suvereniteta u decembru 2023. godine i osnivanjem Kancelarije za zaštitu suvereniteta u februaru 2024. godine, koja ima zadatak da prikuplja informacije o svim grupama ili pojedincima koji imaju koristi od stranog finansiranja i utiču na javnu raspravu.&nbsp;
- Evropska komisija je u oktobru 2024. saopštila da će tužiti Mađarsku Međunarodnom sudu pravde u Hagu radi mogućih kršenja prava na privatnost i slobodu izražavanja i udruživanja zbog donošenja tog Zakona. Mađarska je sličan zakon, s ciljem obračuna sa organizacijama koje se finansiraju iz inostranstva, usvojila 2017. godine, ali je on poništen 2021. nakon što je Evropski sud pravde ustanovio da nije u skladu sa propisima Evropske unije - napominje Banović.
Dodaje i da se sličan zakon priprema u Slovačkoj.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Zakon o stranim agentima

Digitalni forenzički centar

Marko Banović

Politika

Banović: Zakon o stranim agentima doveo bi do gušenja istraživačkog novinarstva i gašenja kritičkih medija

Usvajanje Zakona o stranim agentima, koji su inicirali predstavnici koalicije Za budućnost Crne Gore, može imati nesagledive posljedice po slobodu medija i dalji demokratski razvoj Crne Gore, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Marko Banović.
Kako ističe, praksa u zemljama koje su uvele slična zakonska rješenja pokazuje da su, uz organizacije civilnog društva, mediji ključna meta tog represivnog zakona. 
- Zakon o stranim agentima, osim što stvara administrativni teret, stigamitizuje medije, obeshrabrujući ih u daljem radu i potiskujući istraživačko novinarstvo. Takođe, autoritanrim režimima taj zakon služi kao sredstvo pritiska na medije u cilju gušenja kritičkih tonova prema vlasti - kaže Banović. 
Kako dodaje, s obzirom na vlasničku strukturu i finansiranje medija u Crnoj Gori, većina njih bi mogla biti meta represivnih mjera Zakona o stranim agentima.
- Mediji u Crnoj Gori imaju problem sa održivošću. Dodatna stigmatizacija i pritisci mogu dovesti do gašenja medija. Ono što vidimo da je praksa u zemljama koje su uvele Zakon o stranim agentima, poput Rusije, jeste da zakon isključivo služi za gašenje ili protjerivanje medija koji su kritički nastrojeni prema vladajućem režim. Vjerujem da bi slična situacija bila i u Crnoj Gori, tj. mediji bliski vlasti bi bili pošteđeni, dok bi se istovremeno kritički nastrojeni mediji targetirali - ističe Banović.
Podsjeća da je i Mađarska, koja je članica Evropske unije, pokušala da se ugleda na Rusiju kroz usvajanje Zakona o odbrani nacionalnog suvereniteta u decembru 2023. godine i osnivanjem Kancelarije za zaštitu suvereniteta u februaru 2024. godine, koja ima zadatak da prikuplja informacije o svim grupama ili pojedincima koji imaju koristi od stranog finansiranja i utiču na javnu raspravu. 
- Evropska komisija je u oktobru 2024. saopštila da će tužiti Mađarsku Međunarodnom sudu pravde u Hagu radi mogućih kršenja prava na privatnost i slobodu izražavanja i udruživanja zbog donošenja tog Zakona. Mađarska je sličan zakon, s ciljem obračuna sa organizacijama koje se finansiraju iz inostranstva, usvojila 2017. godine, ali je on poništen 2021. nakon što je Evropski sud pravde ustanovio da nije u skladu sa propisima Evropske unije - napominje Banović.
Dodaje i da se sličan zakon priprema u Slovačkoj.

