<p>Evropska komisija prepoznaje da je strani uticaj jedna od najvećih prijetnji za evropske integracije, ne samo Crne Gore, već i kompletnog regiona Zapadnog Balkana, a to je ono što Digitalno forenzički centar (DFC) u kontinuitetu ukazuje, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, &nbsp;na Televiziji E analitičar DFC-a Marko Banović.</p>
<p>Veoma je važno, dodaje on, da crnogorskim institucijama ne prođe ispod radara, dio iz Izvještaja Evropske komisije, kojim se ističe strani uticaj i manipulacije informacijama, uključujući dezinformacije, te uticaj na crnogorske integracije.&nbsp;</p>
<p>- Evropska komisija prepoznaje da je strani uticaj jedna od najvećih prijetnji za evropske integracije, ne samo Crne Gore, već i kompletnog regiona Zapadnog Balkana, a to je ono što Digitalno forenzički centar u kontinuitetu ukazuje. Dokaz ove teze mogli smo da vidimo tokom prethodne dvije sedmice u Gruziji i Moldaviji, gdje se ruski autoritarni režim umiješao u izborne procese te dvije zemlje, sa jasnim ciljem da zaustavi dalje evropske integracije u tim zemljama. Identičan cilj Rusija ima i u regionu Zapadnog Balkana i to nije nikakva tajna, niti nešto što skrivaju. Bivši ambasador Ruske Federacije u Podgorici je otvoreno kazao da širenje Evropske unije na region Zapadnog Balkana stavlja te zemlje u direktnu koliziju sa Ruskom Federacijom - rekao je Banović.</p>
<p>Važno je istaći, naglašava on, da je uvođenje strategije i akcionog plana samo osnovni korak, jer u Crnoj Gori postoji &nbsp;veliki broj strategija i akcionih planova, ali nema njihove primjene u, kako kaže, konkretna djela.&nbsp;</p>
<p>- Važno je istaći da nedostatak političke volje nije situacija samo danas i sa trenutnom vlašću, već je to trend koji imamo proteklih deset godina, uključujući vlast koju je predvodila Demokratska partija socijalista, jer su partijski i lični interesi uvijek prevladavali u odnosu na društvene interese i to je razlog zašto mi danas imamo slabe, ispolitizovane institucije, koje su ključne upravo u borbi protiv stranog uticaja i hibridnih prijetnji - naglasio je Banović.&nbsp;</p>
<p>Prema njegovim riječima dodatan problem predstavlja i to što određene političke strukture na vlasti prate interese stranih država, a ti interesi su u potpunoj suprosti sa strateškim ciljevima koje ima Crna Gora.</p>
<p>Digitalno forenzički centar je jedna od rijetkih institucija, smatra Banović, koja u kontinuitetu ukazuje na upliv stranog uticaja i uticaja dezinformacija na crnogorsko društvo.&nbsp;</p>
<p>- Jasan cilj tih malignih uticaja je da spriječe dalje integracije. Ono što je činjenica jeste da kako se Crna Gora bude približavala Evropskoj uniji, tako će i te hibridne prijetnje da jačaju, od toga će u suštini zavisiti da li će Crna Gora postati dio Evropske unije, u odnosu na to kakav će odgovor imati crnogorsko društvo na te prijetnje - zaključio je Banović.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLd9wAGAlJR0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Banović: Evropska komisija prepoznala strani uticaj kao najveću prijetnju puta Crne Gore ka EU

