Ukupan državni dug na kraju septembra iznosio je 4,7 milijardi eura, ili 57,91 odsto BDP-a, pokazuje kvartalni izvještaj o državnom i javnom dugu koji je objavilo Ministarstvo finansija. Uzimajući u obzir depozite, ukupan neto državni dug iznosio je 4,1 milijardi eura ili 50,73 odsto BDP-a.&nbsp; - Depoziti na dan 30. septembar iznosili su 583,55 miliona eura, uključujući 38.447 unci zlata (čija je vrijednost na dan 30.septembar 2025. godine iznosila 125,55 miliona eura) ili 7,18 odsto BDP-a - navedeno je u izvještaju resora Novice Vukovića. Javni dug Crne Gore je kraju septembraa iznosio 4,76 milijardi eura, odnosno 58,59 odsto BDP-a.&nbsp; - Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija (uključujući i 38.477 unci zlata) neto javni dug Crne Gore, na dan 30. septembar 2025. godine, iznosio je 4.176,79 miliona eura, odnosno 51,41 odsto BDP-a - ističe se u izvještaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203121244_2ee62031e4ee581ab048c4dafdb67d3acee31575542605b0e71053d5e321c419.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203121244_2ee62031e4ee581ab048c4dafdb67d3acee31575542605b0e71053d5e321c419" data-rendition-name="original" width="506" height="470" loading="lazy" alt="izvještaj"> </figure>  Spoljni dug je u padu u odnosu na drugi kvartal. Na kraju septembra iznosio je 4,4 milijardi eura, odnosno 54,37 odsto BDP-a, što je, kako se navodi, 41,36 miliona manje u odnosu na 30. jun ove godine. - Smanjenje spoljnjeg duga, tokom trećeg kvartala 2025. godine rezultat je činjenice da nije bilo novih kreditnih aranžmana. Istovremeno povučena su sredstva iz ranije zaključenih kreditnih aranžmana za različite infrastrukturne i razvojne projekte u ukupnom iznosu od 18,75 miliona eura. Otplata spoljnjeg duga iznosila je 60,08 miliona eura, što je rezultiralo smanjenjem duga u trećem kvartalu 2025. godine - konstatuje se u izvještaju. U strukturi spoljnjeg duga najveće učešće imaju obveznice emitovane na inostranom tržištu u prethodnom periodu. <h2>Unutrašnji dug smanjen 13,14 miliona eura</h2> Ukupan unutrašnji dug Crne Gore na kraju septembra iznosio je 287,63 miliona eura, odnosno 3,54 odsto BDP-a. To je, kako kažu u Ministarstvu finansija, 13,14 miliona eura manje u odnosu na 31. jun ove godine. - Smanjenje unutrašnjeg duga, tokom trećeg kvartala 2025. godine, rezultat je redovne otplate duga i činjenice da u ovom periodu nije bilo zaduženja na domaćem tržištu - ističe se u izveštaju. U strukturi unutrašnjeg duga najveće učešće imaju krediti kod poslovnih banaka. Tokom trećeg kvartala zaključen je niz međunarodnih ugovora,bez povlačenja sredstava. Kako su rekli u Ministarstvu finansija, ukupno zaduženje države u trećem kvartalu 2025. iznosilo je 18,75 miliona eura. Ovaj iznos se, ističu u tom resoru, u potpunosti odnosi na sredstva povučena iz ranije potpisanih kreditnih aranžmana namijenjenih infrastrukturnim i razvojnim projektima.&nbsp; Tokom ovog perioda potpisana su i dva nova kreditna ugovora — ali bez povlačenja novca: veliki kredit EBRD-a od 200 miliona eura za izgradnju druge dionice autoputa Bar–Boljare (Andrijevica–Mateševo) i kredit Svjetske banke od osam miliona eura za modernizaciju finansijske infrastrukture i njeno usklađivanje sa SEPA standardima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203121244_cc9b291d60a12047360664cbaeda502430970042f74b3070204625de60f9a9e2.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203121244_cc9b291d60a12047360664cbaeda502430970042f74b3070204625de60f9a9e2" data-rendition-name="original" width="1147" height="811" loading="lazy" alt="izvještaj"> </figure>  <h2>Lokalne uprave duguju 55 miliona eura</h2> Dug lokalnih samouprava na kraju septembra iznosio je 55,01 milion eura, što predstavlja 0,68 odsto BDP-a. Tokom trećeg kvartala otplaćeno je 68,1 milion eura državnog duga po osnovu glavnice rezidentima i nerezidentima. Od navedenog, izvršena otplata glavnice rezidentima iznosila je 8,02 miliona eura, dok je otplata glavnice nerezidentima iznosila 60,08 miliona eura.&nbsp; Otplata kamata, rezidentima i nerezidentima, iznosila je 30,91 miliona eura. Od ovog iznosa, izvršena je otplata 1,45 miliona eura kamate rezidentima, koja se u najvećem dijelu odnosi na otplatu kamate za kredite kod domaćih banaka, dok je otplata kamate nerezidentima iznosila 29,46 miliona eura i u najvećem dijelu se odnosi na obaveze po osnovu kamata za projektne zajmove i komercijalna zaduženja. Dug po osnovu državnih garancija izdatih domaćim i ino kreditorima iznosi 121,18 miliona eura, što predstavlja 1,5 odsto BDP-a. - Stanje duga po osnovu garancija izdatih domaćim kreditorima na kraju trećeg kvartala 2025. godine iznosi 13,36 miliona euraa ili 0,16 odsto BDP-a, dok stanje duga po osnovu garancija izdatih ino kreditorima iznosi 107,83 miliona eura ili 1,33 odsto BDP - navedeno je u izvještaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203121244_815bbe8efc7ae33e0539f3efaa5fe956bfc25a8583cdf9fb910f1a0e1f831312.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203121244_815bbe8efc7ae33e0539f3efaa5fe956bfc25a8583cdf9fb910f1a0e1f831312" data-rendition-name="original" width="527" height="246" loading="lazy" alt="izvještaj"> </figure>  <h2>Novo zaduženje od 450 miliona eura</h2> Ministarstvo finansija saopštilo je 1. decembra da su obezbijedili 450 miliona eura isključivo za stvaranje fiskalne rezerve za 2026. i 2027. godinu, u skladu sa Zakonom o budžetu Crne Gore i Odlukom o zaduživanju za 2025. godinu. Ističu da je na taj način osigurana stabilna i pravovrevemena budžetska podrška za uredno ispunjavanje svih obaveza države po osnovu otplate duga. - Ukupne potrebe finansiranja države u 2026. i 2027. godini iznose oko 2,2 milijarde eura, od čega se oko 1,6 milijardi eura odnosi na obaveze po osnovu dospijevajućeg duga, dok se preostali iznos, od oko 600 miliona eura odnosi na finansiranje kapitalnih i razvojnih projekata od strateškog značaja. Posebno se izdvaja 2027. godina, u kojoj Crnu Goru očekuje izuzetno visoka obaveza otplate duga od oko 1,2 miljardi eura. Blagovremeno obezbjeđivanje fiskalne rezerve predstavlja ključni korak u osiguravanju stabilnosti i kontinuiteta javnih finansija u ovom dvogodišnjem periodu - piše u saopštenju. Ugovor o kreditnom aranžmanu, kako su kazali, zaključen je sa međunarodnim finansijskim institucijama: Merrill Lynch International, MUFG Bank, Société Générale, OTP Bank, Erste Group, AKA Ausfuhrkredit-Gesellschaft i Eurobank Private Bank Luxembourg. T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Državni dug 4,7 milijardi eura, potpisani kreditni ugovori sa EBRD i Svjetskom bankom