Promovišemo ove dane štednje, imamo i dane novca tokom marta svake godine, gdje upućujemo apel na štednju, ukazujemo koje su to prednosti štednje, imamo edukativne radionice od osnovnih škola, preko srednjih škola do univerziteta, objašnjavamo osnovne termine, šta je to novac, kako je nastao, šta znači štedjeti, a počinje se od tih najranijih dana - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković.
Povodom Svjetskog dana štednje, 31.oktobra, u saradnji sa poslovnim bankama u Crnoj Gori organizuje se akcija Nedjelja štednje, a ona podrazumijeva da se bebama rođenim toko ove nedjelje poklanja prva štednja.
Baštinimo 100 godina od inicijative da se prvom sedmicom novembra promoviše štednja, podsjetio je Pejaković, a to je 1924.godine inicirao italijanski profesor Filipo Ravica.
- To su godine poslije Prvog svjetskog rata gdje je bilo nemaštine i profesor je upravo htio da promoviše štednju, koja je dobra kako za domaćinstvo tako i za društvo. Borba protiv rasipništva, jer treba razmišljati i o sjurašnjem danu, nije danas da sve možemo potrošiti što imamo u džepu. Udruženje banaka već evo od kako sam ja u Udruženju, promovišemo ove dane štednje, imamo i dane novca tokom marta svake godine, gdje upućujemo apel na štednju, ukazujemo koje su to prednosti štednje, imamo edukativne radionice od osnovnih škola, preko srednjih škola do univerziteta, objašnjavamo osnovne termine, šta je to novac, kako je nastao, šta znači štedjeti, a počinje se od tih najranijih dana, jer tako je i profesor Ravici prije 100 godina postavio, jer na mladima leži budućnost kompletnoga društva, da znaju da raspolažu svojim sredstvima - rekao je Pejaković.
Sklonost stanovništva jeste ka štednji, poručuje Pejaković, jer imamo vrlo kvalitetan i vrlo likvidan bankarski sistem, dodaje on, solventan, i, Fond za zaštitu depozita, koji, kako kaže, štiti depozite svih klijenata do 50.000 eura.
- Bankarski sistem u Crnoj Gori najkvalitetniji dio privrednog sistema, možemo reći da je bankocentričan naš finansijski sistem, jer preko 92 posto finansijskih usluga su bankarske usluge i tako dalje - istakao je Pejaković.
Ako se uporede kamatne stope u Crnoj Gori sa razvijenim zemljama Evrope, cijeni Pejaković, ali i sa zemljama regiona, možemo reći da imamo kvalitetnu ponudu kamatnih stopa, ističe on, a naročito od marta kad je bilo značajno smanjenje kamatnih stopa.
- Kod stambenih kredita, koji su uvijek aktuelni, imate 3,99 posto pet godina, a onda se u dogovoru sa bankom prebacuje i dodaje varijabilna kamatna stopa. S obzirom da smo imali euribor, kao osnovnu kamatnu stopu Evropske centralne banke, dugi niz godina koja je bila na nuli, zadnjih par godina je porasla bila vrlo visoko i od juna ove godine imamo postepeni pad, tako da smo već imali tri korekcije po 0.25 posto i anuiteti, koji su vezani za kredite sa varijabilnom kamatnom stopom opadaju, očekujemo da će tako biti i u narednom periodu - zaključio je Pejaković.

Pejaković: Bankarski sistem u Crnoj Gori najkvalitetniji dio privrednog sistema

Dan Crnogorskog narodnog pozorišta biće obilježen sjutra. Na ceremoniji u podne tradicionalno će biti uručene godišnje nagrade članovima kolektiva za visoke umjetničke rezultate i najbolje rezultate postignute u svim segmentima poslovanja, druga priznanja i zahvalnice, saopšteno je iz CNP-a.
Istog dana u 20 sati na Velikoj sceni biće izvedeno muzičko-scensko djelo “L’altro Giacomo - Čovjek i Umjetnik”, u režiji Renata Raima. Na ovaj način, nacionalni teatar uključuje se u globalno obilježavanje stogodišnjice smrti Đakoma Pučinija, jednog od najvećih operskih kompozitora u istoriji i potvrđuje značaj međunarodne saradnje u kulturi.
Ovo autorsko djelo Renata Raima, u izvođenju renomiranih umjetnika, uključujući sopran Rachel Stellaci, tenora Davidea Piaggia i maestra Carla Berninija, oživljava Pučinijev svijet strasti, emocija i bezvremene muzike. Predstava nam približava umjetnika kao običnog čovjeka čije su vrline, mane, ljubavi i strasti inspirisale nastanak najizvođenijih opera svih vremena. Publika će kroz ovaj spektakl imati priliku da doživi savršen balans između umjetnosti i života, u kojem Pučinijeve melodije postaju odraz njegove ličnosti i stvaralačke energije.
Produkciju potpisuje Green Teatar iz Pize, u saradnji s Fondacijom Festivala Puccini i Fondacijom Giacomo Puccini. Izvođenje u CNP-u realizuje se u saradnji s Ambasadom Republike Italije u Crnoj Gori, Italijanskim institutom za kulturu i Nacionalnim Komitetom Italije “Puccini 100”.

