Zločin koji se dogodio 1. januara na Cetinju ponovo je pokrenuo talas senzacionalističkog i tabloidnog izvještavanja velikog broja medija iz Srbije. O tom nemilom događaju većina medija u Crnoj Gori izvijestila je pravovremeno i objektivno, prenoseći zvanična saopštenja nadležnih institucija i vodeći računa da u teškim trenucima dodatno ne uznemire građane. To je Pobjedi kazao Marko Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra, analizirajući govor mržnje koji je doživio ekspanziju u pojedinim regionalnim medijima. Govor mržnje i dezinformacije su još veći obim imali na društvenim mrežama, koje polako postaju jedno od glavnih sredstava „informisanja“ građana. Zbog takvog narativa, a koji su pojedini građani već prijavili, Više državno tužilaštvo je saopštilo da prati učestale objave i komentare koji mogu sadržati elemente govora mržnje, a odnose se na ubistva na Cetinju 1. januara 2025. godine. - U situacijama u kojima se ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kog konkretnog slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena - naveli su iz tog tužilaštva. Više državno tužilaštvo u Podgorici, takođe, daje naloge osnovnim državnim tužilaštvima, kao i policiji da preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti, kako bi se utvrdilo da li u objavama određenih lica postoje elementi prekršaja. - Sva lica za koja se utvrdi da su u svojim objavama i komentarima koristila govor mržnje biće adekvatno procesuirana – poručili su iz VDT-a. Ni 12 dana nakon tragedije i prijava govora mržnje, institucije ne reaguju, već navode da „prate“ situaciju. Banović podsjeća da je i sada, kao i u prethodnim slučajevima, izostala brza reakcija državnih organa, te da je time ohrabreno višednevno sijanje mržnje na društvenim mrežama u jednom veoma delikatnom društvenom momentu. <h2>Manipulacija emocijama</h2> Kao i medijski eksperti koji su za Pobjedu prije dva dana govorili o govoru mržnje, Banović je takođe uočio da su domaći mediji i ovoga puta, kao i nakon zločina koji se dogodio u Medovini na Cetinju prije dvije godine, zadržali etički pristup i profesionalnost. - Ipak, taj događaj je još jednom pokazao odsustvo elementarne empatije i objektivnosti pojedinih srpskih medija. Senzacionalizacija i rijalitizacija zločina koji se desio na Cetinju i ljudskih tragedija svakodnevno su prisutni u medijima u Srbiji, kršeći etički kodeks i standarde novinarske profesije. Srpski tabolidi su se kao i tokomprethodnih tragedija služili neprovjerenim informacijama, senzacionalizmom i manipulacijom emocijama – kazao je Banović. &nbsp;Tokom analiziranja izvještavanja u medijima, primijetio je da su naslovi često bili bombastični, tendenciozni i nepovezani sa stvarnim činjenicama. Uočen je izostanak provjere činjenica i empatije. - Mitovi i predanja se uzimaju kao činjenice, fokus je na senzacionalizmu, ekskluzivi i mistifikaciji umjesto na odgovornom izvještavanju – kazao je on. Pojedini mediji iz Srbije se, kako je ocijenio, fokusiraju na najmorbidnije detalje zločina, analiziraju sahrane žrtava i uspostavljaju medicinske dijagnoze ne samo ubici, već svim građanima Cetinja. - Uz to, srpski tabloidi daju i političku i vjersku dimenziju zločinu šireći govor mržnje prema stanovnicima Cetinja. Važno je istaći da su crnogorska prijestonica i njeni građani u više navrata bili meta govora mržnje koji su širili mediji iz Srbije – naglasio je Banović. <h2>Mitsko i mistično racionalizovanje</h2> A da je vjersko i mitsko poslužilo za racionalizaciju stravičnog zločina, može se dokazati tekstovima objavljenim u tabloidima Republika (Srpski telegraf), Novosti i Kurir koji su koristili ime i djelo Petra II Petrovića Njegoša kako bi tragediju na Cetinju smjestili u širi narativ o „prokletstvima“ i „sudbinskim tokovima“. - Njegoševe riječi i djela izvlače se iz istorijskog konteksta i koriste za senzacionalističku interpretaciju događaja. Članci aludiraju na Njegoševu „kletvu“ koja navodno „sustiže Cetinje“, pominje se da Njegoševa, navodno, posljednja želja – kapela na Lovćenu, nije ispunjena, stvarajući osećaj da je tragedija na Cetinju dio nekakvog mističnog ,,prokletstva“. Takođe se sugeriše da je tragedija simbolički povezana sa istorijskim sukobima i temama koje Njegoš obrađuje u svojim djelima – kaže Banović. Kao primjer navodi Srpski telegraf, odnosno njegov portal Republika, koji je objavio čak tri članka sa gotovo istim motivima, naslovima i sadržajem što ukazuje na plansko forsiranje