Nakon odlučujućeg napretka ostvarenog u protekloj godini, Crna Gora mora da nastavi da usklađuje zakonodavstvo kako bi postigla svoj cilj pridruživanja EU - odnosno perspektivu koju Francuska odlučno podržava - poručili su u ambasadi Francuske u Podgorici odgovarajući na pitanja Portala ETV o inicijativi koalicije „Za budućnost Crne Gore“, predvođene predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem, da se hitno predloži zakon o agentima stranog uticaja.
Oni su istakli da je Francuska u poptunosti saglasna sa izjavom portparolke Evropske komisije (EK) Ane Pisonero - koja je rekla da bi zakon o stranim agentima, koji bi bio donijet u državi kandidatu za članstvo u EU, morao bi biti usklađen sa osnovnim vrijednostima Unije.
- U tom pogledu, od suštinskog značaja su konsolidacija vladavine prava i zaštita osnovnih sloboda - dodali su u francuskoj Ambasadi.
Zakonsko rješenje na čije su hitno predlaganje pozvali u prosrpskom i proruskom fragmentu vlasti u Crnoj Gori - koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ - već metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - zemljama koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“.&nbsp;
Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
<h2>Jačanje demokratije i zaštita otvorenog društva preduslovi za EU put</h2>
Pošto su na inicijativu ZBCG reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a njihove kolege iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo rješenje - <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">u ambasadi Njemačke u Podgorici</a> su pozdravili činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena. Jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji - podvukli su u njemačkoj ambasadi odgovarajući na naša pitanja.
<h2>SAD duboko zabrinute potencijalnim posljedicama</h2>
Iz <a href="https://etv.me/politika/ambasada-sad-duboko-smo-zabrinuti-posljedicama-koje-bi-donosenje-zakona-o-stranim-agentima-imalo-na-demokratiju-ljudska-prava-i-osnovne-slobode">ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD)</a> Portalu ETV su ranije kazali da su SAD duboko zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi ovaj zakon mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode - uključujući slobodu izražavanja i udruživanja u Crnoj Gori kao NATO savezniku i kandidatu za EU članstvo.
Ovakav zakon bi, kako su upozorili u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.
- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
Oni su se osvrnuli i na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon. U tom pogledu su poručili da nijesu imali uvid detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.
- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.
<h2>Ambasada UK ne očekuje da vidi zakone koji su nespojivi sa putem EU integracija</h2>
I u <a href="https://www.etv.me/politika/ambasada-uk-o-inicijativi-zbcg-ne-ocekujemo-da-vidimo-zakone-koji-su-nespojivi-sa-putem-evropskih-integracija">ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva</a> su izričiti da ne očekuju da vide zakone koji su nespojivi za putem evropskih integracija Crne Gore.
- Stav Ujedinjenog Kraljevstva je dobro poznat: želimo da vidimo stabilnu, prosperitetnu i demokratsku Crnu Goru koja nastavlja da sprovodi reforme potrebne za njen put evropskih integracija, ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa ovim putem - naveli su oni u odgovorima na pitanja Portala ETV.
<h2>Negativne posljedice na važan reformski zamah</h2>
Iz ambasade Italije Portalu ETV je juče rečeno da bi zakon o agentima stranog uticaja mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah koji smo preduzeli.
- Predloženi zakon, kojim se rizikuje ograničavanje aktivnosti i nezavisnosti organizacija civilnog društva, nije u skladu sa pristupnim putem Crne Gore u EU i mogao bi, naprotiv, imati negativne posljedice na važan reformski zamah koji je zemlja preduzela i koji je urodio plodom, što pokazuje i dobijanje IBAR-a - poručili su u <a href="https://etv.me/politika/ambasada-italije-zakon-o-agentima-stranog-uticaja-bi-mogao-da-ima-negativne-posljedice-na-vazan-reformski-zamah-crne-gore">ambasadi Italije odgovarajući na pitanja Portala ETV</a>.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Francuska ambasada: Crna Gora mora da nastavi da usklađuje zakonodavstvo kako bi postigla svoj cilj pridruživanja EU

U ambasadi Italije u Crnoj Gori poručili su da bi zakon o agentima stranog uticaja, na čije je hitno predlaganje pozvala koalicija „Za budućnost Crne Gore“ predvođena predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah koji smo preduzeli.
- Predloženi zakon, kojim se rizikuje ograničavanje aktivnosti i nezavisnosti organizacija civilnog društva, nije u skladu sa pristupnim putem Crne Gore u EU i mogao bi, naprotiv, imati negativne posljedice na važan reformski zamah koji je zemlja preduzela i koji je urodio plodom, što pokazuje i dobijanje IBAR-a - poručili su u ambasadi Italije odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Zakonsko rješenje na čije su hitno predlaganje pozvali u prosrpskom i proruskom fragmentu vlasti u Crnoj Gori - koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ - već metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - zemljama koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“.&nbsp;
Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
<h2>Jačanje demokratije i zaštita otvorenog društva preduslovi za EU put</h2>
Pošto su na inicijativu ZBCG reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a njihove kolege iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo rješenje - u ambasadi Njemačke u Podgorici su pozdravili činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena. Jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji - podvukli su u njemačkoj ambasadi <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">odgovarajući na naša pitanja</a>.
<h2>SAD duboko zabrinute potencijalnim posljedicama</h2>
Iz ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) <a href="https://etv.me/politika/ambasada-sad-duboko-smo-zabrinuti-posljedicama-koje-bi-donosenje-zakona-o-stranim-agentima-imalo-na-demokratiju-ljudska-prava-i-osnovne-slobode">Portalu ETV su ranije kazali</a> da su SAD duboko zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi ovaj zakon mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode - uključujući slobodu izražavanja i udruživanja u Crnoj Gori kao NATO savezniku i kandidatu za EU članstvo.
Ovakav zakon bi, kako su upozorili u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.
- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
Oni su se osvrnuli i na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon. U tom pogledu su poručili da nijesu imali uvid detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.
- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.
<h2>Ambasada UK ne očekuje da vidi zakone koji su nespojivi sa putem EU integracija</h2>
I u ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva su izričiti da ne očekuju da vide zakone koji su nespojivi za putem evropskih integracija Crne Gore.
- Stav Ujedinjenog Kraljevstva je dobro poznat: želimo da vidimo stabilnu, prosperitetnu i demokratsku Crnu Goru koja nastavlja da sprovodi reforme potrebne za njen put evropskih integracija, ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa ovim putem - naveli su oni u <a href="https://www.etv.me/politika/ambasada-uk-o-inicijativi-zbcg-ne-ocekujemo-da-vidimo-zakone-koji-su-nespojivi-sa-putem-evropskih-integracija">odgovorima na pitanja Portala ETV</a>.