Sjutra se obilježava Dan CNP-a

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da je imao telefonski razgovor sa republikanskim predsjedničkim kandidatom Donaldom Trampom uoči predstojećih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Upravo sam razgovarao sa Trampom. Poželio sam mu sreću sljedećeg utorka. Ostalo je samo pet dana. Držim vam palčeve - napisao je Orban na društvenoj mreži Iks.
Orban je ranije ovog mjeseca rekao da će otvoriti „nekoliko boca šampanjca” ako se Tramp vrati u Bijelu kuću sljedećeg mjeseca.
Kako je prenio Si-En-En, više od 50 miliona Amerikanaca već je glasalo na ranim izborima.
Predsjednički izbori u SAD biće održani 5. Novembra, prenosi Tanjug.

Orban Trampu: Držim ti palčeve na izborima

&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241031191032_361115bfa17ff254975ed423827eb9db972c3a5bb01cf7af40c50a20eb55699c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241031191032_361115bfa17ff254975ed423827eb9db972c3a5bb01cf7af40c50a20eb55699c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Vladan Šturanović"> <figcaption>Piše: Vladan ŠTURANOVIĆ, novinar Televizije E(Photo: Vladan Šturanović, novinar Televizije E)</figcaption> </figure>  Godina, krug, ciklus - različiti termini se mogu uvezati sa 365 dana. Navršeno je i tih 365 dana od izbora 44. Vlade Crne Gore.&nbsp; Do tada apostoli, od te večeri neki novi ljudi u odijelima obećavali su puno. Izabarani su pod okriljem noći, ta je simbolika radnji u mraku od početka pratila Vladu premijera Milojka Spajića.&nbsp; Bile su tu i noći u Sent Tropeu, ali i noći novih zaduženja, kripto-transakcija, tajne podrške onog mahera Kotrela i njegovih drugova, da ne pominjemo, uh, Južnokrejca, ,,kralja kriptovaluta" Do Kvona i njegove kripto-turneje po Srbiji I Crnoj Gori. Jeste, noći znaju da budu teške, znaju to i Milojko I drugovi iz PES-a, naročito one noći izbornih šamara i poraza – budvanska, pa podgorička izborna noć...&nbsp; No, sve su to u Vladi savladali i krenuli na brdo - Velje. Da izgrade grad veličine Bijelog Polja za dvije godine. Valjda će se raditi i noću i danju. Eh, ponovo ta noć. No, dobro, čekamo početak radova, mogu oni to brzo.&nbsp; A kada su prešli na dnevne radnje, onda je sve postalo bjelodano jasno: izvršna vlast premijera Spajića Milojka povećavala je troškove građana kako bi plaćali nove ministre, sekretare, direktore, savjetnike… Olakšali su poslodavcima da ne moraju odvajati toliko u penzioni fond, pa onda pokušavaju da ugrade marketingom sreću u zapošljene ljude što će, eto već u oktobru (možda i u novembru, kako kaže ona pjesma) imati neko povećanje od 10 odsto.&nbsp; A Spajki i ministri mudro ćute i ne odgovaraju na sve češća i sve teža pitanja, naročito ono najteže na koje ni Evropa koja nas podržava ne zna odgovor: hoće li Fond PIO preživjeti sve ove reforme, da li će ljudi koji su radili četredeset godina moći da primaju penziju ili će sve da pojede neka Evropda sad 3 ili 4 ili 5? Ali, veselimo se na godišnjicu: imamo najbrojniju Vladu u Evropi, valjda kao posljedicu najjjveeeće podrške u parlamentu.&nbsp; I to ne samo podrške rukama koje glasaju. Ta se podrška, veli glavni Spajkijev mentor Dalaj Mandić, ogleda u jedinstvu svih naroda i vjera koje kroje Vladu, zar ne? Da, ako se kao obrazac pomirenja naroda u Crnoj Gori uzme ovaj nakaradni koji su inaugurisali Mandić˛&amp; Spajić &amp; Ibrahimović &amp; Đeljošaj, pa se tako nakupi 53 poslanika svih partija, vjera i nacija. Osim, suverenističkih partija i Crnogoraca – u postavgustovskoj Crnoj Gori svi narodi mogu u Vladu Crne Gore osim Crnogoraca.&nbsp; To je jednogodišnja priča, kratka za sve ono što nam je Vlada donijela nakon godine rada.&nbsp; Jer, osim velikog ushićenja i još većih obećanja, građani su ostali uskraćeni za – ispunjenje datih, predizbornih, obećanja. U ovih 365 dana premijer i ministri 44. Vlade Crne Gore nijesu isposlovali ispunjenje obećanja; nijesu donijeli obećavane plate, kasni rast penzija, a nema novih radnih mjesta, osim ako nijeste član stranke parlamentarne većine.&nbsp; A tek je početak, veli Spajić. Sad ostaje da, na godišnjicu rada Vlade, čekamo da mentor Mandić kaže šta je naredni korak. Pa da nam neki tnci prođu kroz kičmu... Noć je vještica, Lučin dne i godišnjica crnogorske Vlade. Simbol na simbol. Ništa nije slučajno.&nbsp;