Ministarstvo finansija uspješno je obezbijedilo 450 miliona EUR isključivo za stvaranje fiskalne rezerve za narednu i 2027. godinu, u skladu sa Zakonom o budžetu i ovogodišnjom Odlukom o zaduživanju.
- Na ovaj način osigurana je stabilna i pravorevemena budžetska podrška za uredno ispunjavanje svih obaveza države po osnovu otplate duga- navodi se u saopštenju Ministarstva.
Ukupne potrebe finansiranja države u narednoj i 2027. godini iznose oko 2,2 milijarde EUR, od čega se oko 1,6 milijardi odnosi na obaveze po osnovu dospijevajućeg duga, dok se preostali iznos, od oko 600 miliona EUR, odnosi na finansiranje kapitalnih i razvojnih projekata od strateškog značaja.
- Posebno se izdvaja 2027. godina, u kojoj Crnu Goru očekuje izuzetno visoka obaveza otplate duga od oko 1,2 miljardi EUR. Blagovremeno obezbjeđivanje fiskalne rezerve predstavlja ključni korak u osiguravanju stabilnosti i kontinuiteta javnih finansija u ovom dvogodišnjem periodu- smatraju u Ministarstvu.
&nbsp;Ugovor o kreditnom aranžmanu zaključen je sa renomiranim međunarodnim finansijskim institucijama (Merrill Lynch International, MUFG Bank, Société Générale, OTP Bank, Erste Group, AKA Ausfuhrkredit-Gesellschaft i Eurobank Private Bank Luxembourg) što potvrđuje visok nivo kredibiliteta Crne Gore na međunarodnom finansijskom tržištu.
Iz Ministarstva su kazali da je aranžman ugovoren pod izuzetno povoljnim tržišnim uslovima - šestomjesečni Euribor uvećan za marginu od 2,5 odsto, što prema aktuelnim tržišnim kretanjima odgovara ukupnoj kamatnoj stopi od oko 4,5 odsto.
&nbsp;- Kredit je ugovoren na rok od pet godina uz polugodišnju dinamiku otplate. Ovakvi uslovi omogućavaju stabilno planiranje otplate duga, smanjenje rizika refinansiranja i jaču otpornost javnih finansija u godinama sa većim fiskalnim pritiscima- poručili su iz Ministarstva.
Zaključenju aranžmana prethodila je sveobuhvatna analiza međunarodnih finansijskih kretanja, koju Ministarstvo finansija kontinuirano sprovodi radi obezbjeđivanja najpovoljnijih uslova finansiranja.
Tokom oktobra ove godine sprovedene su konsultacije sa više međunarodnih komercijalnih banaka, praćene detaljnim analizama pristiglih ponuda, što je omogućilo izbor najpovoljnijeg i najstabilnijeg modela za obezbjeđenje fiskalne rezerve za naredne dvije godine.
&nbsp;- Zaključivanjem ovog kreditnog aranžmana Ministarstvo finansija potvrđuje dosljedan, odgovoran i planski pristup upravljanju javnim sredstvima. Pravovremeno obezbijeđena sredstva za fiskalnu rezervu doprinose urednom servisiranju obaveza po osnovu duga, očuvanju fiskalne sigurnosti i ukupne ekonomske stabilnosti Crne Gore u periodu pojačanih obaveza i značajnih razvojnih ulaganja- zaključuje se u saopštenju.