<p>Usvajanje Zakona o stranim agentima, koji su inicirali predstavnici koalicije Za budućnost Crne Gore, može imati nesagledive posljedice po slobodu medija i dalji demokratski razvoj Crne Gore, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) <b>Marko Banović</b>.</p>
<p>Kako ističe, praksa u zemljama koje su uvele slična zakonska rješenja pokazuje da su, uz organizacije civilnog društva, mediji ključna meta tog represivnog zakona.&nbsp;</p>
<p>- Zakon o stranim agentima, osim što stvara administrativni teret, stigamitizuje medije, obeshrabrujući ih u daljem radu i potiskujući istraživačko novinarstvo. Takođe, autoritanrim režimima taj zakon služi kao sredstvo pritiska na medije u cilju gušenja kritičkih tonova prema vlasti - kaže Banović.&nbsp;</p>
<p>Kako dodaje,<b> </b>s obzirom na vlasničku strukturu i finansiranje medija u Crnoj Gori, većina njih bi mogla biti meta represivnih mjera Zakona o stranim agentima.</p>
<p>- Mediji u Crnoj Gori imaju problem sa održivošću. Dodatna stigmatizacija i pritisci mogu dovesti do gašenja medija. Ono što vidimo da je praksa u zemljama koje su uvele Zakon o stranim agentima, poput Rusije, jeste da zakon isključivo služi za gašenje ili protjerivanje medija koji su kritički nastrojeni prema vladajućem režim. Vjerujem da bi slična situacija bila i u Crnoj Gori, tj. mediji bliski vlasti bi bili pošteđeni, dok bi se istovremeno kritički nastrojeni mediji targetirali - ističe Banović.</p>
<p>Podsjeća da je i Mađarska, koja je članica Evropske unije, pokušala da se ugleda na Rusiju kroz usvajanje Zakona o odbrani nacionalnog suvereniteta u decembru 2023. godine i osnivanjem Kancelarije za zaštitu suvereniteta u februaru 2024. godine, koja ima zadatak da prikuplja informacije o svim grupama ili pojedincima koji imaju koristi od stranog finansiranja i utiču na javnu raspravu.&nbsp;</p>
<p>- Evropska komisija je u oktobru 2024. saopštila da će tužiti Mađarsku Međunarodnom sudu pravde u Hagu radi mogućih kršenja prava na privatnost i slobodu izražavanja i udruživanja zbog donošenja tog Zakona. Mađarska je sličan zakon, s ciljem obračuna sa organizacijama koje se finansiraju iz inostranstva, usvojila 2017. godine, ali je on poništen 2021. nakon što je Evropski sud pravde ustanovio da nije u skladu sa propisima Evropske unije - napominje Banović.</p>
<p>Dodaje i da se sličan zakon priprema u Slovačkoj.&nbsp;</p>

1084x550

Banović: Zakon o stranim agentima doveo bi do gušenja istraživačkog novinarstva i gašenja kritičkih medija

