Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Novim Zakonom o strancima se neće regulisati problem migracione politike, ocijenio je za Antenu M ekonomski analitičar Mirza Mulešković. Naglašava da je i prethodnim zakonskim rješenjem bilo jasno propisano ko i pod kojim uslovima može boraviti u Crnoj Gori, pa su stranci koji su boravili u našoj zemlji, imali regulisan zakonski boravak.
- To treba naglasiti da ne bismo dovodili u situaciju da se kroz ovo zakonsko rješenje moglo drugačije ući u Crnoj Goru, već upravo, ako bi gledali taj aspekt koji će se direktno odnositi na ekonomiju, oni su morali da prođu sve kontrole i da na taj način dobiju boravište - ističe Mulešković.
Činjenica je, ističe Mulešković, da imamo veliki broj stranaca koji žive i rade u Crnoj Gori. Ali isto tako, dodaje, u posljednje vrijeme imamo podatke da su određeni stranci napustili Crnoj Goru. Ne smije se, kaže, zaboraviti da su upravo oni još od 2022. godine dominantno uticali na rekordan rast prihoda budžeta.
- Jer imate 100.000 novih građana koji troše, pa samim ti imate veće prihode u budžetu - pojašnjava Mulešković.
Bitno je, kaže, naglasiti da je u ovom trenutku preko 50% preduzeća registrovanih u Crnoj Gori u stranom vlasništvu, što jasno ukazuje da oni utiču na našu ekonomiju.
- Shodno onome što možemo da vidimo u proceduri i amandmanima Vlade, za produženje boravka izvršnih direktora u preduzećima koja su u većinskom vlasništvu stranaca neophodno je da imamo minimum tri zaposlena, od kojih su dva crnogorska državljanina. Ukoliko bi uzeli da je 50% kompanija trenutno u Crnoj Gori u stranom vlasništvu jednočlano, njima bi bilo neophodno da zaposle dodatnih 30.000 crnogorskih građana, a mi nemamo 30.000 crnogorskih građana na evidenciji Zavoda za zapošljavanje - pojašnjava on.&nbsp;
Ovakvu normu, kako kaže, stranci neće moći da ispune.
- Ono za šta sam se ja zalagao i što vidim kao moguće rješenje je da se u mjesto ovoga uvede ili plaćeni porez, odnosno nivo plaćenog porezu u toku godine, ili nivo prometa u toku godine da bi se na taj način pokazala ekonomska aktivnost određenog privrednog subjekta, jer samim tim ćemo izbjeći mogućnost da stranci ne mogu naći crnogorskog državljanina kao zaposlenog. I moramo biti svjesni da za određene privredne subjekte nije neophodno da imaju domaću radnu snagu - kaže Mulešković.
Odlazak stranaca u većem broju iz Crne Gore će, smatra, negativno uticati na javne financije.
- Jer oni svakako utiču na rast naše ekonomije, utiču na potrošnju i ako dođe do pada potrošnja zbog njihovog odlaska, mi ćemo imati problem sa javnim finansijama. A ne treba zaboraviti da se naše javne finansije dominantno finansiraju od strane indirektnih poreza, kao što je PDV koji zavisi od potrošnje. Samim tim moramo, kada donosimo zakonska rješenja, uraditi ekonomske analize i dati jasne projekcije kako će to uticati na svaki segment naše privrede. I samo ne treba zaboraviti da mi svake godine “uvozimo” veliki broj stranih radnika, jer crnogorske kompanije ne mogu da pronađu adekvatnu radnu snagu - kaže Mulešković.
Podatak Ministarstva unutrašnjih poslova da je Crnu Goru u posljednjih mjesec napustilo gotovo 9.000 Turaka, posljedica je, prema riječima Muleškovića, brze i nepromišljene odluke Vlade da se uvedu vize, ali i kritičan stav prema Zakonu o strancima.
- Iako želimo da unaprijedimo sistem, ne smijemo da postajemo rigiden sistem, ne smijemo da postajemo sistem gdje se neće moći ispuniti određeni uslovi jer Crna Gora je mala ekonomija. Crna Gora zavisi od stranih direktnih investicija, Crna Gora zavisi upravo i od potrošnje samih stranaca. Crna Gora ne može da bude konkurentna što se tiče veličine ekonomije, ali konkurentska prednost Crne Gore može da bude poslovni ambijent i liberalniji zakoni u odnosu na ostale zemlje, jer na taj način ćete da privučete strance da ulažu u Crnu Goru i razvijaju našu ekonomiju - kaže sagovornik Antene M.
Mulešković se nada da će se, u komunikaciji sa privrednicima i onima koji zastupaju interese stranaca u Crnoj Gori, ipak naći rješenje.
- Ovo su odluke koje mogu uticati negativno na našu ekonomiju i upravo zbog toga moramo da čujemo sve strane i donosioci odluka moraju uzeti u obzir ono što jesu zapravo činjenice koje dobijaju i od poslovnih udruženja. Jer to nijesu poslovne udruženja koja su trenutno u Crnoj Gori, ta poslovna udruženja već duži niz godina rade u Crnoj Gori. Upravo su oni bili inicijatori dovođenja određenih stranih investicija kod nas, a samim tim se moraju uzeti i razmatrati njihove preporuke, jer je to jedini način da kreiramo dobro zakonska rješenja - kaže Mulešković.
Bez dijaloga, zaključuje Mulešković, teško da možemo da imamo dobro zakonsko rješenje.