1250x600

1084x550

Ambasada Italije: Zakon o agentima stranog uticaja bi mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah Crne Gore

Stav Ujedinjenog Kraljevstva je dobro poznat. Želimo da vidimo stabilnu, prosperitetnu i demokratsku Crnu Goru koja nastavlja da sprovodi reforme potrebne za njen put evropskih integracija, ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa ovim putem.
To su iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva odgovorili na pitanja Portala ETV o hitnom pozivu proruskog i prosrpskog fragmenta vlasti - koalicije „Za budućnost Crne Gore“, predvođene predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, na predlaganje donošenja zakona o agentima stranog uticaja. &nbsp;
Ovakvo zakonsko rješenje metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.
<h2>SAD duboko zabrinute potencijalnim posljedicama</h2>
Iz ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) su Portalu ETV kazali da su duboko zabrinuti posljedicama koje bi donošenje zakona o stranim agentima imalo na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 60%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fambasada-sad-duboko-smo-zabrinuti-posljedicama-koje-bi-donosenje-zakona-o-stranim-agentima-imalo-na-demokratiju-ljudska-prava-i-osnovne-slobode&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“. Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
Ovakav zakon bi, upozoravaju u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.&nbsp;
- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
Osvrnuvši se na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon - u Ambasadi SAD kažu da nijesu vidjeli detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.
- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.
<h2>Preduslov za EU put su jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva</h2>
Ambasada Njemačke u Podgorici juče je u <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">odgovoru na pitanja Portala ETV</a> pozdravila činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.&nbsp;
Na inicijativu ZBCG su reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a kolege ZBCG iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo zakonsko rješenje.
I u diplomatskom predstavništvu Njemačke u Podgorici su ukazali da bi se ovim zakonom ograničilo djelovanje nevladinih organizacija.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena - podvukli su u Ambasadi Njemačke odgovarajući na naša pitanja.
U Ambasadi Njemačke u Podgorici su, odgovarajući na pitanja Portala ETV, poručili da jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji.

Ambasada UK o inicijativi ZBCG: Ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa putem evropskih integracija

Dali su ti da se igraš brojevima i procentima, crtaš gradove, iscrpio &nbsp;si sve populističke fore - poručio je predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog &nbsp;saveza Ivan Vujović premijeru Milojku Spajiću.
On je pitao Spajića kada će usvajiti DF zakon o stranim agentima.
- ... Da budemo još bliže &nbsp;EU. Dali su ti da se igraš brojevima i procentima, crtaš gradove, iscrpio si sve populističke fore. Partiju si strmoglavio i sada si do kraja zavistan od Mandića i DCG do prve krivine. Sam pao, sam potonuo - poručio je Vujović u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).

Portal ETV

Vujović Spajiću: Partiju si strmoglavio i sada si do kraja zavistan od Mandića i DCG do prve krivine

Ovo će biti kratka kolumna.
Zakon koji je predložila Nova srpska demokratija, srce koalicije Za budućnost Crne Gore i srce tame rusko-srpsko-mađarskog uticaja u CG je čista manevarska prevara jer su i sami inicjatori svjesni da se to neće i ne može desiti.
Ali, njih taj Zakon uopšte ne zanima, vjerujte mi.
Njih isključivo zanima Zakon o liberalizaciji sticanja crnogorskog državljanstva kako bi preko 120.000 ljudi iz Srbije steklo pravo glasa u CG i time se dugoročno omogućila njihova vladavina uz instalaciju trajnog srpskog uplitanja u unutrašnje stvari CG.
Takođe, bilo je preočigledno da ova nakaradna Spajićeva Vlada svira onako kako diriguje Andrija Mandić, pa je ta apsolutno cirkusantska inicijativa dobro došla da pokaže kako su PES i Demokrate drugačije od ZBCG i toboš proevropskije.
Apelujem na opoziciju i onaj dio Vlade koji smatram proevropskim iako su trenutno u četničko-populističkom kolu, da se spremaju za ozbiljne građanske proteste.
Zakon o dvojnom državljanstvu ne smije se dozvoliti ni u kojoj formi jer je to je pitanje opstanka Crne Gore.

Zakon o stranim agentima zapravo je Zakon o dvojnom državljanstvu

Sjedinjene Američke Države (SAD) duboko su zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi zakon o stranim agentima mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode, uključujući slobodu izražavanja i udruživanja u Crnoj Gori - NATO savezniku i kandidatu za EU članstvo - kazali su Portalu ETV iz američke Ambasade u Podgorici.
Fragment prosrpske i proruske vlasti - koalicija „Za budućnost Crne Gore“ - predvođena predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem inicirala je hitno donošenje zakona o agentima stranog uticaja. Ovakvo zakonsko rješenje metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“. Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
Ovakav zakon bi, upozoravaju u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.
- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - &nbsp;podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
Osvrnuvši se na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon - u Ambasadi SAD kažu da nijesu vidjeli detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.
- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.
<h2>Preduslov za EU put su jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva</h2>
Ambasada Njemačke u Podgorici juče je u odgovoru na pitanja Portala ETV pozdravila činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.&nbsp;
Na inicijativu ZBCG su reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a kolege ZBCG iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo zakonsko rješenje.
I u diplomatskom predstavništvu Njemačke u Podgorici su ukazali da bi se ovim zakonom ograničilo djelovanje nevladinih organizacija.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena - podvukli su u Ambasadi Njemačke <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">odgovarajući na naša pitanja</a>.
U Ambasadi Njemačke u Podgorici su, odgovarajući na pitanja Portala ETV, poručili da jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji.

Ambasada SAD: Duboko smo zabrinuti posljedicama koje bi donošenje zakona o stranim agentima imalo na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode

Mi nijesmo ni od koga tražili ništa. Niti je taj zakon u bilo kakvoj proceduri, niti je predložen, ne znam čemu histerija jednog dijela nevladinih organizacija - ocijenio je Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije (DNP) i jedan od lidera koalicije „Za budućnost Crne Gore“ koja je juče tražila da se hitno predloži zakon o agentima stranog uticaja - nalik onim u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj.
On tvrdi da dovođenje njihovog prijedloga u vezu sa „nekim Putinovim zakonom nema blage veze“.
Dodao je da se od 7.000 NVO oglasilo samo osam.
- Tih osam NVO je dobilo do sada jedno 100 miliona dolara od ražnih fondacija - dodao je on.
Knežević je optužio Mrežu za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) da decenijama prima donacije iz SAD, te da jedan cent poreza nijesu platili Crnoj Gori.
- A ovdje svakodnevno nas čereče kao nedostojne obavljanja funkcije - naveo je on.
Optužio je i direktoricu Centra za građevinsko obrazovanje (CGO) Daliborku Uljarević da je „možda oprala pare kad je kupila poslovni prostor kod Bemaksa za 420.000 eura”.
- Možda je Daliborka Uljarević imala neke aranžmane sa novinarima vaše kuće, pa je zato formiran predmet za lažne donacije, putne naloge... - dodao je on.

