Bivši direktor Rudnika uglja i funkciner Nove srpske demokratije (NSD) Milan Lekić prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer je, u periodu od 19. aprila do 16. juna 2023. godine, istovremeno obavljao funkciju izvršnog direktora tog preduzeća i odbornika u Skupštini opštini Pljevlja. Takođe, Lekić u imovinskom kartonu za 2022. nije prijavio da posjeduje dva vozila - Volksvagen Pasat i Volvo.
To je konstatovano u odluci Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) koju je donijela 28. maja ove godine.
U odluci se navodi da je Lekić naveo da je kasnio sa podnošenjem ostavke na odborničku funkciju zbog, kako je naveo, činjenice da u prethodnom periodu izvršni direktori Rudnika uglja nijesu podnosili izvještaje jer se nijesu smatrali javnim funkcionerima.
On je naveo da Rudnik uglja nije u vlasništvu države već u stopostotnom Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić, dok sam zakon, kako je rekao, ne poznaje posredno vlasništvo države.&nbsp;
Lekić tvrdi i da nije želio da spori obavezu koju je ispunjavao i ranije kada je riječ o podnošenju izvještaja ASK-u, pa je podnio ostavku na mjesto odbornika.&nbsp;
Kada je riječ o navodima vezanim za neprijavljena putnička vozila, Lekić ističe da su osnovani iako, kako kaže, nisu bila u njegovom vlasništvu i prije 2022. godine, ali ih je odjavio kasnije.
Nakon ocjene dokaza, odnosno dijela baze podataka Ministarstva unutrašnjih poslova i Agencije i registra javnih funkcionera, ASK je utvrdila da je Milan Lekić prekršio Zakon o sprečavanju korupcije u oba slučaja.
Agencija je uzela u obzir i izjavu i opravdanje Lekića, ali je odbacila to obrazloženje jer je sam priznao da je podnio ostavku sa zakašnjenjem, a prema zakonu, imao je status javnog funkcionera s obzirom na to da je Rudnik u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore, koja je gotovo u potpunosti državna firma (98,5429 odsto).
Milan Lekić postavljen je na čelo Rudnika uglja u aprilu 2021. Smijenjen je u avgustu 2023, a onda imenovan, opet zahvaljujući partiji, u Odbor direktora Rudnika i izabran za predsjednika ovog tijela.
Ostavku na tu funkciju bio je prinuđen da podnese poslije udesa koji je pijan izazvao u oktobru prošle godine, ali je ostao na poziciji još dva mjeseca, do smjene kompletnog Odbora direktora. Lekić i dalje radi u Rudniku, sada kao inženjer.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milan Lekić prekršio Zakon u dva navrata: "Zaboravio" da je javni funkcioner, nije prijavio vozila

