Direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija Bojan Paunović kazao je da ne zna na koji način Vlada planira da sprovede odluku premijera Milojka Spajića da računi za struju ne budu veći za 3,41 odsto kako je to predložila Regulatorna agencija za energetiku.
Gostujući u emisiji Reflektor na TV Vijesti on je rekao da svoje stavke na računu za taj iznos može da umanji neka od energetskih kompanija ili da se potrošači subvencionišu iz budžetske rezerve.
- Ukoliko bi država bila ta koja treba da nadomjesti sredstva za te prilike, koristila bi se sredstva iz tekuće budžetske rezerve. Da li je ovdje u ovom slučaju možda jedna od državnih kompanija ta koja će u okviru svog poslovnog poduhvata da te račune na neki način umanji ne znam, nemam detalje - naveo je Paunović.
On je, odgovarajući na pitanje može li se za to uzeti novac iz budžetske rezerve, rekao da bi to moglo ukoliko bi se subvencionirali računi prema svima, bez nekih, kako je rekao, izuzetaka - ili ukoliko bi postojala neka odluka vlade koja bi targetirala određene grupe građana.
Iz REGAGEN-a juče je saopšteno da će cijena struje od januara 2025. biti veća za 3.41 odsto - za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom. Sa druge strane, premijer Spajić je danas poručio da povećanja računa za struju neće biti u bilo kojem obliku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Paunović: Ne znam kako Vlada planira da sprovede odluku da računi za struju ne budu veći za 3,41 odsto

Premijer Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstaviće danas prijedlog budžeta za narednu godinu.
Prijedlog budžeta biće predstavljen na konferenciji za medije, koja će u 12 sati biti održana u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore. 
 
Iz Vlade je najavljeno da će se medijima obratiti i šef Kabineta predsjednika Vlade Branko Krvavac, savjetnica premijera za ekonomsku politiku Milena Milović, državna sekretarka i generalni direktori u Ministarstvu finansija Milica Adžić, Jelena Jovetić i Bojan Paunović.
Iz Ministarstva finansije su prošle sedmice kazali da su izvorni prihodi budžeta planirani u iznosu od 2,886 miliardi eura.
- U odnosu na planirane za 2024. godinu veći su za 102 miliona eura ili 3,7 odsto, i pored smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje planirano u sklopu reforme smanjenja poreskog opterećenja na zarade - kazali su ranije iz Ministarstva finansija.
Rashodi budžeta planirani su u iznosu od 3,16 miliardi eura.
Imajući u vidu planirane nivoe prihoda i rashoda, deficit budžeta planiran je u iznosu od 278 miliona eura ili 3,5 odsto BDP-a, kao što je planirano fiskalnom strategijom.
- Budžet karakterišu mjere za unapređenje standarda građana implementiranih u okviru programa “Evropa sad 2” koji se odnose na: povećanje minimalne zarade sa 450 eura na 600 eura i 800 eura, povećanje zarada svim zaposlenima, uz dostizanje nivoa prosječne zarade od 1.000 eura, povećanje minimalne i prosječne penzije, kao i povećanje naknada za stručno osposobljavanje i studenskih kredita - precizirano je u saopštenju.
Unapređenje standarda građana i intenzivan investicioni ciklus sprovodi se uz punu stabilnost javnih finansija, što se garantuje time da se budžetski deficit zadržava na nivou od prosječno 3,3 odsto u naredne tri godine i neto javni dug na nivou od prosječno 61 odsto BDP-a, čime se ispunjavaju kriterijumi fiskalne odgovornosti.
Kapitalni budžet planiran je u iznosu od 280 miliona eura za realizaciju višegodišnjih projekata ukupne procijenjene vrijednosti od 3,7 milijardi eura.
-“Za narednu godinu projektuje se nastavak pozitivnih ekonomskih kretanja uz ostvarivanja dinamične stope realnog ekonomskog rasta od 4,8 odsto, dalje smanjenje inflatornih pritisaka i povećanje zaposlenosti. Predlog Zakona o budžetu za 2025. godinu biće detaljno prezentovan na konferenciji za medije, zakazanoj za ponedeljak 18. novembra u 12 časova - zaključuje se u saopštenju.

1250x600

1084x550

Predstavljenje danas: Planiran budžet 3,15 milijardi, za investicije 280 miliona eura

Namjera Ministarstva finansija nije da donese Zakona o igrama na sreću kojim će ugroziti poslovanje priređivača, niti medija ali jeste da zakonski uredi ovu oblast, poručeno je iz tog resora.
U resoru Novice Vukovića kažu da je Ministarstvo finansija 21. oktobra objavilo javnu raspravu povodom Nacrta Zakona o igrama na sreću, a potom i organizovalo Okrugli sto na ovu temu, što je, kako navode, izazvalo veliko interesovanje i rezultiralo prisustvom više od četrdeset predstavnika naučne, stručne i zainteresovane javnosti.
- Namjera Ministarstva finansija, nije kako se to prethodnih dana navodilo u pojedinim medijima, da donese rješenje kojim će ugroziti poslovanje priređivača, niti medija ali jeste da zakonski uredi ovu oblast, ne zanemarujući, kako je to proteklih, gotovo dvije decenije, bio slučaj, interese države i igrača - navedeno je u saopštenju Ministarstva.
S obzirom da je nakon mnogo godina i više neuspjelih pokušaja, pripremljen nacrt novog zakona u ovoj oblasti, razumiju, kako kažu, veliko interesovanje javnosti, kako samih priređivača, tako i predstavnika medija, imajući u vidu namjeru predlagača da, po prvi put, reguliše pitanje oglašavanja igara na sreću.
- Međutim, tokom trajanja javne rasprave, u nekoliko medijskih tekstova problematizovane su pojedine odredbe ovog dokumenta, posebno iznosi naknada koji se propisuju priređivačima, kao i ograničenja u pogledu njihovog oglašavanja. Podsjećamo da je ovo jedna od rijetkih oblasti koja se normira u nacionalnom zakonodavstvu i u državama članicama EU, kao i da ne postoji važeća direktiva Evropske unije kojom se reguliše ova oblast. Takođe, nijesu tačni navodi o planiranom desetostukom uvećanju naknada u odnosu na primjere iz drugih država, posebno što se ne može jedna naknada koja se propisuje priređivačima posmatrati izolovano od neke druge. Dakle, sve propisane naknade (fiksne i varijabilne za različite vrste igara) kumulativno opterećuju priređivača. Crna Gora je jedna od rijetkih država regiona koja propisuje varijabilne naknade (kao procenat osnovice koja predstavlja razliku između uplata i isplata), a da pritom ne obavezuje priređivača na minimalni iznos naknade koji mora da plati. Naglašavam da se ni predloženim propisom ova praksa neće promijeniti - ističe se u saopštenju.
U Ministarstvu napominju da, u dijelu novih odredbi koje se tiču oglašavanja, većina država članica EU i zemalja regiona ima mnogo restriktivnije mjere nego što je predviđeno nacrtom zakona koji je predmet javne rasprave. Takođe, kako kažu, nisu planirali ni pooštravanje u pogledu pitanje sponzorstava sportskih takmičenja i organizacija koja su u nekim državama potpuno zabranjena.
- Ne treba zaboraviti da smo jedna od rijetkih država u Evropi koja je godinama dozvoljavala jedan vid anarhičnog ponašanja u pogledu oglašavanja priređivača, iako smo prije dvadeset godina normirali priređivanje igara na sreću. Namjera MF je da ovu oblast napokon normativno adekvatno uredi - navedeno je u saopštenju.
U vezi sa navodima da se MF u fazi izrade pomenutog nacrta nije obratilo za potrebna mišljenjima drugim nadležnim institucijama, napominju da je javna rasprava još u toku, da je njeno trajanje produženo, kao i da će se, u skladu sa procedurom, do okončanja procesa, dobiti sva relevantna mišljenja, te da je potpuna transparentost procesa ispoštovana počevši od samog javnog poziva, formiranja raznolike radne grupe i Koordinacionog tijelo za zaštitu javnog interesa u oblasti igara na sreću, čiji su članovi predstavnici Ministarstva zdravlja, Ministarstva prosvjete, Ministarstva sporta i mladih i mnogi drugi.
U Ministarstvu finansija kažu da ovim obraćanjem žele da istaknu značaj korisnih sugestija koje su pristigli od strane priređivača, a koje će i formalno biti obrađene kroz izvještaj sa javne rasprave. 
- Zahvaljujemo se i na doprinosu medija, uz neskriveno čuđenje u kojoj mjeri je opstanak velikog broja medija doveden u direktnu vezu sa oglašavanjem priređivača. Napominjemo da ćemo i njihove komentare ozbiljno razmotriti prije definisanja konačnog teksta. Kao što je poznato, u prethodnom periodu bilo je više bezuspješnih pokušaja izrade zakonskog rješenja u ovoj oblasti, budući da su nacrti zakona povlačeni nakon izostanka saglasnosti svih zainteresovanih strana, a takva inicijativa pokrenuta je i na poslednjem okruglom stolu. Želimo da prekinemo takvu praksu, koja je nedvosmisleno najmanje doprinijela interesima države, ali i interesima i izloženosti priređivanju samih građana. Cilj Ministarsva finansija je da predloži propis koji će, u mjeri mogućeg, biti na opštu korist svih zainteresovanih strana - poručeno je u saopštenju.