Knežević: MANS jedan cent poreza nije platio Crnoj Gori, možda je Uljarević oprala pare

Ambasada Njemačke u Podgorici pozdravila je činjenicu da je inicijativa za hitno predlaganje zakona o agentima stranog uticaja naišla na široko odbijanje u političkoj javnosti.
To su poručili u odgovorima na pitanja Portala ETV o inicijativi koalicije „Za budućnost Crne Gore“, predvođene predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem.
Ovaj zakon je predložen po uzoru na one u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj, a zbog kojih su, između ostalog, te zemlje izolovane od demokratskog svijeta.
Na ovaj prijedlog proruske i prosrpske frakcije u vlasti reagovali su brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a njihove kolege iz vlasti su se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo zakonsko rješenje.
I u diplomatskom predstavništvu Njemačke u Podgorici su ukazali da bi se ovim zakonom ograničilo djelovanje nevladinih organizacija.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena - podvukli su u Ambasadi Njemačke odgovarajući na naša pitanja.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“.
Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
U Ambasadi Njemačke u Podgorici su, odgovarajući na pitanja Portala ETV, poručili da jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji.
U razgovoru za Portal ETV programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović ranije je ocijenio da se ova inicijativa može smatrati nagovještajem uvođenja autoritarnih praksi kroz gušenje slobode mišljenja i odmazde prema neistomišljenicima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2222%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnagovjestaj-uvodenja-autoritarnih-praksi-i-odmazde-prema-neistomisljenicima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pritom, ova inicijativa je u potpunoj suprotnosti sa navodnim proevropskim opredjeljenjem koje Vlada ističe kao svoj prioritet. To je inicijativa inspirisana Putinovim pristupom vladanju, a vidjeli smo da je to u Rusiji za posljedicu imalo izolaciju ove države od demokratskog svijeta u kojem su nedopustive prakse surovih obračuna sa kritičarima i civilnim društvom - ustvrdio je Đukanović u odgovorima na pitanja Portala ETV.&nbsp;
Zakon o stranim agentima bio bi, podvukao je on, opasan put koji bi Crnu Goru udaljio od EU.

Njemačka ambasada: Pozdravljamo činjenicu da je prijedlog o zakonu o agentima stranog uticaja naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti

Zakon o agentima stranog uticaja je nedemokratsko i loše zakonsko rješenje i predstavljalo bi korak unazad u reformama koje Crna Gora sprovodi u klasteru temeljnih poglavlja, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Gorčević je, na panelu “EU integracije i Berlinski proces” u okviru Foruma civilnog društva i think tank organizacija, koji se održava u Berlinu, poručila da se ona i politička partija koju predstavlja snažno protive usvajanju zakona o agentima stranog uticaja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjaEE-GW0YLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), Gorčević je poručila da je nevladin (NVO) sektor partner Vlade u procesu evropske integracije.
- Ono što vam mogu obećati je da taj zakon neće imati podršku ni od ostalih partija parlamentarne većine - rekla je Gorčević.
Ona je, odgovarajući na pitanje publike, navela da je takvo zakonsko rješenje nedemokratsko i loše i da bi predstavljalo korak nazad u reformama koje Crna Gora sprovodi u klasteru temeljnih poglavlja.
Gorčević je kazala da je Berlinski proces izdržao test vremena i da je njegova misija življa nego ikad.
- Sve zemlje Zapadnog Balkana su posvećene EU integracijama, iako nijesu pristupile EU, sve su napravile značajne korake naprijed od Berlinske konferencije 2014. godine - rekla je Gorčević.
Kako je navela, uprkos povremenim alternativama koje su se pojavljivale i pokušavale da se takmiče sa tim međuvladinim procesom, nijedna od njih se nije održala i uspjela koliko Berlinski proces.
Gorčević je kazala da je, deset godina od početka tog procesa, Crna Gora lider u pristupnim pregovorima.
- Ove godine su održane dvije Međuvladine konferencije sa EU, dobijen je pozitivan izvještaj za oblast vladavine prava, a očekuje se da će do kraja godine privremeno zatvoriti četiri pregovaračka poglavlja - navodi se u saopštenju.
Gorčević je rekla da je, u posljednjih nekoliko mjeseci, u fokusu Plan rasta i da će to ostati u centru pažnje narednih godina.
- Konkretno, preduzimanje koraka ka zajedničkom regionalnom tržištu, jedinstvenom tržištu EU i iskorišćavanje mogućnosti, kao što je pridruživanje SEPA, što se očekuje da će Crna Gora učiniti do kraja ove godine - navela je Gorčević.
Komentarišući preporuke za unapređenje saradnje u različitim oblastima Berlinskog procesa koje su predstavljene na forumu, ona je kazala da se iz iskustva može naučiti da neuravnotežene reforme dovode do negativnih posljedica.
- A jedan od razloga zašto se promijenila metodologija pristupanja EU je taj što sada znamo da ekonomske ili druge reforme ne smiju ići na štetu vladavine prava - dodala je Gorčević.
Ona smatra da Crna Gora, više od bilo koje druge zemlje u regionu, ima proaktivan, vidljiv i otporan NVO sektor, posebno u pogledu njihovih aktivnosti u vezi sa procesom evropskih integracija.
- MEP teži uključivanju organizacija civilnog društva u pregovaračku strukturu i proces planiranja reformi, ali i da da podršku njihovim aktivnosti kroz učešće u panel diskusijama i okruglim stolovima - kazala je Gorčević.
Ona je dodala da vidi posebnu vrijednost u podsticanju lokalizacije Berlinskog procesa, jer je to optimalan način da se iskažu specifične potrebe i prioriteti zemalja Zapadnog Balkana, od kojih većina ima posebne situacije koje utiču na njihov napredak u procesu pristupanja.
Gorčević je navela da kada državne i lokalne vlasti i NVO osjete da imaju udjela u Berlinskom procesu, više će se posvetiti njegovoj misiji.

Gorčević: Zakon o stranim agentima je nedemokratsko rješenje i korak unazad u reformama