Umjesto da donesu suštinske i funkcionalne reforme koje jačaju vladavinu prava, vlasti u Crnoj Gori su tokom procesa dobijanja IBAR-a proizvele set zakona koji su u praksi neupotrebljivi. Jedan od najočitijih primjera takvog formalističkog i površnog pristupa jeste Zakon o sprečavanju korupcije, donesen u junu 2024. godine, kazala je Milica Kovačević, programska direktorica CDT-a.
Poseban problem, navodi Kovačević, predstavlja član zakona koji se odnosi na pristup računima javnih funkcionera.&nbsp;
- Upravo on je u vrijeme donošenja zakona istaknut kao rijedak pozitivan pomak u obilju kozmetičkih promjena, jer je trebalo da prevaziđe dugogodišnju praksu izbjegavanja kontrole imovine putem uskraćivanja saglasnosti funkcionera za pristup računima. Međutim, zbog lošeg normativnog rješenja i neusaglašenosti sa drugim zakonima, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) sada nema mogućnost da pristupi računima javnih funkcionera funkcionera – ni uz saglasnost, ni bez nje - istakla je Kovačević.&nbsp;
Ona dodaje da mišljenje Agencije za zaštitu podataka o ličnosti i slobodan pristup informacijama (AZLP) od 24. februara ove godine ukazuje na to da Zakon o sprečavanju korupcije ne pruža pravni osnov za obradu bankarskih podataka javnih funkcionera.&nbsp;
- Upućivanje na Zakon o kreditnim institucijama pokazalo se kao neusaglašeno i pravno neadekvatno rješenje, jer taj zakon ne prepoznaje ASK kao zakonskog korisnika ovih podataka. Uz to, važeći obrazac saglasnosti poziva se na članove zakona koji su prestali da važe, pa ASK, prema mišljenju AZLP, više nema mogućnost pristupa podacima ni na osnovu saglasnosti – jer se ona zasniva na odredbi koja više ne postoji u pravnom sistemu - kazala je Kovačević.&nbsp;
Ono što, dodaje, dodatno zabrinjava jeste činjenica da je Zakon o kreditnim institucijama mijenjan u februaru ove godine, a da je tada u skupštinsku proceduru bio upućen – pa naknadno povučen – amandman koji je trebalo da omogući pristup podacima koji predstavljaju bankarsku tajnu i Agenciji za sprečavanje korupcije, radi vršenja njenih zakonskih ovlašćenja.&nbsp;
Ostaje, ističe Kovačević, nejasno zašto je ta prilika propuštena, i zbog čega nije iskorišćen momenat da se ASK-u omogući pristup podacima funkcionera koji su ključni za kontrolu njihove imovine i prihoda.
- Rezultat je paradoksalan: zakon koji je trebalo da ojača nadzornu funkciju ASK-a onemogućio je osnovnu svrhu te institucije – efikasnu kontrolu izjava o imovini i prihodima. Zakon je, jednostavno rečeno, površno i loše napisan i nije prošao ni osnovnu provjeru usklađenosti sa ključnim zakonima iz oblasti zaštite podataka i finansijskog sistema. Takav rezultat je direktna posljedica pristupa u kome su se zakoni usvajali radi ispunjavanja političkog cilja – dobijanja IBAR-a – a ne reforme sistema - naglasila je Kovačević.&nbsp;
Kako Ministarstvo pravde već radi na izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije, iz CDT-a smatraju ključnim da se ovoga puta pristupi poslu sa minimumom profesionalne odgovornosti.&nbsp;
- Neophodno je da izmjene budu zasnovane na ozbiljnoj analizi pravnog okvira, uz uključivanje eksperata i relevantnih aktera, kako bi se konačno obezbijedio efikasan i zakonit nadzor nad imovinom javnih funkcionera - navodi Kovačević.&nbsp;
Posebno je, ističe, važno da se u najhitnijem roku omogući pristup računima, jer ASK u ovom trenutku ne može da vrši jednu od svojih ključnih zakonskih nadležnosti.&nbsp;
Kovačević smatra da svaki dan odlaganja znači produžetak pravne praznine i nastavak perioda u kojem nema stvarne kontrole nad imovinom i prihodima javnih funkcionera.
- Takođe, krajnje je vrijeme da se iz ovog slučaja izvuče lekcija: reforme se ne mogu improvizovati, niti sprovoditi bez promišljenog pristupa i osnovnog razumijevanja sistema koji se mijenja. Dovođenje sistema u gore stanje nego što je bilo prije navodne reforme ozbiljno ugrožava borbu protiv korupcije i šalje poruku da institucije nijesu spremne da preuzmu stvarnu odgovornost za uspostavljanje integriteta u obavljanju javnih poslova - zaključuje Kovačević.&nbsp;

Portal ETV

1250x600

1084x550

Kovačević: Pri izmjeni Zakona o sprečavanju korupcije omogućiti pristup računima funkcionera