Mulešković: Novi Zakon o strancima ne rješava migracionu politiku i može usporiti ekonomiju

Oštra je reakcija dijaspore u Njemačkoj na nedavno usvojene izmjene Zakona o strancima ne jenjava. Dok se hiljade stranih investitora i povratnika iz inostranstva pitaju šta ih čeka sjutra, potpredsjednik Saveza asocijacija Crne Gore u Njemačkoj, Sokolj Dacić, poručuje da su odluke Vlade „udar na investitore, dijasporu i elementarni zdravi razum“.&nbsp;
Ističe da ga novi uslovi za boravak stranaca, zapošljavanje i legalizaciju objekata podsjećaju na države koje su daleko od evropskih standarda
&nbsp;- Najnovije odluke Vlade Crne Gore o izmjenama Zakona o strancima predstavljaju jedan od najlošije organizovanih i najlošije promišljenih poteza u posljednjih deset godina. Umjesto da podstakne investicije, da donese stabilnost i jasnoću, ovaj zakon je proizveo haos, nesigurnost i ozbiljne ekonomske posljedice — kako za državu, tako i za hiljade stranih investitora i našu dijasporu - poručio je Dacić.&nbsp;
Kaže i da je apsurdan uslov da strani državljanin mora da investira više od 200.000 eura da bi dobio urednu dokumentaciju za poslovanje.
- Ovakve odredbe nijesu stimulans, to je udarac na investitore i siguran recept da ih otjeramo. Dodatno, traži se da firme obavezno zapošljavaju najmanje jednog državljanina Crne Gore na svakih troje zaposlenih - kaže Dacić.
Tvrdi da je šokantno da su investitorima sa Kosova, koji su do sada imali potpuno regularan boravak i zdravstvenu zaštitu, nova pravila ukinula pravo na liječenje.&nbsp;
- Zašto? Kakvu poruku šaljemo ljudima koji su godinama ulagali i bili uredni poreski obveznici? Ovim zakonom pojedinci ostaće bez boravišnog statusa iako već godinama zakonito borave i doprinose ekonomiji Crne Gore – najvjerovatnije po istom principu se institucije ophode i prema građanima potencijalnim investitorima iz drugih zemalja/regiona - ističe Dacić.&nbsp;
Navodi primjer da cnogorska državljanka koja se vratila kući sa teškom mukom zarađenim novcem, koja je zajednički sa mužem (državljanin Njemačke) gradila kuću, šest mjeseci ne može da se prebaci sa prebavilištem, sa sjevera na jug, iako joj djeca idu u školu u toj opštini.&nbsp;
- Da bude jos veće čudo, kažu joj da je napustila četiri dana Crnu Goru. Razlog? Besmislena birokratska zatvorenost, nemarnost službenika i potpuni nedostatak koordinacije među institucijama. Kako da objasnimo njenom suprugu, njemačkom državljaninu, da će u Crnoj Gori naići na prepreke i apsurdne barijere koje ne postoje ni u jednoj uređenoj državi EU? A to nije jedini slucaj. Država govori o „evropskom putu“, a donosi neevropske zakone. Ne može se graditi država po standardima Evropske unije, a donositi zakone koji se pišu na brzinu, bez konsultacija, bez analize i bez svijesti o realnim posljedicama. Rezultat je već tu: državu je zbog ovog zakona napustilo preko 9.000 državljana Turske. Ako se nastavi – po mom dubokom ubjedjenju - ovakva politika, možemo očekivati i odgovor Turske, što bi se direktno negativno odrazilo na našu brojnu dijasporu u toj zemlji - navodi Sokolj poručujući da ovaj zakon hitno mora na reviziju.&nbsp;
On navodi, takođe, da je neprihvatljivo da Vlada odbije da produži rok za legalizaciju, iako je dobro poznato da ogroman dio dijaspore fizički nije u mogućnosti da dođe u zemlju u tako kratkom roku.&nbsp;
- Podsjećamo da je više od 50 odsto nekretnina u primorju i centralnom dijelu u vlasništvu naše dijaspore, koja godinama ulaže u Crnu Goru, šalje novac svojim porodicama i predstavlja našu državu širom svijeta. Svaki ministar koji dođe u dijasporu ponavlja da smo mi „ambasadori Crne Gore“. Ako smo ambasadori, zašto se onda donose zakoni koji upravo te ljude ponižavaju i stavljaju njihovu imovinu i status pod znak pitanja? Strani investitori ulažu samo u zemlje koje pružaju sigurnost, predvidljivost i stabilan pravni okvir. Dok ni gradjani nemaju pravo da raspolazu svojom imovinom - poručuje Dacić.
&nbsp;Ističe da Crna Gora mora biti država u koji je zakon jasan.&nbsp;
- Nažalost Zakon o legalizaciji objekata je preuzet odnosno kopiran iz susjedne države, ali cijene su zaboravili da kopiraju. Pitamo premijera, zašto građani moraju da plaćaju komunalije, na ponekim mjestima gdje ne postoji ni put, ni voda, ni kanalizacija - naglašava Dacić.&nbsp;
Ističe da Crna Gora ne smije biti zemlja koja otjera investitore, demotiviše dijasporu i stvara pravnu nesigurnost.
- &nbsp;Tražimo: hitno produženje rokova legalizacije, ukidanje nelogičnih i štetnih finansijskih barijera, realno prilagođavanje uslova zapošljavanja, potpunu reviziju zakona uz konsultacije sa dijasporom, investitorima i privrednim sektorom. Crna Gora se mora voditi zdravim razumom, interesima države i investitora, a ne ishitrenim i nepromišljenim odlukama koje prijete da unište decenije truda dijaspore i stranih partnera - poručio je Dacić.