<p>Analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Marko Banović ukazao je da se strani maligni uticaji u našoj državi kontinuirano relativizuju sa najviših državnih adresa, uz izostanak sistemskog reagovanja na djelovanje rusko-srpskih proksi aktera u vrijeme važnih društveno-političkih događaja. </p>
<p>U razgovoru za Portal Analitike ističe da u situaciji kada su neke od struktura vlasti ključni kanali rusko-srpskog uticaja, nije realno očekivati obezbjeđivanje mehanizama za suzbijanje stranog miješanja. </p>
<p>Smatra da će podgorički izbori biti tema medija bliskih Beogradu i Moskvi, ali podvlači da njihova kampanja neće biti prevelikog intenziteta. </p>
<h2>Nedostatak sistemskog djelovanja podsticaj desničarskim manipulacijama </h2>
<p>Analizirajući skup podrške Srbima sa Kosova, koji je 7. septembra organizovan na graničnom prelazu Božaj, iz DFC su ukazali na djelovanje ekstremnih desničarskih grupa u regionalnim kampanjama, budući da su među okupljenima koji su nosili transparent <i>Kad se vojska na Kosovo vrati</i> bili i predstavnici vojnih veterana iz ratova 1991-2001, pripadnici 7. bataljona Vojne policije vojske Jugoslavije, te članovi pravoslavnog bratstva Zavjetnici Tvrdoš iz Nikšića. </p>
<p>- Kroz blokadu GP Božaj prepoznajemo strani maligni uticaj koji se ostvaruje putem proksi aktera - podvlači Banović. </p>
<p>Sagovornik Analitike ukazuje da se ova aktivnost može tumačiti kao nastavak kampanje iz avgusta 2023. godine kada su, kako podsjeća, u vrijeme sukoba na Kosovu, u više gradova u Crnoj Gori, Srbiji, ali i Rusiji osvanuli grafiti sa sloganom <i>Kad se vojska na Kosovo vrati</i>. </p>
<p>- Ista matrica djelovanja uočena je i nakon oružanog napada na sjeveru Kosova u septembru 2023. godine kada je u određenim nacionalističkim krugovima u Crnoj Gori kreiran narativ da su napadači heroji i žrtve - napominje Banović. </p>
<p>Kako naglašava, očigledno je da ne postoji politička volja i sistemsko djelovanje institucija da se registruje i reaguje na djelovanje ruskih i srpskih proksija tokom važnih društveno-političkih događaja.</p>
<p>- Na taj način u turbulentnom periodu za cijeli region Zapadnog Balkana, krajnje desničarske organizacije dodatno manipulišu i podgrijavaju atmosferu u cilju radikalizacije i mobilizacije crnogorskih građana - upozorava Banović. </p>
<p>Poručuje i da poseban problem predstavlja kontinuirana relativizacija malignog stranog uticaja koja, kako ukazuje, dolazi sa najviših državnih adresa, a tome smo, ističe on, svjedočili i tokom ovog slučaja. </p>
<h2>Govor mržnje kao opravdanje za netrpeljivost i nasilje </h2>
<p>U tom kontekstu Banović se osvrnuo i na tekst pod nazivom <i>Koncert za Nermina: Islamizacija Podgorice?</i> ocjenjujući da sadrži elemente govora mržnje prema dr Nerminu Abdiću, nosiocu liste DPS-a na predstojećim lokalnim izborima u Podgorici, ali i prema građanima Podgorice koji se na nacionalnoj, vjerskoj ili političkoj osnovi izjašnjavaju drugačije od autora teksta. </p>
<p>- Takvi stavovi podstiču i opravdavaju netrpeljivosti u društvu, a u krajnjoj liniji i nasilje - upozorava sagovornik Analitike. </p>
<p>Kako napominje, Digitalni forenzički centar je u studiji <i>Neraskidive veze ili geopolitička strategija – Uticaj Srbije u Crnoj Gori</i> ukazao na djelovanje autora pomenutog teksta Ivana Miloševića i njegovog portala Srpska 24 kao jednog od kanala za širenje manipulacija informacijama i stranog malignog uticaja.</p>
<p>- Nakon reakcije javnosti portal Borba je obrisao sporni tekst uz izvinjenje i opravdanje da tekst nema veze sa portalom. Ipak, sama činjenica da je uredništvo portala dozvolilo da se tekst koji podstiče na međunacionalnu mržnju objavi na portalu i plasira čitaocima ukazuje na nepoštovanje novinarskog kodeksa i etike - podvlači Banović. </p>
<p>Takođe, kako ističe, treba naglasiti da je Milošević redovni kolumnista na portalu Borba.</p>
<p>- Nepostojanje dovoljno razrađene samoregulacije i nedostatak medijske i digitalne pismenosti uzroci su rastućeg trenda govora mržnje u javnom prostoru. Širenje tih negativnih trendova zbog javnog iznošenja stavova utiče na podjele i netrpeljivosti u društvu, formiranje javnog mnjenja, kao i na urušavanje bezbjednosti - ukazuje Banović. </p>
<p>Stoga, kako poručuje, potrebno je da nadležni organi još aktivnije reaguju i rade na suzbijanju plasiranja uvredljivog govora i govora mržnje kako prema javnim ličnostima, tako i prema svim građanima Crne Gore. </p>
<h2>Strategija bazirana na produbljivanju polarizacije i stvaranju tenzija</h2>