Ministar pomorstva Filip Radulović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio prihod od 3,5 hiljada eura ostvaren u Pokretu Evropa sad, objavila je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
Kako je navedeno u izvještaju ASK-a, Radulović je naveo da je provjerio podatke o prilivima sa njegovog bankovnog računa i da je tačno da je napravio propust pri sačinjavanju Izvještaja o prihodima i imovini za 2023. godinu i da nije prijavio cjelokupni iznos koji je prihodovao od političkog subjekta "Pokret Evropa sad".
Agencija je u cilju utvrđivanja činjenica i okolnosti izvršila uvid u Registar javnih funkcionera, u bazu podataka Poreske uprave i Izvještaj o prihodima i imovini za 2023. godinu.
- Uvidom u Registar javnih funkcionera Agencije utvrđeno je da je Filip Radulović u toku 2023. godine obavljao javnu funkciju odbornika u Skupštini Glavnog grada Podgorice, poslanika u Skupštini Crne Gore i ministra pomorstva i saobraćaja u Vladi Crne Gore, a nakon toga ministra pomorstva u Vladi Crne Gore počev od 23. jula 2024. godine. Uvidom u dio baze podataka Poreske uprave, a upoređujući ga sa Izvještajem o prihodima i imovini za 2023. godinu, utvrđeno je da je javni funkcioner u 2023. godini od političkog subjekta "Pokret Evropa sad" prihodovao 8.270,74 eura, a da je prijavio prihod u iznosu od 4.812,45 eura - navedeno je u dokumentu ASK-a.
Kako kažu u Agenciji, Radulović je 22. februara, na zahtjev Agencije, dostavio dopunjeni Izvještaj o prihodima i imovini za 2023. godinu, u kome je prijavio ukupan prihod od PES-a u 2023. godini.
Podsjećamo, Agencija je nedavno objavila izvještaj u kome je utvrđeno da je i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio prihod ostvaren u Pokretu Evropa sad u iznosu od 2.093 eura.
Za razliku od Radulovića koji je ispravio grešku i poslao dopunjen izvještaj, Milatović se oglušio o zahtjeve Agencije da se pisano izjasni zbog čega je preskočio da prijavi sredstva koja je dobio na osnovu Ugovora o djelu iz septembru 2023. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nije-prijavio-prihod-iz-pes-a-od-preko-2-000-eura&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nakon Milatovića i Radulović "preskočio" da prijavi prihod iz PES-a od 3,5 hiljada eura

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio prihod ostvaren u Pokretu Evropa sad u iznosu od 2.093 eura, objavila je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
Kako je navedeno u izvještaju ASK-a, Agencija je, po inicijativi Državne revizorske institucije od 23. oktobra 2024. godine, pokrenula postupak po službenoj dužnosti, zbog mogućeg kršenja Zakona o sprečavanju korupcije jer Milatović nije prijavio navedeni prihod po osnovu Ugovora o djelu iz septembra 2023. godine.
U Agenciji kažu da su više puta tražili od Milatovića da se pisano izjasni na ove navode što on nije učinio.
- Agencija je javnom funkcioneru uputila i rezultate ispitnog postupka i to: 3. februara 2025. godine, 20. i 30. januara 2025. godine, a na koje se imenovani nije izjašnjavao - navedeno je u izvještaju ASK-a.
Napominje se da je Agencija, u cilju utvrđivanja činjenica i okolnosti potrebnih za donošenje pravilne i zakonite odluke, izvršila uvid u bazu podataka Agencije – registar javnih funkcionera, kao i u bazu podataka Poreske uprave Crne Gore.
- Uvidom u bazu podataka Poreske uprave Crne Gore, a koja je upoređivana sa Izvještajem o prihodima i imovini za 2023. godinu od 1. aprila 2024. godine, javnog funkcionera Jakova Milatovića, utvrđeno je da je imenovani ostvario prihod od strane političkog subjekta „Pokret Evropa Sad“ po osnovu Ugovora o djelu u septembru mjesecu 2023. godine u iznosu od 2.093,36 eura, a koji iznos javni funkcioner nije prijavio u Izvještaju - navedeno je u dokumentu ASK-a.
Podsjećaju da je Zakonom o sprečavanju korupcije javni funkcioner dužan da, u roku od 30 dana od dana stupanja na funkciju, u skladu sa posebnim propisima, podnese Agenciji izvještaj o svojoj imovini i prihodima, kao i o imovini i prihodima bračnog, odnosno vanbračnog supružnika, partnera u zajednici života lica istog pola i djece ako žive u zajedničkom domaćinstvu, prema stanju na dan izbora, imenovanja, odnosno postavljenja.
Javni funkcioner je dužan da u Izvještaju navede tačne i potpune podatke.
- Članom 25 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije, propisano je da je „javni funkcioner dužan da u Izvještaju navede tačne i potpune podatke“, što imenovani nije učinio - konstatuju u ASK-u.
Milatović i premijer Milojko Spajić osnovali su Pokret Evropa sad" u junu 2022, tada kao bivši ministri Vlade Zdravka Krivokapića, prve koja je formirana nakon izbora 2020. i pada trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista.
Milatović je krajem februara 2024. godine podnio ostavku na sve funkcije u PES-u, nezadovoljan načinom rada stranke.
Kako je tada rekao, način rada Pokreta Evropa sad suprotan je obećanjima i vrijednostima koje je imao na umu prilikom njegovog stvaranja.

