Nakon odlučujućeg napretka ostvarenog u protekloj godini, Crna Gora mora da nastavi da usklađuje zakonodavstvo kako bi postigla svoj cilj pridruživanja EU - odnosno perspektivu koju Francuska odlučno podržava - poručili su u ambasadi Francuske u Podgorici odgovarajući na pitanja Portala ETV o inicijativi koalicije „Za budućnost Crne Gore“, predvođene predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem, da se hitno predloži zakon o agentima stranog uticaja.
Oni su istakli da je Francuska u poptunosti saglasna sa izjavom portparolke Evropske komisije (EK) Ane Pisonero - koja je rekla da bi zakon o stranim agentima, koji bi bio donijet u državi kandidatu za članstvo u EU, morao bi biti usklađen sa osnovnim vrijednostima Unije.
- U tom pogledu, od suštinskog značaja su konsolidacija vladavine prava i zaštita osnovnih sloboda - dodali su u francuskoj Ambasadi.
Zakonsko rješenje na čije su hitno predlaganje pozvali u prosrpskom i proruskom fragmentu vlasti u Crnoj Gori - koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ - već metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - zemljama koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“.&nbsp;
Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
<h2>Jačanje demokratije i zaštita otvorenog društva preduslovi za EU put</h2>
Pošto su na inicijativu ZBCG reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a njihove kolege iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo rješenje - <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">u ambasadi Njemačke u Podgorici</a> su pozdravili činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena. Jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji - podvukli su u njemačkoj ambasadi odgovarajući na naša pitanja.
<h2>SAD duboko zabrinute potencijalnim posljedicama</h2>
Iz <a href="https://etv.me/politika/ambasada-sad-duboko-smo-zabrinuti-posljedicama-koje-bi-donosenje-zakona-o-stranim-agentima-imalo-na-demokratiju-ljudska-prava-i-osnovne-slobode">ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD)</a> Portalu ETV su ranije kazali da su SAD duboko zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi ovaj zakon mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode - uključujući slobodu izražavanja i udruživanja u Crnoj Gori kao NATO savezniku i kandidatu za EU članstvo.
Ovakav zakon bi, kako su upozorili u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.
- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
Oni su se osvrnuli i na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon. U tom pogledu su poručili da nijesu imali uvid detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.
- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.
<h2>Ambasada UK ne očekuje da vidi zakone koji su nespojivi sa putem EU integracija</h2>
I u <a href="https://www.etv.me/politika/ambasada-uk-o-inicijativi-zbcg-ne-ocekujemo-da-vidimo-zakone-koji-su-nespojivi-sa-putem-evropskih-integracija">ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva</a> su izričiti da ne očekuju da vide zakone koji su nespojivi za putem evropskih integracija Crne Gore.
- Stav Ujedinjenog Kraljevstva je dobro poznat: želimo da vidimo stabilnu, prosperitetnu i demokratsku Crnu Goru koja nastavlja da sprovodi reforme potrebne za njen put evropskih integracija, ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa ovim putem - naveli su oni u odgovorima na pitanja Portala ETV.
<h2>Negativne posljedice na važan reformski zamah</h2>
Iz ambasade Italije Portalu ETV je juče rečeno da bi zakon o agentima stranog uticaja mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah koji smo preduzeli.
- Predloženi zakon, kojim se rizikuje ograničavanje aktivnosti i nezavisnosti organizacija civilnog društva, nije u skladu sa pristupnim putem Crne Gore u EU i mogao bi, naprotiv, imati negativne posljedice na važan reformski zamah koji je zemlja preduzela i koji je urodio plodom, što pokazuje i dobijanje IBAR-a - poručili su u <a href="https://etv.me/politika/ambasada-italije-zakon-o-agentima-stranog-uticaja-bi-mogao-da-ima-negativne-posljedice-na-vazan-reformski-zamah-crne-gore">ambasadi Italije odgovarajući na pitanja Portala ETV</a>.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Francuska ambasada: Crna Gora mora da nastavi da usklađuje zakonodavstvo kako bi postigla svoj cilj pridruživanja EU