Dacić: Novi uslovi za boravak stranaca udaljavaju Crnu Goru od evropskih standarda

Ministarstvo zdravlja pozdravlja usvajanja amandmana na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, kojima je Vlada Crne Gore omogućila olakšano zapošljavanje stranih stručnjaka u ključnim sektorima, posebno u oblasti zdravstvene zaštite.
Kako ističu iz ovog resora, smanjenje minimalnog zahtjeva za neto zaradu stranih zdravstvenih radnika sa tri na dvije prosječne neto zarade predstavlja važan korak ka jačanju kadrovskih kapaciteta zdravstvenog sistema.&nbsp;
- Ova mjera otvara mogućnost bržeg angažovanja ljekara, medicinskih sestara i ostalog deficitarnog osoblja, što će doprinijeti poboljšanju kontinuiteta u pružanju zdravstvenih usluga i unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite na nivou cijele države - navode u saopštenju.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun poručio je da odluka Vlade predstavlja snažnu podršku zdravstvenom sistemu.
- U trenutku kada se suočavamo sa nedostatkom kvalifikovanog kadra, posebno u pojedinim specijalnostima, ova mjera nam omogućava da brže i efikasnije popunimo najkritičnija mjesta i obezbijedimo građanima dostupniju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu. Ministarstvo zdravlja će u potpunosti iskoristiti ove nove mogućnosti sa ciljem jačanja zdravstvenog sistema i stvaranja boljih uslova rada za sve zdravstvene radnike - kazao je Šimun.
On je dodao i da će predložene izmjene imati dugoročno pozitivan efekat na funkcionisanje zdravstvenog sistema, povećanje stručnih kapaciteta i podizanje ukupnog nivoa zdravstvenih usluga u Crnoj Gori.
- Ministarstvo ostaje posvećeno stvaranju savremenog i održivog zdravstvenog sistema, zasnovanog na dostupnosti kadra, stručnosti i kontinuiranom unapređenju usluga u interesu svih građana - poručili su iz ovog resora.

Ministarstvo zdravlja pozdravlja odluku Vlade o olakšanom zapošljavanju stranih zdravstvenih radnika

Vlada Crna Gore utvrdila je amandmane na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, kojima se definišu nove mjere za regulisanje boravka stranih državljana u Crnoj Gori.
Jednim od amandmana, koji su utvrđeni na danas održanoj elektronskoj sjednici Vlade, definiše se da minimalna vrijednost nepokretnosti, na osnovu koje će stranac ubuduće moći da reguliše privremeni boravak u Crnoj Gori, iznosi 200.000 eura.&nbsp;
Takođe, kako je saopšteno iz Vlade, sadašnjim vlasnicima nepokretnosti, koji su na osnovu nje regulisali privremeni boravak u Crnoj Gori, biće ostavljen rok od godinu dana da usklade svoj boravak sa novim odredbama Zakona.&nbsp;
Drugim amandmanom se propisuje da će strani državljani - izvršni direktori i vlasnici više od 51 odsto kapitala u privrednom društvu morati da imaju najmanje tri zaposlena, od kojih su dva crnogorski državljani i koji su osigurani na puno radno vrijeme.
- U skladu sa izmjenama, oni će imati rok od 180 dana da usklade svoje poslovanje sa novim propisima - kazali su u Vladi.
Uporedo sa novim propisima, u Vladi su rekli da se intenzivno radi i na unapređenju međuinstitucionalne i međudržavne razmjene podataka o ulasku i boravku stranaca na teritoriji Crne Gore.
- U tom dijelu, ministarstva vanjskih i unutrašnjih poslova, te resor finansija, Poreska i Uprave policije intenzivirali su ukrštanje i razmjenu podataka, kako bi se spriječile eventulane zloupotrebe boravka, te na osnovu podataka o nelikvidnim i neaktivnim firmama u vlasništvu stranih državljana bile sprovedene provjere i, shodno Zakonu o strancima, pokrenuti postupci za ukidanje privremenog boravka u slučajevima kada se za to steknu zakonski uslovi - naglašeno je u saopštenju.
Iz Vlade su kazali da će, na osnovu ranije sprovedenih razgovora na visokom nivou, u saradnji nadležnih institucija Crne Gore i Turske, biti sprovedena dodatna provjera podataka oko 13 i po hiljada državljana Turske, koji imaju odobren privremeni i stalni boravak, shodno Zakonu o strancima.