<p>Sagovornik Analitike podvlači da pomenuti tekst nije izolovan slučaj. </p>
<p>- On je dio šire propagandne kampanje koju sprovode rusko-srpski proksiji tokom posljednjih šest godina. Ove kampanje često koriste dobro poznate dezinformacione narative usmjerene na destabilizaciju Crne Gore, posebno u vrijeme predizbornih ciklusa - napominje Banović. </p>
<p>Ukazuje da je strategija ovih kampanja bazirana na produbljivanju polarizacije i stvaranju društvenih tenzija, korišćenjem dezinformacija i spinova.</p>
<p>- Nažalost, obim i frekvencija dezinformacionih narativa, postali su toliko veliki da su mnogi od njih već prihvaćeni u našem društvu - upozorava Banović.</p>
<h2>Ignorantski odnos prema stranom miješanju posljedica različitih faktora </h2>
<p>Podvlači da ignorantski odnos prema stranom malignom uticaju i izostanak odgovora crnogorskih institucija može biti posljedica različitih faktora, uključujući političke, institucionalne, ekonomske i društvene aspekte. </p>
<p>- Strano miješanje i manipulacije informacijama svode se na pokušaje stranih aktera da oblikuju javno mnjenje ili upravljaju društveno-političkim procesima. Ignorisanje i relativizacija stranog malignog uticaja ima za cilj podrivanje povjerenja javnosti u izborne procese, medije i institucije, zatim da se poveća društveno-politička polarizacija društva, kao i da se utiče na izborne procese, što kasnije može imati posljedice na stabilnost vlada - pojašnjava Banović.</p>
<h2>SPC štiti ruske interese u Crnoj Gori </h2>
<p>Banović naglašava da je ključni kanal za širenje srpsko-ruskog uticaja u Crnoj Gori Srpska pravoslavna crkva.<b> </b></p>
<p>- Poistovjećivanje religije i nacije, odnosno izjednačavanje srpstva i pravoslavlja snažan su instrument u djelovanju etnofiletistički utemeljene Srpske pravoslavne crkve. Takođe, to je i vrlo pogodna okolnost za ostvarivanje interesa srpskog režima u regionu, posebno ako se ima u vidu činjenica da je odnos crkve i države u Srbiji uređen tako da država ima jači uticaj na SPC nego obrnuto - ukazuje sagovornik Analitike. </p>
<p>Ističe da SPC predstavlja ključni spoljno-politički instrument države Srbije, s obzirom na činjenicu da se, kako navodi, njena jurisdikcija proteže izvan srpskih državnih granica. </p>
<p>- Odnos SPC sa Ruskom pravoslavnom crkvom i njeni stavovi prema Rusiji, posebno nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, ukazuju da SPC štiti ruske interese u Crnoj Gori - podvlači Banović. </p>
<p>On napominje da se SPC etablirala kao najuticajnija društveno-politička organizacija u zemlji. </p>
<p>- Ideje, stavovi i postupci SPC, koje realizuje uz podršku vladajućih političkih struktura, u direktnoj su koliziji sa konceptom građanskog, multietničkog i multikonfesionalnog društva - ukazuje Banović. </p>
<h2>Propagandna kampanja uoči podgoričkih izbora neće biti velikog intenziteta </h2>
<p>Sagovornik Analitike uvjeren je da će lokalni izbori u Podgorici biti zastupljena tema u propagandnim medijima bliskim režimima u Moskvi i Beogradu. </p>
<p>- Međutim, smatram da ta kampanja neće biti prevelikog intenziteta. Njihova propagandna kampanja neće biti na nivou parlamentarnih izbora 2020. ili lokalnih izbora u Nikšiću 2021. godine - ocjenjuje Banović. </p>
<p>Kako navodi, razlog za to je jednostavan. </p>
<p>- Političke partije koje usklađuju svoje stavove i politike sa režimom u Beogradu su trenutno na vlasti i nije im neophodna intenzivna kampanja kroz propagandne kanale - podvlači Banović. </p>
<h2>Djelovanje Moskve i Beograda reflektuje se na stavove građana </h2>
<p>Upitan imaju li Moskva i Beograd razloga za zadovoljstvo učincima svojih propagandnih platformi, čije djelovanje se odvija nesmetano i bez ikakvih sankcija, Banović kaže da s obzirom na dosadašnju pasivnost vlasti prema rusko-srpskim propagandnim platformama, vjerovatno mogu biti zadovoljni.</p>
<p>- Njihova sposobnost da nesmetano sprovode svoje kampanje bez konkretnih sankcija ili odgovora ukazuje na to da njihova strategija funkcioniše u Crnoj Gori. Takođe, njihovo djelovanje se jasno reflektuje na stavove građana - ukazuje Banović.</p>
<p>Kako podsjeća, DFC istraživanje javnog mnjenja koje je tretiralo strane uticaje u Crnoj Gori pokazalo je da 53 odsto anketiranih smatra da NATO ima uglavnom ili veoma negativan uticaj u Crnoj Gori. </p>
<p>- Takođe, većina njih, 58,2 odsto smatra da SAD imaju negativan uticaj. Istraživanje je pokazalo da preko 30 odsto građana smatra da su NATO i SAD bezbjednosne prijetnje Crnoj Gori - zaključuje Banović. </p>