MF: Obezbijeđeno 450 miliona EUR za stvaranje fiskalne rezerve

Ministarstvo finansija (MF) uspješno je završilo emisiju državnih obveznica u ukupnom iznosu od 50 miliona eura, namijenjenih građanima i preduzećima, saopštili su iz tog Vladinog resora.
Iz Ministarstva su objasnili da postignuti rezultat emisije od 49,87 miliona eura, realizovane kroz dva kruga upisa, potvrđuje da su građani i privreda prepoznali potencijal tog novog finansijskog instrumenta. 
- Zadovoljni smo odzivom, posebno imajući u vidu da je riječ o modelu emisije koji se prvi put sprovodi na domaćem tržištu - rekli su iz Ministarstva.
Oni su precizirali da je prvi krug, održan od 3. do 18. novembra, bio otvoren za punoljetne državljane Crne Gore i strane rezidente. 
Građani su, kako je objašnjeno, imali mogućnost da ulože sredstva na period od dvije godine, uz godišnju kamatnu stopu od 3,75 odsto, a minimalni iznos upisa iznosio je 500 eura.
- U tom krugu upisano je 22,18 miliona eura, sa pojedinačnim ulaganjima od 500 eura do dva miliona, što potvrđuje široku dostupnost i prepoznatu stabilnost instrumenta - rekli su predstavnici Ministarstva.
Oni su saopštili da je drugi krug, namijenjen preduzećima registrovanim u Crnoj Gori, trajao je od 24. do 28. novembra.
- U tom periodu je upisano 27,69 miliona eura, čime je potvrđeno da i poslovni sektor prepoznaje vrijednost ulaganja u finansijske instrumente države - kazali su iz Ministarstva.
Emisija je, prema riječima predstavnika tog resora, uspješno ostvarila cilj i pokazala da tržište državnih obveznica u Crnoj Gori ima prostor za rast i razvoj.
- Jasno je da, kada se uvodi novi finansijski instrument, građani u početku pristupaju sa oprezom, što je prirodan i očekivan proces. Upravo iz tog razloga, Ministarstvo finansija smatra ostvareni rezultat podsticajnim i značajnim, te potvrdom da postoji spremnost da se podrže odgovorne i predvidive fiskalne politike - navodi se u saopštenju.
Ministarstvo finansija će, kako su najavili njegovi predstavnici, nastaviti da radi na unapređenju finansijske pismenosti, modernizaciji procedura i razvoju instrumenata koji doprinose stabilnosti, transparentnosti i boljoj dostupnosti finansijskih proizvoda građanima i privredi.
- Zadovoljstvo postignutim odzivom dodatni je motiv za nastavak posvećenog rada u interesu održivog ekonomskog razvoja Crne Gore - poručili su iz tog resora i zahvalili se građanima, preduzećima i partnerima koji su doprinijeli uspješnoj realizaciji emisije državnih obveznica.