Vladini amandmani na Zakon o strancima: Minimalna vrijednost nepokretnosti 200.000 eura, firme sa najmanje troje zaposlenih

Članovi Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu danas se nijesu izjasnili o izmjenama i dopunama Zakona o dinastiji Petrović Njegoš, koje su predložili poslanici Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica i Gordan Stojović, već će to učiniti nakon državnog praznika.
Ovaj zahtjev iznio je, nakon održane rasprave o aktu u kom je, prema prijedlogu, predviđeno birsanje riječi "nasilne" u formulaciji o aneksiji države iz 1918. godine, poslanik PES-a Vasilije Čarapić.
On je, s obzirom na podnijete amandmane na ovaj zakon, predložio da izjašnjenje odlože za nakon državnog praznika (Njegošev dan), te da tada eventualno i razmotre amandmane ukoliko budu prihvatljivi. Jedan amandman podnijeli su poslanici Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović koji predlažu da se "nasilna aneksija" zamijeni sa "ujedinjenje Crne Gore i Srbije".
Predsjednik skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Vladislav Bojović (koalicija Za budućnost Crne Gore) prihvatio je ovaj prijedlog, te pauzirao sjednicu i najavio da će se izjasniti nakon praznika.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević kazao je da se danas dešava ono na šta su upozoravali, te da je ovo tema koja dodatna produbljuje polarizaciju.
- Zato imamo problem - ne u opoziciji, nego unutar parlamentarne većine - naveo je on.
<h2>Interpretacija i činjenice</h2>
Pižurica je, tokom rasprave, naveo da izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš u dijelu brisanja pridjeva "nasilna" uz riječ "aneksija" nema nikakvu političku ili istorijsku namjenu.
Pižurica je na sjednici kazao da se ne bave interpretacijom istorije.
- Time se moraju baviti istoričari, a zakoni moraju biti pravno precizni. U pravnoj praksi domaćoj i međunarodnoj nema pridjeva "nasilna" uz riječ aneksija, zbog toga je to pleonazam u zakonskom tekstu - rekao je Pižurica navodeći odluke Evropskog suda za ljudska prava.
Poslanik Jovan Vučurović (Nova srpska demokratija) rekao je da porodica Petrovic Njegoš mora imati sve privilegije, ali da su po običaju ušli u politiku, ideologiju i istoriju ovim prijedlogom zakona.
- Najbolje bi bilo amandmanski svi da iz člana 1 brišemo dio koji je svima sporan: "Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije Petrović Njegoš ovim zakonom se uređuju pitanja od značaja za status potomaka dinastije Petrović Njegoš" i uklonimo ovo "koja je detronizovana protivno ustavu za knjaževinu Crnu Goru aktom nasilne aneksije iz 1918. godine". Ako bi uklonili ovaj dio, mislim da bi tada nekako mogli doći do saglasja ne samo za ovaj prijedlog zakona, već i do nekog pomirenja ako bi neke stvari koje nas dijele uklonile makar iz ovakvih prijedloga zakona, jer se ovdje igramo sa emocijama građana oko neke navodne aneksije - naveo je Vučurović.&nbsp;
Smatra da bi povratak Njegoševe kapele na Lovćen značilo da postoji mjesto gdje bi mogli "bratski da se izmire u Crnoj Gori".
Pižurica je ponovio da ovaj zakon nema za cilj istorijsku reviziju, te da sve istorijske ocjene treba prepustiti istoričarima.
Poslanik Andrija Nikolić (Demokratska partija socijalista) pitao je da li bilo ko vjeruje da je stvarno ponuđena izmjena zakona samo zbog pleonazma.
- Uvodite u javni prostor jako delikatnu temu, koju vaši koalicioni partneri razrađuju kako razrađuju, pa kažu: "Ne, ne, nije to aneksija, nego ujedinjenje Srbije i Crne Gore" pa preko Socijalističke narodne partije predaju i taj amandman u proceduru. A inspirator je Pokret Evropa sad, odnosno vi kao njegovi predstavnici - kazao je Nikolić.
Smatra da je većina onoga što PES radi političko udvaranje.
- Prema terminologiji pravne nauke opravdano je napraviti distinkciju između nasilne i dobrovoljne aneksije. Srbija je 1918. okupirala Crnu Goru i organizovala takozvanu podgoričku skupštinu na kojoj je detronizovala, odnosno protivustavno zbacila sa prijestola dinastiju Petrović Njegoš, anektirala Crnu Goru i zabranila članovima dinastije povratak u Crnu Goru. To da je bila nasilna su istorijske i pravne činjenice - ističe Nikolić.
Pita i čemu potreba da u PES-u prepravljaju nešto što je utemljeno u istorijskim činjenicama, arhivama i bilješkama.