MF: Odlučni smo da adekvatno uredimo oblast igara na sreću

Kako bi se poboljšala efikasnost i konkurentnost tržišta javnih nabavki, u junu 2024. godine usvojen je Pravilnik o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki, kojim je utvrđen maksimalan godišnji iznos direktnih nabavki od 100.000 eura. Ove izmjene imaju za cilj smanjenje udjela ove vrste nabavki u ukupnoj vrijednosti javnih nabavki na 2 odsto do kraja 2026. godine, piše u dokumentu Ministarstva finansija.
Uvođenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama krajem 2022. godine, koji se primjenjuje od januara 2023., najavilo je značajnu reformu crnogorskog sistema javnih nabavki. Zakon donosi niz noviteta, uključujući sveobuhvatne podzakonske regulative, izmjene postojećih akata, kao i usmjerenje ka većoj transparentnosti i konkurentnosti u sektoru.
Jedna od ključnih izmjena je usvajanje Pravilnika o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki, kojim se uvodi limit za direktne nabavke do 100.000 eura godišnje. Cilj ovih izmjena je smanjenje udjela direktnih nabavki na samo 2 odsto ukupne vrijednosti javnih nabavki do kraja 2026. godine, što bi, kako ocjenjuju, trebalo da doprinese transparentnijem trošenju budžetskih sredstava.
<h2>Aktivnija inspekcija i intenzivniji nadzor</h2>
Zakonom je predviđeno pojačano angažovanje Inspekcije za javne nabavke, koja će pratiti sprovođenje novih propisa, usmjeravajući naručioce ka otvorenim, konkurentnim postupcima.
Posebna pažnja će, kako se navodi u dokumentu, biti posvećena direktnim nabavkama, čiji udio novi pravilnici nastoje smanjiti.
Kako bi se dodatno unaprijedila transparentnost, Ministarstvo finansija obavezalo se na javnu objavu ugovora koji proizilaze iz međunarodnih sporazuma.
Kako pojašnjavaju iz tog resora, svi ugovori koji su do sada bili izuzeti iz javnog objavljivanja sada su dostupni putem sistema elektronskih nabavki, što je korak u skladu sa zahtjevima Evropske komisije i približavanju evropskim standardima.
Od početka 2024. godine uveden je kontrolni mehanizam za praćenje jednostavnih nabavki.
- Ovim monitoringom omogućava se ponuđačima da podnesu zahtjev za praćenje postupka, čime se sprječavaju nepravilnosti u procedurama. Zahtjev za monitoring postupka jednostavne nabavke podnešen od strane zainteresovanog ponuđača zaustavlja sve radnje naručioca u postupku. Zaključno sa krajem juna 2024. godine, podnešeno je 63 zahtjeva za monitoring jednostavnih nabavki - navodi se u dokumentu.
Prema podacima Ministarstva finansija, 78,51 odsto ugovora u izvještajnom periodu dodijeljeno je kroz otvoreni postupak, koji pruža najveći nivo transparentnosti.
- Ograničeni postupci čine samo 0,49 odsto, dok je pregovarački postupak bez objavljivanja poziva za nadmetanje primijenjen u specifičnim slučajevima, te čini 10,63 odsto ukupnog broja nabavki. Jednostavne nabavke realizovane kroz elektronski sistem CEJN zauzimaju 6,46 odsto ukupne vrijednosti - precizirano je u dokumentu.
<h2>Pojednostavljen postupak prijavljivanja</h2>
Planirani Pravilnik o elektronskoj izjavi privrednog subjekta, čija se primjena očekuje krajem 2024. ili početkom 2025., dodatno će, kako navode, pojednostaviti postupke prijavljivanja.
U cilju usklađivanja sistema nabavki sa evidencijama Ministarstva pravde, biće razvijeno Uputstvo za verifikaciju obaveznih uslova za učesnike u postupcima javnih nabavki.
Ove reforme, kako se navodi u dokumentu, predstavljaju važan korak ka stvaranju transparentnijeg i efikasnijeg sistema javnih nabavki, u skladu sa standardima Evropske unije.