senzacionalističkog okvira. - Takvim izvještavanjem se dehumanizuju žrtve i marginalizuju uzroci tragedije. Narativi dodatno povređuju zajednicu koja je pogođena tragedijom – upozorio je analitičar DFC-a. <h2>Čeka se stav SAMU, Šešelj ponovo ,,zvijezda“ televizije</h2> I televizije u Srbiji su u okviru redovnih ili posebnih emisija komentarisale tregediju na Cetinju. Zbog pojedinih priloga koje su emitovali, Savjet Agencije za medijske usluge će ove sedmice zasijedati, kako bi na osnovu analize praćenja programa donio odluku da li će postupiti isto kao i prije dvije godine nakon Medovine – zatamnjivanje određenih programa na pola godine zbog uvredljivog izvještavanja i govora mržnje. Banović je kazao da su urednici pojedinih medija, voditelji programa i razni drugi sagovornici radili rekonstrukciju događaja i plasirali informacije koje su se odnosile na detalje počinjenih ubistava, kao i pojedinosti o ubici i žrtvama, njihovim odnosima, zdravstvenom i imovnom stanju, te da je ubica imao navodno još ljudi na „listi za odstrijel“. Prateći emisije pojedinih televizija u Srbiji, DFC je uočio da su sagovornici razloge za tragediju tražili u klimi u kojoj Cetinje živi, navodeći da su građani prilično podijeljeni među sobom. Bilo je i mišljenja da su Cetinjani bijesni zbog političke propagande koju vrše pojedini činioci i mediji u Crnoj Gori, zato što Cetinjani osjećaju povezanost sa Srbijom i Beogradom. Banović uočava da bez ikakvih dokaza i provjerenih informacija gosti u emisijama obrazlažu karakteristike i psihološki profil ubice, dok lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj govori da svi ubijeni pripadnici satanističke crnogorske crkve i da se vodi sukob oko kuće koja im služi kao crkva. <h2>Dehumanizacija na društvenim mrežama</h2> Analizirajući objave nakon tragedije koja se dogodila prvog dana nove godine na Cetinju, DFC je zaključio da su društvene mreže jedan od glavnih kanala za širenje govora mržnje, dezinformacija i malignih narativa. Banović kaže da su pojedinci, Fejsbuk grupe sa velikim brojem pratilaca i trol profili širili dezinformacije i govor mržnje sa ciljem dehumanizacije Cetinja. - Sinergetski efekat hibridne kampanje regionalnih medija i društvenih mreža rezultirao je velikim brojem objava koje su tragični događaj pripisivali odsustvu vjere kod Cetinjana i mentalitetskoj sklonosti stanovnika Cetinja za izvršavanje ovakvih zločina – ističe Banović. Takođe, kako je zapaženo, profili i Fejsbuk stranice postali su instrumenti za širenje nacionalne mržnje i etiketiranje građana na osnovu nacionalne pripadnosti i teritorijalnog porijekla. Navodi primjer Fejsbuk stranice „Splačinijada 2022“ koja je objavila post u kojem se navodi da su takvi zločini proizvod kolektivnog mentaliteta grada Cetinja, te da „osim samih Cetaša koji su dozvolili da budu dovedeni u ovu poziciju svojim skromnim mentalnim sposobnostima (kako vam se sviđa ovaj eufemizam za bukvalno retarde s po mozga?), najveću krivicu snose oni koji ih aktivno radikalizuju i napujdavaju jer njihov biznis model zavisi od toga.“ Ovaj post na Fejsbuku imao je preko 50 dijeljenja i 150 komentara koji su uglavnom pozitivni. Banović podsjeća da je klinički psiholog Radoje Cerović demantovao takve i slične tvrdnje i naveo da su lažne te da nikad nije detektovan specifičan problem sa psihozama i mentalnim poremećajima na Cetinju. Pored stranica, i pojedinci koji su javne ličnosti su imali pojašnjenja uzroka zločina koja dovode do još dublje polarizacije društva po svim uzusima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250112080128_21ffc83a076e91fe01b05bb14d9a39c028856a75d77a93d816af2771721a3ca1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250112080128_21ffc83a076e91fe01b05bb14d9a39c028856a75d77a93d816af2771721a3ca1" data-rendition-name="original" width="935" height="892" loading="lazy" alt="izvještavanje"> </figure>  Kao primjer, Banović je naveo postove Milutina Mićovića, brata mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija, koji je na svom Fejsbuk profilu objavio priču u kojoj jedan autor navodi „O, nesrećni grade pun zlobe i mržnje, nek ti gospod sudi u pepelu, plamu sinovima tvojim što dušmanu služe, navodeći dalje Šta reći? Rekao je pokojni Peđa Vukić. Svaka mu se obistinjava“. <h2>Nacionalizam bez kontrole</h2> Govor mržnje i širenje dezinformacija na društvenim mrežama imali su i nacionalistički kontekst. - Tragični događaj od 1. januara bio je okidač za antagonizaciju