Bez javnog nadmetanja sklopljena 142 ugovora: Pod izgovorom hitnosti potrošeno 77,3 miliona eura

Pregovaračkim postupkom bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje, koji predstavlja najmanje konkurentan i najmanje transparentan oblik nabavke, u prvoj polovini ove godine sklopljena su 142 ugovora čija je vrijednost 77,3 miliona eura, što je više nego za cijelu prošlu godinu, kada je takvim postupkom ugovoreno oko 76,6 miliona.

Ovaj postupak sprovodi se bez javnog poziva, često sa unaprijed određenim ponuđačem, a zbog ovakve disproporcije – niskog udjela u broju postupaka, ali značajnog udjela u vrijednosti, iz Ministarstva finansija (MF) upozoravaju da ovo predstavlja tipičan indikator koji zaslužuje dodatnu pažnju revizora i kontrolnih tijela, s obzirom na to da se kroz manje transparentnu proceduru raspoređuje značajan iznos javnih sredstava. 

Izvršna koordinatorka u Institutu alternativa (IA) Dragana Jaćimović kazala je za Dan da su zabrinjavajući podaci o vrijednosti zaključenih ugovora na osnovu ovog najmanje transparentnog postupka, ali da još više zabrinjava činjenica da postupak koji bi trebalo da bude izuzetak postaje sve učestaliji način trošenja javnog novca.

– Vrijednost od preko 77 miliona eura, koja je ugovorena na ovaj način samo u prvoj polovini 2026. godine, veća je nego vrijednost ugovora po istom osnovu koja je zaključena za cijelu prethodnu godinu, kada je ugovoreno oko 76,6 miliona. Imajući u vidu da izvještaj pokriva tek prvu polovina godine, jasno je da će do njenog kraja vrijednost ovako zaključenih ugovora dostići još veći iznos, čime bi 2026. godina mogla postati rekordna po obimu javnih nabavki sprovedenih kroz najmanje transparentan postupak – upozorila je Jaćimović.

Ukoliko se posmatraju trendovi, po njenim riječima, udio ovih postupaka u odnosu na sve ugovorene javne nabavke u prvoj polovini 2026. godine iznosi oko 10,8 odsto, što je na nivou udjela za cijelu 2025.

– Ranijih godina taj udio je bio niži, i to npr. 8,26 odsto u 2024, kada je na ovaj način ugovoreno oko 64,3 miliona, i u 2023. godini, kada je bio svega 4,35 odsto, sa ugovorenih oko 25,7 miliona eura. Važno je istaći da se rast vrijednosti ugovorenih nabavki ne može opravdati isključivo inflacijom ili rastom cijena. Naime, paralelno rastu i broj sprovedenih postupaka i broj zaključenih ugovora, što jasno ukazuje na sve učestaliju primjenu najmanje transparentnog postupka javne nabavke – istakla je Jaćimović.

Napominje da zakon jasno definiše pod kojim okolnostima se može sprovesti pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva, a to je, između ostalih, ukoliko putem otvorenog postupka nije bilo pristiglih ponuda ili ako nijesu dostavljene ispravne ponude; kada samo određeni privredni subjekat može da realizuje neku nabavku zbog nepostojanja konkurencije iz tehničkih razloga, ili ako se radi o specifičnom predmetu, umjetnini, kao i u slučajevima izuzetne hitnosti.

– Upravo je ovaj treći osnov izuzetne hitnosti najčešće korišćen za pokretanje ovih postupaka, pokazuju raniji godišnji izvještaji o javnim nabavkama. Važno je podsjetiti da, za razliku od ostalih situacija, u slučaju hitnosti naručioci nisu dužni da dobiju prethodno mišljenje Ministarstva finansija – objašnjava Jaćimović.

U polugodišnjem izvještaju Ministarstva finansija o javnim nabavkama, za period od 1. januara do 30. juna, ukazano je da pregovarački postupak bez objavljivanja poziva, iako brojčano zanemarljiv, predstavlja tačku povišenog rizika – kombinuje visok finansijski obim (10,8 odsto ukupne vrijednosti), nizak stepen transparentnosti i praktično nepostojeću uštedu.

– Od ukupno 63 sprovedena postupka po ovom osnovu, čak 56 postupaka, odnosno 88,89 odsto, sprovedeno je pozivanjem na tačku 3 stava 1 člana 59 – osnov koji dozvoljava korišćenje ovog postupka "u mjeri u kojoj je to neophodno, zbog izuzetne hitnosti prouzrokovane događajem koji naručilac nije mogao da predvidi, a koji nije prouzrokovan djelovanjem naručioca". Činjenica da ovaj osnov čini gotovo 9/10 svih pregovaračkih postupaka bez objavljivanja poziva otvara pitanje da li je stvarno u svih 56 slučajeva bila riječ o objektivno nepredvidivim i izuzetnim okolnostima, ili je ovaj osnov u pojedinim slučajevima korišćen i za situacije koje su mogle biti predviđene i planirane kroz redovnu proceduru (npr. kašnjenje u planiranju nabavke, istek ranijeg ugovora bez blagovremeno pokrenutog novog postupka), a koje ne ispunjavaju strogi zakonski standard "izuzetne" i "nepredviđene" hitnosti – ocijenjeno je u izvještaju koji je Vlada usvojila.

Kroz otvoreni postupak, kao najkonkurentniji i najtransparentniji oblik nabavke, u prvoj polovini godine sprovedena su 1.373 postupka (33,4 odsto od ukupnog broja postupaka), iz kojih je proisteklo 1.826 ugovora (38,1 odsto od ukupnog broja ugovora), ukupne ugovorene vrijednosti od 597,24 miliona eura. Jednostavne nabavke sprovedene kroz sistem predstavljaju najzastupljeniju vrstu postupka po broju – 2.461 postupak (59,96 odsto od ukupnog broja, odnosno gotovo šest od 10 postupaka) i 2.606 ugovora (54,4 odsto ukupnog broja ugovora).

Ukupna vrijednost ugovorenih nabavki u prvih šest mjeseci iznosila je 715 miliona. U istom periodu prošle godine, ugovorena vrijednost javnih nabavki iznosila je 313,3 miliona.

Signal za ozbiljniju kontrolu

Jaćimović podsjeća da je Državna revizorska institucija (DRI) u svojim ranijim revizijama sporila to što što pojedini naručioci nedovoljno pravdaju razloge hitnosti kod primjene ovog postupka ili navode razloge hitnosti koje je naručilac mogao da spriječi.

– Izuzetna hitnost mora ostati izuzetak, a ne postati redovna praksa kojom se ograničava konkurencija i umanjuje mogućnost javne kontrole trošenja novca građana. Rast obima ovih nabavki mora biti signal za ozbiljniju kontrolu nadležnih institucija – zaključila je Jaćimović.