Maksimalan godišnji iznos direktnih nabavki 100.000 eura

U narednoj godini će za otplatu duga iz prethodnog perioda biti neophodno obezbijediti milijardu eura, saopštio je ministar finansija, Novica Vuković.
- Najveći dio se odnosi na isplatu eurobonda iz 2018. godine na nivou pola milijarde eura, kao i svih dugova pojedinačno - rekao je Vuković u Skupštini odgovarajući na pitanje poslanika Građanskog pokreta URA, Miloša Konatara.
Vuković je rekao da dug nije nešto što treba da se prezentuje na način propasti, već je poenta zbog čega se to radi.
Konatara je zanimalo koliko danas iznosi javni dug Cme Gore i koliko se Vlada premijera Milojka Spajića ukupno zadužila i pod kojim uslovima, za godinu, odnosno od kada je izabrana do danas.
Vuković je kazao da je javni dug Crne Gore na 30. septembar ove godine iznosio 4,4 milijarde eura, odnosno 61,33 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, u iznosu od 617 miliona eura, neto javni dug Crne Gore iznosio je 3,8 milijardi eura, odnosno 52,84 odsto BDP-a.
Vuković je kazao da je 31. oktobra prošle godine, kada je 44. Vlada počela sa radom, zatekao zabrinjavajuće stanje u budžetu.
To je iziskivalo hitnu potrebu za zaduženjem, kada je Ministarstvo finansija na domaćem tržištu obezbjedilo 159 miliona eura i to iznos od 109 miliona kroz kredite sa komercijalnim bankama po ponderisanoj kamatnoj stopi od 6,55 odsto fiksno na godisnjem nivou, sa prosječnim rokom dospijeća 54 mjeseca.
Iznos od 50 miliona eura obezbijeđen je kroz državne zapise, uz prosječnu ponderisanu kamatnu stopu od 3,7 odsto.
- Ministarstvo je u priodu od godinu, odnosno od kraja oktobra prošle do kraja oktobra ove godine, uspješno obezbijedilo redovno servisiranje svih obaveza u ukupnom iznosu od oko 654 miliona eura - precizirao je Vuković.
U prethodnoj godini rada Vlade, ukupno zaduženje države iznosi 846,76 miliona eura. Izmirene obaveze po osnovu duga iznose oko 654 miliona, dok je stanje depozita 600 miliona.
- To govori u prilog tome da smo veliki dio obaveza servisirali iz redovnih prihoda države i stvorili fiskalnu rezervu za obaveze po osnovu otpate duga u narednom periodu - saopštio je Vuković.
Ministarstvo je, kako je podsjetio, u martu ove godine, u saradnji sa četiri renomirane banke, realizovalo transakciju emisije obveznica na medunarodnom trzistu u iznosu od 750 miliona dolara, odnosno nakon realizacije hedzing transakcije iznos je bio 687 miliona eura.

Vuković: Za otplatu duga u narednoj godini milijardu eura

Ministarstvo finansija nastavlja da "žmuri" na sve činjenice na koje im se uporno ukazuje i iskazuje dodatnu istrajnost u ranije zauzetom stavu koji predstavlja proizvoljno tumačenje zakonskih propisa, te je u krajnjem kao takav apsolutno neutemeljen. Ova činjenica treba da zabrine ne samo nas, već i cjelokupno društvo - kazao je predstavnik pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima Luka Jovićević.
On je kazao da su danas imali sastanak sa predstavnicima Ministarstva finansija, te da su razočarani ishodom, dodajući da nije "postojala ni najmanja mogućnost za prevazilaženje sporne situacije".&nbsp;
- Cijenimo da je situacija sama po sebi pravno nesporna, te da smo svojim saopštenjima i ukazivanjima kako javnosti, tako i Vladi Crne Gore odagnali i najmanju sumnju, što implicira da je u konkretnoj situaciji jedino moguća dosljedna primjena Zakona o radu u dijelu minimalne zarade za zapošljene sa VI i višim nivoom stručne kvalifikacije u iznosu od 800 eura, s obzirom na to i da pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima zasnivaju radni odnos po osnovu kojeg ostvaruju zaradu, koja podliježe svim teretima države, te da je kao jedan od neophodnih uslova upravo završen četvorogodišnji program studija (VII- 1 stepen stručne kvalifikacije) - ističe Jovićević.
Njihov stav je, kako dodaje, potvrđen i saopštenjem Udruženja pravnika Crne Gore iza kojeg stoje naši najeminentniji i najcjenjeniji pravnici čija je uža specijalnost upravo vezana za oblast radnog prava.&nbsp;
- Očekujemo od ministra pravde Bojana Božovića da se aktivno uključi u rješavanje nastale situacije, te da snagom autoriteta funkcije koju obavlja zaštiti pripravnike u sudovima i državnim tužilaštvima od ovakvog nezakonitog postupanja nadležnog Ministarstva finansija - poručio je Jovićević.
Upozoravaju, kako je rekao, na posljedice koje bi, ukoliko Ministarstvo finansija nastavi sa ovakvim postupanjem, mogle nastupiti za državu Crnu Goru.&nbsp;
- Prvenstveno, naše radno mjesto biće dodatno obezvrijeđeno što će dovesti do još manje i ovako minimalne zainteresovanosti za ovu oblast, jer niko neće željeti radno mjesto na kojem će biti diskriminisan. Sa druge strane, bićemo prinuđeni da svoja prava ostvarimo i zaštitimo iniciranjem sudskih postupaka, koji bi eventualno doveli do dodatnih izdataka države u pogledu naknade troškova postupaka i dospjelih kamata - istakao je Jovićević.

Jovićević: Ministarstvo finansija nastavlja da "žmuri"