Koalicija „Za budućnost Crne Gore“ u kontinuitetu ima netrpeljiv stav prema civilnom društvu koje se zalaže za evropske i NATO vrijednosti, a sada koristi poziciju vlasti da formalizuje pritisak na nevladin sektor i nezavisne medije - ocijenio je u razgovoru za Portal ETV programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović nakon što je ta politička frakcija, predvođena predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem, juče inicirala da se hitno predloži zakon o agentima stranog uticaja - nalik onim u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj. Đukanović je ukazao da se ovaj potez može smatrati nagovještajem uvođenja autoritarnih praksi kroz gušenje slobode mišljenja i odmazde prema neistomišljenicima. - Pritom, ova inicijativa je u potpunoj suprotnosti sa navodnim proevropskim opredjeljenjem koje Vlada ističe kao svoj prioritet. To je inicijativa inspirisana Putinovim pristupom vladanju, a vidjeli smo da je to u Rusiji za posljedicu imalo izolaciju ove države od demokratskog svijeta u kojem su nedopustive prakse surovih obračuna sa kritičarima i civilnim društvom - ustvrdio je Đukanović u odgovorima na pitanja Portala ETV.&nbsp; Zakon o stranim agentima bio bi, podvlači on, opasan put koji bi Crnu Goru udaljio od EU. <h2>POZADINA</h2> Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom. Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“. Zakoni o stranim agentima po uzoru na onaj Ruske Federacije na snazi su ili u proceduri u Kirgistanu, Gruziji, Mađarskoj i Slovačkoj. Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja. <h2>NADA U ZAPADNE PARTNERE</h2> Đukanović je u razgovoru za Portal ETV poručio da prijedlog koalicije ZBCG ponovo naglašava autentičnu antievropsku i antizapadnu agendu tog dijela vladajuće koalicije. Izuzetno je, dodaje on, opasno što ovakva inicijativa dolazi iz vlasti - u konkretnom slučaju od partije koju vodi predsjednik Skupštine, Andrija Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241009211024_a881ac31bcb942a3e132daf212c92578d54c9900b3cebf220696323a38cab026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241009211024_a881ac31bcb942a3e132daf212c92578d54c9900b3cebf220696323a38cab026" data-rendition-name="original" width="1067" height="1600" loading="lazy" alt="Petar Đukanović"> <figcaption>PONOVO JE NAGLAŠENA ANTIEVROPSKA I ANTIZAPADNA AGENDA ZBCG: Petar Đukanović(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  - Znači, radi se političkom akteru čiji je lider prvi čovjek krovnog zakonodavnog tijela, a njegovi ministri sjede u Vladi, dok poslanici toj Vladi daju potrebnu većinu. Dodatno, Mandićeva pozicija najačeg aktera vladajuće većine, kojeg ostatak bespogovorno prati, čini ovu inicijativu opasnom najavom uvođenja institucionalizovanog gušenja slobode mišljenja, udruživanja i medija - istakao je Đukanović.&nbsp; Ovo, jasan je Đukanović, razotkriva i pravo lice ove političke strukture: a ono je, kako je rekao, daleko od onog kojem težimo na putu ka EU - a bliska modelima vlasti u Rusiji i Srbiji koji su uništili ili su blizu tome da u cjelosti unište prostor za civilno društvo i slobodne medije.&nbsp; <blockquote>Mandićeva pozicija najačeg aktera vladajuće većine, kojeg ostatak prati bespogovorno, čini ovu inicijativu opasnom najavom uvođenja institucionalizovanog gušenja slobode mišljenja, udruživanja i medija</blockquote> Upravo to što ova inicijativa dolazi iz dijela vlasti, prema mišljenju programskog direktora CGO, čitavoj situaciji daje naglašenu ozbiljnost. - I zato nije čudno da smo imali lavinu reakcija - dodao je on. Zato je optimističan da ovo neće nezapaženo proći ni kod naših zapadnih partnera. - Jer osim što je neutemeljena i manipulativna, tvrdnja da NVO u Crnoj Gori djeluju van zakona, a bez dokaza, vrlo je opasna kad dolazi od nekog ko je na poziciji moći. To je onda svojevrsna prijetnja koja ima za cilj da uguši kritički glas - poručio je Đukanović. <h2>MASKA</h2> On je stava da vlast koja ima problem sa NVO koje insistiraju na vladavini prava, transparentnosti i odgovornosti, zapravo ima problem sa sobom.&nbsp; - Ali, ni u jednom trenutku ne treba potcijeniti na što je sve spremna da ućutka organizacije koje je kritikuju zbog različitih loših praksi i zloupotrebe javnih resursa i moći - naveo je Đukanović u razgovoru za Portal ETV. <blockquote>EU insistira na poštovanju vladavine prava, slobode izražavanja, slobode udruživanja i zaštiti ljudskih prava, a zakon o stranim agentima je gaženje po tim vrijednostima</blockquote> Jasno je, kaže, da se pod maskom zaštite od „nezakonitog djelovanja nevladinih organizacija“ želi ograničiti sloboda mišljenja i udruživanja kako bi se kritičari zaplašili i uklonili iz javnog prostora. - A nosioci vlasti mogli slobodno da kreiraju i sprovode politike po mjeri svojih partijskih interesa, koji su vidljivo suprotni javnom interesu - istakao je Đukanović. <h2>GAŽENJE EVROPSKIH VRIJEDNOSTI</h2> On je podsjetio da je odnos vlasti sa civilnim društvom dio političkih kriterijuma procesa pristupanja Crne Gore u Evropsku uniju. Iz toga je, kako je rekao, jasno da je ova inicijativa usmjerena ka podrivanju tog procesa i osnovnih demokratskih principa koji su ključni za dostizanje onih standarda koji legitimišu jednu državu da bude članica EU.&nbsp; - EU insistira na poštovanju vladavine prava, slobode izražavanja, slobode udruživanja i zaštiti ljudskih prava, a zakon o stranim agentima je gaženje po tim vrijednostima - decidan je Đukanović. Neke od ključnih međunarodnih institucija poput Komiteta Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Evropskog suda za ljudska prava, OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i Venecijanske komisije Savjeta Evrope o ovom su se, napominje Đukanović, odredile jasno - navodeći da su zakoni o stranim agentima diskriminatorski, štetni za slobodu udruživanja, ali i da urušavaju demokratiju.

Nagovještaj uvođenja autoritarnih praksi i odmazde prema neistomišljenicima

Ponedjeljak, 28. jul proglašen je Danom žalosti u znak poštovanja prema izgubljenim životima u nizu tragedija koje su se prethodnih dana dogodile u našoj zemlji.
To je u objavi na društvenoj mreži Iks saopštio premijer Milojko Spajić.&nbsp;
- Dijelimo tugu i stojimo uz porodice stradalih - naveo je Spajić.
Juče su tijela oca i dvogodišnje kćerke pronađena u Goliji, oko 50 kilometara od Nikšića, a &nbsp;policijsko-tužilačke mjere i radnje upućuju na sumnju da se radi o ubistvu i samoubistvu.
Dva mladića iz Mojkovačke opštine utopila su se prije dva dana u rijeci Tari, u blizini mjesta Slatina.&nbsp;
Mladić B.I. (32) iz Podgorice utopio se u Morači kod Skalina 20. jula.
U Podgorici su se prošle sedmice u razmaku od tri dana desila i dva ubistva. Igor Nedović ubijen je u Staroj Varoši u blizini svoje kuće 16. jula. Za njegovo ubistvo se sumnjiči Arjan Rečković koji je već u maju ove godine pokušao da ga ubije u jednom lokalu u Siti kvartu.
Ivan Milačić je ubijen tri dana kasnije u bašti jednog ugostiteljskog objekta u Ulici Svetozara Markovića. Tada je povrijeđen njegov prijatelj koji je bio u njegovom društvu, a okrznuta je i jedna prolaznica. Zbog njegovog ubistva uhapšen je Nikola Petrović (25).
V.d. direktora policije Lazar Šćepanović ustvrdio je da se radi o nastavku obračuna klanova.

Spajić: U ponedjeljak Dan žalosti zbog niza tragedija

Tajland je odbio posredničke napore u okončanju sukoba sa Kambodžom, insistirajući da Phnom Penh prekine napade i da se situacija riješi isključivo bilateralnim razgovorima, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova ove zemlje.
Već drugi dan traje razmjena vatre na više lokacija duž sada zatvorene granice između Tajlanda i Kambodže, a poginulo je najmanje 16 osoba, većinom tajlanđanskih civila. Ovo je jedna od najžešćih borbi između jugoistočnih susjeda u više od decenije.
Sjedinjene Države, Kina i Malezija, koja trenutno predsjedava regionalnim blokom ASEAN, ponudile su da olakšaju dijalog, ali Bangkok traži bilateralno rješenje sukoba, rekao je portparol tajlandskog Ministarstva vanjskih poslova Nikorndej Balankura za Rojters.
- Mislim da nam još ne treba posredovanje treće zemlje - rekao je Nikorndej.
Kambodža i Tajland se međusobno optužuju za započinjanje sukoba koji je u jednom danu eskalirao sa lakog pješačkog naoružanja u teško graantiranje duž granice čiji se suverenitet osporava više od jednog vijeka.
-vOstajemo pri stavu da je bilateralni mehanizam najbolji izlaz, ovo je sukob između dvije zemlje - kazao je Nikorndej, dodajući da kambodžanska strana najprije mora zaustaviti nasilje duž granice.
Kambodžanska Vlada nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar. Premijer Hun Manet zatražio je ranije od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija da sazove sjednicu, osuđujući, kako je rekao, "neisprovociranu i unaprijed planiranu vojnu agresiju" Tajlanda.
Sjednica Savjeta će biti održana danas iza zatvorenih vrata.
Borbe su izbile dan nakon što je Tajland povukao svog ambasadora iz Phnom Penha i protjerao kambodžanskog izaslanika, kao odgovor na eksplozije nagaznih mina u kojima su ranjeni tajlandski vojnici.
Tajlandske vlasti tvrde da je mine nedavno postavila Kambodža, što Phnom Penh odbacuje kao neosnovano.