- Zamjena termina "nasilna aneksija" sa "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" je klasično falsifikovanje istorijskih činjenica. Treba li podsjećati na porodicu Zvicer koja je spaljena, na Šćepana Mijuškovića, na hiljade ubijenih i prognanih tokom ove nasilne aneksije. Znam da je ovo populizam i nemam dilemu na čemu je zasnovan, ali vas pozivam da još jednom razmislite o tome jer mislim da ste ušli u jednu operaciju iz koje nećete izaći sa planiram političkim benefitima - poručio je Nikolić.
Pižurica je odgovorio da ne žele da imaju bilo kakav politički benefit, već da porodica Petrović Njegoš najzad dobije adekvatnu satisfakciju za ono što su uradili za državu Crnu Goru. Pored ostalog je naveo da su izmjene zakona rađene u konsultaciji sa porodicom Petrović Njegoš.
Podsjetio je na riječi nekadašnjeg predsjednika Skupštine Crne Gore Ranka Krivokapića koji je, nakon što je usvojen zakon 2011, u izjavi za medije rekao da je, na insistiranje Socijaldemokratske partije, "ovo prvi put da se termin nasilna aneksija koristi u neki od pravnih dokumenata".
- Potkrepljujem svoje mišljenje sa onim što su izjavljivali visoki funkcioneri DPS-a, kao što je Filip Vujanović, koji je od 2010. do 2012. bio najpopularniji političar Crne Gore. Krivokapić je tada imao ispod 10 odsto podršku građana. Ako bih birao na čiji stav da se referišem, to bi bio Vujanović ili pokojni poslanik Miodrag Vuković ili sami princ Nikola Petrović Njegoš. Mislio sam da ćete se danas osloboditi onoga što vam je "strogo naredio" Krivokapić tada - naveo je Pižurica.
Nikolić je, pored ostalog, u odgovoru podsjetio na riječi jednog političara iz devedesetih, na navodeći o kome se radi, koji je kazao da postoji samo jedna domaća životinja sa dugim ušima koja ne mijenja mišljenje.
- Svako ima pravo na svoj pogled, ali ne na svoje činjenice. Podgorička skupština je bila nelegalna, nelegitimna i nije je priznala nijedna velika sila u tom vremenu zato što je u tom trenutku Crna Gora imala svoju skupštinu, vladu, kralja, dinastiju, a onda je organizovana paralelna skupština pod bajonetima vojske Srbije i donijete su odluke koje su ukinule Crnu Goru - istakao je Nikolić.
Savo Fatić je, podsjeća, tada kazao da oni od tog dana više nisu Crnogorci, nego Srbiji.
- Meni je jasno da imamo različita viđenja. Kad vi kažete da je potrebno pomirenje mogu da razumijem da je potrebno više razumijevanja, ali ne možemo se miriti na lažnoj interpretaciji istorije i falsifikovanju istorijskih činjenica - kategoričan je Nikolić.
Poslanik Nikola Rovčanin (Demokratska Crna Gora) smatra da je prikladnije da porodici Petrović Njegoš pripadne dvorac na Kruševcu, nego neki stan.
- Prikladnije je da obavljaju istorijske dužnosti iz dvorca - ocijenio je Rovčanin.
<h2>Stranci u Crnoj Gori</h2>
Poslanici skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu jedgnolasno su ranije, u okviru sjednice, podržali izmjene i dopune Zakona o strancima sa sedam glasova za.
Vršilac dužnosti direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave u Ministarstvu unutrašnjih poslova Dragan Dašić je, govoreći o Zakonu u strancima, kazao da su crnogorskoj privredi potrebni stranci kao radna snaga, ali treba naći održiv model za to.
Pojasnio je da novi zakon o strancima predviđa značajno ograničavanje produženje boravka stranim državljanima, koji bi morali da imaju aktivne firme, redovno plaćen porez, te da zaposle makar jednog crnogorskog državljanina na puno radno vrijeme.
Dašić je istakao da u Crnoj Gori imamo veliki broj stranaca u odnosu na broj crnogorskih državljana.
- Imamo problem sa strancima koji registruju firme sa jednim eurom, gdje su oni i vlasnici, i osnivači i jedini zaposleni. Što se tiče radne snage, jasno je da u Crnoj Gori fali radne snage, slično je i sa zemljama u okruženju - istakao je Dašić.
Smatra da treba zaključivati bilateralne sporazume sa Indijiom, Filipinima pokazao se dobro i Uzbekistan.&nbsp;
- To su ljudi koji odrade posao i vrate se kući, i mislim da su oni prijeko potrebni privredi Crne Gore. Druga varijanta je kao u Hrvatskoj, kada nije sklapan bilateralni sporazum sa drugim zemljama, već su stranci preko konzularnog predstavništva mogli da podnose zahtjev za prijavu boravka, dobiju vizu, odrade posao i vrate se nazad - istakao je Dašić.