Crnogoraca i zloupotrebu tragedije za nacionalističke izlive mržnje. Komentari na portalu Berane onlajn, povodom tragičnog događaja na Cetinju, nijesu moderirani i sadržali su govor mržnje i nacionalne netrpeljivosti – kaže Banović navodeći primjere objava komentara. Korisnici su pisali da je Cetinje proklet grad, da ga je prokleo Sveti Petar Cetinjski, njegođ i kralj Nikola, da su stanovnici otpad od naroda, da su umrlice ispisane latinicom, da im se ništa dobro ne može desiti jer pljuju po bogu i sveštenstvu, te da se zamisle zašto im se ovo dešava. - Kao i tokom važnih društveno-političkih događaja, tragedija na Cetinju je otvorila prostor za širenje lažnih vijesti, etnonacionalističkih narativa i dezinformacija koje dodatno polarizuju crnogorsko društvo. Društvene mreže i portali su se nakog tragičnog događaja na Cetinju pretvorili u poligon za iskaljivanje govora mržnje i neprimjerenu nacionalističku retoriku – upozorio je Banović. Ponavlja da su značajnu ulogu u podgrijavanju atmosfere mržnje imali regionalni mediji čije su uređivačke stavove prenosili profili na društvenim mrežama i senzacionalističke naslove predstavljali kao apsolutnu istinu. - Bez pijeteta prema žrtvama masakra, etnonacionalistička agenda preko medija i društvenih mreža iskoristila je tragediju na Cetinju za plasiranje dezinformacionih narativa. Podtekst cjelokupne kampanje na društvenim mrežama ciljano je tom događaju dao dnevno politički i društveno-politički kontekst, prikazujući ga kao posljedicu političke i društvene dinamike na Cetinju – istakao je Banović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250112080128_21ffc83a076e91fe01b05bb14d9a39c028856a75d77a93d816af2771721a3ca1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250112080128_21ffc83a076e91fe01b05bb14d9a39c028856a75d77a93d816af2771721a3ca1" data-rendition-name="original" width="935" height="892" loading="lazy" alt="izvještavanje"> </figure>  <h2>Politizacija protesta</h2> Nakon tragedije na Cetinju, u Podgorici su održani protesti kojima su okupljeni željeli da ukažu na dešavanja u Crnoj Gori, ističući da su sloboda govora, obrazovanje, socijalna pravda, jednakost i bezbjednost ugroženi. Prvo spontano okupljanje građana je održano u petak 3. januara, a u nedjelju 5. januara je neformalna grupa studenata ,,Kamo śutra“ organizovala novi protest na kome su iznešeni zahtjevi koji podrazumijevaju ostavke nadležnih za bezbjednost u državi, bolju kontrolu legalizacije oružja, povratak policajca u zajednici, ali i uvođenje građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u osnovnim i srednjim školama. Analizirajući informacije i reakcije na taj protest, na kome je, prema Arhivu javnih skupova, bilo oko 5.000 ljudi, Banović kaže da su u srpskim tabloidima i pojedinim medijima u Crnoj Gori objavljeni članci kojima se pokušavaju targetirati učesnici protesta, a sadrže narative koji su usmjereni na polarizaciju i instrumentalizaciju protesta u Crnoj Gori nakon tragedije. Objavljeni su tekstovi u kojima se sugeriše da je protest dio šire zavjere prema Srbima, da je cilj protjerivanje Srba iz vlasti u Crnoj Gori, a crnogorski portal Borba upoređuje situaciju sa događajima u Srbiji navodeći: „Kao formalni razlog okupljanja DPS-ovih pristaša, drugofamilijaških građanista i neformalnih studenata Milovog fakulteta iz Donje Gorice poslužila je prvojanuarska krvava tragedija sa Cetinja, baš kao što je ´pravdoljubivim´ studentima iz Srbije za proteste poslužila pogibija 15 osoba u padu nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici“. Portal Alo, prema analizi DFC-a, implicira i da su protesti povezani sa hrvatskim političkim i medijskim krugovima. U jednom članku, koji se bavi time kako mediji iz Hrvatske izvještavaju o protestu, navodi se: „U kampanju protjerivanja Srba iz vlasti u Crnoj Gori uključili se ustaški mediji po podmuklom modelu koji su pokušali da primijene i u našoj zemlji“. - Korišćenje izraza poput ,,srbofobija“, ,,protjerivanje Srba“ i ,,ustaški mediji“ ima za cilj izazivanje emocija i produbljivanje podjela. Plasiranjem takvih narativa skreće se pažnja sa stvarnih motiva i zahtjeva protesta, stvara se osjećaj da su Srbi konstantno meta i podstiču se međunacionalne tenzije - pojašnjava Banović. Podsjetio je i da određene političke strukture pokušavaju da protest povežu sa organizovanim kriminalnim grupama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nacionalizam i mitomanija dehumanizovali Cetinje