Ministarstvo finansija: Uspješno završena emisija državnih obveznica od 50 miliona eura

Ministarstvo finansija i Ujedinjene nacije (UN) u Crnoj Gori posvećeni su produbljivanju saradnje u oblastima održivog razvoja, fiskalne stabilnosti, inkluzivnog ekonomskog rasta i unapređenja javnih politika u skladu sa Agendom 2030, poručeno je na sastanku ministra finansija i koordinatorke UN-a u Crnoj Gori.
&nbsp;Ministar finansija Novica Vuković i rezidentna koordinatorka UN-a u Crnoj Gori, Karolin Tiso su na sastanku potvrdili snažno partnerstvo i kontinuiranu podrška UN-a razvojnim prioritetima države.
Tiso je zahvalila Ministarstvu finansija na partnerskom odnosu i naglasila spremnost UN sistema da nastavi da pruža stručnu i tehničku podršku reformskim procesima koji doprinose napretku zemlje.
&nbsp;Vuković je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom i istakao važnost strateškog pristupa javnim finansijama, ulaganjima u ljudski kapital i jačanju institucija kao ključnih elemenata održivog razvoja.
&nbsp;On je pozdravio angažman UN-a u Crnoj Gori i izrazio očekivanje da će zajedničke inicijative i u narednom periodu dati snažan doprinos socio-ekonomskim reformama.
&nbsp;Sagovornici su se saglasili da će sistem UN i Ministarstvo finansija nastaviti blisku koordinaciju u cilju realizacije prioritetnih aktivnosti definisanih Okvirom saradnje UN-a za održivi razvoj.

610x380

500x500

Ministarstvo finansija i UN jačaju saradnju za održivi razvoj

Prijedlogom budžeta za narednu godinu stvoreni su uslovi za nesmetano funkcionisanje sistema, snažno ubrzanje investicionog ciklusa i nastavak ekonomskog rasta, što potvrđuje posvećenost Vlade odgovornom upravljanju javnim finansijama i napretku države na evropskom putu, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Iz tog Vladinog resora su kazali da se Prijedlogom zakona o budžetu za narednu godinu i Odlukom o zaduživanju potvrđuje snažan fokus na ekonomski rast, fiskalnu stabilnost i realizaciju ambicioznih razvojnih projekata koji će ubrzati put Crne Gore ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji (EU).
Budžet je planiran u iznosu od 3,79 milijardi eura, uz stabilan rast izvornih prihoda koji se procjenjuju na 3,08 milijardi, odnosno 36 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
- Kapitalni budžet za narednu godinu iznosi 305 miliona eura, što je 25 miliona više nego prethodne godine, i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednosti 9,7 milijardi eura. Među njima su ključne investicije u putnu infrastrukturu, nastavak izgradnje auto-puta, zaobilaznica oko Budve, modernizacija zdravstvenih i obrazovnih ustanova, razvoj digitalne infrastrukture i veliki projekti iz oblasti ekologije - navodi se u saopštenju.
Ove investicije, kako su objasnili, direktno jačaju ekonomski potencijal i podižu kvalitet života građana.
Budžet zadržava stabilan nivo deficita od 3,2 odsto BDP-a uz ostvarivanje suficita tekuće potrošnje od 72,9 miliona eura, odnosno 0,9 odsto BDP-a, čime se ispunjava zlatno fiskalno pravilo – sve tekuće obaveze finansiraju se iz tekućih prihoda.
Iz Ministarstva su kazali da će se Crna Gora u narednoj godini zaduživati odgovorno i isključivo za razvojne projekte i otplatu duga.
Prijedlogom zakona o budžetu predviđeno je finansiranje velikog broja kapitalnih projekata, od puteva, zdravstva, ekologije, energetike, do modernizacije vojske i željezničke infrastrukture, unapređenja poreske administracije, katastarskih evidencija i drugih potreba, čime se direktno podiže kvalitet života i ubrzava razvoj.
- Za realizaciju različitih infrastrukturnih i razvojnih projekata, predviđena je mogućnost zaključivanja kreditnih aranžmana u ukupnom iznosu do dvije milijarde eura, dok je za izdavanje državnih garancija za kreditne aranžmane za potrebe realizacije kapitalnih projekata planiran iznos do 171,95 miliona eura - precizirali su iz Ministarstva.
Za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka u narednoj godini planiran je iznos do 710 miliona eura. U narednoj godini dospijeva na naplatu 383,6 miliona eura duga.
- Za potrebe otplate duga i finansiranje kapitalnih projekata u narednoj godini, koristiće se depoziti ostvareni u ovoj, kao i sredstva iz novih zaduženja u iznosu do 500 miliona eura. Na taj način, obezbijediće se stabilno finansiranje budžeta, primarno u pogledu redovne otplate duga i finansiranja kapitalnih izdataka - rekli su iz Ministarstva.
Prijedlogom zakona o budžetu za narednu godinu predviđena je mogućnost da se, radi obezbjeđenja fiskalne rezerve za otplatu i refinansiranje duga za 2027. i 2028. godinu, država može dodatno zadužiti u iznosu do jedne milijarde eura.
- Time sprječavamo pritisak na javne finansije, smanjujemo rizike i stvaramo prostor za kvalitetno upravljanje budućim obavezama - poručili su iz Ministarstva.
U skladu sa planom Vlade da Crna Gora do 2028. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, budžet za narednu godinu prepoznaje strateške prioritete, jačanje vladavine prava, unapređenje poslovnog ambijenta, smanjenje poreskog opterećenja i snažnu borbu protiv sive ekonomije, uz puni fokus na podizanje standarda građana.