Govoreći o broju stranaca u Crnoj Gori precizirao je da je u našoj državi do 22. oktobra registrovano 97.995 stranaca.
- Od čega je 29.664 na stalnom i 68.331 na privremenom boravku. To je nekih 15 odsto u odnosu na broj građana Crne Gore - istakao je Dašić.
On je dao uporedne podatke broja stranaca u zemljama regiona, i rekao da &nbsp;Hrvatska ima pet odsto, Srbija &nbsp;jedan i po, Albanija jedan, BiH 0,8 odsto u odnosu na broj stanovnika.
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić najavio je da će ta partija dati podršku ovom prijedlogu.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić ocijenio je da ovaj prijedlog ima neke smislene elemente, ali da je, kao i sve što Vlada radi, lansiran brzinski i ad hoc.
Ukazao je na to kako vlast pogrešne ljude optužuje za krivično djelo, a da se na kraju ispostavi suprotno.
- Da je živ Živko Nikolić snimio bi novi film. Vlada po običaju kasni, i u ovoj situaciji bismo izbjegli incidente da smo imali ozbiljniju migracionu politiku, da smo imali rigoroznije kriterijume u puštanju ljudi u zemlju, pogotovo one sa dosijejima. Siguran sam da je Vlada u brojnim strancima vidjela sinonim za zaradu, imamo strukturni problem jer nam fali ljudi koji će se izbiljno uhvatiti sa problemom - rekao je Nikolić.
Dašić je govorio o liberalizaciji dvojnog državljanstva Crne Gore smatrajući da je, s obzirom na slučajeve sa kojima je upoznat, to smjer u kom se treba kretati.
Nikolić smatra da je to sagledavanje problema kroz malo optiku.
- Male države kroz proceduru dvojnog državljanstva na taj način sebe čuvaju od dezintegracije, posebno ako se ima u vidu istorija Crne Gore, slabosti sistema u prethodnom periodu. Vojislav Koštunica je u susret referendumu 2006. nosio spisak sa oko 200.000 građana Srbije koji imaju crnogorske korjene, kako bi im se omogućilo da glasaju i vi i ja znamo kako bi se ti ljudi izjasnili - rekao je Nikolić.
Kaže da Dašić sugeriše liberalizaciju dvojnog državljanstva, pa da ne bude Crne Gore.
- Elita politička u Srbiji dan danas se nije pomirila sa nezavisnošću Crne Gore. Ko nam garantuje da se to pitanje opet neće otvoriti. Izborni inženjering još se događa. U Nikšiću je glasalo 4.000 ljudi koji nisu popisano na popisu, koji žive i rade u Srbiji, a među poslanicima crnogorskog parlamenta - uključujući predsjednika - imamo ljudi koji imaju dvojno državljanstvo, a država nije uspostavila adekvatnu terapiju kako da otkrije te ljude i oduzme im to što im nelegalno pripada. Mogli ste da birate između dva državljanstva - ako ste to pravo stekli do 2006. niko to pravo nije uzurpirao, a sve nakon toga je nelegalni posjed dvojnog državljanstva - ističe Nikolić.
Predsjednik Odbora Vladislav Bojović smatra da u DPS-u ne mogu a da ne nastave politiku diskriminacije.
- U tom kontekstu govorimo da imamo nekoliko dvostrukih aršina kad je u pitanju odnos Crne Gore sa Albanijom, Hrvatsko, Bosnom i Hercegovinom, a kad se radi o Srbiji sve se gleda po nacionalnom ključu. Nemate pravo da ne dozvolite ljudima koji imaju porijeklo u Crnoj Gori, koji imaju imovinu i roditelje u Crnoj Gori da imaju prava - naveo je Bojović.&nbsp;
Nikolić je odgovorio da smatra da je to manipulacija i da nema diskriminacije bilo kog građanina Crne Gore, dodajući da građani znaju što partije iz Koalicije Za budućnost Crne Gore misle o referendumu iz 2006.
- Nije problem u tome, nego u organizovanom dovođenju građana Srbije na glasanje u Crnu Goru. To je priznato i u Srpskoj naprednoj stranci. Mi govorimo o zakonitim izbornim procesima i pokušaju prekrajanja izborne volje od našeg većeg susjeda - ističe Nikolić.
Smatra da ako bi Vlada svakoga tretirala jednako onda bi trebalo da krene od ministara i utvrdi ko ima nelegalno državljanstvo, pa da se onda otvori razgovor o drugim temama.
<h2>Novi potpredsjednik</h2>
Članovi Odbora su danas jednoglasno podržali i poslanika Zorana Mikića (Građanski pokret URA) za potpredsjednika ovog skupštinskog tijela.
Do sada je tu dužnost obavljao poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević, koji će ubuduće obavljati poziciju potpredsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbWLF-XSATMQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Izjašnjenje članova Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu o izmjenama Zakona o statusu dinastije Petrović Njegoš nakon praznika