U ambasadi Italije u Crnoj Gori poručili su da bi zakon o agentima stranog uticaja, na čije je hitno predlaganje pozvala koalicija „Za budućnost Crne Gore“ predvođena predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah koji smo preduzeli.
- Predloženi zakon, kojim se rizikuje ograničavanje aktivnosti i nezavisnosti organizacija civilnog društva, nije u skladu sa pristupnim putem Crne Gore u EU i mogao bi, naprotiv, imati negativne posljedice na važan reformski zamah koji je zemlja preduzela i koji je urodio plodom, što pokazuje i dobijanje IBAR-a - poručili su u ambasadi Italije odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Zakonsko rješenje na čije su hitno predlaganje pozvali u prosrpskom i proruskom fragmentu vlasti u Crnoj Gori - koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ - već metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - zemljama koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“.&nbsp;
Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
<h2>Jačanje demokratije i zaštita otvorenog društva preduslovi za EU put</h2>
Pošto su na inicijativu ZBCG reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a njihove kolege iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo rješenje - u ambasadi Njemačke u Podgorici su pozdravili činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena. Jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji - podvukli su u njemačkoj ambasadi <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">odgovarajući na naša pitanja</a>.
<h2>SAD duboko zabrinute potencijalnim posljedicama</h2>
Iz ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) <a href="https://etv.me/politika/ambasada-sad-duboko-smo-zabrinuti-posljedicama-koje-bi-donosenje-zakona-o-stranim-agentima-imalo-na-demokratiju-ljudska-prava-i-osnovne-slobode">Portalu ETV su ranije kazali</a> da su SAD duboko zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi ovaj zakon mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode - uključujući slobodu izražavanja i udruživanja u Crnoj Gori kao NATO savezniku i kandidatu za EU članstvo.
Ovakav zakon bi, kako su upozorili u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.
- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
Oni su se osvrnuli i na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon. U tom pogledu su poručili da nijesu imali uvid detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.
- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.
<h2>Ambasada UK ne očekuje da vidi zakone koji su nespojivi sa putem EU integracija</h2>
I u ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva su izričiti da ne očekuju da vide zakone koji su nespojivi za putem evropskih integracija Crne Gore.
- Stav Ujedinjenog Kraljevstva je dobro poznat: želimo da vidimo stabilnu, prosperitetnu i demokratsku Crnu Goru koja nastavlja da sprovodi reforme potrebne za njen put evropskih integracija, ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa ovim putem - naveli su oni u <a href="https://www.etv.me/politika/ambasada-uk-o-inicijativi-zbcg-ne-ocekujemo-da-vidimo-zakone-koji-su-nespojivi-sa-putem-evropskih-integracija">odgovorima na pitanja Portala ETV</a>.

1250x600

1084x550

Ambasada Italije: Zakon o agentima stranog uticaja bi mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah Crne Gore

Stav Ujedinjenog Kraljevstva je dobro poznat. Želimo da vidimo stabilnu, prosperitetnu i demokratsku Crnu Goru koja nastavlja da sprovodi reforme potrebne za njen put evropskih integracija, ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa ovim putem.
To su iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva odgovorili na pitanja Portala ETV o hitnom pozivu proruskog i prosrpskog fragmenta vlasti - koalicije „Za budućnost Crne Gore“, predvođene predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, na predlaganje donošenja zakona o agentima stranog uticaja. &nbsp;
Ovakvo zakonsko rješenje metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.
<h2>SAD duboko zabrinute potencijalnim posljedicama</h2>
Iz ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) su Portalu ETV kazali da su duboko zabrinuti posljedicama koje bi donošenje zakona o stranim agentima imalo na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 60%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fambasada-sad-duboko-smo-zabrinuti-posljedicama-koje-bi-donosenje-zakona-o-stranim-agentima-imalo-na-demokratiju-ljudska-prava-i-osnovne-slobode&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“. Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
Ovakav zakon bi, upozoravaju u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.&nbsp;
- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
Osvrnuvši se na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon - u Ambasadi SAD kažu da nijesu vidjeli detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.
- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.
<h2>Preduslov za EU put su jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva</h2>
Ambasada Njemačke u Podgorici juče je u <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">odgovoru na pitanja Portala ETV</a> pozdravila činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.&nbsp;
Na inicijativu ZBCG su reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a kolege ZBCG iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo zakonsko rješenje.
I u diplomatskom predstavništvu Njemačke u Podgorici su ukazali da bi se ovim zakonom ograničilo djelovanje nevladinih organizacija.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena - podvukli su u Ambasadi Njemačke odgovarajući na naša pitanja.
U Ambasadi Njemačke u Podgorici su, odgovarajući na pitanja Portala ETV, poručili da jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji.