MF: Budžet osigurava stabilan ekonomski rast i snažan investicioni ciklus

Najnoviji Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori potvrđuje ono na čemu Ministarstvo finansija predano radi a to je konkretan, mjerljiv i sveobuhvatan napredak u procesu pristupanja Evropskoj uniji, saopštili su iz tog resora.
Evropska komisija je prepoznala Ministarstvo finansija kao jedan od ključnih generatora evropskih reformi, sa zapaženim rezultatima u gotovo svim poglavljima za koja je ovaj resor nadležan.
- Ovaj Izvještaj je potvrda da su reforme koje sprovodimo sistemske, održive i strateški usmjerene ka stvaranju moderne, stabilne i konkurentne ekonomije, ekonomije koja je spremna za članstvo u Evropskoj uniji - naveli su.
Ministarstvo finansija ima jednu od najznačajnijih uloga u pregovaračkom procesu, sa direktnom nadležnošću u čak 11 poglavlja, i sa aktivnim učešćem u gotovo svim ostalima. Ističu da je u većini poglavlja evidentiran dobar ili veoma dobar napredak, što jasno potvrđuje da je ekonomski stub evropske integracije Crne Gore čvrsto postavljen.
- Evropska komisija je prepoznala napredak u ispunjavanju ekonomskih kriterijuma za članstvo, naročito u dijelu unapređenja fiskalne discipline i reforme sistema javnih finansija. Ministarstvo finansija ostaje posvećeno jačanju fiskalne odgovornosti, funkcionalnosti Fiskalnog savjeta i daljem usklađivanju sa najboljim praksama Evropske unije - stoji u saopštenju MF.
U proteklih godinu dana, Ministarstvo finansija je sprovelo jednu od najsveobuhvatnijih reformskih faza u novijoj istoriji. Usvojeno je 16 novih zakona koji se odnose na poglavlja 4 – Sloboda kretanja kapitala i 9 – Finansijske usluge.
- Ove reforme ne predstavljaju samo formalno ispunjavanje obaveza prema EU, već su suštinski reformski iskorak koji postavlja temelje za konkurentnije, sigurnije i atraktivnije tržište kapitala i finansijskih usluga.
Veliki iskorak ostvaren je i pristupanjem Crne Gore Jedinstvenom tržištu za plaćanja u eurima (SEPA), čime su crnogorski građani i privreda dobili mogućnost bržih, sigurnijih i jeftinijih transakcija u eurima, u potpunosti ravnopravno sa članicama EU. Ovaj potez dodatno jača konkurentnost i integraciju crnogorskog finansijskog sistema u evropski ekonomski prostor - kazali su iz tog resora.
Evropska komisija je posebno pohvalila poglavlje 32 – Finansijski nadzor, gdje je Crna Gora ostvarila veoma dobar napredak.
- Ministarstvo finansija je u proteklih šest mjeseci sprovelo niz mjera u tom pravcu, izmeðu ostalog usvojen je Zakon o unutrašnjoj kontroli i unutrašnjoj reviziji u javnom sektoru, pripremljena je i usvojena nova Metodologija unutrašnje revizije, definisana &nbsp;je mapa puta za jačanje upravljačke odgovornosti i sprovedene su obuke za jačanje kapaciteta u državnim preduzećima - navodi se.
Ove aktivnosti stvaraju temelje za transparentnije upravljanje javnim sredstvima i povećavaju povjerenje građana i investitora.
Ministarstvo finansija bilježi i značajan uspjeh u okviru poglavlja 29 – Carinska unija, gdje je Crna Gora pristupila Konvenciji o zajedničkom tranzitnom postupku. Od 1. novembra 2025. godine, tranzit robe sa članicama EU biće brži, jeftiniji i sigurniji zahvaljujući uvođenju Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS).
- Ovim potezom, Crna Gora postaje dio velike evropske mreže koja povezuje njenu privredu sa tržištem od preko 450 miliona potrošača - precizirali su.
Ministarstvo finansija nastavlja da predvodi reformske procese koji jačaju ekonomsku stabilnost, fiskalnu odgovornost i otpornost crnogorskih finansija.
- Svaki novi korak u procesu evropskih integracija potvrđuje da Crna Gora ne ide putem reformi samo zato što je to dio agende, već zato što zna da je to put ka sigurnijoj, pravednijoj i prosperitetnijoj budućnosti.
Uspjeh Ministarstva finansija je uspjeh cijele države. Naš evropski put nije samo politička odluka, to je ekonomska strategija koja vodi ka većem standardu građana i boljoj budućnosti za sve - zaključili su iz MF.