Evropska komisija prepoznaje da je strani uticaj jedna od najvećih prijetnji za evropske integracije, ne samo Crne Gore, već i kompletnog regiona Zapadnog Balkana, a to je ono što Digitalno forenzički centar (DFC) u kontinuitetu ukazuje, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, &nbsp;na Televiziji E analitičar DFC-a Marko Banović.
Veoma je važno, dodaje on, da crnogorskim institucijama ne prođe ispod radara, dio iz Izvještaja Evropske komisije, kojim se ističe strani uticaj i manipulacije informacijama, uključujući dezinformacije, te uticaj na crnogorske integracije.&nbsp;
- Evropska komisija prepoznaje da je strani uticaj jedna od najvećih prijetnji za evropske integracije, ne samo Crne Gore, već i kompletnog regiona Zapadnog Balkana, a to je ono što Digitalno forenzički centar u kontinuitetu ukazuje. Dokaz ove teze mogli smo da vidimo tokom prethodne dvije sedmice u Gruziji i Moldaviji, gdje se ruski autoritarni režim umiješao u izborne procese te dvije zemlje, sa jasnim ciljem da zaustavi dalje evropske integracije u tim zemljama. Identičan cilj Rusija ima i u regionu Zapadnog Balkana i to nije nikakva tajna, niti nešto što skrivaju. Bivši ambasador Ruske Federacije u Podgorici je otvoreno kazao da širenje Evropske unije na region Zapadnog Balkana stavlja te zemlje u direktnu koliziju sa Ruskom Federacijom - rekao je Banović.
Važno je istaći, naglašava on, da je uvođenje strategije i akcionog plana samo osnovni korak, jer u Crnoj Gori postoji &nbsp;veliki broj strategija i akcionih planova, ali nema njihove primjene u, kako kaže, konkretna djela.&nbsp;
- Važno je istaći da nedostatak političke volje nije situacija samo danas i sa trenutnom vlašću, već je to trend koji imamo proteklih deset godina, uključujući vlast koju je predvodila Demokratska partija socijalista, jer su partijski i lični interesi uvijek prevladavali u odnosu na društvene interese i to je razlog zašto mi danas imamo slabe, ispolitizovane institucije, koje su ključne upravo u borbi protiv stranog uticaja i hibridnih prijetnji - naglasio je Banović.&nbsp;
Prema njegovim riječima dodatan problem predstavlja i to što određene političke strukture na vlasti prate interese stranih država, a ti interesi su u potpunoj suprosti sa strateškim ciljevima koje ima Crna Gora.
Digitalno forenzički centar je jedna od rijetkih institucija, smatra Banović, koja u kontinuitetu ukazuje na upliv stranog uticaja i uticaja dezinformacija na crnogorsko društvo.&nbsp;
- Jasan cilj tih malignih uticaja je da spriječe dalje integracije. Ono što je činjenica jeste da kako se Crna Gora bude približavala Evropskoj uniji, tako će i te hibridne prijetnje da jačaju, od toga će u suštini zavisiti da li će Crna Gora postati dio Evropske unije, u odnosu na to kakav će odgovor imati crnogorsko društvo na te prijetnje - zaključio je Banović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLd9wAGAlJR0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Banović: Evropska komisija prepoznala strani uticaj kao najveću prijetnju puta Crne Gore ka EU