Ambasada UK o inicijativi ZBCG: Ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa putem evropskih integracija

Dali su ti da se igraš brojevima i procentima, crtaš gradove, iscrpio &nbsp;si sve populističke fore - poručio je predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog &nbsp;saveza Ivan Vujović premijeru Milojku Spajiću.
On je pitao Spajića kada će usvajiti DF zakon o stranim agentima.
- ... Da budemo još bliže &nbsp;EU. Dali su ti da se igraš brojevima i procentima, crtaš gradove, iscrpio si sve populističke fore. Partiju si strmoglavio i sada si do kraja zavistan od Mandića i DCG do prve krivine. Sam pao, sam potonuo - poručio je Vujović u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).

Portal ETV

Vujović Spajiću: Partiju si strmoglavio i sada si do kraja zavistan od Mandića i DCG do prve krivine

Ovo će biti kratka kolumna.
Zakon koji je predložila Nova srpska demokratija, srce koalicije Za budućnost Crne Gore i srce tame rusko-srpsko-mađarskog uticaja u CG je čista manevarska prevara jer su i sami inicjatori svjesni da se to neće i ne može desiti.
Ali, njih taj Zakon uopšte ne zanima, vjerujte mi.
Njih isključivo zanima Zakon o liberalizaciji sticanja crnogorskog državljanstva kako bi preko 120.000 ljudi iz Srbije steklo pravo glasa u CG i time se dugoročno omogućila njihova vladavina uz instalaciju trajnog srpskog uplitanja u unutrašnje stvari CG.
Takođe, bilo je preočigledno da ova nakaradna Spajićeva Vlada svira onako kako diriguje Andrija Mandić, pa je ta apsolutno cirkusantska inicijativa dobro došla da pokaže kako su PES i Demokrate drugačije od ZBCG i toboš proevropskije.
Apelujem na opoziciju i onaj dio Vlade koji smatram proevropskim iako su trenutno u četničko-populističkom kolu, da se spremaju za ozbiljne građanske proteste.
Zakon o dvojnom državljanstvu ne smije se dozvoliti ni u kojoj formi jer je to je pitanje opstanka Crne Gore.

Zakon o stranim agentima zapravo je Zakon o dvojnom državljanstvu

Sjedinjene Američke Države (SAD) duboko su zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi zakon o stranim agentima mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode, uključujući slobodu izražavanja i udruživanja u Crnoj Gori - NATO savezniku i kandidatu za EU članstvo - kazali su Portalu ETV iz američke Ambasade u Podgorici.
Fragment prosrpske i proruske vlasti - koalicija „Za budućnost Crne Gore“ - predvođena predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem inicirala je hitno donošenje zakona o agentima stranog uticaja. Ovakvo zakonsko rješenje metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“. Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
Ovakav zakon bi, upozoravaju u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.
- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - &nbsp;podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
Osvrnuvši se na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon - u Ambasadi SAD kažu da nijesu vidjeli detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.
- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.
<h2>Preduslov za EU put su jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva</h2>
Ambasada Njemačke u Podgorici juče je u odgovoru na pitanja Portala ETV pozdravila činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.&nbsp;
Na inicijativu ZBCG su reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a kolege ZBCG iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo zakonsko rješenje.
I u diplomatskom predstavništvu Njemačke u Podgorici su ukazali da bi se ovim zakonom ograničilo djelovanje nevladinih organizacija.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena - podvukli su u Ambasadi Njemačke <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">odgovarajući na naša pitanja</a>.
U Ambasadi Njemačke u Podgorici su, odgovarajući na pitanja Portala ETV, poručili da jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji.