Ministarstvo finansija: Prepoznati smo kao jedan od ključnih generatora evropskih reformi

Uspostavljanjem stalnog predstavništva Evropske investicione banke (EIB) u Podgorici, Crna Gora dobija direktan pristup jednoj od najvažnijih finansijskih institucija Evropske unije (EU), koja je decenijama sinonim za razvoj, inovacije i održivost, kazao je ministar finansija Novica Vuković.
Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, on je, na otvaranju EIB kancelarije u Podgorici, rekao da taj događaj nije samo administrativni čin, već da predstavlja važnu prekretnicu u ekonomskim i evropskim odnosima.
- Uspostavljanjem stalnog predstavništva EIB-a u Crnoj Gori, naša zemlja dobija direktan pristup jednoj od najvažnijih finansijskih institucija EU, instituciji koja je decenijama sinonim za razvoj, inovacije i održivost - naveo je Vuković.
On je istakao da je EIB već dugogodišnji partner Crne Gore i da je ta finansijska institucija kroz brojne projekte u oblasti infrastrukture, saobraćaja, energetike, vodosnabdijevanja, zdravstva i obrazovanja, doprinijela boljem kvalitetu života crnogorskih građana.
- Samo u posljednjih nekoliko godina, EIB je podržala projekte koji su povezali gradove, poboljšali pristup vodosnadbijevanja, unaprijedili bolničke kapacitete i pomogli razvoj obrazovnih institucija - kazao je Vuković.
On je naglasio da EIB, otvaranjem te kancelarije, postaje još prisutnija i dostupnija, ne samo državnim institucijama, već i lokalnim samoupravama, preduzećima i inovativnim kompanijama koje teže razvoju i konkurentnosti.
Crna Gora se, kako je rekao Vuković, nalazi u procesu dubokih ekonomskih i institucionalnih reformi.
- Naš cilj je da ojačamo otpornost ekonomije, unaprijedimo javne finansije i stvorimo uslove za održivi rast koji će donijeti nove šanse mladima i bolji život svim građanima - kazao je Vuković.
On je naglasio da je, u tom procesu, partnerstvo sa EIB-om izuzetno značajno.
- Zajedno dijelimo viziju razvoja zasnovanog na inovacijama, zelenoj tranziciji, digitalizaciji i društvenoj jednakosti. EIB, kao „banka EU“, svojim prisustvom u Podgorici potvrđuje povjerenje u našu zemlju i naš reformski put ka punopravnom članstvu u EU - kazao je Vuković.
On je istakao da kancelarija u Podgorici nije samo simbol saradnje, već most između Crne Gore i evropskih razvojnih politika, most koji će omogućiti efikasniju komunikaciju, bržu realizaciju projekata i veći uticaj investicija na ekonomski i društveni razvoj.
Vuković je kazao da je Crna Gora, u skladu sa međunarodnim pravom i svojim ustavnim nadležnostima, obezbijedila uslove za rad Predstavništva EIB-a.
Crna Gora, kako je dodao, time potvrđuje posvećenost transparentnom i odgovornom partnerstvu sa institucijama EU.&nbsp;
- Otvaranjem ove kancelarije, Crna Gora i EIB zajednički ulaze u novu fazu saradnje, fazu koja će, uvjeren sam, donijeti još više konkretnih projekata, novih radnih mjesta i dugoročnih koristi za naše društvo - kazao je Vuković.
On je, u ime Vlade, zahvalio EIB-u na povjerenju i dugogodišnjoj podršci.
- I izražavam spremnost da zajedno nastavimo da gradimo Crnu Goru kao moderniju, prosperitetniju i evropsku državu - naveo je Vuković.