Usvajanje Zakona o stranim agentima, koji su inicirali predstavnici koalicije Za budućnost Crne Gore, može imati nesagledive posljedice po slobodu medija i dalji demokratski razvoj Crne Gore, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Marko Banović.
Kako ističe, praksa u zemljama koje su uvele slična zakonska rješenja pokazuje da su, uz organizacije civilnog društva, mediji ključna meta tog represivnog zakona.&nbsp;
- Zakon o stranim agentima, osim što stvara administrativni teret, stigamitizuje medije, obeshrabrujući ih u daljem radu i potiskujući istraživačko novinarstvo. Takođe, autoritanrim režimima taj zakon služi kao sredstvo pritiska na medije u cilju gušenja kritičkih tonova prema vlasti - kaže Banović.&nbsp;
Kako dodaje, s obzirom na vlasničku strukturu i finansiranje medija u Crnoj Gori, većina njih bi mogla biti meta represivnih mjera Zakona o stranim agentima.
- Mediji u Crnoj Gori imaju problem sa održivošću. Dodatna stigmatizacija i pritisci mogu dovesti do gašenja medija. Ono što vidimo da je praksa u zemljama koje su uvele Zakon o stranim agentima, poput Rusije, jeste da zakon isključivo služi za gašenje ili protjerivanje medija koji su kritički nastrojeni prema vladajućem režim. Vjerujem da bi slična situacija bila i u Crnoj Gori, tj. mediji bliski vlasti bi bili pošteđeni, dok bi se istovremeno kritički nastrojeni mediji targetirali - ističe Banović.
Podsjeća da je i Mađarska, koja je članica Evropske unije, pokušala da se ugleda na Rusiju kroz usvajanje Zakona o odbrani nacionalnog suvereniteta u decembru 2023. godine i osnivanjem Kancelarije za zaštitu suvereniteta u februaru 2024. godine, koja ima zadatak da prikuplja informacije o svim grupama ili pojedincima koji imaju koristi od stranog finansiranja i utiču na javnu raspravu.&nbsp;
- Evropska komisija je u oktobru 2024. saopštila da će tužiti Mađarsku Međunarodnom sudu pravde u Hagu radi mogućih kršenja prava na privatnost i slobodu izražavanja i udruživanja zbog donošenja tog Zakona. Mađarska je sličan zakon, s ciljem obračuna sa organizacijama koje se finansiraju iz inostranstva, usvojila 2017. godine, ali je on poništen 2021. nakon što je Evropski sud pravde ustanovio da nije u skladu sa propisima Evropske unije - napominje Banović.
Dodaje i da se sličan zakon priprema u Slovačkoj.&nbsp;