Milatović nije prijavio prihod iz PES-a od preko 2.000 eura

Nacrt izmjena Zakona o sprečavanju korupcije ne samo da ne garantuje da će Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) biti nezavisan i štititi javni interes, nego čak omogućava nastavak političkog uticaja na tu instituciju, ocjenjuju iz Centra za demokratsku tranziciju.
- Nezavisnost i nepristrasnost u radu ASK je ključni i suštinski preduslov za rezultate u borbi protiv korupcije. Međutim, pred nama je dug put ka uspostavljanju institucije čiji bi rad doprinio povećanju povjerenja i stvaranju integriteta za kontrolu moćnika, kakav postoji u razvijenim demokratijama. Zato je ovo pitanje zahtijevalo kvalitetniji tretman u nacrtu zakona i konkretne predloge za suzbijanje političkog uticaja na rad ASK – navodi zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović.
Iz CDT-a podsjećaju da se u završnim mjerilima za pregovaračko poglavlje 23 zahtijeva da ASK bude politički nezavisna, djelujući efikasno, nepristrasno i proaktivno u slučajevima koji su u njenoj nadležnosti. Takođe, da imenovanje i zapošljavanje rukovodstva i zaposlenih u ASK bude zasnovano na meritokratskom principu.
- Stoga, smatramo da je ključno poboljšati kriterijume za izbor članova Savjeta ASK i proširiti ovlašćenja i obaveze Savjeta u pogledu kontrole nad radom ASK, uključujući i izvještavanje prema Skupštini. Savjet ASK bi trebalo da bude nezavisno, stručno i nadzorno tijelo, a ne formalni organ bez suštinske moći. Članovi Savjeta se i dalje biraju kroz političke dogovore, i to tijelo se i dalje tretira kao politički instrument na usluzi trenutnoj vlasti. Dokaz za to je i činjenica da su glasne i opravdane kritike prema načinu izbora i sastavu Savjeta i direktora ASK utihnule kada su izvršene zamjene lica koja pokrivaju ove funkcije, a najave temeljite reforme antikorupcijskih mehanizama u cilju povećanja nezavisnosti, profesionalnosti i odgovornosti ASK su se svele na minorne jezičke promjene zakona, na što nam je u procesu usvajanja tzv. IBAR zakona ukazala i Venecijanska komisija – navodi Gvozdenović.&nbsp;
Prema njenim riječima, kriterijumi za izbor članova Savjeta omogućavaju da u njega uđu osobe sa političkim vezama, a ne nužno stručnjaci u borbi protiv korupcije.&nbsp;
- Zato smatramo da je zakonom potrebno ojačati kriterijume stručnosti i garancije partijske i političke nepristrasnosti, te omogućiti transparentnu proceduru za provjeru sukoba interesa. Dalje, nama je potreban Savjet koji će ne samo da bira direktora, već i koji će da obavlja dubinski nadzor nad njegovim radom, prati implementaciju politika, predlaže promjene i zahtijeva odgovornost. Osim što bira i razrješava direktora, Savjet ASK ima malo realnih ovlašćenja koja se uglavnom svode na formalno usvajanje dokumenata na predlog direktora. Zato je važno proširiti ovlašćenja kako bi se omogućilo da Savjet efikasno sprovodi nezavisne revizije i preispituje pojedinačne odluke Agencije – navodi ona.
Agencija za sprečavanje korupcije, kako kaže Gvozdenović, ne može efikasno djelovati dokle god se njeni lideri biraju na temelju političkih preferencija, a ne svojih kompetencija.&nbsp;
- U tom kontekstu, Savjet nije samo neefikasan, već je direktno odgovoran za selekciju direktora koji ne mogu ili ne žele da sprovedu suštinske promjene i unaprijede rad Agencije. Takav sistem ne omogućava istinsku kontrolu, već perpetuira političku kontrolu nad Agencijom, stvarajući začarani krug u kojem politička korupcija opstaje. Crnoj Gori su potrebni jaki, kako normativni tako i institucionalni preduslovi za borbu protiv korupcije, i uspjehe nećemo ostvariti održavanjem postojećeg sistema koji je bez snage i volje da se bori protiv političke korupcije – kaže Gvozdenović. &nbsp;
Prema njenim riječima, Crna Gora mora uspostaviti zaista nezavisne i efikasne institucije koje će se boriti protiv korupcije.&nbsp;
- U suprotnom, institucije će ostati podložne političkim uticajima, a borba protiv korupcije će i dalje biti važna samo u predizbornim parolama i obećanjima partija koje žele doći na vlast – zaključuje ona.
Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a
&nbsp;
&nbsp;