Vlada je fokusirana na promovisanje uravnoteženog i održivog rasta, podsticanje projekata u oblasti energetike, kao i sprovođenje reformi u vezi sa klimatskim promjenama i razvojem zelene ekonomije - saopštio je ministar finanija Novica Vuković na sastanku sa predstavnicima Svjetske banke u okviru godišnjeg zasijedanja sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).
Dalja ulaganja u obnovljive izvore energije i infrastrukturu ojačaće, poručuje on, poziciju Crne Gore kao regionalnog energetskog čvorišta i njeno vodeće mjesto u Evropi po učešću u proizvodnji energije iz energije vjetra.
Predstavnici crnogorske delegacije, koju su Vašingtonu predvodili Vuković i guvernerka Centralne banke Irena Radović, razgovarali su sa potpredsjednicom SB za Evropu i Centralnu Aziju, Antonellom Bassani i izvršnim direktorom Eugenom Rhuggenaathom.
Vuković je kazao da se intenzivno radi na proširivanju privredne i izvozne osnove Crne Gore, kao i omogućavanju dodatnog priliva stranih direktnih investicija, što će uticati i na ubrzanje integracioniog puta države.
On je poručio i da Vlada ostaje fokusirana na sprovođenje širokog spektra reformskih mjera i zakona kako bi se stvorio institucionalni okvir za ispunjavanje preostalih poglavlja za pristupanje EU.
Vuković se zahvalio predstavnicima SB na kontinuiranoj partnerskoj podršci, naglasivši vażnost usvojenog Partnerskog okvira za Crnu Goru za period od naredne do 2029. godine u iznosu od 350 milionaUSD, koji je u skladu sa težnjama za inkluzivnim rastom, zelenom ekonomijom, snažnim upravljanjem i napretkom ka integraciji u EU.
U kontekstu saradnje sa SB, Vuković je naveo zajednički projekat Reforme poreske uprave (RARP), vrijedan 18,8 miliona eura, koji je jedan od najznačajnih u oblasti unapređenja i reforme javnih finansija. Taj projekat će, prema njegovim riječima, pomoći smanjenju sive ekonomije i budžetskog deficita, ali i podizanju svijesti građana o važnosti uzimanja računa i boljoj kontroli komercijalnih transakcija između poreskih obveznika.
Radović je sagovornicima predstavila aktuelne pokazatelje poslovanja bankarskog sektora u Crnoj Gori, koji potvrđuju stabilnost i otpornost sistema.
Ona se zahvalila na saradnji i dodala da su programi tehničke pomoći SB pružili značajnu podršku CBCG u sprovođenju aktivnosti usmjerenih na modernizaciju platnih sistema i unapređenje institucionalnih kapaciteta.
- Novousvojenim Partnerskim okvirom predviđen je nastavak saradnje u tim i drugim oblastima, čime se stvaraju preduslovi za dalja unapređenja ključnih segmenata finansijskog sistema, što je od velikog značaja za ekonomski razvoj i integraciju Crne Gore u evropske tokove - ocijenili su sagovornici.
Na sastanku sa regionalnom direktoricom SB za Zapadni Balkan Xiaoqing Yu, razgovarano je o strateškim inicijativama modernizacije platnih sistema. Sastanak je bio fokusiran na korake ka implementaciji SEPA platnog sistema i razvijanju savremenog sistema za instant plaćanja - TIPS klona.
Radović je navela važnost implementacije tih inovativnih rješenja za unapređenje efikasnosti platnog sistema i podršku ekonomskom razvoju.
Ona je prisustvovala i sastanku koji je organizovao direktor Sektora za Evropu u MMF-u, Alfred Kammer, za guvernere centralnih banaka i ministre finansija, na kojem su predstavljene regionalne ekonomske perspektive i izazovi za naredni period.

Vuković: Vlada je fokusirana na promovisanje uravnoteženog i održivog rasta, podsticanje projekata u oblasti energetike

Pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima očekuju od Ministarstva finansija (MiF) da u što kraćem roku zakaže sastanak koji su zvaničnim dopisom <a href="https://etv.me/drustvo/pripravnici-u-sudovima-i-tuzilastvima-nasi-buduci-koraci-zavisice-od-daljih-poteza-vlade">inicirali prošle sedmice</a>.
- Kako se bliži isplata zarada, ukazujemo da je ostalo malo vremena u sklopu kojeg očekujemo da će Ministarstvo finansija efikasno postupiti i to na jedini zakonit način, kroz primjenu Zakona o radu u dijelu minimalne zarade za zaposlene sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja koja iznosi 800 eura, a koja pripravnicima u sudovima i državnim tužilaštvima legitimno pripada - naglasili su oni u saopštenju.
Nadaju se, kažu, da se pasivnost nadležnih po ovom pitanju neće nastaviti.
- Ipak, ukoliko to bude slučaj, jasno ćemo se odrediti u pogledu takvog (ne)postupanja - podvukli su pripravnici u sudovima i tužilaštvima.
Udruženje pravnika ukazalo je juče da je pogrešno poistovjećivanje pripravnika u sudstvu i tužilaštvu sa licima sa koja obavljaju stručno osposobljavanje u skladu sa Vladinim programom stručnog osposobljavanja visokoškolaca, jer oni, iako se u laičkoj javnosti nazivaju „pripravnicima“, nijesu u radnom odnosu, pa samim tim ne ostvaruju pravo na zaradu – već novčanu naknadu, koju im ne isplaćuje poslodavac kod kojeg su angažovani nego Vlada.
Pripravnici su im u današnjem saopštenju zahvalili što su prepoznali &nbsp;važnost pitanja koje se tiče budućnosti pravosuđa, kao i na aktivnom uključivanju u rješavanju tog pitanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fudruzenje-pravnika-podrzalo-pripravnike-u-sudovima-i-tuzilastvima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Jučerašnjim saopštenjem i zvanično je potvrđeno sve ono o čemu smo u ranijem periodu obaviještavali javnost, kao i Vladu Crne Gore - dodali su u saopštenju.

Pripravnici u sudovima i tužilaštvima: Očekujemo da MiF u što kraćem roku zakaže sastanak koji smo inicirali

Pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima će, shodno neutemljenom stavu Ministarstvu finansija, biti jedina kategorija zapošljenih sa visokom stručnom spremom koja neće primati minimalnu zaradu od 800 za visokoškolce, kako je predviđeno programom Evropa sad 2 - kazao je predstavnik pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima Luka Jovićević. Pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima će, prema njegovim riječima, biti jedina kategorija zapošljenih kojima će izdaci koji opterećuju zaradu a tiču se doprinosa biti umanjeni, dok će sa druge strane primati umjesto dosadašnjih 600 eura (kao visokoškolci sa završenim VII-1/VII-2 stepenom stručne kvalifikacije), svega 480 eura. - Pozdravljamo razumijevanje na koje smo naišli od Udruženja pravnika Crne Gore, kao i njihovu spremnost da se aktivno uključe u rješavanju aktuelne situacije. Takav stav nas dodatno ohrabruje i daje vjetar u leđa da istrajemo na putu ostvarivanja i zaštite naših prava, sa kojima ćemo u petak održati sastanak u njihovim prostorijama. Ovo reagovanje upućujemo radi razjašnjenja onih činjenica, za koje nijesmo ni slutili da će Ministarstvo finansija učiniti spornim u ovolikoj mjeri - navodi Jovićević. Ukazaće, kako dodaje, na aktuelne propise kojima je napravljena jasna linija razdvajanja između pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima sa jedne strane, te korisnika programa stručnog osposobljavanja sa druge strane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241022111048_bd98fd9cb09ce0dff16282025886ed9266a92d85582f3d8d0d0e786935d44960.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241022111048_bd98fd9cb09ce0dff16282025886ed9266a92d85582f3d8d0d0e786935d44960" data-rendition-name="original" width="781" height="783" loading="lazy" alt="Platni list"> <figcaption>Obračunski list za 10/2024(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  &nbsp;- Osnovna i ujedno najvažnija razlika ogleda u činjenici da pripravnici u sudovima i državnim tužilštvima rješenjem zasnivaju radni odnos u svojstvu pripravnika na određeno vrijeme, u trajanju od tri godine, sa punim radnim vremenom, kako to proizilazi iz čl. 21 Zakona o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu. Ovo omogućava pripravnicima u sudovima i državnim tužilaštvima da uživaju sva prava iz radnog odnosa, odnosno da preuzimaju obaveze, a u konačnom pretpostavlja i obavezu poslodavca da im uplaćuje sve vidove osiguranja i doprinosa - ističe Jovićević.&nbsp; Nasuprot tome, kako je rekao, stručno osposobljavanje korisnika se obavlja bez zasnivanja radnog odnosa, po programu osposobljavanja za određenu oblast (član 2 stav. 2 Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem u trajanju od devet mjeseci. - Ono što predstavlja krucijalnu razliku propisuje čl. 10 Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem a odnosi se na to da korisnik za vrijeme stručnog osposobljavanja ima pravo na mjesečnu naknadu u neto iznosu od 600 eura, na koju se shodno čl. 11 st. 3 istog zakona ne plaćaju porezi, doprinosi i druge dažbine propisane zakonom. Uz to, razlika se ogleda i u tome posebnom uslovu koji pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima moraju ostvariti, a koji prije zasnivanja radnog odnosa moraju položiti provjeru kvalifikovanosti za obavljanje prakse u sudu, odnosno državnom tužilaštvo, što nije slučaj sa korisnicima programa stručnog osposobljavanja - naveo je Jovićević.&nbsp; Strožiji su, kako je dodao, i opšti uslovi, pa tako kako bi neka osoba stekla mogućnost da se prijavi za pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima mora imati stepen stručne kvalifikacije od VII-1, odnosno, s obzirom na to da je primijenjen novi model studiranja, minimum u pogledu ovog uslova predstavlja VII-2 stepen stručne kvalifikacije. - Nasuprot tome, korisnik programa stručnog osposobljavanja može postati osoba koja je završila tri godine osnovnih studija, odnosno steklo zvanje “bečelor” - ističe Jovićević. U konačnom, kako navodi, pripravnicima u sudovima i državnim tužilaštvima za vrijeme trajanja radnog odnosa teče radni staž s obzirom na to da su po tom osnovu bili obavezno osigurani i da su nam uplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje. - Sa druge strane, pripravnicima – korisnicima programa stručnog osposobljavanja se po okončanju programa izdaje potvrda o radnom iskustvu - kazao je Jovićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241022121012_69e6f7dc03a96e7daa6eac6385bfa1adef8d8ecc9809611eddeb8da7a1f924c2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241022121012_69e6f7dc03a96e7daa6eac6385bfa1adef8d8ecc9809611eddeb8da7a1f924c2" data-rendition-name="original" width="3264" height="1863" loading="lazy" alt="Ugovor o radu"> <figcaption>Rješenje o zasnivanju radnih odnosa pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Sve navedeno, prema njegovim riječima, čini nespornom činjenicu da su pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima osobe koje su zasnovala radne odnose sa svojim poslodavcima, koja po osnovu rada ostvaruju zaradu, koja u krajnjem podliježe svim obavezama prema državi.&nbsp; - Između pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima sa jedne strane i pripravnika – korisnika programa stručnog osposobljavanja sa druge strane - nikako ne može stajati znak jednakosti, a na kojoj tezi insistira Ministarstvo finansija, već je nasuprot tome, zakonodavac u tom dijelu načinio jasnu distinkciju. Što je činjenica koja je morala biti poznata Ministarstvu finansija - ističe Jovićević. Smatraju da su se stekli svi uslovi za primjenu Zakona o radu u odnosu na pripravnike u sudovima i državnim tužilaštvima shodno čl. 2 istog zakona, što implicira da se u odnosu na nas jedino ima primijeniti čl. 2 Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o radu, kojim je predviđena minimalna zarada za zaposlene sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja koja iznosi 800 eura, odnosno primijeniti program Evropa sad 2, na čemu insistiramo od samog početka.&nbsp; - Ovim je anulirana svaka mogućnost primjene drugih zakonskih propisa, s obzirom na to da bi isti u konkretnoj situaciji pripravnicima u sudovima i državnim tužilaštvima pružali manji obim prava i nepovoljnije uslove rada u odnosu na one uslove koje predviđa krovni zakon u ovoj oblasti – Zakon o radu. Ostaju nejasni razlozi zbog kojih Ministarstvo finansija uporno zatvara oči pred svim ovim činjenicama, te u kontinuitetu ispoljava upornost u odbrani zauzetog stava, koji ne samo da je neutemeljen u važećim propisima, nego je samim tim i neodbranjiv. Koristimo priliku da još jednom pozovemo Ministarstvo finansija da spozna greške načinjene u vlastitom postupanju, iste revidira i u konačnom postupi na jedini ispravan način – primjeni čl. 2 Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o radu, odnosno program Evropa sad 2 - naglasio je Jovićević. Prozreli su, prema njegovim riječima, poruku koja im se pozivanjem na Zakon o zaradama u javnom sektoru htjela poslati. - Znamo i koji je njen cilj. Međutim, ostaćemo dostojni u borbi za ostvarivanje i zaštitu vlastitih prava, samim tim i imuni na ovakve “anomalije”. Pozivamo premijera Milojka Spajića i ministra pravde Bojana Božovića da se hitno uključe u rješavanju nastale situacije i to direktnom korespondencijom sa Ministarstvom finansija - poručio je Jovićević.&nbsp; &nbsp;Ukoliko ipak, kako dodaju, Ministarstvo finansija ostane pri zauzetom stavu za koji misle da je pogršen i u zakonu neutemeljen, "koji predstavlja produkt proizvoljnog tumačenja zakonskih propisa", biće prinuđeni da svoja prava ostvare i zaštite iniciranjem sudskih postupaka.&nbsp; - Pozivamo predvodioce ovakvog postupanja Ministarstva finansija da sjutra nakon okončanja eventualnih sudskih postupaka, čiji ishod cijenimo da će biti pozitivan za potencijalne tužioce, preuzmu odgovornost za ovakvo činjenje. U prilog činjenici da su pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima osobe koja su zasnovale radni odnos, koja po osnovu svog rada ostvaruju zaradu, koja ostvarena zarada podliježe svim doprinosima, javnosti stavljamo na uvid rješenja o zasnivanju radnih odnosa pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima, kao i obračunski list za 10/2024. Nasuprot tome, priložićemo ugovor o stručnom osposobljavanju preuzet sa zvaničnog sajta Vlade Crne Gore - rekao je Jovićević.

Jovićević: Pripravnici u sudovima i tužilaštvima jedina kategorija zapošljenih visokoškolaca koja neće primati minimalnih 800 eura

Pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, tvrde da su diskriminisani po osnovu radnog mjesta u odnosu na sve zaposlene sa VII-1 stepenom stručne kvalifikacije. U saopštenju koje u ime pripravnika potpisuje Luka Jovićević, objašnjavaju da ih diskriminiše Ministarstvo finansija, što smatraju nedopustivim. - I to u pogledu primjene Zakona o radu, preciznije Izmjenama i dopuni Zakona o radu (Službeni list CG br. 86/2024) kojim je u odredbi čl. 2 regulisana minimalna zarada za zaposlene na radnim mjestima do V nivoa stručne kvalifikacije koja iznosi 600,00 eura i minimalna zarada za zaposlene sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja koja iznosi 800,00 eura – navode oni. Kako ističu, predstavnici ovog Ministarstva su „u komunikaciji sa predstavnicima sudova i državnih tužilaštava, ocijenili da u odnosu pripravnika ne stoji dosljedna primjena prednje citirane odredbe Zakona o radu“. - Za ovakav stav, nadležni utemljenje „nalaze“ u odredbi čl. 13 Opšteg kolektivnog ugovora, kojom je propisano da se zarada pripravnicima utvrđuje u visini koja ne može biti manja od 70% zarade odgovarajuće grupe poslova iz čl. 11 i čl. 12 tog kolektivnog ugovora (kojim članovima su definisane grupe poslova sa koeficijentima za utvrđivanje zarada po osnovu složenosti postignutih ishoda učenja). Što bi u konkretnom slučaju značilo da koeficijent složenosti poslova za pripravnike iznosi 7.14 – piše u saopštenju. Ovakav stav Ministarstva, kategporični su, predstavlja proizvoljno tumačenje zakonskih odredbi, koji bi bio u direktnoj suprotnosti sa odredbama važećeg Zakona o radu. - Ovo iz razloga što Zakon o radu predstavlja krovni zakon, te samim tim predstavlja i izvor radnog prava, što implicira da se hijararhijski posmatrano Zakon o radu nalazi na vrhu, a potom se nižu Opšti kolektivni ugovor, kolektivni ugovori i ugovori o radu. Shodno hijararhijskom nizu, pretpostavlja se obaveza usklađivanja svih drugih akata sa Zakonom o radu, što bi značilo da se tim aktima zapošljenima ne smije predviđeti manji obim prava u odnosu na Zakon o radu, kao ni nepovoljniji uslovi rada – naglašavaju sudski i tužilaki pripravnici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002131044_0a7241e2fe33fdc9c90e2a3cd7e3d10f1eeb42064f903989d9d893ef5e01ef44.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241002131044_0a7241e2fe33fdc9c90e2a3cd7e3d10f1eeb42064f903989d9d893ef5e01ef44" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Viši sud Apelacioni sud zgrada"> <figcaption>Zgrada sudova u Njegoševoj ulici u Podgorici(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  Kako objašnjavaju, pod povoljnijim uslovima rada podrazumijevaju se, između ostalog, uslovi za ostvarivanje prava iz radnog odnosa. - Sve navedeno, jasno ukazuje da nema mjesta prioritetnoj primjeni Opšteg kolektivnog ugovora u odnosu na Zakon o radu, odnosno da je mogućnost ovakvog derogiranja isključena, a kako to nalazi nadležno Ministarstvo, jer bi se u tom slučaju pripravnicima pružio manji obim rada i nepovoljniji uslovi rada, što po automatizmu povlači primjenu odredbi Zakona o radu. Na osnovu navedenog, ističemo da su se stekli svi uslovi za primjenu minimalne zarada iz odredbe čl. 2 važećeg Zakon o radu, te da na tom putu ne postoje pravne, niti druge prepreke – ističu oni. Da je tako, kako tvrde, potvrđuje i samo Ministarstvo u Uputstvu za obračun minimalnih zarada u sistemu za Centralizovani obračun zarada dostavljenom sudovima i državnim tužilaštvima. - ...iz kojeg proizilazi sljedeće: „...iz navedenog proističe da je pogramskom kolektivnom ugovoru za oblast uprave i pravosuđa, minimalna zarada: do koeficijenta 6.80 u iznosu od 600,00 eura i od koeficijenta 7.00 u iznosu od 800,00 eura“. Iz navedenog se da zaključiti da i stav Ministarstva isključuje svaku mogućnost neprimjenjivanja minimalne zarade u odnosu na pripravnike, ali ostaje nejasno i sporno zašto nadležno Ministarstvo odbija da postupi u skladu sa vlastitim Uputstvom – dodaju u saopštenju. Ukazuju da bi „usljed ovakvog postupanja nadležnog Ministarstva, zarada pripravnicima ostala na dosadašnjem nivou uz određene oscilacije u rasponu od 593,00 do 625,00 eura, koja zarada bi bila ispod ili u rangu zarade za zapošljene do V nivoa stručne kvalifikacije koja iznosi 600,00 eura, a u bitnom niža od minimalne zarade za zapošljene sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja koja iznosi 800,00 eura, čime bi se“, ističu oni, obezvrijedio sav prethodno uloženi trud koji ih je doveo do radnih mjesta koja sada obavljaju. - Takođe, valja istaći i činjenicu da većina pripravnika živi upravo od zarada koju ostvaruju po osnovu rada, da među nama ima porodičnih ljudi, a da je veliki broj pripravnika izložen preseljenju u druge opštine ili svakodnevnim dugotrajnim putovanjima do mjesta obavljanja rada, pa bi ovakav potez nadležnog Ministarstva bio direktan udar na našu egzistenciju. Sve navedeno, ne odgovara ni stanju u kojem se pravosuđe nalazi, a koje se odnosi na ogroman postojeći deficit u broju zapošljenih, a što će za konačnu posljedicu imati smanjenje i ovako mizerne zainteresovanosti za ovu oblast, čime će se u konačnom anulirati mogućnost da mi, pripravnici koji su se odvažili da pristupe ovako odgovornom pozivu, budemo kamen temeljac budućnosti pravosuđa i svojim trudom doprinesemo otklanjanju navedenog stanja. Ono što ostaje sigurno, jeste činjenica da bi se ovakvim postupanjem koje sada već predstavlja kontinuirani odnos vlasti prema nama, jedino „derogirala“ naša budućnost koju smo vezali za oblast pravosuđa, te u konačnom isto je u suprotnosti sa ciljem programa Evropa sad 2, a koji se zasniva na poboljšanju životnog standarda građana – poručuju oni. Ističu da su uputili zahtjeve za sastanak sa predstavnicima nadležnih ministarstava i očekuju hitno postupanje, kako bi i oni bili aktivno uključeni u proces rješavanja ove situacije.

Krovni zakon podredili nižim aktima, kako bi pripravnike uskratili za povećanje zarada