1084x550

Evropska investiciona banka otvorila kancelariju u Crnoj Gori

Ministarstvo finansija danas je Vladi Crne Gore dostavilo Predlog kapitalnih projekata za 2026. godinu, plan koji garantuje strateški razvoj i bolji život svih građana. Projekti su odabrani kroz transparentan i stručan proces, vođen od strane Komisije za ocjenjivanje projekata, saopšteno je iz ovog resora,
Komisija je razmotrila 133 zahtjeva potrošačkih jedinica i primjenjujući kriterijume iz Odluke o izradi kapitalnog budžeta, nakon detaljne analize, utvrdila Listu prioritetnih projekata koja obuhvata 53 strateška projekta.
- Na osnovu preporuka Savjeta za javne investicije, Vladi je dostavljen konačan predlog od 22 kapitalna projekta koji će biti finansirani iz budžeta za 2026. godinu. Ovim se osigurava da ključna ulaganja donose maksimalan razvojni efekat i direktnu korist za građane- navodi se u saopštenju.
Dodatno, Ministarstvo javnih radova je cijeneći potrebu i značaj dodatnih ulaganja u ključne infrastrukturne i razvojne oblasti, predložilo proširenje liste za još 8 projekata od posebnog značaja, fokusiranih na unaprjeđenje zdravstvene, obrazovne, komunalne i bezbjednosne infrastrukture širom Crne Gore.
Realizacija ovih projekata, ističu iz MF, značiće moderniji zdravstveni sistem, kvalitetnije obrazovanje, savremeniju komunalnu infrastrukturu, veću sigurnost građana, kao i digitalnu transformaciju države.
- Ovim investicijama Vlada Crne Gore potvrđuje posvećenost ravnomjernom razvoju, ekonomskom napretku i kvalitetnijem životu svih građana. Pred nama je nova era infrastrukturnog i društvenog razvoja, u kojoj će svaki region i svaki građanin imati značajne benefite- zaključuje se u saopštenju.

Vlada Crne Gore pokreće snažan investicioni ciklus kroz 30 ključnih projekata za 2026. godinu

Stav ministarstava prosvjete, nauke i inovacija i finansija jeste da ne prihvataju prijedlog da se nastavnicima od januara uvećaju plate za deset odsto, jer kažu da budžet ne može da isprati uvećanje koeficijenata u javnom sektoru, rekao je juče Pobjedi potpredsjednik Sindikata prosvjete Jovan Drašković.
Radnička organizacija od septembra pregovara sa resornim ministarstvima o izmjenama Granskog kolektivnog ugovora, a nakon što je kroz centralizovani obračun zarada nastavnicima od jula umanjena plata i do 50 eura, a nekima, kako su poručivali, i više. Iz Sindikata su kazali da je cilj pregovora da se povećaju određeni dodaci kako nastavnici ne bi osjetili umanjenja koja su nastala kroz novi obračun zarada. Međutim, jedan od zahtjeva sindikalaca jeste i uvećanje zarada od januara sljedeće godine.
- Njihov je stav da budžet to ne može da isprati. Nijesu spremni da pregovaraju. Sada je takav stav, vidjećemo kako će se dalje razvijati situacija, ali nijesu raspoloženi da se priča o tome. Očekujemo da se u završnicu pregovora konkretno uključi i ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović i ministar finansija Novica Vuković. Ponovićemo da tražimo da se povećaju koeficijenti od januara, pa ćemo da vidimo kakvo bude obrazloženje - rekao je Drašković.
Drašković kaže da su juče, takođe, pregovarali o izmjenama raznih članova GKU, te da se čeka izjašnjenje Ministarstva finansija za tražena određena uvećanja. Prethodno im je ponuđeno da se uvećaju određeni dodaci - za razredno starješinstvo, viša zvanja, ali je radnička organizacija zatražila još neke stavke, poput uvećanja dodatka za rad u kombinovanim odjeljenjima, za naučna zvanja...
- Nastavljamo pregovore. O svemu će se na kraju izjasniti Glavni odbor, pa ćemo da vidimo kakav bude ishod - rekao je Drašković.
Resorna ministarstva su nedavno predočila nacrt GKU, ali su nastavnici na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete zatražili da se još konkretizuju određena rješenja. Pojedini nastavnici su tada kazali Pobjedi da taj nacrt, da je ponuđen kao konačni, ne bi dobio odobrenje Glavnog odbora.
Ukoliko na kraju GO ne usvoji konačni nacrt izmjena GKU, kako su ranije najavljivali, mogu da donesu odluku o radikalizaciji – protestima, štrajku ili nešto treće.
Proteklih sedmica je, pak, iz radničke organizacije poručivano da očekuju dogovor sa donosiocima odluka, te da ne bi trebalo da dođe do štrajka.
Nastavnicima u osnovnim školama smanjena je zarada od 1. jula, a takav obračun čeka i njihove kolege u srednjim školama i vrtićima. Sindikalci su poručivali da očekuju kompromis, odnosno da se dogovore do obračuna njihovih zarada, koji slijedi od 15. do 20. novembra, kako njihove plate ne bi bile manje.
Dok socijalni partneri pregovaraju o izmjenama GKU, pred Ustavnim sudom je Vladina inicijativa kojom se traži ispitivanje ustavnosti i zakonitosti odredbi GKU kojim se uređuju dodaci koje primaju nastavnici. S druge strane, kako je Pobjedi nedavno rečeno iz Sindikata prosvjete, više od hiljadu nastavnika zatražilo je od Agencije za mirno rješavanje radnih sporova da preispita pravni osnov rješenja kojim su im od 1. jula smanjene zarade kroz sporni centralizovani obračun plata. Ako ne budu zadovoljni ishodom, nastavnici mogu da pokrenu tužbe.
Resorna ministarstva poručuju da se kroz novi obračun zarada uvodi poštovanje zakona, jer pojedine škole nijesu obračunavale plate kako treba, a sindikalci su odgovarali da se propisi poštuju, te da je sporno što novi obračun ne prepoznaje određene dodatke zbog čega se javljaju umanjenja na zarade prosvjetara.&nbsp;