1084x550

Banović: Zakon o stranim agentima doveo bi do gušenja istraživačkog novinarstva i gašenja kritičkih medija

Analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Marko Banović ukazao je da se strani maligni uticaji u našoj državi kontinuirano relativizuju sa najviših državnih adresa, uz izostanak sistemskog reagovanja na djelovanje rusko-srpskih proksi aktera u vrijeme važnih društveno-političkih događaja. 
U razgovoru za Portal Analitike ističe da u situaciji kada su neke od struktura vlasti ključni kanali rusko-srpskog uticaja, nije realno očekivati obezbjeđivanje mehanizama za suzbijanje stranog miješanja. 
Smatra da će podgorički izbori biti tema medija bliskih Beogradu i Moskvi, ali podvlači da njihova kampanja neće biti prevelikog intenziteta. 
<h2>Nedostatak sistemskog djelovanja podsticaj desničarskim manipulacijama </h2>
Analizirajući skup podrške Srbima sa Kosova, koji je 7. septembra organizovan na graničnom prelazu Božaj, iz DFC su ukazali na djelovanje ekstremnih desničarskih grupa u regionalnim kampanjama, budući da su među okupljenima koji su nosili transparent Kad se vojska na Kosovo vrati bili i predstavnici vojnih veterana iz ratova 1991-2001, pripadnici 7. bataljona Vojne policije vojske Jugoslavije, te članovi pravoslavnog bratstva Zavjetnici Tvrdoš iz Nikšića. 
- Kroz blokadu GP Božaj prepoznajemo strani maligni uticaj koji se ostvaruje putem proksi aktera - podvlači Banović. 
Sagovornik Analitike ukazuje da se ova aktivnost može tumačiti kao nastavak kampanje iz avgusta 2023. godine kada su, kako podsjeća, u vrijeme sukoba na Kosovu, u više gradova u Crnoj Gori, Srbiji, ali i Rusiji osvanuli grafiti sa sloganom Kad se vojska na Kosovo vrati. 
- Ista matrica djelovanja uočena je i nakon oružanog napada na sjeveru Kosova u septembru 2023. godine kada je u određenim nacionalističkim krugovima u Crnoj Gori kreiran narativ da su napadači heroji i žrtve - napominje Banović. 
Kako naglašava, očigledno je da ne postoji politička volja i sistemsko djelovanje institucija da se registruje i reaguje na djelovanje ruskih i srpskih proksija tokom važnih društveno-političkih događaja.
- Na taj način u turbulentnom periodu za cijeli region Zapadnog Balkana, krajnje desničarske organizacije dodatno manipulišu i podgrijavaju atmosferu u cilju radikalizacije i mobilizacije crnogorskih građana - upozorava Banović. 
Poručuje i da poseban problem predstavlja kontinuirana relativizacija malignog stranog uticaja koja, kako ukazuje, dolazi sa najviših državnih adresa, a tome smo, ističe on, svjedočili i tokom ovog slučaja. 
<h2>Govor mržnje kao opravdanje za netrpeljivost i nasilje </h2>
U tom kontekstu Banović se osvrnuo i na tekst pod nazivom Koncert za Nermina: Islamizacija Podgorice? ocjenjujući da sadrži elemente govora mržnje prema dr Nerminu Abdiću, nosiocu liste DPS-a na predstojećim lokalnim izborima u Podgorici, ali i prema građanima Podgorice koji se na nacionalnoj, vjerskoj ili političkoj osnovi izjašnjavaju drugačije od autora teksta. 
- Takvi stavovi podstiču i opravdavaju netrpeljivosti u društvu, a u krajnjoj liniji i nasilje - upozorava sagovornik Analitike. 
Kako napominje, Digitalni forenzički centar je u studiji Neraskidive veze ili geopolitička strategija – Uticaj Srbije u Crnoj Gori ukazao na djelovanje autora pomenutog teksta Ivana Miloševića i njegovog portala Srpska 24 kao jednog od kanala za širenje manipulacija informacijama i stranog malignog uticaja.
- Nakon reakcije javnosti portal Borba je obrisao sporni tekst uz izvinjenje i opravdanje da tekst nema veze sa portalom. Ipak, sama činjenica da je uredništvo portala dozvolilo da se tekst koji podstiče na međunacionalnu mržnju objavi na portalu i plasira čitaocima ukazuje na nepoštovanje novinarskog kodeksa i etike - podvlači Banović. 
Takođe, kako ističe, treba naglasiti da je Milošević redovni kolumnista na portalu Borba.
- Nepostojanje dovoljno razrađene samoregulacije i nedostatak medijske i digitalne pismenosti uzroci su rastućeg trenda govora mržnje u javnom prostoru. Širenje tih negativnih trendova zbog javnog iznošenja stavova utiče na podjele i netrpeljivosti u društvu, formiranje javnog mnjenja, kao i na urušavanje bezbjednosti - ukazuje Banović. 
Stoga, kako poručuje, potrebno je da nadležni organi još aktivnije reaguju i rade na suzbijanju plasiranja uvredljivog govora i govora mržnje kako prema javnim ličnostima, tako i prema svim građanima Crne Gore. 