Iako je zapisnikom Budžetske inspekcije Ministarstva finansija još 19. juna konstatovano da su čelnici Ministarstva odbrane, Olivera Injac 2021, Filip Adžić 2022. i Dragan Krapović 2023. godine - nezakonito isplaćivali naknade zaposlenima, ministar Novica Vuković je objavu nalaza odobrio nakon 120 dana čekanja, početkom novembra - kada su okončani izbori u Podgorici. Iz Ministarstva finansija to negiraju, ali je jasno da je ključni motiv odgađanja objave nalaza bila namjera da se partijama parlamentarne većine ne nanese velika politička šteta pred izborno odmjeravanje u Glavnom gradu. &nbsp; DRŽAVNE PARE SU NAJEFTINIJE&nbsp; Kada se detaljnije pogledaju nalazi koje potpisuju glavna inspektorka mr Jelena Perućica, budžetska inspektorka Gordana Janjić, te dvoje ovlašćenih za vršenje inspekcijskog nadzora - Olga Uskoković i Stevan Brnović - sasvim je jasno zbog čega se četiri mjeseca (!) odgađalo da se crnogorska javnost upozna sa potezima Injac, Adžića i Krapovića kojima je budžet oštećen za višemilionski iznos.&nbsp; Inspekcija Ministarstva finansija ,,češljala“ je puna tri mjeseca dokumentaciju Ministarstva odbrane, a konačni nalaz je precizno otkrio pozamašan iznos novca koji je isplaćen nezakonito.&nbsp; -Isplatom novčanih sredstava u decembru 2021, 2022. i 2023. godine po Rješenjima br. 15-810721-10374 od 30.12.2021. godine, br. 1502-430722-4711-1 od 21.12.2022. godine i br. 1502-430/23-1565 od 18. 12. 2023. godine, izvršena je nenamjenska i nezakonita potrošnja bužetskih sredstava u ukupnom iznosu od 3.219.220 eura – zaključuje se, između ostalog, u nalazu napisanom na više od 20 strana.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011112_86f8af9ad9f88488de29ce6c1add0c19779f04d50c5b7d1275a4e58d8e309ccd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241121011112_86f8af9ad9f88488de29ce6c1add0c19779f04d50c5b7d1275a4e58d8e309ccd" data-rendition-name="original" width="1071" height="762" loading="lazy" alt="Olivera Injac, Filip Adžić i Dragan Krapović "> <figcaption>DOSLJEDNOST U NEZAKONITOM POSTUPANJU: (Photo: Olivera Injac, Filip Adžić i Dragan Krapović)</figcaption> </figure>  INJAC NAJMANJE, KRAPOVIĆ NAJVIŠE... Praksu nezakonite dodjele novca počela je tadašnja ministarka, sadašnja gradonačelnica Podgorice Olivera Injac.&nbsp; Dva dana pred Novu godinu, odlučilla je da sve zapošljene u Ministarstvu odbrane – ali i sebe - nagradi sa po 60 eura. Uz obrazloženje da su ,,radili u uslovima koji su nerijetko zahtijevali vanredno angažovanje, pokazali visok nivo profesionalizma i maksimalnu posvećenost izvršavanju zadataka". Tako je iz državnog budžeta isplaćeno - 135.000 eura. Bio je to tek početak i podsticaj za mnogo veće ,,poduhvate“ budućih ministara odbrane.&nbsp; Kada je, odlukom Vlade premijera Dritana Abazovića, tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić određen za rukovodioca u Ministarstvu odbrane, funkcioner Ure je na kraju godine odlučio da časti sve zapošljene pod krovom MO.&nbsp; Desetak dana prije Nove godine, 21. decembra 2022, častio je sve zapošljene sa po 700 eura, čime je državnu kasu ,,olakšao“, kako se konstatuje u inspekcijskom nalazu, za 1.521.160 eura, jedanaest puta više nego ministarka Injac. Kako nije bio zapošljen u MO, Adžić nije sebi, poput Injac, isplatio naknadu.&nbsp; Naredne godine je i Dragan Krapović, iako je tada imao tek nekih četrdesetak dana ministrovanja, odlučio da ne cicijaši sa državnim parama. Odlukom od 18. decembra isplaćeno je po 700 eura svim zapošljenima za nesebičan rad tokom 2023. godine. Osim zapošljenima, Krapović je 700 eura isplatio i sebi, iako je te godine bio ministar nešto duže od mjesec?! A državni budžet je ,,olakšan“ za 1.563.120 eura.&nbsp; Nije teško zbrojiti: za tri godine, ministarka i dva ministra, bez pravnog osnova, ,,spiskali su“ čak 3.219.220 eura!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011120_709367d7c576cd38c3a5a656eb0d66113e34607057d45d464463de064a60cca4.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241121011120_709367d7c576cd38c3a5a656eb0d66113e34607057d45d464463de064a60cca4" data-rendition-name="original" width="857" height="810" loading="lazy" alt="Zapisnik Budžetske inspekcije, prva strana"> <figcaption>DOKUMENTOVANE NEZAKONITOSTI: (Photo: Zapisnik Budžetske inspekcije, prva strana)</figcaption> </figure>  U nalazu budžetske inspekcije od 19. juna konstatuje se da su svi ti državni novci isplaćeni nezakonito. Međutim, niko u široj crnogorskoj javnosti nije znao da se ova velika afera zluopotrebe državnih sredstava skriva u fiokama Ministarstva finansija.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, ministar Vuković je bio informisan o nalazu Budžetske inspekcije, ali nije poznato da li je obavijestio premijera Spajića i ministre u 44. Vladi Crne Gore.&nbsp; Sudeći po tajmingu objave početkom novembra, poslije podgoričkih izbora, ćutanje Ministarstva finansija bilo je stvar dogovora da se – objavljivanjem zloupotreba – ne šteti strankama parlamentarne većine.&nbsp; Kada je, konačno, objavljen nalaz Budžetske inspekcije, Ministarstvo odbrane, po nalogu ministra Krapovića, odmah je zvanično pisalo prigovore, ali je sve primjedbe - koje je potpisala državna sekretarka Jadranka Vojinović – odbacila Budžetska inspekcija Ministarstva finansija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011120_7cdd8fd39026836cf5b504f11f40c5ca034d2fea6bd48c6b5116e24177c2591b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241121011120_7cdd8fd39026836cf5b504f11f40c5ca034d2fea6bd48c6b5116e24177c2591b" data-rendition-name="original" width="225" height="225" loading="lazy" alt="Specijalno državno tužilaštvo"> </figure>  ,,TIHOVANJE“ &nbsp;I SELEKTIVNOST TUŽILAŠTVA&nbsp; Iako je informacija o nezakonitostima u Ministarstvu odbrane uzburkala javnost, prvih nekoliko dana nije bilo ikakve reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović.&nbsp; Ipak, nijesu mogli dugo ćutati. Pogotovu nakon brojnih medijskih upita i &nbsp;žestokih prozivki, prvenstveno Demokratske partije socijalista i Evropskog saveza, portparol SDT Vukas Radonjić je konačno 14. novembra obznanio da je ,,formiran krivični predmet radi utvrđivanja postojanja osnova sumnje da je učinjeno krivično delo iz njegove nadležnosti“. <blockquote>Iako je, prema dokumentaciji Portala ETV, za tri godine ukupno iz državnog budžeta potrošeno, očigledno bez pravnog osnova, više od 4.200.000 eura, nema reakcije ni SPO ni SDT?!</blockquote> Da li će biti narednog koraka, hoće li, nakon famoznog ,,formiranja predmeta“, Specijalno državno tužilaštvo preduzeti neke druge radnje - za sada nije poznato. Ne zna se i da li je SDT uopšte saslušalo troje političara, od kojih su Krapović i Injac na moćnim državnim pozicijama, dok je Adžić poslanik Ure i zamjenik predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu.&nbsp; Da li su te političke i državne funkcije Injac, Adžića i Krapovića osnovni razlog zbog čega Specijalno državno tužilaštvo nije do sada reagovalo, iako je riječ o nalazu državnog organa – Budžetske inspekcije Ministarstva finansija – koji govori o zloupotrebi položaja i nezakonitom trošenju više od tri miliona eura državnog novca?&nbsp; U slučaju Jelene Perović, bivše direktorice Agencije za sprječavanje korupcije, Specijalno državno tužilaštvo nije časilo časa – samo nekoliko dana nakon objave Budžetske inspekcije - reagovalo je Specijalno policijsko odjeljenje Predraga Šukovića pa je, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, spektakularom akcijom uz učešće desetine specijalaca uhapsilo Perović - na radnom mjestu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011120_54d07f01e9837422dfa49578bf4f5f534f398bd326d1694cbbdc350d96c4082c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241121011120_54d07f01e9837422dfa49578bf4f5f534f398bd326d1694cbbdc350d96c4082c" data-rendition-name="original" width="941" height="574" loading="lazy" alt="Jelena Perović, nekadašnja direktorica ASK-a"> <figcaption>MEDIJSKO TARGETIRANJE PA PROCES: (Photo: Jelena Perović, nekadašnja direktorica ASK-a)</figcaption> </figure>  Bivša čelnica ASK-a duže od sedam mjeseci se nalazi u kućnom pritvoru, zabranjeno joj je da zakorači preko ulaznih vrata, a sve to zbog odluke da isplati varijabile zaposlenima u Agenciji, u ukupnom iznosu od nekih devedeset hiljada eura.&nbsp; Tako je Perović, koju je još ranije targetirala nevladina organizacija Mans, preko supruge tadašnjeg sudije, sadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Novovića, sada na svojevrsnom odsluženju kazne zbog navodne zloupotrebe više desetina hiljada eura.&nbsp; Istovremeno, troje ministara koje državna inspekcija tereti za zloupotrebu položaja i štetu u državni budžet u iznosu od tri miliona i dvjesta hiljada eura – nijesu ni pozvani da, u svojstvu građanina, daju izjave?!&nbsp; Čudni su ti crnogorski ,,slučajevi pravde“.&nbsp; ,,ČAŠĆAVANJE" U MUP-U 2023. GODINE Posebno ako se zna da nijedan nadležni organ, ni policija ni tužilaštvo, nijesu već dvije godine ni pokušali da, tragom prijave, ispitaju je li decembra 2022. godine ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, mimo zakona, podijelio milion eura zapošljenima u MUP-u?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011124_724728b2d2369313787432d6ad81dbce7af0a5f8e666d8bd91e190df072fce6d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241121011124_724728b2d2369313787432d6ad81dbce7af0a5f8e666d8bd91e190df072fce6d" data-rendition-name="original" width="600" height="339" loading="lazy" alt="Filip Adžić i Dritan Abazović"> <figcaption>UIGRANI TANDEM URE: (Photo: Filip Adžić i Dritan Abazović)</figcaption> </figure>  Januara 2023. godine novinar Pobjede Duško Mihailović je u istraživačkom tekstu otkrio da su ministarstva unutrašnjih poslova i odbrane, kojima je tada rukovodio Urin ministar Adžić, uoči Nove godine linearno, za oko 7.000 zapošljenih u oba resora, uključujući pripadnike Vojske Crne Gore i policijske službenike, isplatila oko 2,4 miliona eura u neto iznosu državnog novca. Danas, kada je poznat nalaz Budžetske inspekcije jasno je da je više od milion i po eura Adžić ,,preraspodijelio“ za zapošljene u Ministarstvu odbrane kojim je tada rukovodio. Zapošljenima u MUP-u i Upravi policije podijeljeno je manje novca, jer je više zapošljenih: po 200 eura isplaćeno za više od 5.000 zaposlenih u MUP-u i policiji. Kad se sve sabere, novogodišnji poklon za ,,plavce“ bio je u iznosu od – milion eura.&nbsp; Prema izvorima Portala ETV, odluka koju je Adžić donio za Ministarstvo unutrašnjih poslova bila je istovjetna sa onom iz Ministarstva odbrane, što znači da je postupak bio suprotan članu 31 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.&nbsp; Odluka o raspodjeli novca donijeta je prije dvije godine – i nije nikakva tajna – bivši ministar Adžić nije, kao ni ostali ministri, pozvan na razgovor u Specijalno državno tužilaštvo.&nbsp; Iako je za tri godine ukupno iz državnog budžeta potrošeno, očigledno bez pravnog osnova, više od 4.200.000 eura?!&nbsp;