Nema dozvole da se nastavnicima uvećaju plate za deset odsto

Predstavnici crnogorskog Ministarstva finansija i Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB) potpisali su ugovor o kreditu od 83 miliona eura, koji je namijenjen unapređenju zdravstvene infrastrukture u Crnoj Gori.
Kako je saopšteno iz Ministarstva finasija, ugovor za finansiranje projekta „Unapređenje zdravstvene infrastrukture u Crnoj Gori“, potpisao je resorni ministar Novica Vuković u Vašingtonu.
- Potpisivanje ovog ugovora dio je šireg plana ulaganja u zdravstveni sistem, koji se sprovodi u partnerstvu sa međunarodnim finansijskim institucijama, uključujući i Evropsku investicionu banku (EIB), sa kojom su u toku pregovori o dodatnih 27 miliona EUR za nabavku savremene medicinske opreme - kaže se u saopštenju.
Guverner CEB Karlo Montićeli rekao je da je potpisivanjem ugovora o zajmu, njihova posvećenost kvalitetnom zdravstvu sprovedena u konkretnu akciju.
- Ovo partnerstvo pomoći će Crnoj Gori da izgradi otporniji, inkluzivniji i savremeniji zdravstveni sistem. Očekuje se da će ovaj projekat ojačati zdravstveni sektor Crne Gore, smanjiti infrastrukturne i dijagnostičke nedostatke, te unaprijediti jednakost u pristupu zdravstvenim uslugama širom zemlje - kazao je Montićeli.
U saopštenju se navodi da je u okviru projekta, predviđena izgradnja tri nove zdravstvene ustanove - opšte bolnice u Pljevljima, doma zdravlja u podgoričkom naselju Siti kvart, i klinike za hematologiju u okviru Kliničkog centra Crne Gore.&nbsp;
Osim toga, kako se dodaje, planirana je i modernizacija medicinske opreme u zdravstvenim ustanovama širom zemlje.
- Još jednom potvrđujemo da su Vlada Crne Gore i Ministarstvo finansija posvećeni izgradnji modernog, odgovornog i pravednog društva - rekao je Vuković.&nbsp;
On je rekao da obezbjeđujeju bolje uslove za liječenje građana, ulažu u zdravlje kao temelj prosperiteta.
- I to činimo na fiskalno održiv način, uz podršku renomiranih evropskih partnera, kao što je CEB. Ovo je još jedan korak ka zdravijem društvu i zdravom budžetu – vrijednostima koje dijelimo sa savremenom Evropom - rekao je Vuković.
Iz Ministarstva finansija naveli su da realizacijom ovog projekta, Crna Gora pokazuje jasnu opredijeljenost za jačanje javnog zdravstva i podizanje kvaliteta usluga na nivo evropskih standarda, uz odgovorno upravljanje javnim finansijama.

Za unapređenje zdravstvene infrastrukture 83 miliona eura

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: ministarstvo-finansija