<h2>Strategija bazirana na produbljivanju polarizacije i stvaranju tenzija</h2>
Sagovornik Analitike podvlači da pomenuti tekst nije izolovan slučaj. 
- On je dio šire propagandne kampanje koju sprovode rusko-srpski proksiji tokom posljednjih šest godina. Ove kampanje često koriste dobro poznate dezinformacione narative usmjerene na destabilizaciju Crne Gore, posebno u vrijeme predizbornih ciklusa - napominje Banović. 
Ukazuje da je strategija ovih kampanja bazirana na produbljivanju polarizacije i stvaranju društvenih tenzija, korišćenjem dezinformacija i spinova.
- Nažalost, obim i frekvencija dezinformacionih narativa, postali su toliko veliki da su mnogi od njih već prihvaćeni u našem društvu - upozorava Banović.
<h2>Ignorantski odnos prema stranom miješanju posljedica različitih faktora </h2>
Podvlači da ignorantski odnos prema stranom malignom uticaju i izostanak odgovora crnogorskih institucija može biti posljedica različitih faktora, uključujući političke, institucionalne, ekonomske i društvene aspekte. 
- Strano miješanje i manipulacije informacijama svode se na pokušaje stranih aktera da oblikuju javno mnjenje ili upravljaju društveno-političkim procesima. Ignorisanje i relativizacija stranog malignog uticaja ima za cilj podrivanje povjerenja javnosti u izborne procese, medije i institucije, zatim da se poveća društveno-politička polarizacija društva, kao i da se utiče na izborne procese, što kasnije može imati posljedice na stabilnost vlada - pojašnjava Banović.
<h2>SPC štiti ruske interese u Crnoj Gori </h2>
Banović naglašava da je ključni kanal za širenje srpsko-ruskog uticaja u Crnoj Gori Srpska pravoslavna crkva. 
- Poistovjećivanje religije i nacije, odnosno izjednačavanje srpstva i pravoslavlja snažan su instrument u djelovanju etnofiletistički utemeljene Srpske pravoslavne crkve. Takođe, to je i vrlo pogodna okolnost za ostvarivanje interesa srpskog režima u regionu, posebno ako se ima u vidu činjenica da je odnos crkve i države u Srbiji uređen tako da država ima jači uticaj na SPC nego obrnuto - ukazuje sagovornik Analitike. 
Ističe da SPC predstavlja ključni spoljno-politički instrument države Srbije, s obzirom na činjenicu da se, kako navodi, njena jurisdikcija proteže izvan srpskih državnih granica. 
- Odnos SPC sa Ruskom pravoslavnom crkvom i njeni stavovi prema Rusiji, posebno nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, ukazuju da SPC štiti ruske interese u Crnoj Gori - podvlači Banović. 
On napominje da se SPC etablirala kao najuticajnija društveno-politička organizacija u zemlji. 
- Ideje, stavovi i postupci SPC, koje realizuje uz podršku vladajućih političkih struktura, u direktnoj su koliziji sa konceptom građanskog, multietničkog i multikonfesionalnog društva - ukazuje Banović. 
<h2>Propagandna kampanja uoči podgoričkih izbora neće biti velikog intenziteta </h2>
Sagovornik Analitike uvjeren je da će lokalni izbori u Podgorici biti zastupljena tema u propagandnim medijima bliskim režimima u Moskvi i Beogradu. 
- Međutim, smatram da ta kampanja neće biti prevelikog intenziteta. Njihova propagandna kampanja neće biti na nivou parlamentarnih izbora 2020. ili lokalnih izbora u Nikšiću 2021. godine - ocjenjuje Banović. 
Kako navodi, razlog za to je jednostavan. 
- Političke partije koje usklađuju svoje stavove i politike sa režimom u Beogradu su trenutno na vlasti i nije im neophodna intenzivna kampanja kroz propagandne kanale - podvlači Banović. 
<h2>Djelovanje Moskve i Beograda reflektuje se na stavove građana </h2>
Upitan imaju li Moskva i Beograd razloga za zadovoljstvo učincima svojih propagandnih platformi, čije djelovanje se odvija nesmetano i bez ikakvih sankcija, Banović kaže da s obzirom na dosadašnju pasivnost vlasti prema rusko-srpskim propagandnim platformama, vjerovatno mogu biti zadovoljni.
- Njihova sposobnost da nesmetano sprovode svoje kampanje bez konkretnih sankcija ili odgovora ukazuje na to da njihova strategija funkcioniše u Crnoj Gori. Takođe, njihovo djelovanje se jasno reflektuje na stavove građana - ukazuje Banović.
Kako podsjeća, DFC istraživanje javnog mnjenja koje je tretiralo strane uticaje u Crnoj Gori pokazalo je da 53 odsto anketiranih smatra da NATO ima uglavnom ili veoma negativan uticaj u Crnoj Gori. 
- Takođe, većina njih, 58,2 odsto smatra da SAD imaju negativan uticaj. Istraživanje je pokazalo da preko 30 odsto građana smatra da su NATO i SAD bezbjednosne prijetnje Crnoj Gori - zaključuje Banović.