Tajland odbija međunarodno posredovanja u okončanju sukoba sa Kambodžom

U Sindikatu zaposlenih Radio Televizije Crne Gore (RTCG) ukazali su da menadžment ne medijske kuće u odgovoru na njihovo saopštenje nije dao odgovor na pitanje zašto se u posljednje četiri godine u adaptaciju zgrade i kancelarijski namještaj uložilo četiri miliona eura - i to nakon što je zgrada RTCG-a godinama prije toga nemilice renovirana i pregrađivana.
- Takođe nam iz reagovanja nije jasno u kakvoj su korelaciji milionski građevinski radovi sa kvalitetom programskog sadržaja. Čime se pravda rekordno ulaganje od 1.080.000 od ove godine koje je u ponedeljak na sjednici Savjeta rebalansom uvećano na 1.395.000?0 Da li je zbog toga srušen moderni virtuelni studio koji je svečano otvoren u novembru 2019. čime je simbolično obilježen početak digitalizacije RTCG-a? Hoće li biti izgrađen novi, možda ne ljepši i bolji, ali sasvim sigurno skuplji? - pitaju oni.&nbsp;
Umjesto odgovora dobili su, kako su ocijenili, izlizanu tvrdnju da Sindikat zaposlenih RTCG-a sprječava povećanje zarada.
- Sindikat zaposlenih RTCG-a već mjesecima, jasno i javno traži da profesionalci naše kuće izađu iz zone minimalca, da se nesrazmjernim koeficijentima ne favorizuju rukovodioci i administracija u odnosu na one koji svakodnevno prave program - naveli su oni.
Podvlače da se protive enormnom povećanju koeficijenata onima koji već imaju četvorocifrene plate i uz njih neprimjereno visoke varijabile, na koje je ove godine ukazalo i Ministarstvo finansija.
- Nažalost, nakon uvida u rebalans finansijskog plana RTCG-a koji je usvojen prije tri dana, pretpostavljamo da je cilj menadžmenta da se ove godine zarade uopšte ne povećaju, a da se za to optuži naš sindikat. Pored toga što nam je na sjednici Savjeta održanoj 21.jula smanjen fond za plate za ovu godinu i to u toku &nbsp;pregovora o Kolektivnom ugovoru, u izmjene finansijskog plana za 2025. ušle su nove “investicione potrebe” procijenjene na 1.010.389 eura. Naime, prilično dugačak spisak „potreba za investiciona ulaganja“ u 2025. rebalansom je uvećan za preko milion eura povećanjem troškova starih stavki i uvođenjem čak 17 novih - naveli su oni.
Zato pitaju: kako to da ustanova koja ima projektovani finansijski rezultat ( razlika prihoda i rashoda) za ovu godinu od svega 5000 eura u drugoj polovini godine iznenada pravi plan za milionsku investiciju.
- Iz kojih sredstava će to biti finansirano? - dodali su u Sindikatu zaposlenih RTCG.

Sindikat zaposlenih RTCG-a: Za nove želje menadžmenta milion, a za radnike nula eura

Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu usvojio je Prijedlog izmjena i dopuna zakona o izboru odbornika i poslanika kojim je predviđeno da svi lokalni izbori budu održani u junu 2027. godine. 
 
Prijedlogom izmjena predviđeno je i povećanje zastupljenosti žena u Skupštini na 40 odsto. 
 
Odbor je na današnjoj sjednici usvojio je Predlog izmjena i dopuna zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. 
 
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša rekao je da državni izbori ne moraju biti istog dana kad i lokalni jer parlamentarni, kako je pojasnio, ne zavise od ovih izmjena i dopuna zakona. 
 
Predsjedavajući Odboru i poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević je rekao da će opozicija raditi da dođe do vanrednih parlamentarnih izbora, a da će lokalni biti održani u junu 2027. 
 
- Važno je da vanredni parlamentarni izbori budu prije toga. Ovaj zakon je tretirao opšte lokalne izbore u jednom danu, a ne parlamentarne - naveo je Rakočević. 
 
Poslanica Posebnog kluba Jevrosima Pejović zahvalila je svima jer su se izborili za uvećanje kvota za žene. 
 
- Vjerujem da će i one koleginice koje biraju mekši put biti ohrabrene da budu malo proaktivnije kada su u pitanju naši interesi na političkoj sceni - rekla je Pejović. 
 
Ona je kazala da su otvorene liste jedan od velikih zadataka koji slijedi. 
 
Poslanik Albanska alterantive Nikola Camaj pozdravio je predložene izmjene zakona i najavio da će tražiti podršku za garantovane mandata manjina. 
 
Predstavnik Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović pozdravio je to što je predloženo da redovan termin izbora bude u junu i što se odustalo od rješenja da to bude oktobar. On je pohvalio i postignuti konsenzus oko rodnih kvota. 
 
Predstavnik Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica rekao je da je važna stvar što je postignut dogovor oko povećanja rodnih kvota. 
 
Koprivica je rekao da bi trebalo tražiti mišljenje Venecijanske komisije o Zakonu o izboru odbornika i poslanika.

Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu usvojio prijedlog da svi lokalni izbori budu održani u junu 2027.

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, prijavila je novinarku Televizije E &nbsp;Vesnu Rajković Nenadić policiji zbog, kako navodi, "uznemiravanja i javnog omalovažavanja" putem društvenih mreža &nbsp;– odnosno jer je na Fejsbuku komentarisala njene skupocjene papuče. - Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblače. Ovo je sto posto fus, što bi rekao moj sin kad sumnja je li original - &nbsp;napisala Rajković Nenadić, uz fotografiju Mujović u Dior papučama. Danijela Mujović je reagovala putem Instagrama. - Gospođa je, kako saznajem (zaista do sada nikada nisam čula za nju), dugogodišnja novinarka i u stalnoj borbi za poštovanje novinarske etike i javni prostor bez govora mržnje?!? Trenutno vodi neku emisiju na ETV, dakle, javna ličnost, NOVINARKA?? I ovo joj je objava!! Pa šta se onda čudimo plaćenim botovima? - napisala je Mujović "Prva dama" Podgorice je dodala i da se ovakvo “targetiranje, mržnja i zlo” više ne mogu tolerisati. - Zato ću od sada svakoga ko objavi moju fotografiju ili me pomene na bilo kojoj mreži, uredno tužiti. Gospođu sam prijavila policiji zbog uznemiravanja i pokrenuću i druge sudske postupke protiv nje, pa neka sudijama objasni svoje motive za ovakav status - poručila je Mujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948" data-rendition-name="original" width="820" height="1600" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  Novinarka Vesna Rajković Nenadić je potvrdila da je pozvana na razgovor u policiju, te da se gospođom Mujović definitivno nije bavila zbog njene "ljepote i stila". - Upravo sam dobila poziv od policije. S obzirom na to da danima botovi reaguju na moju objavu uz razne uvrede i govor mržnje, a da je sada reagovala i gospođa Mujović, žena gradonačelnika, drago mi je da sam postigla cilj. Koliko se god želi predstaviti da se bavim gospođom Mujović i njenom ljepotom i stilom, ne bavim se time 25 godina nego ozbiljnim novinarstvom. Zato nam se putevi profesionalni nijesu ukrstili - kazala je Rajković Nenadić. Ona je istakla da je u pitanju isključivo javni interes. - Poenta u tome, da je javni interes odakle u zemlji gdje narod nema leba da jede žena gradonačelnika nosi Diorove papuče. I to je pitanje pristojnosti. Kao što smo se bavili Lidijinim Diorovim torbama. Pa se istraživalo koja je serija i koliko koštaju. E vidite, samo isti aršini. Ni manje ni više. Moramo se naučiti da prihvatamo da što smo mi sami ili nam supružnici na višim javnim funkcijama, budemo manje osjetljivi i na kritike - objačnjava Rajković Nenadić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c" data-rendition-name="original" width="738" height="1599" loading="lazy" alt="tvit vesna"> </figure>  Poruka Vesne Rajković Nenadić jasna je – javne funkcije i luksuz ne mogu biti izvan svake kritike. - Ako je Lidija Đukanović bila tema, može i gospođa Mujović - poručuje ona, insistirajući da se isti aršini moraju primjenjivati na sve.&nbsp; U vremenu kada se novinari privode zbog statusa na društvenim mrežama, postavlja se pitanje: štite li institucije zakon – ili sujetu?