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Jedna osoba je podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće koja se sinoć dogodila u mjestu Mateševo u Kolašinu - potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Kako su precizirali, do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva vozila, došlo je sinoć oko 21:20 sati.
Povrijeđeno je pet osoba, od kojih je jedna podlegla povredama.

Stradala jedna osoba u saobraćajnoj nesreći u Kolašinu

Opština Zeta zatražila je od generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića i predsjednika Savjeta te medijske kuće Veselina Drljevića „da pokrenu hitnu istragu u vezi sa postupanjem novinara Saše Radovića“ tokom izvještavanja sa manifestacije „Dani zetskih kolača i priganica“, u sklopu koje je organizovan koncert Jelene Karleuše.
Radovićevo javljanje uživo postalo je viralno na društvenim mrežama, a on je u razgovoru sa v.d. direktoricom Turstičke organizacije Zeta Tatjanom Bojanić kada je ona kazala kako se nadaju da će Karleuša „povećati promociju naše zemlje i opštine Zeta“, ukazao da ona između ostalog pjeva i o kokainu i pitao sagovornicu ide li kokain s priganicama, na što je ona odgovorila: „pa, ne ide samo uz priganice“.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dt9qjGSzPrpM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Iz Opštine Zeta, u obraćanju Raoniću i Drljeviću navode da je izvještavanje Radovića „u najmnaju ruku skandalozno i nedopustivo“.
- Pomenuta persona ni u jednom momentu nije uvažila svoju sagovornicu, aktere manifestacije kao i samu Opštinu Zeta, pa s tim u vezi tražimo da odmah reagujete i da protiv istog pokrenete disciplinski postupak jer njegovo ponašanje i shvatanje medijske profesije se kosi sa svim moralnim načelima kao i etičkim normama, pa Vas molimo da postupite u skladu sa zakonom i pravilnikom, jer istom nije prvi put da pravi slične incidente koji omalovažavaju, u ovom slučaju, Zećane i aktere ove tradicionalne manifestacije – navode u obraćanju iz zetske opštine.
Iz Opštine Zeta su naveli da će medije, Delegaciju EU u Crnoj Gori i sve relevantne adrese upoznati sa postupanjem Saše Radovića, koji, kako oni smatraju, „u kontinuitetu sije mržnju i pokušava da diskredituje ljude koji imaju karijeru o kojoj on vjerovatno može samo da sanja“.
U nastavku obraćanja, iz Opštine Zeta su otišli i korak dalje pa su za novinara, prepoznatog po svojstvenom satiričnom stilu, izrazili sumnju da je on „u trenutku intervjuisanja naše koleginice bio možda pod dejstvom tih istih opijata“.
Potom, opštinari patetično izražavaju žalost što „jedan zetski potomak“ daje sebi za pravo da „vrijeđa i nas i naše goste, pa s tim u vezi Vas i obavještavamo što se Opštine Zeta tiče ta persona i mi kao lokalna samouprava sigurno više nikad nećemo imati nikakvu saradnju“.