Ambasada SAD: Duboko smo zabrinuti posljedicama koje bi donošenje zakona o stranim agentima imalo na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode

Mi nijesmo ni od koga tražili ništa. Niti je taj zakon u bilo kakvoj proceduri, niti je predložen, ne znam čemu histerija jednog dijela nevladinih organizacija - ocijenio je Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije (DNP) i jedan od lidera koalicije „Za budućnost Crne Gore“ koja je juče tražila da se hitno predloži zakon o agentima stranog uticaja - nalik onim u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj.
On tvrdi da dovođenje njihovog prijedloga u vezu sa „nekim Putinovim zakonom nema blage veze“.
Dodao je da se od 7.000 NVO oglasilo samo osam.
- Tih osam NVO je dobilo do sada jedno 100 miliona dolara od ražnih fondacija - dodao je on.
Knežević je optužio Mrežu za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) da decenijama prima donacije iz SAD, te da jedan cent poreza nijesu platili Crnoj Gori.
- A ovdje svakodnevno nas čereče kao nedostojne obavljanja funkcije - naveo je on.
Optužio je i direktoricu Centra za građevinsko obrazovanje (CGO) Daliborku Uljarević da je „možda oprala pare kad je kupila poslovni prostor kod Bemaksa za 420.000 eura”.
- Možda je Daliborka Uljarević imala neke aranžmane sa novinarima vaše kuće, pa je zato formiran predmet za lažne donacije, putne naloge... - dodao je on.

Knežević: MANS jedan cent poreza nije platio Crnoj Gori, možda je Uljarević oprala pare

Ambasada Njemačke u Podgorici pozdravila je činjenicu da je inicijativa za hitno predlaganje zakona o agentima stranog uticaja naišla na široko odbijanje u političkoj javnosti.
To su poručili u odgovorima na pitanja Portala ETV o inicijativi koalicije „Za budućnost Crne Gore“, predvođene predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem.
Ovaj zakon je predložen po uzoru na one u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj, a zbog kojih su, između ostalog, te zemlje izolovane od demokratskog svijeta.
Na ovaj prijedlog proruske i prosrpske frakcije u vlasti reagovali su brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a njihove kolege iz vlasti su se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo zakonsko rješenje.
I u diplomatskom predstavništvu Njemačke u Podgorici su ukazali da bi se ovim zakonom ograničilo djelovanje nevladinih organizacija.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena - podvukli su u Ambasadi Njemačke odgovarajući na naša pitanja.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“.
Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
U Ambasadi Njemačke u Podgorici su, odgovarajući na pitanja Portala ETV, poručili da jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji.
U razgovoru za Portal ETV programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović ranije je ocijenio da se ova inicijativa može smatrati nagovještajem uvođenja autoritarnih praksi kroz gušenje slobode mišljenja i odmazde prema neistomišljenicima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2222%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnagovjestaj-uvodenja-autoritarnih-praksi-i-odmazde-prema-neistomisljenicima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pritom, ova inicijativa je u potpunoj suprotnosti sa navodnim proevropskim opredjeljenjem koje Vlada ističe kao svoj prioritet. To je inicijativa inspirisana Putinovim pristupom vladanju, a vidjeli smo da je to u Rusiji za posljedicu imalo izolaciju ove države od demokratskog svijeta u kojem su nedopustive prakse surovih obračuna sa kritičarima i civilnim društvom - ustvrdio je Đukanović u odgovorima na pitanja Portala ETV.&nbsp;
Zakon o stranim agentima bio bi, podvukao je on, opasan put koji bi Crnu Goru udaljio od EU.