Ako je ministar Vuković četiri mjeseca čekao da prođu izbori u Podgorici, što sada čeka Specijalno državno tužilaštvo?

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp odabrao je bivšeg vršitelja dužnosti državnog tužitelja Metjua Vitakera za novog ambasadora pri NATO-u.
- Met je snažan ratnik i rodoljub, koji će osigurati da interesi Sjedinjenih Američkih Država budu unaprijeđeni i branjeni - rekao je Tramp.
Dodao je da će njegov izbor ojačati odnose SAD sa saveznicima u NATO-u i da će biti čvrst naspram prijetnji miru i stabilnosti.
- On će staviti Ameriku na prvo mjesto - ocijenio je Tramp.
Metju Vitaker je bio v.d. američkog državnog tužitelja od novembra 2018. do februara 2019. godine. Bio je šef osoblja glavnog tužitelja Džefa Sešnsa.

Tramp imenovao novog ambasadora pri NATO: Metju Vitaker će braniti interese SAD

U saobraćajnoj nezgodi koja se desila na putu Podgorica - Danilovgrad ima povrijeđenih - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Udes se dogodio u 22 sata i 14 minuta.
U OKC-u nijesu imali informacije koliko ljudi je povrijeđeno, niti o stepenu povreda koje su zadobili.

Udes na putu Podgorica - Danilovgrad, ima povrijeđenih

Budilnik na Televiziji E otvaramo pričom o Svjetskom danu televizije. Sa novinarima kojim imaju dugogodišnji staž razgovaraćemo o ulozi televizije u modernom društvu.&nbsp;
Bavićemo se problemom koje ima društvo u Crnoj Gori, jer podaci Monstata pokazuju da je čak trećina građana neudata ili neoženjena - što ovi podaci govore o društvenim trendovima i promjenama.
Dio programa posvetićemo jednom od najznačajnijih crnogorskih umjetnika, Voju Staniću. Kroz njegove slike i priče, vidjećemo kako je bilježio duh vremena u kojem je stvarao. Budite uz nas od sedam sati!
O životu i djelu umjetnika Voja Stanića biće riječi i u emisiji Srećan dan, odmah nakon Budilnika. Ugostićemo umjetnicu Danijelu Drakulović, a o novoj izložbi “Dodiri svjetlosti” govoriće autor, Dževdet Nikočević. Naš gost biće reper, Dejan Dedović Dedduh, on i DJ Mono objavili su singl "Ol skul". U Srećnom danu saznajte kako su povezani ljubomora i astrološki znaci. Ne propsutite druženje na Tv E od devet do 11 sati!

U Budilniku o Svjetskom danu televizije, u Srećnom danu o životu i djelu Voja Stanića

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: ministarstvo-finansija