Iskoristiti prililku da se ASK konačno oslobodi političkog uticaja

Sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer se nije izuzeo od odlučivanja je li on ispunio uslove za prestanak sudijske funkcije.
To je ocijenjeno u odluci Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).
- Utvrđuje se da je javni funkcioner Budimir Šćepanović prekršio član 10 stav 1 i član 30 Zakona o sprečavanju korupcije, na način što se obavljajući javnu funkciju nije izuzeo od odlučivanja u postupanju u pogledu utvrđivanja ispunjavanja zakonskih uslova o prestanku funkcije sudija Ustavnog suda, a time i svoje funkcije sudije Ustavnog suda, odnosno nije se uzdržao od preduzimanja radnje za koju postoji rizik od postojanja sukoba interesa - piše u odluci ASK.
Oni napominju da je nadležni organ vlasti - tj. Ustavni sud Crne Gore dužan da spriječi izvršenje odluke donijete suprotno članu 10 stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije, u skladu sa zakonom i o tome obavijesti Agenciju.

ASK: Šćepanović prekršio Zakon jer je odlučivao o prestanku sopstvene funkcije

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović saopštio je da postoji napredak u vezi Poglavlja 31 koje je blokirala Hrvatska.
- To poglavlje je spremno duže od godinu, ono se odnosi na zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku EU, ali kao što smo govorili postoje dvije dimenzije ovog procesa i tu je i politička strana - &nbsp;rekao je Ivanović.
Govoreći o odnosima sa Hrvatskom i njenim uslovima, Ivanović je istakao da komunikacija teče dobro.
- Mi čujemo samo podršku da se ovo pitanje završi. Kako će ići proces izjašnjavanja Hrvatske po pitanju poglavlja 31, pa, ti razgovori teku u dobroj vjeri, kontakti su česti i sadržajni su, imamo napredak - kazao je on, prenosi RTCG.
Ivanović je kazao i da je moguće da će Crna Gora na Međunarodnoj konferenciji u Briselu 16. decembra, zatvoriti i više od pet poglavlja.