Kako je policija uhapsila pogrešne ljude zbog incidenta i uvela vize pogrešnoj zemlji?
Što donosi novi Zakon o strancima?
Što nam je poručila EU u Nacrtu izvještaja?
Ukrštene riječi, uživo od 17.30, repriza u 22 sata.

Ukrštene riječi na TV E: Kako je policija uhapsila pogrešne ljude i uvela vize drugoj zemlji

Zakonom o strancima će biti predviđeno da stranac neće moći osnovati preduzeće bez zapošljavanja crnogorskih građana, što je praksa u nekim zemljama poput Omana, Singapura, Tajvana, Kazahstana i gdje takav zakon ne pokazuje baš najbolje rezultate - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Jovo Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka.
Premijer Milojko Spajić juče je najavio upravo da novi prijedlog Zakona o strancima predviđa da stranci koji osnuju firme u Crnoj Gori moraju zaposliti domaće građane, te kazao da se time želi povećati zaposlenost i spriječiti zloupotrebe sistema.
- Radi se o nečemu što je novo u Crnoj Gori, što donosi novu vrijednost, a diskutabilno je da li će ta vrijednost biti u smislu da se poveća priliv kvalitetnog stranog kapitala i direktnih investicija. Uvijek je dobro pogledati praksu drugih država kada je takvo nešto u pitanju - jasan je Rabrenović.
Ta ideja koja je u našem Zakonu o strancima implementirana nije, ukazuje on, ništa novo.
- Jer u državama Evropske unije, a moramo se porediti i težiti ka vrijednostima koje ona ima, to nije eksplicitno zakonom na taj način riješeno. Ali u suštini jeste u nekom nižem obliku pravnog funkcionisanja preduzeća kada stranac želi da osnuje, posebno kada se radi o nekim specifičnim startup projektima, kada se mozda traži i državljanstvo države domaćina - onda postoje neki oblici kojima je sam osnivač preduzeća kao stranac neophodno da pripremi takav biznis plan u kojem će jasno predvidjeti koje su to koristi po samo državu u kojoj želi da razvije svoje poslovanje - rekao je Rabrenović.
Dodaje i da je nova varijanta u Zakonu o strancima više praksa u Zalivskim zemljama, ili takozvana omanizacija po državi Oman koja na sličan način tretira lokalizaciju radne snage i uvođenje kvota.
- Onaj ko otvara preduzeće u državama poput Omana, Singapura, Kazahstana, Tajvana i sličnih država obavezan je da garantuje da će biti određeni broj domicilnog stanovništva angažovan na određenim nivoima, da li se radi o angažovanju klasične radne snage u proizvodnom smislu ili u samom menadžmentu to je definisano različito - rekao je Rabrenović.
Takav projekat i sam način regulisanja osnivanja preduzeća stranaca ne pokazuje, cijeni on, baš najbolje rezultate.
- I to je nešto što odvodi državu u nekom drugom pravcu i privlačenju kapitala koji nije u ovom &nbsp;trenutku nama imanentan, nama su imanentne investicije koje su čiste, sigurne, pouzdane i sami model koji je predložen može da ima svoje prednosti, ali otvara čitav niz drugih pitanja prije svega kako će se te kvote primjenjivati i koliki će biti iznos kvota - zaključio je Rabrenović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Rabrenović: Ovakav zakon o strancima se u drugim zemljama nije pokazao kao dobar

Najave političara da već od sljedeće sedmice krećemo sa novim Zakonom o strancima i ukidanju bezviznog režima sa Turskom nijesu realne, kazao je u emisiji “Argumenti” naTVCG ekspert za imigraciono pravo Bojan Bugarin.
- To je jako jedan bitan zakon. Tu treba da završite proces usaglašavanja sa Evropskom komisijom. Taj proces će trajati i moja je pretpostavka da će u najboljem slučaju biti zrelo da Zakon bude usvojen u januaru naredne godine - kazao je on.
Objasnio je da će najrestriktivniji dio zakona biti to da će strani državljani koji žele na osnovu osnivanja firme da regulišu boravak morati da imaju najmanje tri zaposlena od kojih će jedan morati da bude crnogorski državljanin.
- Imate četiri do pet hiljada firmi gdje je osnivač istovremeno izvršni direktor i na osnovu toga mu je regulisan boravak. U većini slučajeva se radi o pasivnim firmama, otvorenim samo za regulisanje boravišne dozvole - kazao je Bugarin.
Bugarin smatra da se već duže vrijeme podgrijava priča da Turaka ima dosta i da oni prave probleme i smatra da je ta uvertira doprinijela da Vlada poklekne i donese ishitrene poteze.
- Trebalo je da to sagleda na analitičan način i nađe najbolje rješenje. Statistika nije alarmantna. Vi na brojku od 17, 18 hiljada vi imate 14 procesuiranih slučajeva od strane tužilaštva. Po mom mišljenju to nije alarm i za drastične mjere - kaže on.
Napominje i da građani miješaju državljane Azerbejdžana i Turske.
- Državljanima Azerbejdžana nijesu uvedene vize, a državljane Turske ste stavili. Dakle, smatram da je to bila nepromišljena odluka. Mislim da stvar nije bila toliko alarmantna. Vi ćete uvijek imati krivična djela i država mora da se nosi sa tim. Moje mišljenje da je trebalo reagovati na drugačiji način - kazao je on.
Istakao je da se mogu očekivati recipročne mjere i da ovo nije dobra reklama za Crnu Goru. Kazao je da nekoliko državljana iz Turske sa kojima radi i koji troše ogroman novac u Crnoj Gori planira da napusti našu zemlju jer se plaše za svoju bezbjednost i ne vide sebe više ovdje.
- S druge strane potencijalno kriminogene strukture iz te zemlje će ostati ovdje. Oni nemaju gdje da pođu. Ja se bojim da ćete na ovaj način kvalitetne strane državljane koji upumpavaju pare u Crnu Goru natjerati da napuste Crnu Goru, a da ćete i dalje imati značajan broj stranaca koji nemaju gdje drugo da pođu - kaže Bugarin.