Njemačka ambasada: Pozdravljamo činjenicu da je prijedlog o zakonu o agentima stranog uticaja naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti

Zakon o agentima stranog uticaja je nedemokratsko i loše zakonsko rješenje i predstavljalo bi korak unazad u reformama koje Crna Gora sprovodi u klasteru temeljnih poglavlja, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Gorčević je, na panelu “EU integracije i Berlinski proces” u okviru Foruma civilnog društva i think tank organizacija, koji se održava u Berlinu, poručila da se ona i politička partija koju predstavlja snažno protive usvajanju zakona o agentima stranog uticaja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjaEE-GW0YLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), Gorčević je poručila da je nevladin (NVO) sektor partner Vlade u procesu evropske integracije.
- Ono što vam mogu obećati je da taj zakon neće imati podršku ni od ostalih partija parlamentarne većine - rekla je Gorčević.
Ona je, odgovarajući na pitanje publike, navela da je takvo zakonsko rješenje nedemokratsko i loše i da bi predstavljalo korak nazad u reformama koje Crna Gora sprovodi u klasteru temeljnih poglavlja.
Gorčević je kazala da je Berlinski proces izdržao test vremena i da je njegova misija življa nego ikad.
- Sve zemlje Zapadnog Balkana su posvećene EU integracijama, iako nijesu pristupile EU, sve su napravile značajne korake naprijed od Berlinske konferencije 2014. godine - rekla je Gorčević.
Kako je navela, uprkos povremenim alternativama koje su se pojavljivale i pokušavale da se takmiče sa tim međuvladinim procesom, nijedna od njih se nije održala i uspjela koliko Berlinski proces.
Gorčević je kazala da je, deset godina od početka tog procesa, Crna Gora lider u pristupnim pregovorima.
- Ove godine su održane dvije Međuvladine konferencije sa EU, dobijen je pozitivan izvještaj za oblast vladavine prava, a očekuje se da će do kraja godine privremeno zatvoriti četiri pregovaračka poglavlja - navodi se u saopštenju.
Gorčević je rekla da je, u posljednjih nekoliko mjeseci, u fokusu Plan rasta i da će to ostati u centru pažnje narednih godina.
- Konkretno, preduzimanje koraka ka zajedničkom regionalnom tržištu, jedinstvenom tržištu EU i iskorišćavanje mogućnosti, kao što je pridruživanje SEPA, što se očekuje da će Crna Gora učiniti do kraja ove godine - navela je Gorčević.
Komentarišući preporuke za unapređenje saradnje u različitim oblastima Berlinskog procesa koje su predstavljene na forumu, ona je kazala da se iz iskustva može naučiti da neuravnotežene reforme dovode do negativnih posljedica.
- A jedan od razloga zašto se promijenila metodologija pristupanja EU je taj što sada znamo da ekonomske ili druge reforme ne smiju ići na štetu vladavine prava - dodala je Gorčević.
Ona smatra da Crna Gora, više od bilo koje druge zemlje u regionu, ima proaktivan, vidljiv i otporan NVO sektor, posebno u pogledu njihovih aktivnosti u vezi sa procesom evropskih integracija.
- MEP teži uključivanju organizacija civilnog društva u pregovaračku strukturu i proces planiranja reformi, ali i da da podršku njihovim aktivnosti kroz učešće u panel diskusijama i okruglim stolovima - kazala je Gorčević.
Ona je dodala da vidi posebnu vrijednost u podsticanju lokalizacije Berlinskog procesa, jer je to optimalan način da se iskažu specifične potrebe i prioriteti zemalja Zapadnog Balkana, od kojih većina ima posebne situacije koje utiču na njihov napredak u procesu pristupanja.
Gorčević je navela da kada državne i lokalne vlasti i NVO osjete da imaju udjela u Berlinskom procesu, više će se posvetiti njegovoj misiji.

Gorčević: Zakon o stranim agentima je nedemokratsko rješenje i korak unazad u reformama