Banović: Dezinformacioni narativi posebno izraženi u predizbornim ciklusima, SPC ključni kanal za širenje srpsko-ruskog uticaja

<p>Evropska nedjelja testiranja na HIV i hepatitis traje od 18. do 25.novembra, a testiranje je dobrovoljno i povjerljivo svakog radnog dana od 8 - 15h, u toku ove nedjelje od 8 - 20h, u Institutu za javno zdravlje i domovima zdravlja u Baru, Budvi, Herceg Novom, &nbsp;Kotoru, Nikšiću, Pljevljima, Bijelom Polju i Beranama - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, načelnica Odjeljenja za HIV virusne hepatitise i polno prenosive infekcije &nbsp;dr<b> Alma Čičić</b>.</p>
<p>Evropska nedjelja testiranja na HIV i hepatitis posvećena je podizanju nivoa svijesti o testiranju u Evropi i &nbsp;Crnoj Gori, te se ova nedjelja se koristi kao dobra akcija, kaže Čičić, jer osoba koja se testira na vrijeme, u nekoj ranijoj fazi infekcije, ističe ona, ima dobar terapijski odgovor i benefit za osobu je, kako kaže, ogroman.</p>
<p>- Osobe &nbsp;kod koji se virus otkrije u ranoj fazi infekcije mogu da žive dugo i kvalitetno, da u potpunosti ostvare svoj potencijal, ali ima i jako bitan javni zdravstveni značaj, odnosno osobe koje su na terapiji i koje imaju dobar terapijski odgovor smanjuje se mogućnost prenosa infekcije dalje, na neinficirane osobe, i to je način kako bismo zaustavili epidemiju kako HIV-a, tako i hepatitisa b i c - rekla je Čičić.</p>
<p>Testiranje koje se sprovodi u Institutu za javno zdravlje, podsjeća Čičić, je takozvano dobrovoljno povjerljivo savjetovanje i testiranje i, dodaje ona, za testiranje se koriste brzi testovi.</p>
<p>- Za samo testiranje uzima se uzorak krvi iz jagodice prsta, i rezultat je gotov za nekih tridesetak minuta. Ovakvo testiranje dostupno je u Institutu za javno zdravlje, kod nas u Savjetovalištu, svakog radnog dana od 8 - 15h, a tokom ove nedjelje imamo produženo radno vrijeme do 20h uveče, a radimo i akcije testiranja van Instituta, odnosno na terenu, u saradnji sa organizacijama civilnog društva, koje pružaju preventivne usluge populacijama koje su nama ključne, odnosno koje su u povećanom riziku od ovih infekcija. Ono što je bitno reći da se ova savjetovališta, osim u Institutu za javno zdravlje, nalaze i u domovima zdravlja, u Baru, u Budvi od ove godine, u Herceg Novom, Kotoru, Pljevljima, Nikšiću, Bijelom Polju i Beranama, kao i ovdje u institutu za javno zdravlje - naglasila je Čičić.</p>
<p>Princip rada u svim domovima zdravlja je isti, poručuje Čičić, a za testiranje nije potrebna knjižica, niti uput izabranog ljekara, dodaje ona, jer se ne uzimaju lični podaci, nego se, kako kaže, formira šifra od određenih kombinacija slova i brojeva, koja služi za praćenje statističkih podataka.</p>
<p>- Principom dobrovoljnog i povjerljivog savjetovanja &nbsp;omogućili smo pristup testiranju svima. Ne mora neko da ima knjižicu a može da dođe da se testira. Ono što je bitno i na čemu možemo sigurno da radimo jeste da podignemo svijest opšte populacije o značaju testiranja, znači neka edukacija opšte populacije, možda i malo više edukacije među zdravstvenim radnicima, odnosno da se mi trudimo da od tog nekog pasivnog pristupa testiranju imamo neki proaktivniji pristup i sigurno ono što utiče na testiranje, ne samo kod nas, nego i u drugim državama, je stigmatizacija koja prati ove infekcije i populacije koje su u povećanom riziku. To je nešto na čemu mora cjelokupno društvo da radi, da se ulaže dodatni napori kako bi se uopšte taj nivo stigmatizacije smanjio na na najmanju moguću mjeru - zaključila je Čičić.</p>