Rajković Nenadić: Ako smo istraživali Lidijine Dior torbe, možemo i papuče gospođe Mujović – aršini moraju biti isti

Direktor Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić juče se licemjerno narugao crnogorskoj javnosti izjavom da su „zviždači ključni partneri u borbi protiv korupcije“.&nbsp;
To je saopštio nakon što je sa direktorom Kliničkog centra Crne Gore dr mr sc. Aleksandrom Radovićem potpisao sporazum o saradnji, čiji je fokus, kako su rekli, pružanje psihološke pomoći osobama koje su zbog prijavljivanja nepravilnosti izložene pritiscima, posebno u slučajevima kada pokreću sudske postupke radi zaštite svojih prava.
- Ovim sporazumom činimo važan iskorak ka sistemskoj i institucionalnoj podršci onima koji prijavljuju korupciju – i šaljemo jasnu poruku da u toj borbi nijesu sami - poručio je Drakić.
I licemjerno i sramno. Ni obraza, ni stida. Čovjek koji je bio dio „zavjere“ protiv zviždača iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema beskrupulozno izlazi u javnost s porukom ohrabrenja potencijalnim „uzbunjivačima“ da prijave korupciju, a da će ih on zaštititi.
Zaboravio je da doda da se to odnosi isključivo na zviždače koji se ne nađu na udaru njegovog prijatelja, njegovog pravnog zastupnika, potpredsjednika Savjeta ASK-a, advokata Mladena Tomovića. Jer, ako Tomović zastupa kompaniju ili instituciju koju zviždač prijavi za moguću korupciju, onda ništa od ovih poruka ohrabrenja i podrške. U tom slučaju, zaboravio je da kaže Drakić, ASK će učiniti sve da „slomi“ zviždača.
A koliko može da bude beskrupulozan za interese prijatelja Tomovića pokazao je Drakić ubrzo pošto je sa pozicije predsjednika sindikalne organizacije ASK-a zaposjeo funkciju direktora ove institucije, kada je, preko službe za informisanje saopštio Portalu ETV u oktobru prošle godine, da će predmet koji se odnosi na zviždača iz CGES-a biti podvrgnut detaljnoj reviziji.
Tri mjeseca kasnije, u januaru ove godine, Upravni sud donio je presudu kojom je ukinuo zaštitu „uzbunjivaču“ iz CGES-a. Što je bio prvi takav slučaj od kada je u Crnoj Gori uspostavljen institut zviždača.
A bez zaštite je ostao, jer Drakić, odnosno ASK, kako smatra uzbunjivač, nije sudu dostavio svu potrebnu dokumentaciju koja se odnosila na predmet.
Tako se Drakić oslobodio predmeta „uzbunjivača“ iz CGES-a, a njegov prijatelj i advokat Tomović „opravdao“ makar jedan honorar koji dobija od ove kompanije za advokastke usluge koje im pruža u svim predmetima u slučaju zviždača.
Ukidanje zaštite za službenika CGES-a znači otvoren put za njegov „linč“ i završni obračun kompanije sa njim, koji bi mogao da rezultira i otkazom.&nbsp;
Presudom i okolnostima koje su joj prethodile bio je šokiran i nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos koji je tada Portalu ETV rekao da se takvom odlukom Upravnog suda „krše svi međunarodni pravni akti koji govore o zaštiti zviždača“ i da se nada „da će Vrhovni sud uvažiti žalbu i donijeti odluku po zakonu i po međunarodnim konvencijama koje je potpisala i Crna Gora“
- Odluka je skroz pogrešna i siguran sam da će to Vrhovni sud prepoznati, ali ostaje ozbiljan problem – član Savjeta ASK-a je čovjek koji je doveo do te situacije – konstatovao je Kos i bio kategoričan da Tomović „treba da ode iz Savjeta“.&nbsp;
Tomović ne samo da nije otišao iz ovog tijela, nego nastavlja da goni zviždača iz CGES-a kojem je taj status ASK dodijelila u maju 2023. godine, a nakon što je krajem 2022. protiv njega pokrenut disciplinski postupak, koji je, kao i kazna koja mu je izrečena, prema ocjeni ove institucije, bio u direktnoj vezi sa prijavom korupcije.
Prije nekoliko sedmica zviždač je pravosnažno dobio spor protiv CGES-a upravo zbog ovog disciplinskog postupka. Viši sud u Podgorici, koji je postupao po žalbi Tomovića, potvrdio je presudu podgoričkog osnovnog suda koji je nedvosmisleno ustanovio da je disciplinski postupak i kažnjavanje zviždača, 30. decembra 2022. godine, bilo nezakonito.
I onda direktor ASK-a Drakić, koji je po uvjerenju „uzbunjivača“ radio za interese CGES-a, odnosno pravnog zastupnika ove kompanije advokata Tomovića, juče licemjerno poziva zviždače da se ohrabre da prijavljuju korupciju, a da će im on biti štit i odbrana od progona poslodavca?! Sramno, pa sve i da nije pomogao Tomoviću da zviždaču iz CGES-a ukine zaštitu. Dovoljno je to da je javno prijetio tom hrabrom čovjeku, čim je sjeo u fotelju direktora, da će njegov predmet biti detaljno preispitan. U demokratskim, uređenim društvima Drakić bi bio smijenjen već poslije ove prijetnje, a svakako pozvan na odgovornost nakon što je u januaru zviždaču ukinuta zaštita.&nbsp;
Laž je, nažalost, manir nosilaca institucija, od kada su vlast u Crnoj Gori nakon izbora u avgustu 2020. godine preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elit, dok korupcija i nepotizam razjedaju svaku poru društva.&nbsp;
Svakodnevno svjedočimo licemjernim porukama funkcionera i zaklinjanju u evropski put, dok u institucijama kojima rukovode ruše svaki standard i uspostavljaju sistem zasnovan ne na zakonima i propisima, već podređen ličnim i partijskim interesima, ambicijama i željama. Svaka institucija u zemlji je postala nečiji feud, a ASK im služi za odbranu interesa.