Koalicija „Za budućnost Crne Gore“ u kontinuitetu ima netrpeljiv stav prema civilnom društvu koje se zalaže za evropske i NATO vrijednosti, a sada koristi poziciju vlasti da formalizuje pritisak na nevladin sektor i nezavisne medije - ocijenio je u razgovoru za Portal ETV programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović nakon što je ta politička frakcija, predvođena predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem, juče inicirala da se hitno predloži zakon o agentima stranog uticaja - nalik onim u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj. Đukanović je ukazao da se ovaj potez može smatrati nagovještajem uvođenja autoritarnih praksi kroz gušenje slobode mišljenja i odmazde prema neistomišljenicima. - Pritom, ova inicijativa je u potpunoj suprotnosti sa navodnim proevropskim opredjeljenjem koje Vlada ističe kao svoj prioritet. To je inicijativa inspirisana Putinovim pristupom vladanju, a vidjeli smo da je to u Rusiji za posljedicu imalo izolaciju ove države od demokratskog svijeta u kojem su nedopustive prakse surovih obračuna sa kritičarima i civilnim društvom - ustvrdio je Đukanović u odgovorima na pitanja Portala ETV.&nbsp; Zakon o stranim agentima bio bi, podvlači on, opasan put koji bi Crnu Goru udaljio od EU. <h2>POZADINA</h2> Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom. Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“. Zakoni o stranim agentima po uzoru na onaj Ruske Federacije na snazi su ili u proceduri u Kirgistanu, Gruziji, Mađarskoj i Slovačkoj. Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja. <h2>NADA U ZAPADNE PARTNERE</h2> Đukanović je u razgovoru za Portal ETV poručio da prijedlog koalicije ZBCG ponovo naglašava autentičnu antievropsku i antizapadnu agendu tog dijela vladajuće koalicije. Izuzetno je, dodaje on, opasno što ovakva inicijativa dolazi iz vlasti - u konkretnom slučaju od partije koju vodi predsjednik Skupštine, Andrija Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241009211024_a881ac31bcb942a3e132daf212c92578d54c9900b3cebf220696323a38cab026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241009211024_a881ac31bcb942a3e132daf212c92578d54c9900b3cebf220696323a38cab026" data-rendition-name="original" width="1067" height="1600" loading="lazy" alt="Petar Đukanović"> <figcaption>PONOVO JE NAGLAŠENA ANTIEVROPSKA I ANTIZAPADNA AGENDA ZBCG: Petar Đukanović(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  - Znači, radi se političkom akteru čiji je lider prvi čovjek krovnog zakonodavnog tijela, a njegovi ministri sjede u Vladi, dok poslanici toj Vladi daju potrebnu većinu. Dodatno, Mandićeva pozicija najačeg aktera vladajuće većine, kojeg ostatak bespogovorno prati, čini ovu inicijativu opasnom najavom uvođenja institucionalizovanog gušenja slobode mišljenja, udruživanja i medija - istakao je Đukanović.&nbsp; Ovo, jasan je Đukanović, razotkriva i pravo lice ove političke strukture: a ono je, kako je rekao, daleko od onog kojem težimo na putu ka EU - a bliska modelima vlasti u Rusiji i Srbiji koji su uništili ili su blizu tome da u cjelosti unište prostor za civilno društvo i slobodne medije.&nbsp; <blockquote>Mandićeva pozicija najačeg aktera vladajuće većine, kojeg ostatak prati bespogovorno, čini ovu inicijativu opasnom najavom uvođenja institucionalizovanog gušenja slobode mišljenja, udruživanja i medija</blockquote> Upravo to što ova inicijativa dolazi iz dijela vlasti, prema mišljenju programskog direktora CGO, čitavoj situaciji daje naglašenu ozbiljnost. - I zato nije čudno da smo imali lavinu reakcija - dodao je on. Zato je optimističan da ovo neće nezapaženo proći ni kod naših zapadnih partnera. - Jer osim što je neutemeljena i manipulativna, tvrdnja da NVO u Crnoj Gori djeluju van zakona, a bez dokaza, vrlo je opasna kad dolazi od nekog ko je na poziciji moći. To je onda svojevrsna prijetnja koja ima za cilj da uguši kritički glas - poručio je Đukanović. <h2>MASKA</h2> On je stava da vlast koja ima problem sa NVO koje insistiraju na vladavini prava, transparentnosti i odgovornosti, zapravo ima problem sa sobom.&nbsp; - Ali, ni u jednom trenutku ne treba potcijeniti na što je sve spremna da ućutka organizacije koje je kritikuju zbog različitih loših praksi i zloupotrebe javnih resursa i moći - naveo je Đukanović u razgovoru za Portal ETV. <blockquote>EU insistira na poštovanju vladavine prava, slobode izražavanja, slobode udruživanja i zaštiti ljudskih prava, a zakon o stranim agentima je gaženje po tim vrijednostima</blockquote> Jasno je, kaže, da se pod maskom zaštite od „nezakonitog djelovanja nevladinih organizacija“ želi ograničiti sloboda mišljenja i udruživanja kako bi se kritičari zaplašili i uklonili iz javnog prostora. - A nosioci vlasti mogli slobodno da kreiraju i sprovode politike po mjeri svojih partijskih interesa, koji su vidljivo suprotni javnom interesu - istakao je Đukanović. <h2>GAŽENJE EVROPSKIH VRIJEDNOSTI</h2> On je podsjetio da je odnos vlasti sa civilnim društvom dio političkih kriterijuma procesa pristupanja Crne Gore u Evropsku uniju. Iz toga je, kako je rekao, jasno da je ova inicijativa usmjerena ka podrivanju tog procesa i osnovnih demokratskih principa koji su ključni za dostizanje onih standarda koji legitimišu jednu državu da bude članica EU.&nbsp; - EU insistira na poštovanju vladavine prava, slobode izražavanja, slobode udruživanja i zaštiti ljudskih prava, a zakon o stranim agentima je gaženje po tim vrijednostima - decidan je Đukanović. Neke od ključnih međunarodnih institucija poput Komiteta Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Evropskog suda za ljudska prava, OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i Venecijanske komisije Savjeta Evrope o ovom su se, napominje Đukanović, odredile jasno - navodeći da su zakoni o stranim agentima diskriminatorski, štetni za slobodu udruživanja, ali i da urušavaju demokratiju.