Banović: Dezinformacioni narativi posebno izraženi u predizbornim ciklusima, SPC ključni kanal za širenje srpsko-ruskog uticaja

Teški razgovori nikada neće postati laki, ali male promjene u pristupu mogu ih učiniti podnošljivijim i efikasnijim, jer svako se bar jednom našao u teškoj situaciji da mora da započne neprijatan razgovor, kažu psiholozi koji savjetuju da je najlakši način da otklonite stres i neprijatnost iz razgovora- da šetate dom razgovarate.
<h2>Hodanje smiruje i olakšava komunikaciju</h2>
Mnogi ljudi rješavaju teške teme tako što sjede jedan preko puta drugog, što može stvoriti dodatnu tenziju. Međutim, bračna i porodična terapeutkinja Sijara Bogdanović tvrdi da je hodanje bolji način za obradu emocija. Kada hodamo, naše oči se prirodno pomjeraju lijevo-desno, što pomaže u smirivanju nervnog sistema i boljem procesuiranju informacija.
Ovaj proces je sličan EMDR terapiji koja se koristi za liječenje traume i stresa.
- Kada hodamo i pričamo, koristimo se i logikom i emocijama, što pomaže u izražavanju osjećanja i donošenju boljih odluka“, objašnjava Bogdanović.
<h2>Manje stresa, više razumijevanja</h2>
Osim što vam pomaže da obradite emocije, hodanje može da smanji osjećaj pritiska tokom razgovora. Psihoterapeutkinja Medlin Felan ističe da je direktni kontakt očima često previše intenzivan, posebno kada razgovor uključuje sukob ili kritiku.
- Kada ste rame uz rame, kontakt očima se dešava povremeno i prirodno, što smanjuje osjećaj napada i olakšava iskrenu komunikaciju- kaže Felan.
Takođe, hodanje omogućava osobi da se fokusira ne samo na razgovor, već i na okolinu, što pomaže u smanjenju stresa.
Istraživanja pokazuju da boravak u prirodi dodatno doprinosi smirenju, a sam čin hodanja sprečava neprijatne tišine, omogućavajući sagovornicima da lakše pronađu prave riječi.
<h2>Šta ako ne možete u šetnju?</h2>
Naravno, nije uvijek moguće ići u šetnju. U tom slučaju stručnjaci preporučuju alternativne načine za teške razgovore. Razgovor u automobilu, na primjer, daje sličan efekat – sagovornici ne moraju da održavaju stalni kontakt očima, a sama okolina nudi privatnost.
Kod kuće, umjesto formalnog razgovora za stolom, pokušajte da razgovarate na kauču u opuštenijoj atmosferi.
Teški razgovori nikada neće postati laki, ali male promjene u pristupu mogu ih učiniti podnošljivijim i efikasnijim.
Sljedeći put kada budete morali da otvorite ozbiljnu temu, razmislite o šetnji – možda ćete se iznenaditi koliko će vam razgovor lakše teći.

Psiholozi savjetuju: Kako razgovarati o teškim temama bez stresa

Služba bezbjednosti Parlamenta Kanade u Otavi proglasila je lokdaun u zgradi na Parlament Hilu. Obavještenje o lokdaunu poslato je u subotu poslijepodne zaposlenicima koji rade na Parlament Hilu.
Rečeno im je da odmah potraže zaklon u najbližoj prostoriji, zatvore i zaključaju sva vrata te da se sakriju.
CBC News kontaktirao je policiju Otave &nbsp;i službu Parlamenta ali nijedna služba nije navela razloge lokdauna.
- Ako nijeste u neposrednoj blizini, držite se podalje do daljnjega. Nemojte prilaziti područjima u lokdaunu- objavila je služba.&nbsp;
Policija Otave je poručila preko društvenih mreža da je u toku policijska akcija na Parlament Hilu i da mole građane da izbjegavaju to područje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOttawaPolice%2Fstatus%2F1908610149276622875%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1908610149276622875%7Ctwgr%5E4499614ff368cd4717caf9731172ebabe009b10f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Otava: Evakuisan kanadski parlament

Komandant združenih snaga NATO u Evropi američki general Kristofer Kavoli izjavio je danas da KFOR trenutno na Kosovu ima 4.300 vojnika, ali su raspoređene i rezervne jedinice kako bi se izborili sa rastućim tenzijama, piše Indeks onlajn. 
 
- Kao što znate, KFOR na Kosovu ima 4.300 vojnika, od kojih je manje od 600 američkih. Italijani su preuzeli veliki dio tereta misije. Rasporedili smo i rezervne snage kako bismo se nosili sa rastućim tenzijama, koje su prisutne više od godinu dana- rekao je Kavoli.
On je dodao da se broj stalnih snaga proširuje kako bi se oslobodile rezervne snage i izrazio uvjerenje da će uskoro biti postignut dogovor o tome.
Naveo je da su, pored Italije i Turske, ključne nacije u misiji KFOR Velika Britanija i Mađarska.

NATO general Kavoli: Raspoređene rezervne jedinice KFOR-a na Kosovu zbog rastućih tenzija

Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić saopštiće ime mandatara za novu Vladu sjutra, u 20 časova, saopštila je Služba za saradnju sa medijima predsjednika Republike.
Predsjednik Vučić će se javnosti obratiti povodom izbora mandatara iz Palate Srbija.
- Na osnovu ustavnih ovlašćenja, predsjednik Republike predložiće Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade, pošto je saslušao mišljenja predstavnika izabranih izbornih lista- navodi se u saopštenju.
Premijer Srbije Miloš Vučević podnio je ostavku na tu funkciju još krajem januara, jer je smatrao da je objektivno odgovoran za napad na studente u Novom Sadu.
Skupština Srbije 19. marta konstatovala je ostavku premijera Miloša Vučevića čime je pala aktuelna Vlada Srbije.
Iz Srpske napredne stranke najavili su da imaju dva konkurentna kandidata za mandatara. Za kog od te dvojice su se odlučili saznaće se sjutra . 
Posljednji rok za izbor nove Vlade je 18. april.

Vučić sjutra u 20 časova saopštava ime mandatara za novu Vladu

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: marko-banovic