Ni obraza, ni stida

Montirani disciplinski postupak. Dokazi kojima raspolaže Televizija E nedvosmisleno upućuju na zakljuučak da su, u slučaju progona bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića, fabrikovani nalazi o negativnim bezbjednosnim provjerama. I, što je još gore, izmišljene su informacije o navodnoj zloupotrebi službenog položaja i neovlašćenom korišćenju službenog automobila. &nbsp; Televizija E i Portal ETV su u dva navrata izvještavali kako su ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, u sklopu akcije ,,Značka”, targetirali nagrađivanog policijskog funkcionera Milovana Pavićevića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072319078_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072319078_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="KOORDINIRANA AKCIJA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Njega je direktno prozvao i pokrenuo disciplinski postupak načelnik policijskog centra ,,Centar” Goran Jokić, iako nije bio neposredni rukovodilac Pavićeviću, koji je neraspoređen još od 9. aprila 2021. godine. &nbsp; ORGANIZOVANE PODMETAČINE &nbsp;- Do sada nijesam nikada kivično gonjen, krivično kažnjavan, procesuiran, ali sam, nažalost, dočekao da poslije 23 godine rada na svim dužnostima, neko izmišlja i pravi konstrukcije i da u disciplinskom postupku pokušava da mene i moju porodicu targetira i kriminalizuje - kaže Pavićević u razgovoru za Portal ETV. Izvori iz bezbjednosnog sektora ističu da je Pavićević dobio pozitivno mišljenje ANB-a, ali da su operativnom izvještaju koji je, nezakonito, poslužio za otvaranje disciplinskog postupka prikazane netačne informacije. &nbsp; Prije svega da je Pavićević vlasnik tri stana i da je otuđio i da je, u vrijeme kada je bio načelnik Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, nezakonito koristio, kasnije i otuđio, službeni mercedes tip E 200 CDI. &nbsp; &nbsp;ZLONAMJERNE KONSTRUKCIJE Očito je nekome iz vrha policije bilo veoma stalo, pa čak i po cijenu iznošenja neistina, da Pavićevića prikažu kao korumpiranog policajca koji ima nezakonitu imovinu. &nbsp; No, pretrage u Upravi za imovinu u ASK-u, kao i kod ovlašćenog direktorata Uprave policije, pokazuju da je Milovan Pavićević vlasnik jednog stana, dok su &nbsp;jedan stan &nbsp;posjedovali njegovi roditelji. Nakon prodaje dva stana kupili su treći, u kojem danas živi šira porodica Pavićević. Da su htjeli zaista da tragaju za dokazima, u vrhu policije su mogli da saznaju da je lažna priča o nelegalnom korišćenju službenog automobila. Televizija E posjeduje dokumentaciju koja pokazuje da je Milovan Pavićević bio ovlašćen da, kao šef nikšićke policije, korsiti službeno vozilo. &nbsp; DOKAZI O NAMJEŠTALJCI &nbsp; Koje je dobijeno – kao donacija jedne privatne crnogorske kompanije koju Televizija E sada neće pominjati. Odluku od prihvatanju donacije za OB Nikšić novog putničkog vozila marke mercedes, model 220 2,2 CDI 7G Tronik potpisao je 7. novembra 2014. godine tadašnji ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723190716_46a4286395c252e32d5c10b50e622ce0d5fa1beb3a5a8587d735d40b7ad5a9a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250723190716_46a4286395c252e32d5c10b50e622ce0d5fa1beb3a5a8587d735d40b7ad5a9a8" data-rendition-name="original" width="1148" height="1077" loading="lazy" alt="PAPIRI NEGIRAJU DISCIPLINSKE TUŽIOCE: Obrazloženje o raspolaganju "> <figcaption>PAPIRI NEGIRAJU DISCIPLINSKE TUŽIOCE: Obrazloženje o raspolaganju(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prethodno je, 17. oktobra iste 2014, ministar Konjević potpisao i Ugovor o donaciji sa poznatom crnogorskom kompanijom koja je donirala vše vozila za potrebe države. A 21. novembra je Milovan Pavićević, tadašnji načelnik Centra bezbjednosti Nikšić dobio rješenje za korišćenje vozila. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723190724_4dc315df86df64efedb1ec73fb5e2971aa35a12a455541916f9d19b4a4e7411b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250723190724_4dc315df86df64efedb1ec73fb5e2971aa35a12a455541916f9d19b4a4e7411b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1500" loading="lazy" alt="DOKAZ: Ministar Raško Konjević prihvatio velikodušnu donaciju privatne kompanije MUP-u"> <figcaption>DOKAZ: Ministar Raško Konjević prihvatio velikodušnu donaciju privatne kompanije MUP-u(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Svi ovi podaci dostupni su bili čelnicima sektora bezbjednosti. Očito je, međutim, da je ekipi oko Demokrata Alekse Bečića bilo jako stalo da oblate van službe ostave van službe nagrađivanog policajca, čovjeka sa 23 godine staža i stručnjaka koji je završio policijsku akademiju u Beogradu. &nbsp; Zato je u operativnom izvještaju, kako kažu izvori iz MUP-a, konstatovano da je Pavićević, kao načelnik CB Nikšić, dobio na poklon vozilo marke mercedes. Očito: to je bila svjesno plasirana, zlonamjerna konstrukcija koja se ne zasniva na činjenicama. &nbsp; REAKCIJE PAVIĆEVIĆA I ADVOKATA - Planiram da samostalno, ili u dogovoru sa kolegama – to je u fazi procjene – da se obratimo relavantnim stranim i domaćim adresama. Ne niko nikoga da brani, nego, jednostavno, da se zainteresuju samo u odnosu na tri stavke: zakonitost postupka, transparentnost postupka i efikasnost postupka- kazao je Pavićević za Portal ETV. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723190728_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250723190728_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5" data-rendition-name="original" width="553" height="341" loading="lazy" alt="PRIJAVE PROTIV INICIJATORA MOBINGA: Milovan Pavićević"> <figcaption>PRIJAVE PROTIV INICIJATORA MOBINGA: Milovan Pavićević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Priča o disciplinskom postupku protiv Milovana Pavićevića daleko je od završetka. A svakog dana na vidjelo isplivavaju falsifikati i konstrukcije koje su činili čelni ljudi u policiji. &nbsp; (NE)VOLJNI SAUČESNICI Poput Gorana Jokića: osim što je nezakonito predložio pokretanje disciplisnkog postupka, Jokić je bio u obavezi da provjeri činjenice. &nbsp; Biće nadalje zanimljivo sagledati i uloge Velimira Mića Furtule, kao i Ivana Jokića koji su – u ime Sektora za borbu protiv kriminala – pripremili izvještaj i dostavili Komisiji za bezbjendosne provjere. &nbsp; Da li je Komisija povjerovala na riječ, bez provjere, to će se utvrditi saslušavanjem članova Komisije. A sastav je zanimljiv: predsjednik Komisije je bio, sad već smijenjeni, Darko Vujović, dok su članovi Lazar Šćepanović, Đorđije Peković, Ljiljana Zejak i Dejan Filipović. &nbsp; Pavićević u izjavi za Televiziju E ističe da su u njegovom slučaju prekršena tri propisa: Zakon o unutrašnjim poslovima, Zakon o državnim službenicima i namještenicima i Zakon o upravnom postupku. Zato je podnio državnim organima prijavu i tužbu za mobing i taj postupak je u toku. Njegov advokat je već podnio krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja u produženom trajanju i falsifikate službene dokumentacije. &nbsp; Sve to ukazuje da će se, kroz sudske postupke, saznati prava pozadina monsztruoznog političkog progona Milovana Pavićevića, ali i kazniti svi oni koji su svoj položaj koristili za uništavanje života svojih kolega. &nbsp; &nbsp;