Bugarin: Nerealno da Zakon o strancima bude usvojen prije januara

Omogućiće se dodatne povoljnosti za regulisanje privremenog boravka za strance koji će se ubuduće zapošljavati u IT sektoru i u djelatnosti zdravstvene zaštite, utvrđeno je amandmanima na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima na današnjoj sjednici Vlade Crne Gore.
- &nbsp;Od istih neće tražiti da, kao dokaz o opravdanosti zahtjeva za izdavanje dozvola, prilažu ugovor o radu u kojem će biti naznačena neto godišnja zarada čiji iznos ne može biti niži od tri prosječne neto zarade u Crnoj Gori za godinu koja prethodi godini u kojoj se podnosi zahtjev, već će se tražiti iznos koji ne može biti niži od dvije prosječne neto zarade- navodi se u obrazloženju.
Kako je navedeno u diskusiji, u Crnoj Gori fali IT stručnjaka i neophodno je stimulacijom države razvijati taj kadar, jer su informaciono-komunikacione tehnologije izuzetna razvojna šansa za državu i društvo.
- Nedostatak kvalitetno osposobljenog kadra u IT sektoru jedna od osnovih prijetnji uspješnoj digitalizaciji u našoj zemlji. Takođe, u Crnoj Gori postoji i izražena potreba za stručnim kadrom u zdravstvenom sektoru, posebno kada je riječ o deficitarnim zanimanjima kao što su ljekari, medicinske sestre i drugo zdravstveno osoblje- obrazloženje je sa sjednice Vlade.
Sa sjednice Vlade je poručeno da se predloženim izmjenama unapređuje dostupnost zdravstvenog kadra i stvaraju uslovi za olakšano angažovanje stručnjaka u navedenoj oblasti, u cilju poboljšanja kontinuiteta u pružanju zdravstvenih usluga i većem stepenu zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.

Amandmani Vlade na Zakon o strancima: Povoljnosti za boravak i poslovanje stranaca u IT i zdravstvenom sektoru

Demokratska partija socijalista upućuje čestitke građanima Zete na uspješno iskazanoj volji na referendumu, imajući u vidu ostvarenu izlaznost, saopštio je Šef kluba odbornika DPS-a Zeta Miroslav Boljević.
Kako je dodao Boljević,, Demokratska partija socijalista nije vodila kampanju, jer ni na koji način nije željela da interpretira argumentaciju dvije strane iste medalje – partija koje su trenutno na vlasti u Crnoj Gori.
- Već sada, a uvjereni smo da će to biti još izraženije u narednim danima, svjedočimo pokušajima lokalnih lidera i Demokratske narodne partije da rezultate referenduma predstave kao svoj politički trijumf i kao pokazatelj navodne podrške koju imaju u Zeti, iako to nikako ne odgovara realnom stanju- rekao je Boljević.
Prema njegovim riječima, sigurni su da, da ovo pitanje nije bilo politički obojeno, izlaznost bi bila znatno veća.
Boljević je istakao da glas naroda svakako treba poštovati i dati mu adekvatno mjesto i težinu u daljim pregovorima, ali se ipak nadaju kompromisu, jer ne žele ni da pomisle na drugačije scenarije.
Na kraju, kako je saopštio Boljević, žele da istaknu da bez Demokratske partije socijalista ovaj referendum ne bi imao potrebnu većinu. Dajući legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete, poštujući njihovu zabrinutost i njihovu borbu.

Boljević: DPS dao legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp osudio je danas napad na jevrejsku zajednicu na plaži Bondaj u Sidneju opisavši ga kao „čist antisemitski napad“, dodajući da Jevreji u SAD ne treba da se plaše da proslave Hanuku.
- To je očigledno bio antisemitski napad- rekao je Tramp tokom božićne proslave u Bijeloj kući.
Istovremeno, američki predsjednik je istakao da Jevreji u SAD koji obilježavaju Hanuku ne treba da budu zabrinuti za svoju bezbjednost.
- Slavite ponosno. Budite ponosni na to ko ste- naglasio je Tramp u izjavi za Foks njuz.

Tramp: Napad u Sidneju čist antisemitizam, Jevreji u SAD da se ne plaše

Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondi u Sidneju u kojem je poginulo najmanje 16 osoba, uključujući jedno dijete, kao i da su dvojica napadača otac i sin.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.
Naveo je da je oca ubila policija, dok je sin u bolnici u kritičnom stanju.
Lanjon je istakao da je utvrđeno da je otac imao dozvolu za nošenje šest komada vatrenog oružja otprilike deceniju i da je šest komada oružja pronađeno na licu mjesta.
Broj poginulih u napadu na plaži Bondi tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke porastao je na 16, uključujući jedno dijete, izjavio je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
On je za televiziju ABC rekao da broj ubijenih uključuje i jednog od dvojice napadača. Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.
Prethodno je saopšteno da je danas u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku na plaži Bondi u Sidneju poginulo najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dvojice napadača, dok je 29 ljudi ranjeno.

Sidnej: Policija ne traga za trećim napadačem, počinioci otac i sin

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.

Tag: zakon-o-strancima