Nagovještaj uvođenja autoritarnih praksi i odmazde prema neistomišljenicima

U koritu rijeke Miljacke u sarajevskom naselju Otoka pronađeno je &nbsp;tijelo, javljaju regionalni mediji.
Kako je rečeno iz MUP-a Kantona Sarajevo, građani su o tome oko 14 sati obavijestili policijsku stanicu Novi Grad..
Na terenu su policijski službenici te timovi vatrogasaca i hitne pomoći, piše Klix.ba.&nbsp;
Identitet osobije nije utvrđen.&nbsp;

Pronađeno tijelo u koritu rijeke u BiH: Identitet osobe nije poznat

Portparol NSD-a Mirko Miličić reagovao je povodom informacije da policija traga za Milošem Medenicom, kojem je danas, poslije izricanja presude, sutkinja Vesna Kovačević odredila pritvor.
“Sve nadležne institucije moraju reagovati hitro, odvažno i precizno kako bi se dokazalo da je Crna Gora jača od kriminala i organizovanih narkokartela, te da borba protiv ove pošasti koja uništava mladost naše zemlje ima neprikosnoveno prvenstvo u odnosu na sve druge dnevnopolitičke teme”, poručio je Miličić.
On je istakao da, sve nadležne institucije moraju reagovati hitro, odvažno i precizno kako bi se dokazalo da je Crna Gora jača od kriminala i organizovanih narkokartela, te da borba protiv ove pošasti koja uništava mladost naše zemlje ima neprikosnoveno prvenstvo u odnosu na sve druge dnevnopolitičke teme”, smatra on.
- Više nego ikada, sada nam je potrebno jedinstvo parlamentarne većine, jer reforme i ovu odvažnu borbu, koju smo zajedno započeli, moramo voditi do kraja, a naravno, to podrazumijeva da će se za sve propuste u toj borbi, poput ovog današnjeg, snositi velika odgovornost - naglašava Miličić.
Prema njegovim riječima, iako su brojni građani smatrali da je presuda Višeg suda preblaga za počinjena krivična djela koja su počinili Vesna i Miloš Medenica, jutros su, makar na kratko, osjetili zračak pravde, koji je, nažalost, ubrzo ponovo prekrio mračni oblak sumnje u još uvijek žive sprege organizovanih kriminalnih grupa i pojedinih dijelova bezbjednosnog sektora.