,,Veting namještaljka” za Milovana Pavićevića

Bio je kraj januara 2020. godine, ispred većeg broja protestanata-litijaša koji su demonstrirali zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispoviejsti, bio je kordon policije, sa šljemovima i opremom za razbijanje demonstracija. &nbsp; HRABAR POTEZ KOMANDIRA Uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći, litijaši traže da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b" data-rendition-name="original" width="730" height="460" loading="lazy" alt='NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Policajac koji je tada skinuo policijsku kacigu je - Marjan Račić, tadašnji komandir Centra bezbjednosti Berane. Čovjek koji je ugrožavajući svoju bezbjednost uspio da u sačuva mir u Beranama, kada je grad bio na granici sukoba.&nbsp; Hrabrom i mudrom, iako i &nbsp;rizičnom odlukom, Račić je pred svojom jedinicom skinuo zaštitnu opremu i direktno se legitimisao protestantima. Razgovorom i bez upotrebe sile uspio je da nakon tenzičnih pregovora sačuva mir i bezbjednost - i policajaca i protestanata. Bez obzira na ovaj i mnoge druge slučajeve Marjan Račić, diplomirani oficir policije, sa završenom policijskom akademijom u Beogradu, školovan i obučavan za rukovodioca u policiji, smijenjen je sa mjesta komandira Centra bezbjednosti Berane godinu kasnije, 2021. godine. &nbsp; NA METI ,,VETINGA” U februaru ove godine je pokrenut disciplinski postupak, a u junu je suspendovan kao još jedna žrtva kršenja zakona, policijskih pravilnika i elementarnih ljudskih I profesionalnih prava. Za više od 23 godine angažmana u policiji Račić je obavljao je najviše rukovodeće pozicije u sjevernoj regiji Crne Gore. Iskusni policajac prošao je dužnosti od najnižeg do najvišeg nivoa rukovođenja – od pomoćnika i zamjenika komandira saobraćajne policije, komandira interventne jedinice, komandira beranske i rožajske policije, pa do pomoćnika i na kraju načelnika Centra bezbjednosti Berane. &nbsp; To što je više puta nagrađivan u službi zbog postignutih rezultata rada i ocjenjivan najvećim ocjenama - očito nije bilo bitno tadašnjem direktoru policije Zoranu Brđaninu koji ga je maja 2021. smijenio bez navođenja razloga.&nbsp; Redosljed poteza u političkom progonu bio je identičan kao kod desetina njegovih kolega: kao da im je krivica prišivena samo zbog činjenice da su bili policajci prije 2020. godine i litijaškog događanja naroda.&nbsp; SLAGALICA POLICIJSKOG PROGONA Bezbjednosne provjere Račiću je neovlašćeno predložio, sad već bivši, načelnik regionalnog centra bezbjednosti “sjever” Dušan Baković, koji je po naređenju Šćepanovića preuzeo protivzakonitu ulogu neposrednog rukovodioca Račiću iako je u to vrijeme Račić bio - neraspoređen. &nbsp; Posljednje radno mjesto Marjana Račića je bilo načelnik Centra bezbjednosti Berane, tako da mu jedini direktni nadređeni i jedini koji je mogao predložiti provjere bio direktor UP Zoran Brđanin i to samo ukoliko su bili ispunjeni uslovi iz čl 162 Zakona o unutrašnjim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt='ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"'> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Februara ove godine, jedan od izvođača prljavih radova Demokrata na takozvanom čišćenju policije, načelnik Regionalnog centra Sjever, Haris Đurđević, po istom nezakonitom principu preuzimajući ulogu neposrednog rukovodioca, predlaže disciplinski postupak i suspenziju za Račića. I opet protivno Zakonu i policijskim pravilnicima. &nbsp; Jer, Račiću je disciplinski postupak pokrenut u februaru a suspendovan je tek krajem juna, poslije više od 4 mjeseca, kada su već probijeni svi zakonski rokovi što sem što je protivzakonito jasno ukazuje da je bilo potrebno vrijeme da se cio postupak namjesti. &nbsp; - Na štetu Marjana Račića, pored Zakona prekršen je i obavezujući Pravilnik o vođenju disciplinskog postupka protiv policijskih službenika koji je na snazi od septembra 2021. U tako sprovedenom postupku, Račić je diskriminisan, stavljen u neravnopravan polozaj i žrtva je mobinga i sistemske zloupotrebe službenog položaja – ističe za Portal ETV izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova. BESPREKORNA PROŠLOST Dok je od 2014. do 2017, Račić bio komandir beranske policije, prvi pretpostavljeni mu je bio tadašnji načelnik Centra Velimir Mićo Furtula, koji je najbolje upoznat sa tim što je Račić u tom periodu radio, na koji način je štitio interese službe i kakve je postizao rezultate. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner'> <figcaption>ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Furtula, koji je sada pomoćnik Lazara Šćepanovića za kriminalisticku policiju i kao šef crnogorske kriminalističke službe ima sve mehanizme da provjeri da li su navodi, pretpostavke i konstrukcije u bezbjednosnoj provjeri tačni i da zahtjeva da se u odnosu napisano prikupe dokazi ili takve priče odbace kao neutemeljene. &nbsp; Bilo bi zaista zaniljivo da neko iz redova Demokrata koje obavljaju takozvani veting objasni - kako je to, po kojem kriterijumu, disciplinskim postupkom obuhvaćen Račić, komandir beranske policije, a zaobiđen njegov načelnik Furtula, koji je u međuvremenu napredovao u službi? &nbsp; NEUTEMELJENE OPTUŽBE A koliko su utemeljene optužbe protiv Račića &nbsp;govore I nezvanična saznanja E televizije o sadržaju operativnog izvještaja.&nbsp; U njemu, između ostalog, piše da je Račić vlasnik lokala za koji je opšte poznato da je u vlasništvu njegove dalje rodbine, što se lako može provjeriti. Tim prije što su Aleksa Bečić i ostali iz vrha Demokrata prilikom posjeta Beranama, bili česti gosti upravo u tom lokalu. U posljednjih pola godine Marjan Račić, iskusni profesionalac, tri puta je tražio sastanak sa vršiocem dužnosti direktora uprave policije Lazarom Šćepanovićem kako bi saznao koje su to bezbjednosne smetnje koje ga diskvalifikuju kao profesionalca. Iako ima tu obavezu, prvi čovjek crnogorske policije do danas nije primio iskusnog oficira policije.&nbsp; Očito da je disciplinska presuda u slučaju Marjana Račića donijeta i prije nego što je zvanično suspendovan. Drugim riječima: nepodoban je za sadašnji vrh policije, ali ne zbog nedostatka stručnih kvaliteta već zato što ga je neko politički markirao kao čovjeka kojeg se treba osloboditi. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: zakon-o-agentima-stranog-uticaja