Ivanović: Očekujemo uspješnu konferenciju u Briselu, poglavlje 31 može biti zatvoreno u svakom trenutku

Generalni direktor Evropske komisije za Bliski istok, Sjevernu Afriku i Zaliv Stefano Sanino više neće obavljati tu funkciju, saopštila je danas Evropska komisija, pošto je on, zajedno sa rektorkom Evropskog koledža Federikom Mogerini, priveden u okviru istrage o prevari.
Sanino je uzeo odsustvo do kraja godine, kada će se penzionisati kao što je planirano, navode u Evropskoj komisiji, prenio je belgijski portal Politiko.
U mejlu poslatom kolegama, u kojem je najavio svoje skoro penzionisanje, Sanino je naglasio da u ovim okolnostima ne smatra da je prikladno da nastavi da bude na svojoj sadašnjoj poziciji.
On je dodao da je "uvjeren u rad sudija i da će sve biti razjašnjeno".

Stefano Sanino podnio ostavku

Vaterpolisti Jadran m:tela poraženi su večeras u Trebinju od Pro Reka 19:12, u petom kolu B grupe Lige šampiona.
To je treći poraz hercegnovskog tima ove sezone, u kojoj ima i dva trijumfa.
Pro Reko, koji je dobio i prvi međusobni duel &nbsp;16:7, upisao je peti trijumf i zadržao maksimalan učinak u dosadašnjem dijelu takmičenja.
Višestruki evropski prvak je, nakon izjednačene prve četvrtine (3:3), do polovine meča stekao četiri gola prednosti (9:5).
Sve dileme riješio je u trećoj četvrtini, koju je dobio 6:2 i uoči posljednjih osam minuta razliku uvećao na osam golova (15:7).
U hercegnovskom timu najefikasniji je bio Đorđe Lazić &nbsp;sa tri gola, dok su po dva dodali Jovan Vujović i Fran Valera.
Kod gostiju najbolji je bio Brus Irving sa pet, dok je gol manje postigao Fran Kanelja.
Jadran će u posljednjem kolu igrati protiv Novog Beograda.