Čičić: Omogućili smo pristup testiranja svima

<p>Regionalna saradnja pokretač je razvoja i ekonomskog prosperiteta, ali i preduslov daljeg napretka Crne Gore na evropskom putu, poručio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je, na sastanku ministara vanjskih poslova Centralno-evropske inicijative (CEI) u Tirani, kazao da je Crna Gora ušla u finalnu fazu evropskog puta i da je fokusirana na zatvaranje četiri poglavlja do kraja godine.<br/>
<br/>
Kako je naveo Ibrahimović, pozitivan Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) i Izvještaj Evropske komisije o napretku dali su dodatan podsticaj za nastavak reformi.<br/>
<br/>
Ibrahimović je, kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, izrazio zadovoljstvo što je Crna Gora prepoznata po konstruktivnoj ulozi u regionu, privrženosti dijalogu i evropskim vrijednostima.<br/>
<br/>
On je istakao da je regionalna saradnja jedan od prioriteta vanjske politike Crne Gore, pokretač razvoja i ekonomskog prosperiteta, ali i preduslov daljeg napretka na evropskom putu.<br/>
<br/>
- Nastavićemo da pružamo doprinos jačanju regionalne i globalne stabilnosti, fokusirani na reforme iz evropske agende i odlučni da, do 2028. godine, postanemo članica Evropske unije (EU) - kazao je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je ukazao i na važnost podrške EU kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, koji će dati novu dinamiku razvoju i ekonomskoj saradnji u regionu.<br/>
<br/>
- Uloga CEI i drugih regionalnih platformi je, u tom kontekstu, nezamjenjiva, posebno u regionalnoj ekonomskoj integraciji, koja je odskočna daska ka punom učešću u jedinstvenom tržištu EU - poručio je Ibrahimović.<br/>
<br/>
Govoreći o aktuelnim geopolitičkim izazovima u Evropi i svijetu, Ibrahimović je naglasio značaj poštovanja međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima i zajedničko djelovanje međunarodne zajednice u odbrani principa međunarodnog prava i zaštiti civila.<br/>
<br/>
Na današnjem ministarskom sastanku u Tirani imenovan je novi generalni sekretar CEI, bivši senator Italije Franko Dal Mas, a usaglašene su i preporuke i smjernice za dalje jačanje inicijative.</p>

Ibrahimović: Regionalna saradnja preduslov za stabilnost i napredak ka EU

<p>Političko lešinarenje se nastavlja. Nisam niti u jednom trenutku tokom pretrage za Bajilagićem ni ušao u helikopter - poručio je ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b> reagujući na tekst Portala ETV u kojem se navodi da je u potrazi za dvostrukim ubicom <b>Alijom Balijagićem </b>policijski helikopter oštetio vojni dron.</p>
<p>Šaranović, u objavi na društvenoj mreži X nije demantovao ove navode, već se osvrnuo na dio teksta u kojem piše da je crnogorska javnost bila iritirana njegovim samoreklamestvom jer je - sve da bi pokazao svoju riješenost da ,,uhapsi odmetnika“ - teatralno letio policijskim helikopterom za Bijelo Polje i slikao se pred kamerama - da bi se nakon nekolika sata vratio za Podgoricu.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.6225%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-potrazi-za-balijagicem-stradao-vojni-dron-kojeg-je-ostetio-policijski-helikopter&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Razumijemo vašu opredijeljenost da pokušate iskompromitovati Vladu, ali mediji su dužni da objavljuju tačne informacije i iste provjeravaju - naveo je Šaranović u objavi.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsaranovicdanilo%2Fstatus%2F1859282402700677133%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šaranović: Nisam tokom pretrage za Balijagićem ni ušao u helikopter

<p><b>lija Mandić</b>, sin predsjednika Skupštine Crne Gore i Nove srpske demokratije (NSD) <b>Andrije Mandića</b>, zaposlen je u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG), filijala Beograd.</p>
<p>Predsjednik Borda direktora EPCG <b>Milutin Đukanović</b> u dokumentarno-istraživačkom filmu META - država rođaka &nbsp;rekao je da je „Ilija veoma talentovan za te poslove“.</p>
<p>- To je naša firma u Beogradu koja radi, funkcioniše i tu je sve po zakonu urađeno - dodao je Đukanović.</p>
<p>Upitan da li je to nepotizam, odgovorio je da misli da nije.</p>
<p>- Mislim da nije. Ima li pravo sin Andrije Mandića da se zaposli? Mislimo da je Ilija veoma talentovan i ta firma ima vrlo specifičnu djelatnost. Ta firma ostvaruje sjajne poslovne rezultate i mislilmo da će sin Andrije Mandića biti vrhunski stručnjak.. - rekao je, između ostalog, Đukanović.</p>
<p>Na sajtu EPCG Beograd piše da je njihovaosnovna delatnost trgovina električnom energijom i podsticanje izgradnje proizvodnih kapaciteta u oblasti obnovljivih izvora energije (OIE) u Srbiji i drugim državama regiona centralne i jugoistočne Evrope.</p>

Mandićev sin zapošljen u filijali EPCG u Beogradu, Đukanović: Veoma je talentovan

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: marko-banovic