Miličić: Za današnji propust nadležni će snositi veliku odgovornost

U nesrećama izazvanim olujom Kristin u Portugalu poginulo je najmanje pet osoba, saopštile su lokalne vlasti.
Kako prenosi Anadolija, jaki vjetrovi rušili su drveće i oštetili kuće, puteve i ključnu infrastrukturu.
Gradonačelnik Leirije Gonsalo Lopes rekao je da su četiri osobe poginule u tom okrugu.
Još jedan smrtni slučaj zabilježen je u Vila Franca de Hira nakon što je na automobil palo drvo.
Portugalska Nacionalna uprava za vanredne situacije i civilnu zaštitu saopštila je da je oluja do ranog poslijepodneva izazvala više od 3,3 hiljade incidenata.
Većina incidenata povezana je s padom drveća i krhotinama koje blokiraju puteve, dok je nekoliko glavnih ruta poremećeno ili zatvoreno.
Operater elektroenergetske mreže E-Redes saopštio je da je oko 570 hiljada ljudi još bez struje.
Slike pokazuju da su jaki vjetrovi uništili gradski aerodrom u Coimbri, oštetivši avione uskladištene u hangaru.
Fudbalski stadion u Leiriji takođe je pretrpio ozbiljnu štetu.
Lokalni zvaničnici u Pombalu, u okrugu Leiria, upozorili su da bi nestanci struje mogli poremetiti javno vodosnabdijevanje i pozvali stanovnike da štede vodu dok se usluga u potpunosti ne obnovi.

U Portugalu usljed oluje Krsitin poginulo najmanje pet osoba

Nakon ulaska u NATO prije gotovo dvije godine, Švedskom, osim snijega, ove zime provijavaju i razmišljanja o uvođenju eura.
Iako je put do promjene valute dug, vladajuća koalicija u Švedskoj najavila je da će, kao prvi korak, sprovesti detaljnu analizu prednosti i mana eventualnog uvođenja eura.
Nakon što je Bugarska 1. januara ove godine postala nova članica eurozone, činilo se da se proces njenog daljeg širenja, makar privremeno, nalazi u zastoju. Međutim, švedska ministarka finansija Elizabet Svanteson najavila je u parlamentu otvaranje debate o mogućem prelasku Švedske na euro.
„Potrebna je obimna analiza prednosti i mana, uključujući i razmatranje bezbjednosne situacije“, kazala je Svanteson tokom parlamentarne rasprave, dodajući da se pitanje uvođenja eura neće otvarati prije parlamentarnih izbora zakazanih za septembar.
Osim stranke Moderati, koja predvodi vladajuću koaliciju desničarskih partija, pokretanje debate o uvođenju eura podržavaju i Stranka centra i Liberali. S druge strane, sve četiri stranke ljevičarske opozicije, predvođene Socijaldemokratskom partijom, protive se promjeni valute.
Švedski građani su se već izjasnili protiv uvođenja eura na referendumu održanom 2003. godine. Uz visoku izlaznost od 82 odsto, 55 procenata birača glasalo je protiv prelaska na zajedničku evropsku valutu. I tada je među političkim partijama vladalo slično raspoloženje kao danas, s tim što Socijaldemokratska partija zbog unutrašnjih nesuglasica nije zauzela zvaničan stav.
Iako je Švedska, prema Ugovoru o pristupanju Evropskoj uniji, u obavezi da uvede euro, za to ne postoji precizno određen rok. Zemlja je do sada odbijala da uđe u mehanizam deviznih kurseva ERM II, koji predstavlja preduslov za uvođenje zajedničke valute, čime je praktično odložila taj proces.
Osim Švedske, euro trenutno ne koriste ni Danska, Mađarska, Poljska, Rumunija i Češka. Jedino Danska ima formalno izuzeće od uvođenja eura, koje je dobila Mastrihtskim sporazumom iz 1992. godine, a građani su tu mogućnost odbili i na referendumu 2000. godine.
Preostale četiri države članice Evropske unije zasad ne planiraju da započnu primjenu kriterijuma konvergencije, zbog čega se ne očekuje da u skorije vrijeme uvedu euro.

Tag: zakon-o-agentima-stranog-uticaja