Pro Reko savladao Jadran m:tel

Ustavni sud predstavlja isključivo jedan vid različitih političkih trgovina i odnosa političara koji, nažalost, glasaju za te sudije, a koji u stvari procjenjuju njihovu političku podobnost, odnosno nepodobnost prilikom izjašnjavanja – rekla je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, politikološkinja i univerzitetska profesorica Nikoleta Đukanović.
Proces izbora sudija za Ustavni sud, kaže Đukanović, nikad nije prestao da bude dio političke trgovine, jer Ustavni sud, iako predstavlja simbol nezavisnosti, nikad nije bio, kako tvrdi, u potpunosti nezavisna institucija.
Podsjeća da odabirom kandidata od strane političara i sagledavanjem istih kao političkih protivnika dolazi do degradacije društva i kompletnog pravosudnog sistema.
– Kako i ranije, tako i sada Ustavni sud predstavlja isključivo jedan vid različitih političkih trgovina i odnosa političara koji, nažalost, glasaju za te sudije, a koji u stvari procjenjuju njihovu političku podobnost, odnosno nepodobnost prilikom izjašnjavanja. Tu se prije svega gubi fokus na to da vi, kad izaberete i popunite prazna mjesta u Ustavnom sudu, nećete imati nezavisnu instituciju, nažalost, nećete imati nezavisne pojedince koji tu rade upravo zbog te velike politizacije – rekla je Đukanović.
Smatra da se dok god Crna Gora ne bude imala funkcionalan Ustavni sud sa apsolutno nezavisnim sudijama – ne može govoriti o demokratiji.
Naglašava i da društvo ne razumije šta je vladavina prava i šta su evropske vrijednosti u potpunosti, što neki od političara razumiju i koriste da sabotiraju proces.
Dodaje i da je Međuvladina konferencija u najavi i da ima rok od nekih 15 dana, a od najavljenih zatvaranja sedam poglavlja do kraja godine – zatvoreno je samo jedno i pitanje je šta će se, kako kaže, zaista desiti.
– Po građane može da bude vrlo problematično sjutra ukoliko zaista ne budemo imali kapaciteta da uzmemo sve ono što Evropska unija nudi. Mislim da je crnogorska Vlada jedna od rijetkih koja će svoj proces definisati kao – kako oni to kažu – interno smo spremni, šta god to podrazumijevalo. Dakle, vi ste spremni i poglavlja se zatvaraju onda kada su zaista zatvorena, a mi danas ipak živimo situaciju da i neka poglavlja koja smo zatvorili u stvari ponovo mogu biti otvorena, zato što u okviru tih poglavlja imamo zaista ogromne probleme u funkcionisanju institucija, sprovođenju zakona i tako dalje. Tako da ja mislim da je to jedno veliko pitanje. Politička volja zaista postoji, ali ja ne bih rekla da je ta jednoglasnost baš toliko neupitna, bez obzira što ćemo u nekim naznakama moći prepoznati taj stav da je EU davno odlučila da nas uključi i da će to biti njen mjerni instrument oživljavanja te politike proširenja, jačanja njene moći i reputacije na globalnom nivou. Ali kad vidite kako teku pregovarački procesi i činjenicu da je naša Vlada, za punih 11 mjeseci, zatvorila samo jedno poglavlje – istakla je Đukanović.
Smatra da građani ne razumiju vladavinu prava, da crnogorsko društvo nije demokratsko društvo, jer se ne poštuju presude suda, naročito ako se uzme u obzir RTCG i zatvorena poglavlja koja su dovedena u pitanje, podsjeća ona, nezakonitim izborom direktora i nepoštovanjem presuda koje se odnose na taj slučaj.
– Zakon se zaobilazi i krši bez ikakve odgovornosti, posebno ako imate javnu funkciju. U jednoj takvoj atmosferi i takvim uslovima onda dolazite do toga da kritička misao nije dobrodošla, naprotiv, ona se guši na sve načine. RTCG mislim da ne treba previše pominjati, više od onoga što svakodnevno vidimo, posebno u kontekstu nepoštovanja presuda i rada Savjeta i uopšte menadžmenta. Način na koji posluju u kontekstu uređivačke politike koja tobože pokušava da bude inkluzivna, a u stvari je izuzetno monolitna – naglasila je Đukanović.
Sagovornica Televizije E se osvrnula i na hibridne operacije i prijetnje koje smatra da su se dešavale i u periodu kad se Crna Gora pripremala za članstvo u NATO. Međutim, ulazak Crne Gore u EU biće test po regionalne odnose i pitanje je kako će to, ako do toga dođe, kako kaže – Srbija doživjeti.
Ukazuje i na ubrzan napredak Albanije i naklonost Evropske unije toj zemlji, pa smatra da će doći do neke vrste pregrupisavanja snaga u regionu.
– Hibridne prijetnje su razumljive zašto i sa kojih adresa dolaze, upravo u kontekstu uspjeha jedne male države u odnosu na njene susjede koji predstavljaju opet značajnije aktere u regionu, pa su te prijetnje očekivane i njihov intenzitet biće sve veći kako se taj proces bude dovodio do kraja i ukoliko se bude doveo do kraja naredne godine. Ono što je nažalost činjenica je da za te podatke mi znamo na osnovu rada nevladinih organizacija, a ne na osnovu državnih institucija koje moraju pratiti te trendove i imati politike i strategije upravljanja takvim podacima i situacijama. To na kraju govori o slabosti države koja je apsolutno gluva na tako važne stvari – zaključila je Đukanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjVhYmeovajI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đukanović: Dok Crna Gora ne bude imala funkcionalan Ustavni sud sa nezavisnim sudijama – ne može se govoriti o demokratiji

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Tag: zakon-o-sprecavanju-korupcije