Karleuša, priganice i kokain razljutili opštinare: Sporan im prilog RTCG-a, u obraćanju vrijeđali novinara

Službenica u Specijalnom državnom tužilaštvu Jovanka Krunić, koja je radila sve ekonomske analize u predmetimima organizovanog kriminala i korupcije, na saslušanju 4. oktobra pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem, a u istrazi koja je vođena protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, ispričala je da se sjeća da je vidjela papir na kojem je pisalo da nekadašnji policajac Ljubo Milović ima - 40 miliona eura u kriptovalutama. Milović je nedostupan crnogorskim vlastima i njegovo ime je na više optužnica zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, krijumčarenja, nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516" data-rendition-name="original" width="760" height="631" loading="lazy" alt="Ljubo Milović, slika sa Skaj aplikacije"> </figure>  Tereti se da je radio za kavačku kriminalnu grupu i da je interese državne službe podredio mafijaškom klanu na čijem je čelu, prema evidencijama bezbjednosnih službi, Radoje Zvicer. TRANSAKCIJE I POSREDOVANJE&nbsp; Krunić je u svojstvu svjedokinje objasnila da joj je specijalni tužilac Zoran Vučinić dao odštampan dokument sa „Skaj“ aplikacije na kojoj se vidjelo da Milović posjeduje milione u kriptovalutama. -Na tom dokumentu, odnosno fotografiji, nigdje nije pisalo ime Ljuba Milovića, već mi je tužilac Vučinić rekao da se odnosi na njega –objasnila je Krunić. <blockquote>Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović.</blockquote> Na pitanje Katnića, ona je navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori. -Tu mi nije dat nalog da vršim bilo kakvu provjeru, već da se prate transakcije u smislu da li će zaista doći do kupovine banke. Iz same sadržine mog izvještaja se vidi da nijesam radila sveobuhvatnu analizu računa Ljuba Milovića, već sam sačinila izvještaj iz javno dostupnih izvora. Po nalogu tužioca Vučinića, provjerila &nbsp;sam sa kojeg računa su evidentirana novčana sredstva koja su prikazana u kripto valutama – rekla je svjedokinja Krunić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Ilustracija: Euri "> </figure>  Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović. -Ja te 2019. godine nijesam znao ko je Ljubo Milović. Sve ove podatke sam dobio na flešci. Miloviću je na račun leglo 10 do15 miliona eura, a možda i 20 miliona. Ovo Saša Čađenović nije znao, u to sam siguran i on Jovanki Krunić nije mogao dati flešku sa ovim podacima. Tu flešku sam joj dao ja, i u to sam siguran 99 posto, a jedan posto ostavljam mogućnost da joj je dao Dragan Radonjić. Do trgovine nije došlo i novac sa računa Ljuba Milovića je vraćen u matičnu banku. Za taj novac smo preko partnerskih službi utvrdili da se radi o legalnom novcu – ispričao je Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac je ponovio da se on nije saglasio sa odlukom tužioca Čađenovića da ne preduzima gonjenje protiv službenika policije Petra Lazovća i Ljuba Milovića, već je naglasio da je tu odluku - on (Katnić) sam donio. -Meni je Saša Čađenović rekao: „Šefe ja mislim da ovdje predmet treba riješiti službenom zabilješkom, ali Vi odlučite“ i ja sam na osnovu njegovog nacrta odluke i onoga što sam vidio u izjavama Dragana Radonjića i viskopozicioniranog službenika policije Milorada Žižića i u predmetima koji su formirani na osnovu informacija Petra Lazovića, a posebno predmete cetinjske i budvanske grupe Kavčana odlučio da predmet treba da se riješi službenom zabilješkom – ispričao je Katnić. On je između ostalog naveo da je službenu zabilješku potpisao u srijedu ili četvrtak a da je nije ni gledao, kao što nije gledao ni zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć koji je potpisao. <blockquote>Krunić je na pitanje Katnića, navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori.</blockquote> Nakon toga je, prema riječima Katnića, Čađenović u poneđeljak došao kod njega i saopštio mu da bi saslušao Milovića u svojstvu građanina na sve okolnosti koje se pominju u nekad zaštićenoj skaj aplikaciji. Bivši glavni specijalni tužilac je predočio da je od prijatelja koji je radio u BIA-i dobio podatke o Miloviću, ali da ih nikom nije saopštio jer se radilo o strogo tajnim podacima koje je čuvao za sebe. Siguran je da Čađenoviću nije saopštio informacije koje je dobio o Miloviću, dok ostavlja mogućnost da je o tome upoznao Radonjića. BIA I TAJNE VEZE -Ljubo Milović je na aerodromu Beograd sačekivan od posebnog, tajnog odjeljenja BIA, tajno je vožen blindiranim zatamnjenim vozilom, tamo je boravio u tajnim prostorijama i sa njima je išao u tajne lokale. Moj prijatelj koji mi je prenio ove informacije vjerovao je da se radi o ruskom oficiru koji priprema terorizam. Takođe, sam uz Ljuba Milovića imao osobu koja mu je bila bliska i koja je trebalo da bude svjedok saradnik. Dakle, kao i u drugim predmetima tako i u ovom sam radio na tome da ta osoba postane svjedok saradnik – ispričao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854" data-rendition-name="original" width="656" height="655" loading="lazy" alt="Logo BIA "> </figure>  Iz tih razloga, kako je objasnio, u poneđeljak - kada je tužilac Čađenović rekao da bi uzeo izjavu od Milovića – glavni specijalni tužilac Katnić mu je rekao da stane sa tim iz razloga koje je naveo, te i da će ga obavijestiti kada će prema njemu biti potrebno da se preduzmu „radnje“. Pritvoreni Katnić je ponovio da ta svoja saznanja o Miloviću nije predočio Čađenoviću. On je istakao da bi predmet Ljuba Milovića realizovao da nije 17. februara nasilno razriješen sa funkcije glavnog specijalnog tužioca a u prilog toj tezi je naveo da je već došao do osobe koja bi bila svjedok saradnik u tom postupku. Protiv Katnića i Lazovića je specijalni državni tužilac Miloš Šoškić u petak, dva dana prije isteka pritvora dugog šest mjeseci, podnio optužni akt koji ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Optužnicom Lazoviću se na teret stavlja i pranje novca. &nbsp;Viši sud je prihvatio prijedlog tužioca Šoškića pa je Katniću pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, a Lazoviću zbog opasnosti od bjekstva i naročito „teškog izvršenja krivičnog djela“. &nbsp;Svjedočenje Katnića o Ljubu Miloviću izgleda nije bilo interesantno za specijalnog tužioca Šoškića, kao ni neka druga svjedočenja, naročito o vezama pojedinih novinara sa vrhom Specijalnog državnog tužilaštva o kojima će Portal ETV izvijestiti uskoro.&nbsp; &nbsp;

Banović: Zakon o stranim agentima doveo bi do gušenja istraživačkog novinarstva i gašenja kritičkih medija

Tagovi

Pejaković: Bankarski sistem u Crnoj Gori najkvalitetniji dio privrednog sistema

Sjutra se obilježava Dan CNP-a

Orban Trampu: Držim ti palčeve na izborima

365

PRATITE TVe UŽIVO